ZNAENJSKI OPIS

IMENIKIH MORFEMA
U HRVATSKOME JEZIKU
Doc. dr. Bernardina Petrovi
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za kroatistiku
Katedra za hrvatski standardni jezik
HR-10000 Zagreb, Ivana Luia 3
 +38516120070  +38516120252

bernardina.petrovic@ffzg.hr

Sadraj predavanja
1. Definicija i tipologija morfema.
2. Znaenjski opis imenikih flektivnih morfema :
prema hrvatskim imenikim sklonidbama.
3. Znaenjski opis imenikih derivacijskih morfema
koji u hrvatskim prirunicima oznauju vritelja
radnje.

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Morfem
Pojam morfem uveo je krajem 19. stoljea poljski lingvist i zaetnik
kazanjske kole Baudouin de Courtenay. Taj se naziv meutim nije
uvijek upotrebljavao u smislu u kojem ga poima moderna lingvistika.
Tridesetih je godina 20. stoljea Leonard Bloomfield morfem stavio u
prvi plan jezikoslovnoga prouavanja.
Francuski je lingvist Andr Martinet morfem tumaio kao znak za
vezani morfem, a pojam monem opisivao je kao nadreenicu
pojmovima leksem i morfem.
Morfem jest apstraktna jedinica jezinoga sustava, najmanja
znaenjska jezina jedinica jedinica koja ima plan izraza i plan
sadraja. To znai da je morfem najmanja semantika sastavnica
jedne rijei.
Morfem ini slijed fonema.
Reprezentacija je morfema razliita u razliitim situacijama. Te se
razliite reprezentacije jednoga morfema zovu morfi, a kad morfove
razmatramo u odnosu jedne prema drugima govorimo o alomorfima.
Tako izrazi nog-, no-, noz- imaju isto znaenje no razliite izraze pa
su to alomorfi jednoga morfema.
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Morfem

MORFEM
osnovna jedinica u morfologiji;
minimalni jezini znak;
najmanja jezina jedinica koja ima i plan izraza i
plan sadraja.

MORFEM

IZRAZ (oznaitelj, signifiant) = MORF

+
SADRAJ (oznaenik, signifi)

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Struktura morfema

STRUKTURA MORFEMA

MONOFONEMSKA

POLIFONEMSKA

s + tla + i + ti
en + a
pri + a + ti

s + tla + i + ti
en-a
pri-a-ti

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Morfem i slog

Morfemska granica i slogovna granica:

Granica se sloga moe, a i ne mora poklapati s granicom
morfema.
Slog odreuje prisutnost samoglasnikog fonema; zato
suglasniki fonemi koji pripadaju jednom morfemu ine
sa samoglasnikom koji pripada drugom morfemu jedan
slog.
Morfem moe biti:
a) manji od sloga:
b) jednak slogu:
c) razliit od sloga:

z + bor +
po + mo +
ku + a /// ku-a

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Morfem. Morf. Alomorf

JEDAN MORFEM ILI VIE MORFEMA = RIJE
1 morfem mi, sutra
2 morfema en-a, glav-a
3 morfema glav-ic-a, mol-i-ti
4 morfema stan-ar-sk-i
IZRAZ = MORF = nog no noz
MORFEM
nog
SADRAJ:

ALOMORFI
DUBLETE = alomorfi jednoga morfema
kojima se pridruuje isti gramatiki sadraj
i koji se mogu pojaviti u istoj okolini
(alomorfi omu i om u: dobromu i dobrom)

= razliiti morfi
koji slue kao izraz
istomu morfemu

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Morfem. Morf. Alomorf

Jedinice
vuk-
vu-e
vuc-i

mogu biti:
morfi
alomorfi
morfemi
ovisno iz kojeg ih se kuta promatra.

Kad su sami za sebe = morfi

vuk-
vu-e
vuc-i
Kad su u odnosu jedne prema drugima = alomorfi
vuk- : vu- : vucBernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

Morfemi se dijele prema dvama kriterijima:

1. prema mjestu koje zauzimaju u jedinici vie razine:
a) slobodni morfemi
b) vezani morfemi
2. prema funkciji:
a) leksike
b) gramatike
1) tvorbene (derivacijske, rjeotvorne)
2) flektivne (oblikotvorne)

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

I. Morfemi prema mjestu koje zauzimaju u jedinici vie

razine (u reenici):
a) SLOBODNI MORFEMI
b) VEZANI MORFEMI
Slobodni morfem moe u reenici stajati samostalno, to
znai da jedna rije moe imati samo jedan morfem
(da, sutra, mi, ja).
Vezani morfem ne moe stajati samostalno ve se uvijek
vee uz susjedni morfem koji je najee takoer
vezani morfem.
Slobodni se i vezani morfem mogu povezivati na isti
nain kao i dva vezana morfema: bio- + -graf = biograf.
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

II. Morfemi prema funkciji:

1.KORIJENSKI (LEKSIKI) MORFEMI

- temeljni nositelj znaenja;
- tvore osnovu rijei (esto se brkaju termini korijen i
osnova);
- obvezatan barem jednom u svakoj samostalnoj
kombinaciji morfema;
- u njegov se plan sadraja preslikava izvanjezini entitet;
- popis = otvoreni skup;
- dijele se po ulozi u pojedinim vrstama rijei:
a) neogranieni korijenski morfemi (u autosemantikih
rijei: no, hlad, zrak...);
b) ogranieni korijenski morfemi (u sinsemantinih rijei:
na, i, jer, da...).
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

II. Morfemi prema funkciji:

2. GRAMATIKI MORFEMI (GRAMEMI)

- modificiraju znaenje rijei;
- donose derivacijske i/ili fleksijske obavijesti;
- ne moe ulaziti u kombinacije bez korijenskoga
morfema;
- u njegov se plan sadraja preslikava jezini entitet;
- popis = zatvoreni skup s konanim brojem jedinica i
njihovih odnosa.

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

II. Morfemi prema funkciji:

2. GRAMATIKI MORFEMI (GRAMEMI)

a)DERIVACIJSKI (TVORBENI, RJEOTVORNI)
- modificiraju znaenje korijenskih morfema pa im je
znaenjska vrijednost znatno skromnija:
1) PREFIKSALNI (morfem iz- u iz-nos-i-ti)
2) SUFIKSALNI (morfem -a u nos-a-)
- morfemi kojima se tvore nove rijei.

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

II. Morfemi prema funkciji:

2. GRAMATIKI MORFEMI (GRAMEMI)
b) FLEKTIVNI (FLEKSIJSKI, INFLEKTIVNI,

OBLIKOTVORNI)
- ne utjeu na znaenje korijenskih i derivacijskih
morfema ve pokazuju odreene gramatike odnose
(pade, broj, stupanj, lice, vrijeme, glagolski nain);
- morfemi kojima se tvore oblici (iste) rijei;
- samo sufiksalni, izuzev naj- na granici morfologije i
tvorbe;
- prema poloaju u rijei mogu biti:
a) medijalni
-ov- u sin-ov-i
b) finalni
-i morfema
u sin-ov-i
Bernardina Petrovi:
Znaenjski opis imenikih
u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

NULTI MORFEM -
Nulti morfem jest morfem koji se ne ostvaruje glasovno ili grafijski
znai ni u izgovoru ni u pismu.
Nulti su morfemi oni morfemi koji stoje na mjestu nekog morfema
koji se nije realizirao ni glasovno ni grafijski.
Nulti je morfem jedinica u teorijskom opisu, zapravo oznaka kojom
se pokriva odreeni gramatiki morfem dakle ima gramatiku
funkciju.
Zapravo: nulti morfem pokriva prazno mjesto u sustavu.
N jd mu-
G jd mu-a
D jd mu-u

Moe imati vie znaenja (funkcija):

- moe biti flektivni morfem: primjerice oznauje rod, broj i pade
kod imenica a-vrste - nominativ jednine mukoga roda: mu-
- moe biti derivacijski morfem: profesor-- : profesor-ic-a.
- ali: ne moe biti korijenski morfem.
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

1. Tipologija morfema

sin-ov-i
KORIJENSKI

FLEKTIVNI

FLEKTIVNI

pre-po-zna-ti
DERIVACIJSKI
DERIVACIJSKI
prefiksalni
prefiksalni

KORIJENSKI

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

FLEKTIVNI

1. Tipologija morfema

lov-ac-
KORIJENSKI

FLEKTIVNI

DERIVACIJSKI
(sufiksalni)

spor-ost-
KORIJENSKI
DERIVACIJSKI
sufiksalni

FLEKTIVNI

is-prav-i-ti kriv-u Drin-u

ima-ti putr-a na glav-i
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

SUPLETIVNOST
ISTOM MORFU MOE BITI PRIDRUEN RAZLIIT SADRAJ
(jezina ekonomija)

imperativ 2. l. jd: sko-i

sadraj
MORF

sadraj
sadraj

dativ jd.: ku-i

nominativ mn.: pu-ev-i

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

FLEKTIVNI MORFEMI U HRVATSKIM IMENIKIM SKLONIDBAMA

B
R
O
J

J
E
D
N
I
N
A

M
N
O

I
N
A

a sklonidba

P
A
D
E

MUKI ROD

SREDNJI ROD

e sklonidba

i sklonidba

sklonidba

ENSKI ROD
+ .rod, m. spol

ENSKI ROD

ENSKI ROD

. rod, m. i . spol

, -o, -e

-o/-e, -e

-a, -o, -e

-a

-a

-i

-u

-u

-i

-i

-a (+),, -o/-e (-)

-o/-e, -e-

-u

-e/-u, -o, -e,

-o/-e, -e-

-a, -o, -e

-i

-u

-u

-i

-i

-om/-em

-om/-em

-om

-i, -ju, -u

(ov/ev)-i

-a

-e

-i

(ov/ev)-, , -iju

-, -, -

-i, -iju

(ov/ev)-ima

-ima

-ama

-ima

(ov/ev)-e

-a

-e

-i

(ov/ev)-i

-a

-e

-i

(ov/ev)-ima

-ima

-ama

-ima

(ov/ev)-ima

-ima

-ama

-ima

2. Sadraj morfema

KORIJENSKI
MORFEM

FLEKTIVNI MORFEM

IZRAZ IZRAZ SADRAJ

KORIJENSKI
MORFEM

FLEKTIVNI MORFEM

IZRAZ IZRAZ SADRAJ

sin-

imen N jd m (+)

stol-

imen N jd m (-)

sin-

-a

imen G jd m (+)

stol-

-a

imen G jd m (-)

sin-

-u

imen D jd m (+)

stol-

-u

imen D jd m (-)

sin-

-a

imen A jd m (+)

stol-

imen A jd m (-)

sin-

-e

imen V jd m (+)

stol-

-e

imen V jd m (-)

sin-

-u

imen L jd m (+)

stol-

-u

imen L jd m (-)

sin-

-om

imen I jd m (+)

stol-

-om

imen I jd m (-)

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

KORIJENSK
I MORFEM

FLEKTIVNI
MORFEM

IZRAZ IZRAZ

SADRAJ

KORIJENSK
I MORFEM

FLEKTIVNI
MORFEM

IZRAZ IZRAZ

SADRAJ

en- -a

N jd (+)

ku- -a

N jd (-)

en- -e

G jd (+)

ku- -e

G jd (-)

en- -i

D jd (+)

ku- -i

D jd (-)

en- -u

A jd (+)

ku- -u

A jd (-)

en- -o

V jd (+)

ku- -o

V jd (-)

en- -i

L jd (+)

ku- -i

L jd (-)

en- -om

I jd (+)

ku- -om

I jd (-)

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

KORIJENSKI
MORFEM

FLEKTIVNI MORFEM

IZRAZ IZRAZ SADRAJ

KORIJENSKI
MORFEM

FLEKTIVNI MORFEM

IZRAZ IZRAZ SADRAJ

tat- -a

N jd (+) m spol

budal- -a

N jd (+) m i spol

tat- -e

G jd (+) m spol

budal- -e

G jd (+) m i spol

tat- -i

D jd (+) m spol

budal- -i

D jd (+) m i spol

tat- -u

A jd (+) m spol

budal- -u

A jd (+) m i spol

tat- -o

V jd (+) m spol

budal- -o

V jd (+) m i spol

tat- -i

L jd (+) m spol

budal- -i

L jd (+) m i spol

tat- -om

I jd (+) m spol

budal- -om

I jd (+) m i spol

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

-a

imen N jd m (+) A
imen N jd m (-) A
imen A jd m (-) A
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)
imen N jd, (+)

-i

imen G jd m (+)
imen G jd m (-)
imen A jd m (+)
imen N jd (+)
imen N jd (-)

imen D jd (-)
imen L jd (-)

-om

imen I jd (+)
imen
D
jd
m
(+)
E
imen I jd (-)
-u
imen I jd m (+)
imen D jd m (-) E
imen I jd m (-)
imen L jd m (+)
+
imen L jd m (-)
imen I jd s (+)
imen V jd m (-)
imen I jd s (-)
imen A jd (-)
imen A jd (-)
Bernardina(...)
Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

kos-1

kos-2

kos-3

kos-4

ivotinja
(ptica pjevica
crne boje i
utog kljuna)

dio (ovjekove
glave)

nagnut (nije u
skladu s vodoravom
osnovicom)

1. sjei, rezati
2. pren. ostavljati, odnositi

kos-in-a
u-ko-en-
na-ko-en-
is-kos-a
u-kos-o

kos-a (orue)
kos-i-ti
kos-i-db-a
po-kos-i-ti
kos-ac-
ko-nj-a
po-ko-en- (1) (2)
po-ko-en-a (1) (2)
po-ko-en-o (1) (2)

kos-
kos-a
kos-ov- kos-at-
kos-at-a
kos-at-o
kos-ic-a

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

tvor-1

tvor-2

ivotinja (zvijer iz porodice kuna koja kao

obrambeno sredstvo lui neugodni sekret)

1. dio,
2. djelovanje
3. stvaranje

tvor-
tvor-ov-i
tvor-ov-

tvor-i-ti
tvor-en-
tvor-en-a
tvor-en-o
s-tvor-i-ti
s-tvor-ov-i
s-tvor-en-
s-tvor-en-a
s-tvor-en-o
o-tvor-i-ti
za-tvor-i-ti

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

OSOBE (u gramatikama: vritelj radnje sudionik)

Sufiksalni Znaenje sufiksalnog morfema
morfem

Primjeri

-(-)

sudionik dogaaja, zbivanja,

procesa, stanja
struno zvanje

brij--, svir-a-, polit-i-ar-

do-stav-/l/j-a-
pregovar-a-, ispitiva-, izvia-,
nastavlja-, rastura-, predava- (1)
predava- (2)

-r(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

zvanje, naslov

zub-r-, cvje-r-, mes-r-, minist-ar-

magist-ar-

-er(-)
-ac(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

kaskad-er-, spik-er-, menad-er-

zanimanje (primarno i sekundarno)

struno zvanje

put-o-pis-ac-, jezik-o-slov-ac-, lov-ac-,

svinj-o-goj-ac-,
poslije-dipl-om-ac-

-lac(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

sudionik dogaaja, zbivanja,
procesa, stanja

spas-i-lac-, ron-i-lac-, misl-i-lac-

ma-ev-al-ac-, bi-ev-al-ac-;
slu-a-lac-, tal-ac-

-telj(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

sudionik dogaaja, zbivanja,
procesa, stanja

iz-vjest-i-telj-, spas-i-telj-, u-i-telj-

slua-telj-, it-a-telj-, mu-i-telj-,
iz-bav-i-telj-

zanimanje (primarno i sekundarno)

zanimanje (primarno i sekundarno)

past-ir-, port-ir-
-ir(-)
Bernardina
Petrovi:
Znaenjski
opis
imenikih
morfema
u hrvatskome jeziku.
hotel-ijer-, rent-ijer-
-ijer(-) zanimanje (primarno i sekundarno) anson-ijer-,

OSOBE (u gramatikama: vritelj radnje)

Sufiksalni
morfem

Znaenje sufiksalnog morfema

Primjeri

-ent()

zanimanje (primarno i sekundarno)

struno zvanje

dirig-ent-
asist-ent-, doc-ent-, apsolv-ent-

-and()

struno zvanje

prepar-and-, diplom-and-
magistr-and-, doktor-and-

-ant(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

sluba
sudionik dogaaja, zbivanja,
procesa, stanja

labor-ant-, matur-ant-
praktik-ant-, hospit-ant-, ministr-ant-,
projekt-ant-, diskut-ant-, manipul-ant-,
simulant-, hofir-ant-, zajeb-ant-

-or(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

struno zvanje
sudionik dogaaja, zbivanja,
procesa, stanja

egzekut-or- (1), instrukt-or-, inspekt-or-

profes-or-, dokt-or- (znanosti)
egzekut-or- (2), promot-or-, provokat-or-

-ik(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

lije-n-ik-, rad-n-ik-, uvoz-n-ik-

gospodar-stv-en-ik-, glazb-en-ik-
ljek-ar-n-ik-, duh-ov-n-ik-
polem-ik-, konj-an-ik-,

sudionik dogaaja, zbivanja,

procesa, stanja

-ist(-)

zanimanje (primarno i sekundarno)

kroat-ist-, lingv-ist-, slav-ist-,

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

MOCIJSKI MORFEMI
Mocijski morfemi oznauju spol (muki i enski).
Spol je znaajkom onih imenica u kojim morfemi sa znaenjem
mukoga spola stoje nasuprot morfemima koji znae enski spol:
To su imenice koje znae:
1. zanimanje (najee);
2. osobinu;
3. pristau, pripadnika ili sljedbenika uenja, pokreta, reda ili
pravca;
4. pripadnika naroda, stanovnika kraja ili stanovnika
naseljenoga mjesta.
ROD: lingvistika (gramatika) injenica
SPOL: sociolingvistika injenica
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

2. Sadraj morfema

MOCIJSKI PARNJACI

LEKSIKI
(SUPLETIVNI)

DERIVACIJSKI
(TVORBENI)

lav-- lav-ic-a
uitelj-- uitelj-ic-a
odvjetn-ik-- odvjetnica

pijetao koko
jelen kouta
mu ena

star-ac- star-ic-a
la-ljiv-ac- la-ljiv-ic-a
Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.

Mocijski morfemi koji oznauju zanimanje

m spol

spol

Primjer: m spol

Primjer: spol

-ik-()

-ic-(a)

glazben-ik-

glazben-ic-a

-a-()-()

-ic-(a)

predav-a-

predava-ic-a

-ar-()-()

-ic-(a)

zub-ar--

zubar-ic-a

-or-()-()

-ic-(a)

inspektor--

inspektor-ic-a

-ant-()-()

-ic-(a)

laborant--

laborant-ic-a

-ent-()-()

-ic-(a)

asistent--

asistent-ic-a

-telj-()-()

-ic-(a)

gradi-telj--

graditelj-ic-a

-log-()-()

-inj(a)

psiho-log--

psiholog-inj-a

-ac-()

-k-(a)

jezikoslov-ac-

jezikoslov-k-a

-ar-()-()

-k-(a)

knji-n-i-ar--

knjiniar-k-a

-er-()-()

-k-(a)

kaskad-er--

kaskader-k-a

-ir-()-()

-k-(a)

port-ir--

portir-k-a

-ijer-()-()

-k-(a)

hotel-ijer--

hotelijer-k-a

-graf-()-()

-kinj-(a)

daktilo-graf--

daktilograf-kinj-a

Bernardina Petrovi: Znaenjski opis imenikih morfema u hrvatskome jeziku.