UPUTE ZA IZRADU ZAVRNOG RADA NA STUDIJU HRVATSKOGA JEZIKA I

KNJIEVNOSTI
Zavrni rad treba pokazati ovladavanje propisanim znanjima iz struke za koju se student obrazuje.
Zavrnim se radom na kraju preddiplomskoga studija prema bolonjskom nainu studiranja stjee
diploma bakalaureata.
STRUKTURA ZAVRNOG RADA

Omotna ili vanjska stranica i unutarnja naslovna stranica

Naziv sveuilita, fakulteta i studija (na vrhu naslovnice, centrirano)
Ime i prezime kandidata (centrirano)
Naslov rada (centrirano istaknuto masnim slovima (bold), ispod naslova OBVEZNO
napisati: Zavrni rad)
Titula, ime i prezime mentora (na desnoj strani, ispod naslova diplomskoga rada)
Mjesto i datum (na dnu naslovnice, centrirano)
Podatci na prvoj stranici piu se fontom Times New Roman, slovima veliine 14 toaka, a
naslov diplomskoga rada pie se slovima veliine 16 toaka
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Preddiplomski studij ______________________
Ime i prezime
Naslov zavrnog rada
Zavrni rad
Mentor (titula, ime i prezime mentora)
Osijek, godina

0. Sadraj raspored poglavlja i potpoglavlja i stranice na kojima se nalaze

0.1. Saetak i kljune rijei saetak treba sadravati do 250 rijei i 3 do 5 kljunih rijei
(pie se obezlieno ili u 3. licu)

1. Uvod objanjava temu, predmet i naslov rada, izlae plan rada, sadraj i nacrtak,
objanjava nain razradbe problema te naznauje zakljuak, rjeenje ili rezultat. Uvod
ukratko zacrtava sadraj djela.

2. Sredinji (temeljni) dio rada (=razradba teme) razrauje problem, zaokrueno izlae
sadraj, daje podatke iz literature. Sredinji je dio rada podijeljen na poglavlja s
istaknutim naslovima, potpoglavljima i podnaslovima (obvezatno obrojati),
odmjerenim novim odlomcima koji naznauju predah i novo razmatranje, novi slijed misli.

Sheme, slikovni prilozi, crtei, tablice, dijagrami se obrojavaju; mogu biti sastavnim
dijelom svakog pojedinog poglavlja ili se mogu izdvojiti u posebno poglavlje. Kratak opis
slike stavlja se neposredno ispod slike, a kratak opis tablice iznad tablice.

3. Zakljuak na kraju rada kanditat sabire rezultate do kojih je doao, pregledno i u

najkraim crtama izlae osnovne uvide te izvodi zakljunu misao.

4. Literatura kandidat navodi popis literature kojom se sluio.

o Literatura obuhvaa: 1. popis izvora i 2. popis citirane literature.
Navoenje koritenih izvora i citirane literature:
Knjiga
Prezime, ime autora. Godina izdanja. Naslov : podnaslov [podatak o prevoditelju prev.
XXX]. Mjesto izdanja : Nakladnik, ___str.
Berruto, Gaetano. 1994. Semantika [prev. Iva Grgi], Zagreb : Izdanja Antibarbarus, 223
str.
Rad u knjizi, zborniku, esej u zbirci i sl.
Prezime, ime autora. Godina izdanja . Naslov rada : podnaslov. Naslov zbornika [podatak o
uredniku ur. XXX]. Mjesto izdanja : Nakladnik, str. poetna-zavrna.
Renouf, Antoinette. 1987. Corpus Development, Looking Up: An account of the
COBUILD Project in lexical computing and the development of the Collins COBUILD
English Language Dictionary [ed. by John Sinclair], London and Glasgow : Collins ELT, 140.
lanak u asopisu
Prezime, ime autora. Naslov rada : podnaslov. Naslov asopisa. Godite/broj/svezak, str.
poetna-zavrna.
Filipovi, Rudolf. 1998. Hrvatska leksikografija u okviru europske leksikografije,
Filologija, 30-31, 18.
Internetski izvori www izvori:
lanak u elektronikom asopisu, tekst na web stranici
Prezime, ime autora (ako je poznato). Godina. Naslov dokumenta, datum nastanka (ako se
razlikuje od datuma pristupa izvoru), potpuna http adresa, datum pristupa dokumentu.
Koch, Walter. 2001. Consciousness, Communication, Speech (5.10.2001.),
URL:http://www.trismegistos.com/IconicityInLanguage/Articles/Koch/Koch.htm, studeni
2001.
Citiranje literature
Poziv na literaturu (u tekstu):
Ako se poziva samo na jednoga autora, u zagradi se navodi prezime autora, godina izdanja
i broj stranice odvojeni dvotojem: (Filipovi 1998: 5) ili (Filipovi, 1998: 5).

Ako se poziva na vie autora, tada se jedinice koje se navode u zagradi odvajaju tokom sa
zarezom (Filipovi 1998: 5; Berruto 1994: 103) ili (Filipovi, 1998: 5; Berruto, 1994: 103)
Citiranje literature (kombinacija dvaju temeljnih citatnih stilova Harvardskoga i
Oxfordskoga)
Poziv na literaturu
a) u tekstu tekstnotama (Harvardski citatni stil):

Ako se poziva samo na jednoga autora, u zagradi se navodi prezime autora, godina
izdanja i broj stranice odvojeni dvotojem: (Filipovi 1998: 5) ili (Filipovi, 1998:
5).
Ako se poziva na vie autora, tada se izmeu jedinica u zagradi stavlja toka sa
zarezom (Filipovi 1998: 5; Berruto 1994: 103) ili (Filipovi, 1998: 5; Berruto,
1994: 103)
b) u podnonim napomenama fusnotama (Oxfordski citatni stil)

Ako se poziva samo na jednog autora: Broj fusnote. Autorovo Ime i Prezime,
Naslov knjige: Podnaslov knjige (Mjesto: Izdava, godina), XXXX (NASLOV
i PODNASLOV oznauju se kurzivom / italicom)
11
Viktor mega, Od Bacha do Bauhausa: Povijest njemake kulture (Zagreb:
Matica hrvatska, 2006), 307309.
Ako se poziva na vie autora: Broj fusnote. Ime i prezime 1. autora i Ime i
prezime 2. autora, Naslov knjige: Podnaslov knjige (Mjesto: Izdava, godina),
XXXX. (NASLOV i PODNASLOV oznauju se kurzivom / italicom)
13
Ivo Frange i Viktor mega, Hrvatska novela: Interpretacije (Zagreb:
kolska knjiga, 1998), 157158.

U podnonim se biljekama (fusnotama) osim bibliografskih podataka donose i dodatna

objanjenja te upute (broj fusnote ponavlja se ispod crte u podnoju teksta).
Citati:
Krai citati navode se u tekstu ili grafiki istaknuti (kurziv / italic) ili u navodnicima.
Nakon citata u zagradu navesti poziv na literaturu ili dodati oznaku za fusnotu (podignutu u
eksponent) te bibliografsku biljeku zapisati ispod crte.
Dui citati (od 5 ili vie redaka) izdvajaju se kao posebni odlomci. Izdvojeni se citati ne
obiljeuju navodnicima, nego tipografski. To mogu biti isti tip pisma s manjim proredom,
isto pismo u manjemu obliku ili drugi tip pisma. Ako za to ne postoje posebni razlozi, dui
citati se ne obiljeuju kosim pismom, jer koso pismo slui u druge svrhe (oznaivanje
naslova u citatnim stilovima, isticanje, pisanje stranih termina, biljeenje kraih citata i sl.).
Citati izdvojeni u odlomke razmiu se od vlastitoga teksta dvostrukim proredom prije i iza
citata. Piu se uvueno. Ako se izdvojeni citati uvode potpunom reenicom, na kraju se
uvodne reenice pie dvotoje, a ako se sintaktiki ugrauju u vlastiti tekst, ne pie se
nikakav interpunkcijski znak. Ako se izvor navodi u stilu fusnote bibliografske biljeke,
broj se fusnote stavlja na kraju citata iza toke. Ako se izvor navodi u stilu tekstnote
literatura, tekstnota dolazi na kraju citata iza toke u istome nizu.
npr.
Mato pie o Strossmayeru:
Njemako dijete i najljepi primjer nae asimilacione snage, Eseker i
hrvatski rodoljub, velika Crkve i pionir nauke, najomraeniji i najmiliji sin roda,
bez sumnje najslavniji, naa dika. Kao zvuk katedralnih zvona to

zvui nad salaima i u dubini uma ubave akovtine, tako je njegov jaki glas uio
Europu da nas jo ima jo Hrvata.9 [Ili: (1973: 4:22)]
Detaljne upute o strategijama i tehnikama akademskoga pisma vidjeti u: Dubravka Orai
Toli, Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasine retorike za suvremene studentice i
studente, Naklada Ljevak, Zagreb 2011.
5. Prilozi (vidi toku 2.)
6. ivotopis (Datum i mjesto roenja. Podatci o obrazovanju. Ostali podatci.)
OBUJAM RADA
Zavrni rad treba imati izmeu 15 i 20 stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis
literature i priloge.
Zavrni rad pie se u raunalnom programu za obradu teksta (npr. Microsoft Word, Open
Office Writer i sl.).
Veliina je stranice A4 (210 x 297 mm). Rubnice trebaju biti sljedee veliine: lijeva 25
mm, desna 20 mm, gornja i donja po 25 mm; stranice rada trebaju biti obrojane.
Rad se pie fontom Times New Roman veliine 12 toaka uz prored 1,5.
JEZIK I STIL

Zavrni rad mora biti jezino i stilski besprijekoran.

Za dodatne obavijesti vidi: Dubravka Orai Toli, Akademsko pismo, Naklada Ljevak,
Zagreb 2011.; Anela Frani, Lana Hudeek, Milica Mihaljevi, Normativnost i
viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb, 2005.)

OSTALI KORISNI PODATCI

Student ima mogunost do 15. travnja tekue akademske godine izabrati temu zavrnoga
rada (nakon to se teme javno obznane na mrenim stranicama Odsjeka za hrvatski jezik i
knjievnost). Ako do naznaenog vremena student nije odabrao temu zavrnoga rada, gubi
pravo na upis apsolventskoga staa, a tema zavrnoga rada moe mu se odobriti tek u
sljedeoj akademskoj godini kao pristupniku na dovrenju studija.
Prvu inaicu zavrnoga rada student je duan predati mentoru do 30. lipnja tekue
akademske godine.
Konana inaica zavrnoga rada mora se predati mentoru najkasnije do
10. rujna tekue akademske godine ukoliko student eli upisati diplomski
studij u sljedeoj akademskoj godini.
Konanu inaicu zavrnoga rada student predaje mentoru u
elektronikom obliku (obvezno), a na izriit zahtjev mentora i u tiskanom
obliku (meki uvez spiralno ili slino).
Temeljni dokument koji se tie prijave i izrade zavrnoga rada je Pravilnik o zavrnim
radovima objavljen na mrenim stranicama Filozofskoga fakulteta u Osijeku.