Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo

Bosnia and Herzegovina

Federation of Bosnia and Herzegovina
Canton Sarajevo

Ministarstvo obrazovanja i nauke

PROSVJETNO-PEDAGOKI ZAVOD

Na osnovnu Godinjeg plana i programa rada strunog savjetnika za razrednu

nastavu, te mjesenog operativnog plana rada za mjesec avgust 2009. godine, nakon
realiziranih seminara p o d n o s i m:

IZVJETAJ

- o realizaciji seminara za nastavnike/ce razredne nastave u mjesecu avgustu 2009.

godine Nita nije tako nejednako i nepravedno kao jednak pristup
nejednakima.
Estes
Dana 25., 26. i 27. avgusta 2009. godine, u JU O Aleksa anti, odran je seminar
za nastavnike/ce razredne nastave na temu: Planiranje i programiranje u nastavi kao
preduvjet za uspjeno uenje i poduavanje.
Seminar je realiziran na osnovu ranije sainjenog i odobrenog Programa koji se temelji
na sljedeim pretpostavkama.
Prije svega, promjenom odnosa u cjelokupnom odgoju i obrazovanju i stavljanjem
djeteta u prvi plan, potujui njihova osnovna prava koja proistiu iz Konvencije o pravima
djeteta, nastava i poduavanje moraju biti diferencirani kako bi svi imali iste mogunosti za
dokazivanje i razvijanje u skladu sa osobnim mogunostima. S tim u vezi, i osnovno pravilo
kod savremenog planiranja i programiranja nastave je to, da proces poduavanja mora biti
diferenciran.

DIFERENCIRANO PODUAVANJE JE:

orkestracija sadraja, aktivnosti, rezultata
Zasniva se na:
razlikama u uenikovim nteresiranjima/prethodnim iskustvima
kognitivnoj spremnosti (stupnju razvoja)
profilu uenja (stilovima uenja...)
materijalnoj i kadrovskoj opremljenosti kole
socijalnom i materijalnom stanju uenika i njihovih roditelja
okruenju

Realizirano
tematsko
podruje

Praktina primjena planiranja i prigramiranja

nastave u procesu pouavanja i uenja

Ciljevi
seminara

Upoznavanje uesnika/ca sa razliitim pristupima u planiranju i

programiranju nastave od 1. do 5. razreda osnovne kole,
Objanjenje da je uspjeno planiranje i programiranje nastave osnovni
preduvjet za uspjeno uenje i poduavanje
Objanjenje potrebe potovanja individualnosti svakog uenika, kole,
okruenja, interesiranja i raznolikih kognitivnih stilova i stilova uenja
prilikom planiranja i programiranja nastave
Osposobljvanje uesnika/ca da prepoznaju znaaj planiranja i
programiranja nastave
Doprinos razvoju sposobnosti uesnika/ca da razumiju, kreiraju i
implementiraju praktine zadatke kojim e podravati planiranje i
programiranje nastave u svojoj koli i pronalaziti efikasne naine
saradnje sa drugim nastavnicima/cama u aktivu i nasavnicima/cama
izvan svoje kole
Upoznavanje uesnika/ca sa postupcima u izradi globalnih godinjih
planova rada i operativnih mjesenih planova rada kao i dnevnih pisanih
priprema
Praktikovanje mogunosti interdisciplinarnosti, interkulturalnosti i
razmjene iskustava u planiranju i programiranju

Sadraj teme

Reforma obrazovnog sistema sa aspekta postupnog prelaska sa

tradicionalnog na kurikulumsko planiranje i programiranju nastave.
Filozofski, historijski i etiki aspekt planiranja i programiranja nastave.
Praktina rjeenja planiranja i programiranja nastave po razredima i
nastavnim predmetima.
Metodiki pristup planiranju i programiranju nastave, kolskoj praksi,
kurikulumu i strategiji na lokalnom i dravnom nivou
Timski rad i meusobna saradnja nastavnika, kolskog menadmenta i
vladinih slubi s ciljem razvoja i unapreenja planiranja i programiranja
Praktini primjeri planiranja i programiranj po razredima i predmetima

ZADATAK BR. 1.
1. Analiza dosadanje prakse planiranja i programiranja nastave
2. Razvoj kritikog miljenja o tradicionalnom planiranju i programiranju na
primjeru jednog predmeta i jednog razreda

Zadaci
seminara

Nakon analize individualno miljenje

Razgovor o iskustvima vezanim za globalno i operativno planiranje i
programiranje (u grupi, a zatim u plenumu).
Dati odgovore na sljedea pitanja:
1. Do koje mjere je dosadanje planiranje i programiranje slino meu
nastavnicima/cama i kolama?
2. U emu je ono razliito?

Definirati stavove o promjenama: Kada bih bio/bila u poziciji da neto

promijenim u vezi sa planiranjem

promijenio/promijenila bih ...

programiranjem

nastave,

ZADATAK BR. 2.

Na osnovu dosadanjih iskustava u radu, definirati prijedloge za poboljanje

planiranja i programiranja nastave.
Definirane prijedloge uporediti sa pozitivnom teorijom i praksom.
ZADATAK BR. 3.

Praktian rad planiranje i programiranje (globalno i operativno) u

grupama po razredima i po predmetima.

ZADATAK BR. 4.
Prezentacija rezultata uenja:
- kritiki osvrt,
- prepoznavanje pozitivnih iskustava uenja
- definiranje zakljuaka
Prezentacija predavanje: Osnovne pretpostavke uspjenog planiranja i

programiranja u nastavi.

Metodologija
rada

Interaktivni pristup i aktivno uee uesnika/ca

Radioniarski rad
Rad u malim grupama (metoda fokusirane rasprave), nezavisan rad u grupi,
plenarno
Brainstorming
Simulacija
Individualni rad
Aktivno sluanje
Diskusija

Na seminar su pozvana/e po 2 nastavnika/ce iz svake osnovne kole bez obzira u kojem

razredu rade. Uee na seminaru uzelo je ukupno 125 nastavnika/ca osnovnih kola
Kantona Sarajevo i to:
25. 8. 2009.
26. 8. 2009.
27. 8. 2009.
UKUPNO

33 nastavnika/ca
51 nastavnika/ca
41 nastavnika/ce
125 nastavnika/ca

Iz osnovnih kola:
-

H. Kreevljakovi,
M. Mustafa Baeskija,
Grbavica I,
Umihana uvidina
Dobroevii
Haim Spahi
Zahif Baruija
Sedma osnovna kola
Osma osnovna kola i
Porodice ef. Rami prisustvovao/la je po jedan/jedna nastavnik/nastavnica.

Iz osnovnih kola:
-

KC osnovna kola,
Mehmed beg Kapetanovi Ljubuak
Edhem Mulabdi
ejh Muhamed Hadijamakovi
Grbavica II
Isa beg Ishakovi
Al-Walidein Gazzaz
Mea Selimovi
etvrta osnovna kola
Zaim Kolar
Podlugovi i
Srednje na seminaru nije bilo prisutnih nastavnika/ca.

Iz ostalih kola nastavnici/ce su se uredno odazvali seminaru.

Nastavnik Sabahudin Fejzovi i nastavnica Jasna Halvadija iz O 6. Mart Hadii

u 10,30 sati samovoljno su napustili seminar.
Seminar je realiziran prema sljedeem planu:
1.
2.
3.
4.
5.

Pozdravna rije
Utvrivanje pravila rada
Oekivanja
Utvrivanje satnice seminara
Uvodne aktivnosti:
a) Napisati svoja dosadanja iskustva vezana za planiranje i programiranje nastave
b) Kada bi ste bili u prilici da izvrite izmjene u nainu planiranja i programiranja
nastave, ta bi ste to mijenjali?
- Razmjena iskustava unutar grupe
- Razmjena iskustava u plenumu.
6. Prezentacija Planiranje i programiranje u nastavi
7. Formiranje grupa
8. Rad u grupama
9. Izlaganje
10. Evaluacija i zakljuci
Obrazloenje teme:
Planiranje i programiranje nastave, tema je seminara koja je proistekla iz ispitivanja stavova
nastavnika/ca o strunom usavravanju koje je uraeno u toku evaluacije seminara za
nastavnike/ce razredne nastave odranog u mjesecu januaru tekue godine u O A. anti.
Seminar je predstavljao jedno iskustvo koje e pomoi nastavnicima/cama u njihovom
svakodnevnom radu iz oblasti planiranja i programiranja nastave. Oekivanja uesnika/ca

seminara u potpunosti su ispunjena, ako imamo u vidu da su oni svjesni injenice da ni jedan
seminar ne moe odgovoriti na sva pitanja.
Iz tog razloga, teite rada je stavljeno na pokazivanje puta, kako i na koji nain

rijeiti mnoge nedoumice vezane za planiranje i programiranje u nastavi i kako

postupno, sa tradicionalnog prei na kurikulumsko planiranje koje pred savremenu
kolu stavljaju nauna dostignua iz oblasti pedagogije, psihologije, metodike rada u
nastavi, didaktike, i dokimologije. kola vie nije statina kao nekada. Unutar kole
prisutna su odreena kretanja iju dinamiku, izmeu ostaloga, podstie i planiranje i
programiranje nastave i traganje za najefikasnijim nainom za njenu realizaciju. Zbog
toga nastavnici/ce imaju sve vie autonomije, ali u isto vrijeme i vie odgovornosti.
Njegova/njena uloga u postavljanju jasnih i ostvarivih obrazovnih ciljeva u konkretnim
kolskim uvjetima sve vie dobija na znaenju.
Imajui na umu opu definiciju planiranja koja podrazumijeva izvjesnu aktivnost
ovjeka kojom on unaprijed projektira svoj rad prema odreenom cilju, onda bi planiranje u
nastavi predstavljalo skup radnji kojima se rasporeuju (distribuiraju) sadraji (cjeline,
teme) kroz zadani vremenski period. U ovom sluaju, pod distribucijom se podrazumijeva
naziv sadraja, redosljed i vrijeme realizacije potrebno za rad na pojedinim nastavnim
sadrajima, dok bi programiranje u nastavi predstavljalo skup radnji kojima se uz sadraje

(teme ili cjeline) odreuju meuzadaci u temama i cjelinama (jedinice) te ciljevi i

zadaci koje treba dostii realizacijom pojedine nastavne jedinice, a odreuje i koja
sredstva i pomagala, odnosno izvori znanja, te metode i oblici rada e biti koriteni.

U tradicionalnom planiranju i programiranju nastave, teite je bilo na sadrajima i

zadacima dok je teite savremenog planiranja i programiranja nastave pomjereno na glavne
(oekivene) ishode postignua.
Tradicionalno planiranje ne zasniva se na prouavanim ivotnim situacijama. Ono je
jednostrano i centralizirano i odvojeno je od drutvene stvarnosti to nastavnicima/cama
omoguava direktivno voenje.
Za razliku od tradicionalnog, savremeno planiranje i programiranje nastave, zasniva se
na prouenim ivotnim situacijama, procesu donoenja programa koji je vidljiv, omoguava
naknadno preispitivanje i korigiranje, a uloga uenika u nastavnom procesu postala je aktivna
dok je voenje nastavnika postalo nedirektivno.

Promjena prelaska na kurikulum moe se nazvati i prelaskom

nastavnih planova i programa na kulturu kurikuluma jer se odlikuje:
1.

2.
3.
4.
5.

s kulture

premjetanjem teita obrazovnog procesa sa sadraja na ciljeve i

rezultate obrazovanja,
usmjeravanjem na kvalitet rezultata i kvalitet procesa obrazovanja,
razvojem sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju,
usmjeravanjem na uenika i procese uenja,
poticajnim, razvojno usmjerenim obrazovnim okruenjem.

KURIKULARNI KRUG NASTAVA

KURIKULARNI KRUG KOLSKI KURIKULUM

KOLSKI KURIKULUM
Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadraje, procese, aktivnosti koji su
usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni,
osobni, drutveni i fiziki razvoj uenika. On obuhvata osim slubenih programa nastave i
neformalne programe, te obiljeja koja stvaraju kolski imid, kao to su kvalitetni odnosi,
briga o jednakosti suprotnosti, o vrednovanju primjera koji postavljaju kriterij kole i naine na
koji je ta kola organizirana i voena. Nastavni i pouavajui stilovi snano utjeu na kurikulum
i u praksi ne mogu biti odvojeni od njega.
Izvor: Alistair Ross,2000, DES, 1985.
Dakle, kurikulumsko planiranje i programiranje valja razlikovai od tradicionalnog iz vie
razloga:
TRADICIONALNO

KURIKULUMSKO

nije temeljeno na prouenim

ivotnim situacijama

Temelji se na analizi ivotnih

situacija i potreba

jednostrano, centralizirano

proces donoenja programa tei

demokratizaciji,
procesi
su
vidljivi

sadri formule uenja koje se

mogu razliito tumaiti
odvojeno
stvarnosti

od

drutvene

podrava tradicionalnu ulogu

nastavnika i direktivno voenje
GLAVNA TEITA SADRAJ, ZADACI

omoguava naknadno
preispitivanje
aktivna i promijenjena uloga
uenika
(odgovornost),
nedirektivno voenje
GLAVNA TEITA
CILJ, OEKIVANI NIVO ZNANJA

DIDAKTIKI ASPEKTI PLANIRANJA

U staroj koli, planiranje i programiranje bilo je analitiko. To znai da su se globalni
nastavni programi pojedinih predmeta ralanjivali do nastavnih jedinica kao najui dijelovi
nastavnih sadraja i to za cijelu godinu unaprijed. Na taj nain, nastavne jedinice su ostajale
izolirane i statine. Ilo se ak do te mjere da su planovi i programi raeni u jednom
administrativnom centru za sve kole, na osnovu ega se vrila i kontrola rada nastavnika/ca.
Formalistinost, nerealnost i krutost osnovne su odlike analitikog planiranje. Nerealno je
oekivati da nastavnik/ca godinu dana unaprijed moe predvidjeti nastavne jedinice. Ovako
uraeni planovi i programi malo su koristili nastavnicima/cama, a jo manje djeci zbog koji se
izrauju.

Predmetna podruja su nam vana iz razloga to je vrlo vano znati u toku

planiranja da li e se predmetna podruja u toku kolske godine obraivati simultano,
sukcesivno ili naizmjenino
U savremenoj koli prevladava sintetika
metodologija planiranja koja podcjenjuje analitiku
metodu, a precjenjuje sintetiku. Iz tog razloga je u
pojedinim zemljama naputen predmetni sistem nastave, a
uvedena su nastavna podruja. Nastavno podruje
oznaava skup nastavnih sadraja, odnosno nastavne
predmete koji imaju isti izvor ili isti objekt prouavanja,
npr. PRIRODNE NAUKE.

NASTAVNA CJELINA
S obzirom da je u naim
kolama jo uvijek
predmetni sistem nastave
o nastavnim cjelinama
moemo govoriti u smislu
skupne, kompleksne ili
globalne nastave.
U dananjoj koli o
nastavnim cjelinama
moemo govoriti imajui
u vidu nastavne cjeline
odreenog predmeta,
odnosno predmetnu
pripadnost takvih cjelina

NASTAVNA TEMA:
Po sadrajnom odreenju
veoma je slina pojmu
nastavne, odnosno
predmetne cjeline.
Razlika izmeu nastavne
cjeline i nastavne teme
moe biti samo u opsegu
sadraja: cjelina je ira od
teme
(ne treba traiti
granici izmeu cjeline i
teme)

NASTAVNI PREDMET
Didaktiki preraena nauka, odnosno
pojedina nastavna grana.
PREDMETNO PODRUJE
Je relativno zaseban dio nastavnog
programa istog predmeta.
Npr. Bosanski jezik:
a) Poetno itanje i pisanje
b) Usmeno i pisano izraavanje
c) Gramatika i pravopis
Medijska kultura

OSNOVNE
KARAKTERISTIKE
CJELINA
1. Cjelina je po
obuhvaenom
sadraju ekstenzivna
jer obuhvata iru
tematiku
2. U cjelini dominira
stanovita centralna
tema oko kojeg se
koncentrira cjelokupan
obuhvaeni sadraj
3. U cjelini je istaknuta
stanovita temeljna
ideja: metodoloka,
filozofska, nauna,
ekonomska, itd.
4. Preko sadrajne i

NASTAVNA JEDINICA
a) je opseg nastavnog
sadraja predvienog
za jedan kolski sat.
b) Nastavnu jedinicu
dobivamo
ralanjivanjem
cjeline, odnosno teme.
c) Ponekad se nastavna
jedinica moe poklopiti
sa uom temom.
)

I analitiko i sintetiko planiranje i programiranje imaju svoji nedostataka i svojih

prednosti koje su navedene u prezentaciji. Iz tog razloga, u dananjoj koli, najprikladnije je
analitiko sintetiko planiranje kroz koje je mogue zadrati sve pozitivne strane
tradicionalne kole, a u isto vrijeme postupno uvoditi i savremena dostignua iz ve oblasti.

Iz evaluacije seminara iji su rezultati u prilogu Izvjetaja upuuju na injenicu da su svi

ciljevi seminara ostvareni uz pomo zadataka koji su unaprijed postavljeni. Zadovoljstvo
nastavnika/ca koje su iskazali u deskriptivnoj evaluaciji dobar je pokazatelj da je
nastavnicima/cama
potrebna
kontinuiran
vid
edukacije
ovakvog
tipa.

DIO RADNE ATMOSFERE NA SEMINARU

Srednja ocjena korisnosti teme (4,63) najbolji je pokazatelj da je njen odabir bio
opravdan. Metode i postupci rada na seminaru koje su nastavnici ocijenili srednjm ocjenom
4,56 takoer govore da je radna atmosfera u toku seminara bila konstruktivna uz puno
uvaavanje svih uesnika/ca i njihovih stavova, miljenja i prijedloga.
Nastavnici su rad trenera ocijenili srednjom ocjenom 4,79. (U prilogu: detaljni pokazatelji
evaluacije)
Rad i zalaganje nastavnika na seminaru, njihova spremnost za uenje i pokazana
zainteresiranost za neformalnom edukacijom na visokom je nivou. Svi/e uesnici/ce dali su
maksimalan doprinos da seminar bude ovako uspjean.

ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI PROISTEKLI IZ SEMINARA:

1. Pod hitno donijeti propise kojima se definiraju nadlenosti strunih
savjetnika i prosvjetnih inspektora. (U praksi se pokazalo da inspektori esto
obavljaju poslove iz nadlenosti strunih savjetnika i obratno)
2. Donijeti Pravilnik o ocjenjivanju uenika/ca osnovnih kola
3. Korigirati pedagoku dokumentaciju i evidenciju u skladu sa potrebama
odgoja i obrazovanja sainiti detaljno uputstvo o voenju pedagoke
dokumentacije i evidencije
4. ee organizirati viednevne seminare izvan Sarajeva
5. Ovakve seminare organizirati i za direktore/ice i pedagoge/ice kola
6. U toku ljetnog raspusta organizirati kolu u prirodi na principu dobrovoljnog
uea uenika/ca iz cijelog kantona po uzoru na zemlje regiona

PREDLOENE TEME ZA NAREDNE SEMINARE

1. Rad sa djecom sa posebnim potrebama
2. Izrad individualiziranih programa rada za djecu s posebnim potrebama
3. Rad sa nadarenom djecom
4. Vannastavne aktivnosti u razrednoj nastavi
5. Rad u kombiniranim odjeljenjima
6. Motivacija uenika i roditelja u opisnom ocjenjivanju
7. Evaluacija uenikih znanja i kriteriji u ocjenjivanju
8. Metode i oblici rada u nastavi
9. Izrada zadataka objektivnog tipa
10. kola u prirodi; program i njegova realizacija
11. Opisno ocjenjivanje (za nastavnike/ce koji nisu uestvovali na ovom seminaru)

PRILOZI:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)

Prezentacija
Godinji plan rada
Orjentacioni (globalni) raspored nastavnog gradiva - primjer
Izvedbeni mjeseni) program rada primjer
Evaluativni listi
Rezultati evaluacije
Potvrda o ueu na seminaru
Kopije lista uesnika/ca
(Evaluativni listii nastavnika nalaze se u arhivi savjetnika)
IZVJETAJ SAINIO:
Mr. sci. Vahid Muli,
Struni savjetnik za razrednu nastavu

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

PLANIRANJE NASTAVE
Cilj:
1.

2.

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI

3.

PODSJEANjE, OBNAVLjANJE I NADOGRADNjA

TEMELjNIH ZNANjA IZ PLANIRANjA NASTAVE
RAZVIJANjE KOMPETENCIJA NASTAVNIKA/ CA
VEZANIH ZA PLANIRANjE I PROGRAMIRANjE
NASTAVE
RAZVIJANjE NEKIH DRUGIH VJETINA

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

DEFINICIJA PLANIRANJA

DEFINICIJA PLANIRANJA

PLANIRANJE :
Izvjesna aktivnost ovjeka kojom unaprijed projektira svoj
rad preme odreenom cilju.
OBUHVATA:
1. teoretsku osnovu,
2. put do ostvarenja cilja (vrijeme, okolnosti, radne
etape, metode rada, radna oprema i radne operacije)
3. ko e raditi,
4. vrijeme,
5. sredstva

Planiranje je skup radnji kojima rasporeujemo

(distribuiramo) sadraje (cjeline, teme) kroz zadani
vremenski period.
Distribucija podrazumijeva naziv sadraja, red
sadraja, vremenik sadraja i vrijeme potrebno za
proradu pojedinih sadraja tokom planskog
perioda.
Planski period moe biti dui (godinje planiranje) i
krai (mjeseno, sedmino i dnevno planiranje).
Koriste se i termini godinje planiranje (globalno
planiranje), mjeseno planiranje (operativno ili
izvedbeno)

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

PRELAZAK SA TRADICIONALNOG NA
KURIKULUMSKO PLANIRANJE

DEFINICIJA PROGRAMIRANJA
Programiranjeje skup

radnji koje uz sadraje

(teme ili cjeline) odreuje meuzadatke u
temama i cjelinama (jedinice) te ciljeve i
zadatke koje treba dostii realiazacijom
pojedine nastavne jedinice, a odreuje i koja
sredstva i pomagala e se koristiti u radu, koje
metode i oblici rada e biti koriteni.

KURIKULUM = nastavni

plan i program ukupnost svega "ciljnog" nastavnog dogaanja.

Promjena prelaska na kurikulum moe se nazvati i prelaskom s kulture

nastavnih planova i programa na kulturu kurikuluma jer se odlikuje:
1. premjetanjem teita obrazovnog procesa sa sadraja na ciljeve i
rezultate obrazovanja
2. usmjeravanjem na kvalitet rezultata i kvalitet procesa obrazovanja
3. razvojem sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju
4. usmjeravanjem na uenika i procese uenja
5. poticajnim, razvojno usmjerenim obrazovnim okruenjem
5

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

RAZLIKE IZMEU TRADICIONALNOG I

KURIKULUMSKOG PLANIRANJA

KOLSKI KURIKULUM
Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve
sadraje, procese, aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje
ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni,
osobni, drutveni i fiziki razvoj uenika. On obuhvata osim
slubenih programa nastave i neformalne programe, te
obiljeja koja stvaraju kolski imid, kao to su kvalitetni
odnosi, briga o jednakosti suprotnosti, o vrednovanju primjera
koji postavljaju kriterij kole i naine na koji je ta kola
organizirana i voena. Nastavni i pouavajui stilovi snano
utjeu na kurikulum i u praksi ne mogu biti odvojeni od njega.

Izvor: Alistair Ross,2000, DES, 1985.

KURIKULUMSKO
Temelji se na analizi ivotnih
situacija i potreba
proces donoenja programa
tei demokratizaciji, procesi su
vidljivi
omoguava naknadno
preispitivanje
aktivna i promijenjena uloga
uenika (odgovornost),
nedirektivno voenje
GLAVNATEITA
CILJ, OEKIVANI NIVO ZNANJA 8

28.8.2009

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE OD

STRANE NASTAVNIKA
Ima 3 nivoa:
1. Pripremanje za novu kolsku godinu
globalno godinje planiranje
2. Pripremanje u toku kolske godine
mjeseno lekcijsko (stara kola)
za pojedine nastavne teme tematsko
planiranje i pripremanje (reformirana kola)
3. Pripremenje za realizaciju nastavne jedinice
pisano pripremnje za nastavni sat

POTICANJE OTVORENE
KOMUNIKACIJE

BRIGA ZA
IDEALNE UVJETE UENJA

RACIONALNO
KORITENJE RADNOG
VREMENA

UNUTARNJA I VANJSKA
POVEZANOST

BRIGA ZASTALNO UENJE I

NAPREDOVANJE

RODITELJI I KOLA VISOK

STUPANJ PRIBLIAVANJA

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

LINIJE VODILJE KOLSKOG

KURIKULUMA

OSIGURAVANJE
KVALITETE NASTAVE

TRADICIONALNO
nije temeljeno na prouenim
ivotnim situacijama
jednostrano, centralizirano
sadri formule uenja koje se
mogu razliito tumaiti
odvojeno od drutvene
stvarnosti
podrava tradicionalnu ulogu
nastavnika i direktivno
voenje
GLAVNATEITASADRAJ, ZADACI

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

10

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

Pripremanje za novu kolsku godinu

a)

b)

c)

d)
e)

Odvija se prije poetke kolske godine i podrazumijeva:

Prouavanje nastavnog plana i programa po kojem se
radi u toku kolske godine,
Prikupljanje i prouavanje strune literature,
raspoloivih udbenika, prirunika, zbirki tekstova ili
zadataka,
Konsultiranje literature drugih nauka iji se sadraji
izuavaju u okviru nastavnih predmeta,
Upoznavanje izvora znanja koji su obuhvaeni
nastavnim predmetom,
Planiranje i upotreba novih nastavnih sredstava u toku
realizacije nastave
11

28.8.2009

Kod godinjeg planiranja u obzir treba uzeti:

Uvjete rada u koli,
Strukturu uenika u odjeljenju,
Razvijenost sredine

Neposredni rad na godinjem planiranju ima sljedei

raspored:
1. iz nastavnog programa se izvodi osnovna tematika i
saine se osnovne formulacije nastavnih tema,
2. rasporeivanje tih tema u logiki niz po mjesecima,
3. kratko naznaenje sadraja izdvojenih tema i
odreivanje broja asova po tipovima (obrada,
utvrivanje, vjebanje, ponavljanje)
4. odreivanje izvora znanja (nastavnih sredstava,
medija i objekta nastave)
-

12

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

to je planiranje potpunije i realnije vea je

mogunost ostvarenja cilja.
Planiranje nuno pretpostavlja povezivanje teorije i
prakse.
Rezultati dobrog plana su dobri rezultati u praksi.
Planiranje je radnja, plan je rezultat planiranja.
Veza izmeu planiranja i programiranja...
PROGRAMIRANJE
autonomija nastavnika da
sami definiraju odreene programske sadraje.

28.8.2009

Planiranje

u nastavi je specifino s obzirom

na posebnost nastavnog rada.

Sadanje

planiranje ima svojih nedostataka

primjenjuje se dugi niz godina i ve
je zastarjelo.

13

14

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

POZITIVNE STRANE ANALITIKOG PLANIRANJA:

DIDAKTIKI ASPEKTI PLANIRANJA

HISTORIJSKI PREGLED

STARA KOLA:

Analitiko planiranje

globalni nastavni programi pojedinih predmeta

ralanjuju se do nastavnih jedinica kao najuih
dijelova nastavnih sadraja i to ak za cijelu nastavnu
godinu unaprijed

28.8.2009

Ukazivanje na znaenje

svih uih dijelova

nastavnog programa
Planiranje nast ave, Vahid Muli

NEGATIVNE STRANE ANALITIKOG PLANIRANJA:

Proizilaze iz opih nedostataka precjenjivanja
analitinosti i potcjenjivanja sintetinosti

15

Planiranje nastave, Vahid Muli

16

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Analitiko planiranje ima sljedee nedostatke:

1. Krutost
2. Nerealnost
3. Formalistinost
Nerealno je oekivati da nastavnik nekoliko mjeseci
unaprijed moe planirati nastavne jedinice
Ovakav sistem se pretvarao u birokratsko
administrativno planiranje gdje se gubilo previe
dragocjene energije, a planovi bili nepregledni.
Ovako izraeni programi vrlo esto su malo koristili
nastavnicima

Analitikim

planiranjem se nastavni sadraji

ralanjuju do te mjere da su ralanjeni
dijelovi (nastavne jedinice) ostale izolirane,
statine, a time i nastavni programi razbijeni
(na nastavne predmete i nastavne jedinice)
Ilo se do te mjere da su prosvjetne vlasti
odreivale koje nastavne jedinice e se kada
obraivati (nastavici su planove dobivali od
kolskih vlasti)
Prema ovome se i kontrolirao rad nastavnika.
17

18

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

NOVA KOLA
Prevladava sintetika metodologija (tematsko planiranje)
U nekim zemljama iz ovoga se razloga naputa predmetni
sistem nastave i ide na nastavna podruja.
Ovakvi radikalni potezi precjenjuju sintetiku
metodologiju, a potcjenjuju analitiku

28.8.2009

NASTAVNI PREDMET
Didaktiki preraena nauka, odnosno pojedina nastavna grana.
PREDMETNO PODRUJE
Je relativno zaseban dio nastavnog programa istog predmeta.
Npr. Bosanski jezik:
a) Poetno itanje i pisanje
b) Usmeno i pisano izraavanje
c) Gramatika i pravopis
d) Medijska kultura

NASTAVNO PODRUJE

Predmetna podruja su nam vana iz razloga to je vrlo vano

znati u toku planiranja da li e se predmetna podruja u toku
kolske godine obraivati simultano, sukcesivno ili
naizmjenino

skup nastavnih sadraja, odnosno nastavnih predmeta

koji imaju isti izvor ili objekt prouavanja, npr. PODRUJE
PRIRODNIH NAUKA
19

Planiranje nastave, Vahid Muli

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

28.8.2009

OSNOVNE KARAKTERISTIKE CJELINA

1. Cjelina je po obuhvaenom sadraju ekstenzivna jer
obuhvata iru tematiku

NASTAVNACJELINA

20

S obzirom da je u naim kolama jo uvijek predmetni sistem

nastave o nastavnim cjelinama moemo govoriti u smislu
skupne, kompleksne ili globalne nastave.

2. U cjelini dominira stanovita centralna tema oko kojeg se

koncentrira cjelokupan obuhvaeni sadraj

U dananjoj koli o nastavnim cjelinama moemo govoriti

imajui u vidu nastavne cjeline odreenog predmeta,
odnosno predmetnu pripadnost takvih cjelina

3. U cjelini je istaknuta stanovita temeljna ideja: metodoloka,

filozofska, nauna, ekonomska, itd.
4. Preko sadrajne i idejne koncentracije uspostavljaju se
funkcionalne veze i odnosi izmeu dijelova i cjeline.

22

21

Planiranje nastave, Vahid Muli

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

28.8.2009

NASTAVNA JEDINICA
NASTAVNA TEMA:
Po sadrajnom odreenju veoma je
slina pojmu nastavne, odnosno
predmetne cjeline.

je opseg

nastavnog sadraja predvienog za

jedan kolski sat.

Nastavnu

jedinicu dobivamo ralanjivanjem

cjeline, odnosno teme.

Razlika izmeu nastavne cjeline i

nastavne teme moe biti samo u opsegu
sadraja: cjelina je ira od teme

Ponekad se nastavna

(ne treba traiti granici izmeu cjeline i teme)

jedinica moe poklopiti

sa uom temom.
23

24

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

ETAPE NASTAVNOG RADA

Planiranje
Programiranje
Pripremanje
Realizacija
Evaluacija
Korigiranje u skladu sa evaluacijom
Da bi nastavni rad bio uspjean mora biti dobro
planiran
Osposobljavanjem uenika za samostalno
planiranje ne uimo za kolu ve za ivot.
Ukljuivati uenike u planiranje gdje god je to
mogue

Iz prethodno

navedenih razloga najprikladnije

je analitiko sintetiko planiranje

25

Planiranje nastave, Vahid Muli

26

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

28.8.2009

TEMATIZACIJA NASTAVNIH SADRAJA I TEMATSKO

PLANIRANJE
Tematizacijom nastavnih programa

ANALIZIRANJE - diferencijacija

pojedinih predmeta nastoji se da

predmetne cjeline odnosno teme po
svom opsegu i unutarnjoj strukturi
sadraja to adekvatanije odraze i
izraze jedinstvenost (cjelovitost,
sintetinost)

NASTAVNAJEDINICA

TEMA
NASTAVNAJEDINICA
NASTAVNAJEDINICA

PREDMETNA
CJELINA

TEMA

NASTAVNAJEDINICA
NASTAVNAJEDINICA
NASTAVNAJEDINICA

TEMA

NASTAVNAJEDINICA
NASTAVNAJEDINICA

SINTENTIZIRANJE - integracija
27

Planiranje nastave, Vahid Muli

28

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Timsko planiranje:
9 oblik planiranja u kojem zajedniki sudjeluju
nastavnici/ ce, struni saradnici, uenici (i
roditelji)
9 omoguava ostvarivanje korelacija i integracija,
a uenicima lake i razumljivije sticanje znanja
9 omoguava unutranji i meupredmetni
suodnos u nastavnom procesu (rastereenje
uenika)
9 povezani se sadraji bre i trajnije pamte
29

28.8.2009

omoguava kreiranje nastavnog procesa

specifinog za svaku kolu
9 razmjenom iskustava bolje se upoznaju
nastavni sadraji drugih predmeta, ali i
proiruju spoznaje o aktivnostima i interesima
uenika
9 omoguava se analiza ostvarenja prethodnog
mjesenog plana i programa to je preduvjet
samoevaluacije
9

30

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

MOJA OKOLINA

1. Pisanje pisanog sastava Kod ljekara ili Kod

zubara
2. itanje i analiza teksta Kako da ne postanem
klipan
3. Uoavanje imenica i glagola u tekstu i
pronalaenje imenica i glagola vezanih za ovu
temu
4. Potvrdne i odrine reenice
5. Kultura usmenog i pisanog izraavanja:
prianje na osnovu tematskih rijei i na osnovu
slike
6. RKT: Hrabri djeak, San zubara Pincetija
7. Pisanje prie na osnovu tematskih rijei

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

BOSANSKI JEZIK

Vrste zdravstvenih ustanova

Zdravstveni radnici i pribor koji koriste u radu
Kod ljekara
U apoteci
Kod zubara
Ponaanje na javnom mjestu
Skice zdravstvenih ustanova u naselju
Pravljenje panoa Zdravstvene ustanove

MATEMATIKA

MUZIKA KULTURA

ZDRAVSTVENE
USTANOVE

MATEMATI
KA

1. Tablica
1. Pisanje pisanog sastava
mnoenj
Kod ljekara ili Kod
ai
zubara
dijeljenja
2. itanje i analiza teksta
2. Tekstual
Kako da ne postanem
ni zadaci
klipan
u vezi sa
3. Uoavanje imenica i glagola
temom
u tekstu i pronalaenje
imenica i glagola vezanih
za ovu temu
4. Potvrdne i odrine reenice
5. Kultura usmenog i pisanog
izraavanja: prianje na
osnovu tematskih rijei i na
osnovu slike
6. RKT: Hrabri djeak, San
zubara Pincetija
7. Pisanje prie na osnovu
tematskih rijei

1. Tablica mnoenja i
dijeljenja (
2. Tekstualni zadaci u
vezi sa temom

MOJA OKOLINA

LIKOVNA
KULTURA

MUZIKA
KULTURA

1. Vrste zdravstvenih
ustanova
2. Zdravstveni radnici
i pribor koji koriste
u radu
3. Kod ljekara
4. U apoteci
5. Kod zubara
6. Ponaanje na
javnom mjestu
7. Skice zdravstvenih
ustanova u naselju
8. Pravljenje panoa
Zdravstvene
ustanove

1. Crtanje
zdravstvenih
ustanova
2. Crtanje
saobraanjno
g znaka za
bolnicu i
saobraajnog
znaka za
hitnu pomo

1. Stvaranje
melodije
na tekst
Razbolje
se lisica

3. Ilustracija:
Kod ljekara
(srip)
4. Pravljenje
slikovnice

2. Igra
asocijacij
e , igra
pogaanj
a, igra
pantomim
e

TJELESN I
ZDRAVSTVENI ODGOJ

1. Izlet u prirodu
2. Stafetne igre
3. Elementi
sportskih igara
(odbojke,
koarke,
fudbala...)
4. Kros u prirodi
5. ...

1. Stvaranje melodije na tekst

Razbolje se lisica
2. Igra asocijacije , igra
pogaanja, igra pantomime

LIKOVNA KULTURA
1.
2.
3.
4.

Crtanje zdravstvenih ustanova

Crtanje saobraajnog znaka za bolnicu i
znaka za hitnu pomo
Ilustracija Kod ljekara (strip)
Pravljenje slikovnice

Broj sati: OVISI O IRINI TEME

31

Planiranje nastave, Vahid Muli

32

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

SADRAJ TEME

VRSTE ZDRAVSTVENIH
USTANOVA
ZDRAVSTVENI
RADNICI

KOD LJEKARA

ZDRAVSTVENE USTANOVE

U tematskom pripremanju, kao to je navedeno, potrebno je predvidjeti izvore znanja. Posebnu panju
treba obratiti na planiranje i izvoenje praktinih radova (pripremanje materijala i pribora, izvoenje
ogleda), odreenih posmatranaj u prirodi, upotreba drugih audiovizuelenih sredstava kao to je TV,
pripremi i izboru tekstova i ostalih izvora znanja.

UAPOTECI

Tematsko planiranje i pripremanje moe se izvoditi u sveskama ili na posebnim obrascima, odnosno na
svakom pogodnom papiru za pisanje pripreme. U tematskoj pripremi potrebno je istai vrijeme obrade,
redni broj nastavne jedinice, broj asova za obradu, utvrivanje ili vjebanje, zatim, vrednovanje znanja
uenika, praktine radove, izvore znanja i obavezno, zapaanja o realizaciji nastavne teme, odnosno
pojedinih nastavnih jedinica. Dobro je jo planirati mjesto izvoenja nastave, aktivnosti nastavnika/ ca i
uenika/ ca, te zadatke za individualizirani rad uenika i eventualno, zadake za provjeru znanja
uenika/ ca. Posebnu panju treba posvetiti odnosu broja asova obrade u donosu na broj asova
utvrivanja, ponavljanja ili vjebanja.

PONAANJE NA JAVNOM
MJESTU (EKAONICI)

Obavezan sastavni dio tematskog pripremanja su zapaanja o realizaciji planiranih nastavnih sadraja. U
tim zapaanjima je potrebno svakodnevno biljeiti ostvarivanje nastave, tekoe na koje se nailo u toku
realizacije, prednosti ili nedostatke nekih metoda rada, prijedloge za poboljanje uspjeha uenika/ ca.
Ovakav nain koristi nastavniku/ ci za poboljanje njegovog osobnog rada. Bez ovoga biljeenja i
korigiranja rada na osnovu zapaenih nedostataka, rad nastavnika/ ca nee sluiti osobnom
usavravanju i podizanju nastavnog procesa na vii nivo.

POSJETA BOLNICI I
APOTECI

Tematsko planiranje je najpogodnije raditi u tzv. tematskim mapama. Tematske mape su omoti u kojima
se nalaze cjeloviti pregledi nastavih cjelina sa svim naprijed navedenim elementima. Zatim, u nju se
odlau i pripreme za neposredan rad sa uenicima/ cama, sav tampani materijal o sadraju teme, i
zabiljeke o realizaciji nastavnih sadraja. Samo tako napravljena tematska mapa osigurava djelotvorniju
obradu nastavnih sadraja u budunosti.

33

Planiranje nastave, Vahid Muli

35

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Preporuka nastavnicima/ cama

Predmetna

tematizacija nastavnih
sadraja jedna je od bitnih karakteristika
novih nastavnih programa
Tematizacijom nastavnih sadraja moe se
ostvariti idejna koncentracija koja
odgovara karakteru sredinje tematike
Tematsko planiranje podrazumijeva izradu
globalnog plana u obliku niza tema za
cijelu kolsku godinu (globalni,
orjentacijski, tematski plan)

36

Studijski komponirajte sadraje tema nemojte

mehaniki prepisivati formulacije iz nastavnog
programa. Nastavni program vam svakako treba
posluiti kao orjentacija.
Ukupan broj tema odreuju sami nastavnici.
Voditi rauna da teme ne budu previe uske kako
se ne bi izgubio kvalitet sintetinosti i cjelovitosti
teme, ali ni preirok.

37

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Izbor, redoslijed i

sadraj tema treba

da bude rezultat studijskog
prouavanja nastavnog programa
imajui na umu idejna, metodoloka i
savremena didaktika naela.

38

GODINJIPLANRADA
PREDMET__________________________________RAZRED_____

Mjesec
Nastavni
predmet

IX
Septembar
Rujan

X
Oktobar
Listpad

XII
XI
Novembar Decembar
Prosinac
Studeni

I
Januar
Sijeanj

II
Februar
Veljaa

III
Mart
Oujak

IV
April
Travanj

V
Maj
Svibanj

VI
Juni
Lipanj

UKUPNO U
TOKU
GODINE

_____________jezik i
knjievnost
_____________jezik
_____________jezik
Matematika
Moja okolina
Priroda
Drutvo
Kultura ivljenja
Tehniki odgoj
Informatika
Tjelesni i zdravstveni odgoj
Likovna kultura
Muzika/Glazbena kultura
_____________Vjeronauk/a

UKUPNO

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

40

ORJENTACIONI (GLOBALNI)RASPORED NASTAVNOG GRADIVA

RAZRED:
1.
PREDMET:
MATEMATIKA
KOLSKA GODINA: 2009/10.
Mjesec

Red.br.
1.

IX

NASTAVNA TEMA
USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE
PREDMETA
1. 1. Uporeivanje po bopji, duini, irini, visini, debljini
1. 2. Odnosi meu predmetima

1
3
3

2. 1. upoznavanje i uoavanje osobina ovih predmeta

3. 1. Plohe
PLOHE, LIKOVI I LINIJE

5
2
6

3. 1. Plohe
3. 2. Likovi
3. 3. Linije
SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE
4. 1. Oznaavanje skupova
4. 2. osobine skupova
4. 3. brojevi od 1 do 3
4. 4. Uporeivanje brojeva
4. 5. Brojevi 4 i 5
4. 6. Prethodnik i sljedbenik broje
4. 7. Redni brojevi od 1 do 5
4. 8. Sabiranje i oduzimanje
4. 9. Broj 0
4. 10. Brojevi od 6 do 9
4. 11. Broj 10
4. 12. Redni brojevi od1 do 10

1. 3. Mjerenje veliina jednice i mjere

2.
X
3.
XI
4.

Obrada

BROJ NASTAVNIH SATI

Ponavlj. i sistematiz provjerav
utvrivanje
cija
anje

PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE

svega

10

1
2
2

1
1
1

2
2
2
1
2
2
2
3
1
3
1
1

1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1

10

44
-

1
1
1

1
1

1
1

1
70

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

41

IZVEDBENI(OPERATIVNI)MJESENIPROGRAMRADA
PREDMET:MOJAOKOLINA,MJESEC:septembar,RAZRED:I (prvi)
Red.br.
sedm. u
toku
godine

TEMA
(oblast)

1.

OD 02. 9.
DO 07. 9.

KOLA

Red.br.
asa u
toku
god.

Tip
nast.
sata

Nastavna jednica

Operativni ciljevi
(ishodi uenja)

Izvori znanja,
objekti

1. Od danas sam uenik/ca

Uenici/ce znaju da je osnovna kola

obavezna

Neposredna
stvarnost (kola)

2. Prostorije u koli

Uenici raspoznaju i imenuju prostorije u koli

Neposredna
stvarnost (kola)

Uenici znaju da u koli rade razliiti

uposlenici i prepoznaju ih

Neposredna
stvarnost
(uposlenici/ce
kole)

3. Uposlenici u koli

Kljune
rijei
(pojmovi)

OD ____
DO ____

2.

OD ____
DO ____

3.

OD ____
DO ____

4.

OD ____
DO ____

5.

POJANJENJE SKRAENICA: O obrarada, U utvrivanje, V vjebanje, P - ponavljanje

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

Planiranje nastave, Vahid Muli

42

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVNI SAT

Prema distribuciji poslova i radnih zadataka u

okviru 40-satne radne sedmice, imajui na umu
kvalitet izvoenja nastave, pripremanje je obavezno.

Kvalitet pripremanja ne ocjenjuje se samo u odnosu

na to da li je ostvarena didaktiko-metodika
zasnovanost nastavnog sata i odgojno-obrazovne
djelatnosti usklaena sa nekim sutinskim
promjenama koje se ele ostvariti u odgojnoobrazovnom procesu.

Jedna od tih je i promjena poloaja uenika u

odgojno-obrazovnom radu, to bitno utie i na
promjenu funkcije nastavnika u nastavnom procesu
u kojoj on postepeno gubi klasinu ulogu predavaa,
a sve vie postaje organizator i saradnik sa
uenicima na zejednikom poslu.

Ima nastavnika koji smatraju da sistemsko

pripremanje nije potrebno, ali veina je onih koji se
redovno pripremaju za rad.
Meutim, nailazi se na sluajeve da se pisanje
kraih priprema (koncepata), kao i ireg, detaljnijeg i
produbljenijeg pripremanja za nastavni sat, smatra
suvinim, da se to naziva administriranjem i slino.

43

28.8.2009

44

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

Ovakvi stavovi su rezultat nedovoljnog praenje

promjena u sferi pedagoke teorije i prakse.
Takvi nastavnici nisu spremni za pozitivne
promjene u osobnoj odgojno-obrazovnoj
aktivnosti niti osjeaju potrebu za uvoenjem
inovacija.
esto se kod pripremanja nastavnika pretjeruje.
Od njih se zahtijeva da piu pripreme po uzoru
na one kada su bili studenti, ili na one za
ogledne nastavne sate.
Ovu obavezu je potrebno racionalizirati.

28.8.2009

Pisana priprema

treba da bude selekcija

misli, stavova, didaktikih rjeenja, jednog
prethodnog studioznog rada, a sve to
treba u pripremi iskazati, ilustrirati u
kraem obliku u vidu teza.
Ono to nastavnik pie je koncept,
podsjetnik i sistematizirana orjentacija za
rad sa uenicima

45

Planiranje nastave, Vahid Muli

46

28.8.2009

Planiranje nastave, Vahid Muli

28.8.2009

VJEBA

Pisana priprema da bi bila funkcionalna mora sadravati

osnovne didaktike odrednice:
Naziv predmeta, razred, redni broj nastavnog sata
Metode rada
Oblike rada
Nastavna sredstva (izvore znanja)
Cilj
Zadatke (odgojni obrazovni i funkcionalni)

Izradite operativni mjeseni plan i program

za jedan razred po izboru (radite u grupama):

Godinji ili globalni
Pisanu pripremu

47

48

Planiranje nast ave, Vahid Muli

2 8 .8 .2 0 0 9

Onaj koji ne zna, i ne zna da ne zna

taj je glup; izbjegavaj ga.
Onaj koji ne zna, a zna da ne zna
taj je uenik; poui ga.
Onaj koji zna, a ne zna da zna
taj je uspavan; probudi ga.
Onaj koji zna, i zna da zna i koliko ne zna,
taj je mudar; slijedi ga.
Kineska poslovica
49

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Herzegovina
Kanton Sarajevo

Bosnia and Herzegovina

Federation of Bosnia and
Canton Sarajevo

Ministarstvo obrazovanja i nauke

PROSVJETNO-PEDAGOKI ZAVOD

Datum: ________________

kolska 2009/10. godina

Na osnovu evidencije o prisustva strunom usavravanju nastavnika/ca razredne nastave,

Prosvjetno-pedagoki zavod Sarajevo izdaje:

P O T V R D U
- o ueu na seminaru

Nastavnik/ca ________________________________________________________,
zaposlen u JUO _____________________________________________________.
Dana ____________ 2009. godine, je uestvovao/vala na seminaru za nastavnike/ce
razredne nastave na temu:

Planiranje i programiranje
nastave kao preduvjet za
uspjeno uenje i
poduavanje

Direktorica:
__________________
Dina Borovina, prof.

71000 Sarajevo, Marala Tita 54/2, Tel: ++387 33 22 09 67, Fax: ++ 387 33 21 48 90
E-mail: ppzsa@iweb.ba Web: www.ppzsa.iweb.ba

Na kraju svakog radnog dana izvrena je evaluacija seminara pomou sljedeeg evaluatvivnog
listia:
EVALUACIJA SEMINARA
Potovani/e nastavnici/ce,
Radi to uspjenjeg odabira tema, metoda i oblika rada za struno usvravanje u narednom periodu, molim Vas da
zaokruivanjem brojeva na skali od 1 do 5, procijenite:
1. Koliko je seminar bio koristan?
1
2
3
4
5
Kratko obrazloi:
____________________________________________________________________________
__________________________________________________________
2. Kako procjenjujete metode i oblike rada?
1
2
3
4
5
Kratko obrazloi:
____________________________________________________________________________
__________________________________________________________
3. Kako ocjenjujete trenera?
1
2
3
4
5
Kratko obrazloi:
____________________________________________________________________________
__________________________________________________________
Hvala!
Ukoliko je potrebno, koristite prostor na poleini radi dodatnih komentara ili prijedloga.

PRIKAZ REZULTATA EVALUACIJE:

25. 8. 2009.
Ocjene
Pitanje
1
2
3
1.
1
1
1
2.
0
0
3
3.
0
0
2

Ukupno

5
8
8
3

19
19
25

30
30
30

Prosjena
ocjena
4,43
4,53
4,78

26. 8. 2009.
Pitanje

Ocjene
3

Ukupno

Prosjena
ocjena

1.
2.
3.

0
0
0

2
0
0

1
5
0

0
0
0

Ocjene
3
1
0
0

3
0
0

Ocjene
3
3
8
2

15
17
7

22
18
33

40
40
40

4,7
4,3
4,8

27. 8. 2009.
Pitanje

1.
2.
3.

2
0
0
0

Ukupno

5
7
6
1

30
32
37

38
38
38

Prosjena
ocjena
4,77
4,84
4,97

Zbirna analiza:
Pitanje
1.
2.
3.

2
1
0
0

Ukupno

5
30
31
11

71
69
95

108
108
108

Prosjena
ocjena
4,63
4,56
4,79
4,66