52

Slovenija

Na
svjetski rat

dr.sc. Toma Mastnak

nekim stvarima se dakako ne izvjetava ili se izvjetava veoma usmjereno. Razumijem, recimo, zato se ne objavljuju slikovni zapisi o ekolokoj katastrofi u Meksikom zaljevu. Najprije stoga
jer je zabranjeno snimanje posljedica izljeva nafte na
neposredni okoli. A zatim stoga jer je i slikovno gradivo, koje je usprkos tome bilo snimljeno, pod medijskim embargom.
Ali izvjetava se o nastojanjima naftne korporacije British Petroleum za zaustavljanje istjecanja nafte u
more. British Petroleum je u izvjetavanju hegemonistikih globalnih medija i njihovih lokalnih transformatora postao netko tko neumorno trai rjeenje, a ne
izaziva unitenja, ije posljedice e dugorono osjetiti itav svijet, ne samo nesretni pelikani i delfini izmeu Floride i Bahama.
Promiljenim medijskim potezima, na jednoj strani, i
spontanim odustajanjem od razmiljanja, na drugoj
strani, British petroleum se iz zloinskog giganta preobraava u korporacijskog spasitelja. Slike unitenja taj
bi medijski konstrukt pokolebale. Ubijeni Arapi, Afganistanci, Pakistanci ili Afriani u pravilu nas vie ne mogu ganuti. Morske ptice i druge ivotinje u naftnom
umaku, koje se jo otimaju smrti ili pak mrtve plivaju u
smekastom gustiu, i last but not least oaj na licima
ljudi iji je ivot bio zavisan od vodenog elementa i koliko toliko istih obala (posebno ukoliko su ta lica bjeloputa), mogu jo potresti dovoljno veliki broj ljudi. Jo
gore, mogu poroditi pitanja koja tu nesreu ne vide
kao jednu od tzv. prirodnih nesrea, za to krivimo sile koje predstavljamo kao nezavisne, snanije i vie od
nas. Tu je brutalno jasno rije o nesrei koju je izazvao
ovjek. Potpora to ju je buenjem morskog dna dao
predsjednik Obama ne popularizira se. I premda bi se
formalna uloga politike u tom sluaju dala potpuno
prikriti, ne bismo mogli previdjeti bezobzirnu pohlepu
naftne kompanije koja nas suoava s prirodom naeg
globalnog sistema. Taj je sistem nuno destruktivan i
njegova destruktivnost je radikalna. Veoma su rijetki
trenuci kad ne moemo pribjei nekoj od mnogih obmana o njemu. Slike unitenja u Meksikom zaljevu
potencijalno bi mogle stvoriti takav trenutak.

Objeeni
zarobljenik u
"osloboenom"
Afganistanu

Naa draga Slovenija je naravno u cjelini upregnuta

u taj sistem. Katkad je zanimljivo gledati kako se globalni medijski konstrukti lome u slovenakoj prizmi.
Jedno od pitanja koje mi se esto postavlja jest zato
se u Sloveniji ne izvjetava ili zato se tako malo izvjetava o naem ratu. Slovenija je, naime, u ratu. Ako ne
grijeim, taj rat nismo nagovijestili, ali smo mu se pridruili i time potvrdili i dokazali da smo formalno ravnopravni lan najdemokratskije i najciviliziranije zajednice drava; to to smo oduvijek eljeli da budemo i
katkada umiljali da jesmo. Zato dakle o tome ne govorimo? Zato se ne pohvalimo kad je pohvala na
mjestu? O tom svjetskom ratu, njegovim uspjesima,
naoj ulozi i dosezima u njemu morali bismo izvjetavati redovito i na vidljivom mjestu, svaki dan. Svjetski
rat nije mala i beznaajna stvar.
Nedavno su nam postavili novog zapovjednika. Jesmo li tom dogaaju posvetili panju koju zasluuje?
Jesmo li dobili uvjerljivo tumaenje zato je prethodni
morao otii usred mandata? Zato jer je runo govorio
o predsjedniku Sjedinjenih Amerikih Drava? Neki
odgovaraju da su on i njegovi suradnici samo glasno
rekli ono to misli veina onih koji poznaju situaciju.
Prestup prijanjeg zapovjednika tada ne bi bio u tome
da je loe govorio, nego da je javno govorio. Preciznije: da je javno govorio mimo scenarija koji odreuje
kako o tom ratu treba govoriti.
Od vijetnamskog rata vlada uvjerenje da rat ne gubi zato jer je besmislen, jer nema ni pravi razlog ni jasan cilj, jer je plod zabludjelih odluka korumpiranih,
glupih i bolesno ambicioznih politiara, utjecajnih ratnih profitera i nesposobnih generala i jer se narodi
protiv agresora i okupatora bore za slobodu, nego zato jer mediji o njemu pogreno izvjetavaju. Vijetnam
se dakako ne smije ponoviti i ve je prethodna vlada
najvee i najaktivnije svjetske vojne sile uinila zaista
mnogo da bi se izvjetavanje o ratovima uredilo. Oba mina vlada je na tom podruju jo uspjenija od prethodne.
Moda slovenaka utnja o naem ratu nije sasvim
nerazumljiva. to ako nai mediji jo trae pravi nain
izvjetavanja? to ako im politiari jo nisu posredova-

Slovenija
li javne direktive? to ako odgovorno izbjegavaju izrei neto od onoga to bi ugrozilo uspjeh naih i saveznikih vojnika? utjeti je dodue bolje nego rei neto
pogreno, ali nije pravo rjeenje. Jer ako o velikom dogaaju poput rata uti, smanjuje mu znaenje. Umjetnost je govoriti tako da nita ne kae, ali mora se
dobro uti da moe i dalje raditi to hoe. Slovenija
bi morala vie pridonijeti tome da u Afganistanu i dalje radimo ono to hoemo.
Problem je naravno da u Afganistanu inimo to hoemo, ali ne znamo to zapravo hoemo. Na novi zapovjednik dakako ne obeava uspjeh, nikakve suglasnosti nema o tome to bi moglo biti mjerilo uspjeha.
Zato je prikladno medijsko izvjetavanje tim znaajnije. No kad uspjeh rata postane zavisan o medijskim
konstruktima, tada je s tim ratom neto naopako. Medijski konstrukti i njihovi konzumenti su dodue imunizirani protiv injenica, ali injenice mogu biti toliko
okorjele koliko je medijska istina nametljiva. Gomilaju
se na rubu globalnog medijskog pejzaa, procure i u
centralne medije. The Independent je, recimo, ove
sedmice izvijestio da je tzv. strateki plan koji je pred-

53
viao oblikovanje afganistanskih oruanih snaga, da
bi od okupacijske vojske preuzele brigu za sigurnost, u rasulu. Te afganistanske snage su doista puno manje od onih o kojima izvjetavaju podobni mediji, u njih su se na visokim poloajima infiltrirali talibani, pate i zbog narkomanije i korupcije. To je onaj dio
rata u koji je neposredno ukljuena i Slovenija.
Ekscesna korupcija obiljeava i nominalnu afganistansku vlast. Moda bi Slovenci mogli vie pridonijeti
razumijevanju lokalne korupcije nego raditi na osposobljavanju lokalnih sigurnosnih snaga. Katkad mi
se ini da okupiranim Afganistanom vladaju kao kakvom slovenakom opinom. to ako je Ljubljana blie
Kabulu nego New Yorku?
Preveo sa slovenakog Mario Kopi
(Peanik.net, 17.07.2010.)

Dr.sc. Toma Mastnak je drutveni teoretiar.

Bio je predsjednik UN-ovog Ureda za saveznitvo civilizacija.