Projektna Dokumentacija REKONSTRUKCIJA KOLNO-PRISTUPNOG PUTA - Nacrti Sahtova Temelja Ras - Supa Ceste

GRAEVINSKI PROJEKT
GLAVNI PROJEKT br. 07-13 / 08-13-1/GL
"GEOPROJEKT" d.d. Opatija
FGRAEVINA:
REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
OPI DIO
Rijeka, srpanj 2013.

Str. 2
REKONSTRUKCIJA KOLNO-PRISTUPNOG PUTA NA DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o.
MARINII
Zajednika oznaka: 07-13 / 08-13
GRAEVINSKI PROJEKT
1.
SADRAJ KNJIGE
A. OPI DIO
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
SADRAJ KNJIGE
POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA
PRESLIKA SUDSKE REGISTRACIJE
RJEENJE O UPISU U HRVATSKU KOMORU INENJERA GRAEVINARSTVA
RJEENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA
IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAENOSTI PROJEKTA
PRESLIKA LOKACIJSKE DOZVOLE
B. TEHNIKI DIO
1.1
POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA
1.2. PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZATITE NA RADU

1.3. PRIKAZ MJERA PROTUPOARNE ZATITE
1.4. PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZA ZATITU OKOLIA
1.5. PREDVIENI VIJEK TRAJANJA I UVJETI ODRAVANJA
1.6. TEHNIKI OPIS
1.7. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
1.8. PROCJENA TORKOVA
1.9. TROKOVNIK
2. GRAFIKI DIO
-
GRAEVINSKA SITUACIJA
SITUACIJA PROMETNOG RJEENJA
SITUACIJA OBORINSKE I FEKALNE KANALIZACIJE
UZDUNI PROFIL PROMETNICE
UZDUNI PROFIL OBORINSKE KANALIZACIJE
UZDUNI PROFIL FEKALNE KANALIZACIJE
NORMALNI POPRENI PROFIL
NORMALNI POP. PROFIL S KOMUNALNOM INFRA.
POPRENI PROFILI
DETALJ REVIZIJSKOG OKNA
DETALJ ULINOG SLIVNIKA
DETALJ KINE REETKE
DETALJ UPOJNOG BUNARA
KARAKTERISTINI POPRENI PRESJEK ROVA
M
M
M
M
M
M
M
M
M
M
M
M
M
M
1:200
1:500
1:200
1:1000/100
1:1000/100
1:1000/100
1:50
1:50
1:100
1:25
1:25
1:25
1:25
1:25
list
list
list
list
list
list
list
list
list
list
list
list
list
list
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Str. 3
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
2.
POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA
KNJIGA BROJ:
1/2
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/GL
NAZIV KNJIGE:
VRSTA PROJEKTA:
GRAEVINSKI PROJEKT KOLNO PRISTUPNOG PUTA

GRAEVINSKI PROJEKT
IZRADA:
GEOPROJEKT d.d. Opatija
KNJIGA BROJ:
2/2
BROJ PROJEKTA:
2013-114-G
NAZIV KNJIGE:
ELEKTROTEHNIKI PROJEKT JAVNE RASVJETE
VRSTA PROJEKTA:
ELEKTROTEHNIKI PROJEKT
IZRADA:
DS-ELING d.o.o.
GLAVNI PROJEKTANT:
Veljko Pevalek, dipl.ing.gra.
Str. 4
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
3. PRESLIKA SUDSKE REGISTRACIJE
Str. 5
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
4. RJEENJE O UPISU U HRVATSKU KOMORU INENJERA

GRAEVINARSTVA
Str. 6
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
5. RJEENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA
Str. 7
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
6. IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA

POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/GL
NAZIV KNJIGE:
Graevinski projekt kolno pristupnog puta
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
Do donoenja pravilnika iz lanka 201. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (N.N. RH br.
76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011), a temeljem lanka 340. Zakona o prostornom
ureenju i gradnji (N.N. RH br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012) donosi se
slijedea:
IZJAVA PROJEKTANTA
da je ovaj GLAVNI PROJEKT REKONSTRUKCIJE KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 30712, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii (br. 07-13/0813) usklaen s lokacijskom dozvolom , vaeim propisima, tehnikim normativima i pravilima
navedenim u popisu primijenjenih zakona i pravila, te s vaeom prostorno-planskom
dokumentacijom.
PROJEKTANT:
Str. 8
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
7. PRESLIKA LOKACIJSKE DOZVOLE
Str. 9
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
TEHNIKI DIO

Str. 10
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.1
POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA

Str. 11
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1.1.
PRIKAZ PRIMIJENJENIH PROPISA

1)
2)
3)
4)
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
Zakon cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13)
Zakon o zatiti na radu (N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i
75/09, 143/12)
5) Zakon o zatiti od poara (NN 92/10)
6) Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)
7) Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)
8) Zakon o zatiti od buke (NN 30/09, 55/13)
9) Zakon o zatiti zraka (NN 130/11)
10) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13)
11) Zakon o normizaciji (NN 80/13)
12) Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom
ureenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13)
13) Zakon o graevnim proizvodima (NN 76/13)
14) Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati s gledita sigurnosti prometa (NN 110/01)
15) Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05,
64/05, 155/05, 14/11)
16) Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu
cestu (NN 119/07)
17) Pravilnik o vrsti i sadraju projekata za javne ceste (NN 53/02)
18) Pravilnik o autobusnim stajalitima (NN 119/07)
19) Pravilnik o odravanju i zatiti javnih cesta (N.N. br. 25/98 i 162/98)
20) Pravilniku o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 74/09, 51/10,
84 /10, 145/11)
21) Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti (NN 151/05, 61/07)
22) Pravilnik za vatrogasne pristupe (NN RH 55/94,142/03),
23) Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (N.N. br. 78/10, 79/13)
24) Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (N.N. br. 40/99, 6/01, 14/01)
25) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04)
26) Pravilnikom o amortizaciji (NN 54/2001)
27) Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10)
28) Tehniki propis o graevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11,
130/12, 81/13)
29) Opi tehniki uvjeti za radove na cestama knjiga 1-6; IGH; 2001.
Prilikom izrade projekta odabrana su tehnika rjeenja koja su u skladu sa prethodno
navedenim propisima. Izvoditelj radova, u toku izvoenja radova, te korisnik graevine,
nakon zavretka izgradnje, duni su u potpunosti pridravati se navedenih propisa, kako bi
osigurali propisane mjere zatite u toku izgradnje, odnosno eksploatacije.
Projektant:

Str. 12
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.2
PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZATITE NA RADU

Str. 13
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1.2.
PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZATITE NA RADU
Temeljem odredbi Zakona o zatiti na radu (N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08,
116/08 i 75/09, 143/12)daje se prikaz tehnikih mjera i rjeenja za primjenu pravila zatite
na radu.
a) TEHNIKE MJERE ZATITE NA RADU U VRIJEME IZGRADNJE OBJEKTA
Ove mjere sadre svu opremu i zahvate koji se temeljem i u skladu sa Zakonom o zatiti na
radu trebaju provesti za ovu vrstu radova.
Oprema gradilita, osiguranje pojedinih ureaja i strojeva na njemu, te radnika za vrijeme
graenja mora u cijelosti odgovarati odgovarajuim zakonima i propisima. Za provedbu ovih
zatitnih mjera nadlena je i odgovorna uprava gradilita.
Provjeru provedbe ovih zatitnih mjera provodi rukovoditelj gradilita, Nadzorni organ, te
ovlateni organ Opine ili Republike.
Materijal, ureaji i oprema trebaju biti prije ugradnje pravilno uskladiteni i zatieni.
Za vrijeme graenja predmetne graevine potrebno je provesti sve propisane i vaeom
zakonskom regulativom predviene mjere zatite na radu, a koje se posebice odnose na:
organizaciju i ureenje samog gradilita,

organizaciju skladinog prostora,
organizaciju i lokaciju objekata namijenjenih boravku ljudi,
organizaciju transporta materijala, alata, strojeva, opreme i ljudi,
organizaciju pruanja prve pomoi u sluaju povrede radnika na radu i slino,
ispravnost sredstava za rad, kao to su; alati, strojevi i ostala pratea oprema,
ispravnost i pravilan nain uporabe osobnih zatitnih sredstava radnika (primjerice;
zatitni ljem, radno odijelo, zatitne rukavice, radne cipele, opasa za radove na
visinama i slino),
sanaciju okolia gradevine i gradilita, te dovodenje u stanje prije same izgradnje.
b) TEHNIKE MJERE ZATITE ZA VRIJEME UPORABE OBJEKTA

Tehnike mjere zatite za vrijeme uporabe objekta (ceste) vezane su za sigurnost prometa.
Povrinske vode odvodit e se s kolnika slivnicima do ispusta ili kolektora oborinske
odvodnje. Za ostvarivanje dobro funkcioniranje odvodnje potrebno je redovito istiti
propuste, rigole i bankine. Nakon zimskog perioda potrebno je pokupiti i odvesti kamenu
sitne koja se koristila za posipavanje ceste. Pri projektiranju kanalizacijske mree
primijenjene su sve potrebne mjere zatite spram servisnog osoblja komunalnog drutva
koje e ju nadgledati i servisirati. Takoer, predviene su sve mjere zatite od eventualnog
tetnog djelovanja ovih instalacija spram buduih korisnika, spram okolia, neposrednoj
prirodnoj okolini i ljudima koji se zateknu u okolini.
Prilikom projektiranja primijenjene su sve potrebne mjere zatite korisnika budue
prometnice, te zatite okolia glede odvodnje oborinskih voda i oneienja koja bi mogla
doi na prometnicu.
Str. 14
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Prilikom izrade projekta odabrana su rjeenja koja osiguravaju primjenu pravila zatite na
radu da bi se osiguralo koritenje i izgradnja objekta za sve sudionike bez opasnosti po ivot
i zdravlje.
Temeljne odrednice zatite na radu, koje su obuhvaene projektom odnose se na sudionike u
prometu, su slijedee:
Tijekom izvedbe na gradilitu je potrebno je provesti sve mjere propisane i zakonom
propisane mjere zatite na radu, a koje se odnose osobito na :
Obiljeiti, organizirati i ograditi gradilite
Oprema gradilita, osiguranje pojedinih ureaja i strojeva te radnika za vrijeme graenja
mora u cijelosti odgovarati propisima o HTZ zatiti.
Prilikom izvedbe radova promet e se odvijati ogranieno na lokalnoj mrei. Pjeaki
promet posebno voditi, te zatititi od moguih ozljeda. Izvoa je duan postaviti
odgovarajuu signalizaciju.
Provesti mjere privremene prometne signalizacije prema Pravilniku o prometnim
znakovima i signalizaciji na cestama.
Strojevi, vozila i radnici moraju biti obiljeeni odgovarajuim oznakama i znakovima uz
obaveznu upotrebu boja koje imaju reflektirajua svojstva.
Organizaciju deponija materijala i skladinog prostora, sprijeiti razvijanje otrovnih
plinova, oteenje i iskrenje elekrtovoda i neposredni kontakt radnika s tim, zagaenje
zraka, opasna zraenja, zagaenje voda i tla, iskljuiti neodgovarajua rjeenja koja su
izvan standarda.
Organizaciju transporta ljudi, materijala itd.
Ispravnost sredstava za rad.
Uporaba osobnih zatitnih sredstava radnika.
Sanaciju okolia graevine.
Kontrolu mjera na gradilitu provode izvoa, nadzorni inenjer i predstavnici nadlenih
dravnih tijela.
Prometnica je projektirana kao javna ceste, te je ureenje kolnike i pjeake povrine
izvedeno tako da se svojim oblikovanjem uklopi u prostor okolnih ulica.
Tehnika rjeenja vezana za upotrebu objekta odnose se uglavnom na sigurnost
prometa. Sve mjere dane su u odgovarajuim projektima, utemeljene na odgovarajuim
propisima koji se odnose na tip i namjenu objekta. Prometnim rjeenjem regulirano je
kretanje svih sudionika u prometu. Horizontalna i vertikalna signalizacija mora biti
izvedena na nain da upotrijebljene boje imaju reflektirajua svojstva, tj. da budu vidljiva
i u loim vremenskim uvjetima. Mjesta prijelaza na kolniku obiljeena su pjeakim
prijelazima s potrebnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Visina znakova
vertikalne signalizacije je takva da donji rub znaka bude na min. visini 220cm od tla.
Poloaj znaka je izvan slobodnog profila kolnika, na pjeakom hodniku. Ukoliko je irina
plonika manja od 1,80m, znak se postavlja uz vanjski rub plonika.
Na prijelazima s plonika na kolnik postavlja se polegnuti rubnjak sa zakoenim
krajevima, da bi se omoguio kontinuirani prijelaz za invalidna vozila i djejih kolica.
Poprenim i uzdunim nagibima kolnika, osigurano je otjecanje povrinskih voda s
kolnika.
Graevina je projektirana tako da se njenim koritenjem izbjegnu mogue nezgode
korisnika od poskliznua, pada, sudara opekotina, udara struje i sl.
Projektant:
VELJKO PEVALEK, dipl.ing.gra.

Str. 15
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.3
PRIKAZ TEHNIKIH MJERA PROTUPOARNE ZATITE
Str. 16
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1.3.
PRIKAZ TEHNIKIH MJERA PROTUPOARNE ZATITE
Temeljem Zakona o zatiti od poara (NN RH br. 92/10) daje se prikaz mjera i rjeenja za
primjenu pravila protupoarne zatite.
Prilikom projektiranja vodilo se rauna da projekt bude u skladu s:
Pravilnikom za vatrogasne pristupe (NN RH 55/94,142/03), kao i s
Zakonom o normizaciji (NN RH 80/13).
Izvoditelj radova e svojim Elaboratom o ureenju gradilita obuhvatiti i mjere zatite od

poara:
osigurati prilaz gradilitu za efikasnu intervenciju vatrogasne jedinice;

omoguiti nesmetano kretanje vatrogasnog vozila samo vonjom unaprijed;
nosivost kolnika prilazne ceste mora biti min. 10 t osovinskog pritiska;
zapaljive materijale potrebno je drati udaljene od toplinskih izvora;
gorivo i eksploziv skladititi u posebno osiguranim prostorima;
elektrine instalacije, ureaji i oprema moraju svojom izradom i izvoenjem odgovarati
vaeim tehnikim propisima;
na mjestima gdje postoji opasnost od poara potrebno je provesti zatitne mjere prema
Zakonu o zatiti od poara".
Tijekom gradnje potrebno je pridravati se slijedeeg :

1. Za vrijeme izgradnje potrebno je provesti sve potrebne mjere sa lakozapaljivim
materijalima koji mogu izazvati poar. Takve materijale potrebno je drati udaljene od
toplinskih izvora.
2. Elektrine instalacije, ureaji i oprema
odgovarati valjanim tehnikim propisima.
moraju svojom izradom i izvoenjem
3. Na svim mjestima na gradilitu gdje postoji opasnost od poara, potrebno je provesti

zatitne mjere prema Zakonu o zatiti od poara.
4. Zapaljive tekuine potrebno je drati u posebnim skladitima osiguranim od poara
sukladno propisima (boje, lakovi, plastine folije). Pri radu s takvim materijalima,
zabranjena je uporaba otvorenog plamena, te ih je potrebno drati dalje od toplinskih
izvora. Signalna oprema koja sadri elektrine instalacije, mora svojom izvedbom
odgovarati zahtjevima vaeih tehnikih propisa.
5. Za provedbu ovih mjera nadlena je i odgovorna uprava gradilita.Kontrolu provedbe
ovih mjera provodi rukovoditelj gradilita, nadzorni inenjer i ovlateni organ opine ili
upanije.
6. Pristupnom cestom treba biti osiguran nesmetan pristup vatrogasnoj jedinici.
7. Nakon zavretka izgradnje potrebno je urediti gradilite i odstraniti ostatke grae i
materijala.
Projektant:
Str. 17
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.4
PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZA ZATITU OKOLIA
Str. 18
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1.4.
PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZA ZATITU OKOLIA
PROJEKT SANACIJE OKOLIA GRADILITA

Nakon zavretka radova na izgradnji dotine graevine, potrebno je:
ukloniti sav otpad nastao tijekom graenja;

okolni teren dovesti u prijanje stanje, a eventualni viak zemlje i kamenja odvesti na
deponiju;
ukloniti alat i mehanizaciju s gradilita;
ukloniti sve privremene graevine, a teren na kojem su bile dovesti u prvobitno
stanje;
ukloniti svu privremenu prometnu signalizaciju koja se koristila i bila neophodna
tijekom izvoenja radova za regulaciju prometa, u potpunosti;
potrebno je demontirati i ukloniti sve privremene prikljuke gradilita na komunalne
objekte, elektroenergetske prikljuke. Mjesta urediti i dovesti u stanje kakvo je bilo
prije poetka radova, ukoliko projektom nije predvieno drugaije rjeenje.
izgradnjom predmetne graevine, zahvaeni i devastirani okoli potrebno je bioloki
sanirati. Radi toga je potrebno sve usjeke, zasjeke, nasipe i ostale povrine
stabilizirati, osim tehnikim mjerama, i adekvatnim ozelenjavanjem autohtonim
biljnim vrstama;
svi navedeni radovi, kao i ostali eventualno potrebni radovi na sanaciji okolia ne
obraunavaju se kao posebne stavke trokovnika, ve se smatraju trokovima koje
izvoa treba uraunati u jedinine cijene radova.
Prilikom sanacije okolia gradilita posebnu pozornost potrebno je obratiti na slijedee:

posjeena stabla i panjeve, koji su u fazi ienja terena deponirani, a nisu uklonjeni
s privremenih za to predvienih deponija, ukloniti bez izazivanja naknadnih oteenja,
te zatrpati sve udubine od izvaenih panjeva materijalom kakav je na okolnom
terenu;
sve putne prilaze gradilitu urediti prema vizualnim zahtjevima okolia, a one putove
koji trajno ostaju u funkciji sanirati i urediti prema kriterijima za normalno odvijanje
prometa i to u ovisnosti o razredu i namjeni prometnice;
prethodno oformljene deponije i pozajmita urediti i isplanirati, kako bi se u to veoj
mjeri uklopili s prirodnim okoliem, a u to manjoj mjeri ugrozile blie-susjedne
graevine;
sve graevine (privremenog karaktera), opremu gradilita, neutroeni materijal,
otpad i slino, treba ukloniti, a predmetno zemljite adekvatno sanirati;
kompletnu zonu, devastiranu zahvatom, dovesti u uredno stanje tj. na najmanje
razinu prvobitnog stanja.
Projektant:
Str. 19
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.5
PREDVIENI VIJEK TRAJANJA I UVJETI ODRAVANJA
Str. 20
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1.5.
PREDVIENI VIJEK TRAJANJA I UVJETI ODRAVANJA
Predvieni vijek trajanja graevine (ukupno) je do 40 godina uz uvijet pravilnog koritenja i

redovitog odravanja. Pravilno koritenje podrazumijeva koritenje graevine u njenoj
namjeni standardnim vozilima, dozvoljenih po vrsti i optereenjima po Pravilniku o tehnikim
uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 74/09, 51/10, 84 /10, 145/11) i Zakonu o
sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13). U njima je regulirano osovinsko
optereenje po pojedinim kategorijama prometnica. Sastavni dio ovih uvjeta je Pravilnik o
odravanju i zatiti javnih cesta (NN25/98, 162/98), u kojem su detaljno obraeni postupci
odravanja.
Izuzetno je vano vriti redovite preglede, osobito vanijih djelova, te nakon uoenih
oteenja poduzeti mjere sanacije. Takoer je potrebno pratiti stanje prometa (porast broja
vozila, ukupna teina vozila i sl.) te o tome voditi evidenciju. Svakih pet do deset godina
potrebno je usporediti proraunom uzeto u obzir prometno optereenje.
Pojedinani djelovi graevine imaju razliiti vijek trajanja to je odreeno Pravilnikom o
amortizaciji (NN 54/2001).:
Kolnika konstrukcija ima projektirani vijek trajanja 20 godina nakon ega ju je potrebno
obnoviti.
Donji stroj ceste ima stopu amortizacije 3,0% godinje, dok mu je predvieni vijek 33,33
godine.
Kanalizacija spada u projektiranu vrstu graevine koja spada u grupu 1. Graevinski objekti i
postrojenja, amortizacija je min. 2,5% godinje, to znai da predmetne graevine trebaju
biti graene za uporabu najmanje 40 godina.
Projektirani vijek uporabe ukljuuje redovito odravanje (ienje, popravci, zamjene
dijelova...).
Nakon obavljenog tehnikog pregleda ceste i dozvole za njenu uporabu obavezno je odrediti
nadlenu instituciju koja e se vriti redovito i izvanredno odravanje prometnice, te za iji
e se rad donijeti pravilnik, plan i program a koji e obuhvatiti sve dijelove ceste i uvjete
odvijanja prometa.
Za javne ceste donesen je Pravilnik o odravanju i zatiti javnih cesta (NN25/98, 162/98) u
kojem je odravanje cesta podijeljeno u dvije kategorije:
redovno odravanje
izvanredno odravanje
Cilj odravanja cesta je spreavanje propadanja stanja cesta, omoguavanje sigurnog
odvijanja prometa, pravilnim odravanjem smanjenje trokova popravaka i naknade
oteenja treim osobama.
Redovno odravanje je skup mjera koji se obavlja tijekom cijele godine, ukljuujui sve
objekte i instalacije sa svrhom odravanja prohodnosti i tehnike ispravnosti cesta. Obuhvaa
slijedee radove:
Nadziranje i pregledi cesta
osnovati sluba odravanja, koja e za svoje radove donijeti pravilnik, plan i program, na
osnovu kojih e se vriti redoviti pregledi cesta sukladno Pravilniku o odravanju i zatiti
javnih cesta (NN25/98, 162/98)
Za sve prometnice treba nadzirati, pratiti i evidentirati prometna optereenja, te nakon
desetak godina usporediti s predvienim projektiranim prometnim optereenjem. Ukoliko
Str. 21
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
nema veih odstupanja (ovisno o uvjetima potranje i nosivosti prometnice) nastaviti

redovitim odravanjem, ukoliko su odstupanja znatna treba izvriti poboljanje kolnike
konstrukcije, ija e se debljina odrediti novim proraunom i u skladu s novima uvjetima
prometa.
Redovno odravanje cesta
odravanje kolnika
odravanje sustava za odvodnju
odravanje bankina i bermi s konjom trave
odravanje usjeka, zasjeka I nasipa
odravanje opreme ceste
odravanje objekata
Izvanredno odravanje cesta
ovisno o pregledu stanja oteenja kolnikog zastora predvidjeti obnavljanje i zamjenu
kolnikog zastora novim slojem (vezano uz toku 1.3.)
Za svako izvanredno koritenje cesta potrebno je dobiti suglasnost nadlene organizacije,
izvriti pregled stanja prometnice prije i nakon prolaska izvanrednog tereta, upisati stanje u
dnevnik odravanja. Prilikom pregleda pri prolazu specijalnih tereta posebnu pozornost
obratiti na trup ceste, kolniku konstrukciju. Napomena: Izvanredno koritenje cesta
ograniiti ovisno o vremenskim uvjetima, ne dozvoliti nikako prolaske pri osovinskom
optereenju veem od dozvoljenog Pravilnikom. Osobito je bitno da se granina osovinska
optereenja deavaju u periodu bez smrzavanja. Sve izvanredne prolaze vozila potrebno je
redovito biljeiti i o tome voditi evidenciju. Takoer je potrebno evidentirati i svo ostalo
prometno optereenje. Nakon deset godina, potrebno je izvriti analizu prometa obzirom na
prognozirano stanje, usporediti podatke s kojima je predvien proraun kolnike konstrukcije
te preispitati voznu sposobnost kolnika. Ukoliko je vozna sposobnost kolnika manja od 2,5 ,
mora se pristupiti rekonstrukciji prometnice.
Na predvieni vijek trajanja konstrukcije bitno utjee regionalni faktor, nosivost tla, kvaliteta
i nain ugradnje materijala. Stoga su sastavni dio ovih uvjeta i tehniki uvjeti izvoenja. Svi
radovi na cestama moraju se odvijati i zadovoljiti uvjete kvalitete materijala, ugradnje i
izvoenja opisanih u Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama IGH 2001.
Na kvalitetu i stanje kolnike konstrukcije utjee stanje svih elemenata i djelova ceste, a
prvenstveno stanje sustava odvodnje. Sustav odvodnje i stanje kolnike konstrukcije
meusobno su zavisni, odnosno ukoliko se redovito ne odrava sustav odvodnje, direktno se
oteuje kolnika konstrukcija.
Projektirani vijek uporabe graevina vodoopskrbe i odvodnje je cca 30 godina. Projektirani
vijek uporabe ukljuuje redovito odravanje (ienje, popravci, zamjene dijelova...).
Nakon izgradnje, tehnikog pregleda i primopredaje graevine, odravanje vodovodnih i
kanalizacijskih cjevovoda i popratnih graevina na trasi spada pod nadlenost pripadajuih
komunalnih poduzea.
Svako pojedino komunalno poduzee izdaje svoj interni Pravilnik o radu i odravanju
vodovodnih i kanalizacijskih sustava.
Takoer se izrauje i plan provedbenih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja voda i
operativni plan sustava.
Izvanredno odravanje provodi se zbog osiguranja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih
objekata i poveanja sigurnosti prometa te, pored ostalog, posebno obuhvaa i popravak ili
zamjenu sustava za odvodnju.
Str. 22
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
CJEVOVODI
Redovno odravanje podrazumijeva periodine preglede i ienje kanala i revizijskih
okana. Radovi se izvode zbog mogunosti smanjenja protonosti kanalizacijske mree, uslijed
taloenja mulja i pijeska, odnosno zadravanja krupnih otpadaka u cijevima i mogunosti
pojave neugodnih mirisa. Shodno tome je i uestalost intervencija uvjetovana rizikom pojave
ovih procesa i procjenjuje se prema koliinama otpadnih voda, profilu cjevovoda i
pripadajuem uzdunom padu nivelete.
Pregled i ienje dionica kanalizacijske mree s profilima kolektora manjim od 400 mm
i dionicama s kritinim uzdunim padovima nivelete (i<1%, odnosno i>5%), potrebno je
vriti minimalno dva puta godinje. Na ostalim dijelovima mree s veim profilima kolektora,
gdje se ne oekuje znaajniji rizik od zaepljenja, radovi na odravanju se mogu izvoditi
rjee, ali ne manje od jednom godinje. Za potrebe ienja kanala preporuuje se koritenje
specijalnih vozila koji omoguuju ispiranje cjevovoda pod tlakom.
Incidentno odravanje se odnosi na intervencije vezane za zaepljenja cijevi, pucanje
uslijed prevelikih optereenja, prodor podzemnih voda u sustav ili nekog drugog razloga
zbog kojeg postoji opasnost nekontroliranog izlijevanja otpadnih voda u okoli.
Incidentnim odravanjem smatraju se preventivni pregledi nakon velikih padalina ili
aktiviranja bujica, kad postoji poveana opasnost od nakupljanja stranih predmeta sustavu.
Navedeni intervali i obim radova na odravanju procijenjeni su temeljem preporuka i
iskustava na odravanju objekata kanalizacijskih sustava slinih karakteristika. Realna
potreba i toan plan odravanja odredit e se iskustveno tijekom koritenja konkretnog
kanalizacijskog sustava. Naravno da uestalost incidentnih intervencija nije mogue
predvidjeti ali je dobrom opremljenou i organizacijom komunalne slube mogue znaajno
umanjiti njihove negativne posljedice.
Projektant:
Str. 23
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.6
TEHNIKI OPIS
Str. 24
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1.6
TEHNIKI OPIS
UVOD
Na zahtjev investitora, Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za razvoj , urbanizam, ekologiju
i gospodarenje zemljitem Direkcije za razvoj, urbanizam i ekologiju, pristupilo se izradi
glavnognog projekta REKONSTRUKCIJE KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA
DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii.
Projektna dokumentacija izraena je na razini glavnog projekta na osnovu koje e se ishoditi
potvrda glavnog projekta.
Projekt je izraen u skladu s lokacijskom dozvolom koju je izdao Odjel gradske uprave za
provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenje :
KLASA UP/I-350-05/13-05/7
URBROJ 2170/01-13-01-13-19/JI.
Planirani zahvat u prostoru obuhvaa :
-
izgradnju kolno pristupnog puta

izgradnju komunalne infrastrukture unutar zahvata kolno pristupnog puta
(oborinska odvodnja, fekalna odvodnja, javna rasvjeta).
Predvieni zahvat u prostoru zauzima povrinu od cca 415,00 m2.

Namjena graevine nerazvrstana prometnica javni kolni prilaz, namjenjen prometovanju
svih standardiziranih vrsta vozila, kao pristupna prometnica sa namjenom javnog pristupa
postojeoj i buduim stambenim graevinama.
Graevina e kao javna prometna povrina udovoljavati svim elementima Pravilnika o
pristupanosti graevina osobama smanjene pokretljivosti, te e biti postavljene
odgovarajue vertikalne i horizontalne oznake.
Ovim projektom predviena je rekonstrukcija kolno pristupnog puta na dijelovima k. .
3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii.
OPIS POSTOJEEG STANJA

Izgradnjom vora Hosti na prometnici oznake 5025 prekinut je kolni i pjeaki pristup
stambenom objektu smjetenom na k. . 3081/1 k. o. Marinii na Ulicu Hosti.
Prilikom izgradnje kolnog spoja sa prometnice 5025 prema naselju Pehlin odnosno Ulicu
Hosti izgraen je poloeni rubnjak te je na taj nain omoguen novi (privremeni) kolni i
pjeaki spoj predhodno spomenutog stambenog objekta na javnu prometnu povrinu.
Trenutno je podruje predmetnog zahvata neureena povrina koja je djelomino i
neravnomjerno prekrivena asfaltnom masom. Popreni profil postojeeg kolnog pristupa
nedovoljne je irine za normalno odvijanje prometa.
Str. 25
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
OPIS RJEENJA
TLOCRTNA DISPOZICIJA
Ovim projektom predviena je rekonstrukcija kolno pristupnog puta na dijelovima k. .
3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii.
Projektom je predviena rekonstrukcija kolnog pristupa irine 4, 5 m.
Ukupna duina projektiranog kolno pristupnog puta iznosi 46,41 m.
Niveleta prometnice je projektirana tako da se izbjegnu vei zemljani radovi, osigura
odvodnja sa asfaltiranih povrina i omogui to laki pristup postojeoj i buduim
graevinama.
Trasa kolnog pristupa sastoji se od krunih krivina radijusa R = 15,0 m i R = 25,0 m.
Horizontalni lomovi trase izvedeni su bez prelaznih krivina u klasinom smislu.
Ukupna povrina zahvata rekonstrukcija kolno pristupnog puta na dijelovima k. . 3071/1,
3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii iznosi cca 415,00 m2.
VISINSKA DISPOZICIJA
Niveleta projektirane prometnice poloena je tako da se izbjegnu vei zemljani radovi,
osigura odvodnja sa asfaltiranih povrina i omogui to laki pristup postojeem i buduim
stambenim graevinama.
Vertikalni tok kolno pristupnog puta sastoji se od tri pravaca nagiba 1,45 % , 15,25 % i
1,50 % i od vertikalnih krivina( konkavne vertikalne krivine radijusa 90 m i konveksne
vertikalne krivine radijusa 90 m).
Vitoperenje kolnika vreno je oko osi ceste. Popreni nagib kolnika je jednostrean i iznosi
2,5 %. Popreni nagib je postavljen tako da se omogui to lake otjecanje oborinskih voda
sa asfaltirane povrine prometnice.
NORMALNI POPRENI PROFIL

Normalni popreni profil kolno pristupnog puta na dijelovima k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1,
3083/6 k. o. Marinii ima slijedee karakteristike:
kolni pristup irine
4,5 m
bankina
2 x 0,50 m
Kolna konstrukcija odreena je i usporediva prema ostalim prometnicama istog tipa za
odreenu vrstu prometnog optereenja.
Kolna konstrukcija pristupnog puta se sastoji od slijedeih slojeva:
habajui sloj od asfaltbetona AB 11
bitumenizirani nosivi sloj BNS 22a
donji nosivi sloj od mehaniki zbijenog
4,00 cm
6,00 cm
Str. 26

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
drobljenog kamenog materijala 0/63 mm

100 kN/m2
25,00 cm
PROMETNO RJEENJE
U nacrtu prometnog rjeenja prikazano je prometno rjeenje kolno pristupnog puta na
dijelovima k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii. Spoj na postojeu prometnu
mreu izveden je sukladno pravilnicima, normama i posebnim uvjetima iz lokacijske dozvole.
OBORINSKA ODVODNJA
Odvodnja oborinskih voda s trase kolnog pristupa projektirana je kao zatvoreni sustav
odvodnje i rjeena je uzdunim i poprenim nagibom kolnika.
Oborinska kanalizacijska mrea predvia se izvesti kao razdjelna kanalizacija na nain da se
oborinske vode prometnice prikupljaju sistemom slivnika i revizionih okana te se odvode i
isputaju u podzemlje preko upojnog bunara.
Kolektori oborinske kanalizacije poloit e se na nain da se omogui prikljuenje planiranih
slivnikih reetki,i linijske reetke putem kojih se prikuplja oborinska voda.
Duina planiranog kolektora oborinske odvodnje iznosi 33,20 m.
Trasa kolektora polae se sa maksimalnim padom nivelete cijevi od 100.
Cijevi kolektora odvodnje predviene su od rebrastih PEHD DN 315 cijevi (polietilen visoke
gustoe) proizvedene sukladno standardima HRN EN 13476-1:2007 i HRN EN 13476-3:2009,
duine 6.0 m, tjemene nosivosti min. 8 kN/m2, sa spajanjem pomou odgovarajue spojnice i
dvije gumene brtve.
Prema pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija kanalizacije,
uvjetima i nainu prikljuivanja na kanalizacijsku mreu (Sl.nov br. 25/1994-PG)
minimalni profil cijevi javne kanalizacije kod razdjelne kanalizacije iznosi 30 cm te je na
osnovu toga odabran minimalni promjer cijevi za pripadajuu oborinsku povrinu od cca
420 m2 i nije potreban hidrauliki proraun.
Revizijska okna - na svim mjestima gdje se iz bilo kojih razloga mijenja hidrauliki reim
toka (horizontalni i vertikalni lomovi, promjena pada nivelete) postavljena su reviziona okna
da bi se osigurao normalan pogon kanalizacijske mree. Kineta u oknima oblikovana je
prema smjeru teenja vode da bi se smanjili otpori protjecanja i izbjeglo zadravanje krutih
komponenti.
Predviena je izvedba monolitnih kanalizacijskih revizijskih okana tlocrtnih gabarita 100x100
cm i to ukupno 4 komada.
Okna su betonirana betonom klase C25/30, s najmanje 350kg cementa po 1m3, sa dodatkom
sredstava za poveanje vodonepropusnosti. Zidovi i dno okna su debljine 20cm. Pokrovna
ploa okana je debljine 15cm, s otvorom 60x60cm na koji se ugrauje poklopac 600 mm
sa kvadratnim okvirom klasa C250, prema EN 124. Okvir poklopca izraen je tako da se
nakon ugradnje prekriva zavrnim slojem asfalta, betona i sl. (nakon ugradnje kompletnog
poklopca sa okvirom, na cesti je vidljiv samo vrh okvira i poklopac). Leite poklopca na
okviru mora biti izraeno od umjetne mase (elastomera) tako da poklopac potpuno nalijee
na okvir, bez mogunosti pomaka i lupanja kad prolazi vozilo.
Str. 27
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Slivnici i kine reetke - Prihvat oborinskih voda sa kolnih povrina prometnice omoguen je
preko ulinih slivnika i kinom reetkom koji se preljevno prikljuuju na revizijsko okno
oborinskog kolektora.
Ulini slivnici izvodit e se od PE korugirane cijevi DN 500 mm, vertikalno ugraene sa
betonskom oblogom C 25/30, te sa ulinom slivnikom reetkom svjetlog otvora 385x385
mm, klase nosivosti C250 kN, visine okvira 110 mm, sukladno sa HRN EN 124, a ukupno
predvia se izvedba 3 slivnika.
Kina reetka izvodi se od ljevanog eljeza klase nosivosti C250 kN na armiranobetonskom
kanalu svjetle irine 300 mm.
Upojni bunari slui za odvoenje oborinske vode u podzemlje, a smjetaju se u zeleni

povrinu, jugozapadno od trase prometnice. Tona lokacija upojnog bunara, odredit e se
prema uvijetima na terenu, nakon izvrenih probnih iskopa i ispitivanja upojnosti tla.
Prema iskustvu za povrinu od cca 420 m2 predvieno je izvesti 1 upojni bunar
promjera 2 m, potrebne dubine od kote nivelete ulazne cijevi oko 3 m. (predviena je
upojnost tla, budui ne postoje podaci o vodoupojnosti) Nakon izvrenih probnih iskopa i
provjere vodoupojnosti tla potrebno provjeriti potreban akumulacijski prostor upoja, te
eventualno izvriti korekcije dubine upojnog bunara.
Konstrukcija zidova je armirano-betonska d = 20 cm, dok je debljina gornje betonske
ploe 15 cm.
Zidovi, kao i gornja ploa armiraju se obostrano mreama Q-335 i vilicama 8/15 po svim
rubovima i spojevima (RA 400/500-2). Sve armirano-betonske konstruktivne elemente
potrebno je izvesti sa C25/30.
FEKALNA KANALIZACIJA
Kolektor fekalne kanalizacije e se poloiti na nain da se omogui prikljuenje buduim
stambenim graevinama.
Duina planiranog kolektora fekalne kanalizacije iznosi 42,60 m.
Trasa kolektora polae se sa maksimalnim padom nivelete cijevi od 100.
Ovim projektom predvia se spoj na postojee okno fekalne kanalizacije.
Cijevi kolektora fekalne kanalizacije su od rebrastih PEHD DN 315 cijevi (polietilen visoke
gustoe) proizvedene sukladno standardima HRN EN 13476-1:2007 i HRN EN 13476-3:2009,
duine 6.0 m, tjemene nosivosti min. 8 kN/m2, sa spajanjem pomou odgovarajue spojnice i
dvije gumene brtve.
Prema pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija kanalizacije,
uvjetima i nainu prikljuivanja na kanalizacijsku mreu (Sl.nov br. 25/1994-PG)
minimalni profil cijevi javne kanalizacije kod razdjelne kanalizacije iznosi 30 cm te je na
osnovu toga odabran minimalni promjer cijevi i nije potreban hidrauliki proraun.
Revizijska okna - na svim mjestima gdje se iz bilo kojih razloga mijenja hidrauliki reim
toka (horizontalni i vertikalni lomovi, promjena pada nivelete) postavljena su reviziona okna
da bi se osigurao normalan pogon kanalizacijske mree. Kineta u oknima oblikovana je
prema smjeru teenja vode da bi se smanjili otpori protjecanja i izbjeglo zadravanje krutih
komponenti.
Str. 28
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Predviena je izvedba monolitnih kanalizacijskih revizijskih okana tlocrtnih gabarita 100x100

cm i to ukupno 3 komada.
Okna su betonirana betonom klase C25/30, s najmanje 350kg cementa po 1m3, sa dodatkom
sredstava za poveanje vodonepropusnosti. Zidovi i dno okna su debljine 20cm. Pokrovna
ploa okana je debljine 15cm, s otvorom 60x60cm na koji se ugrauje poklopac 600 mm
sa kvadratnim okvirom klasa C250, prema EN 124. Okvir poklopca izraen je tako da se
nakon ugradnje prekriva zavrnim slojem asfalta, betona i sl. (nakon ugradnje kompletnog
poklopca sa okvirom, na cesti je vidljiv samo vrh okvira i poklopac). Leite poklopca na
okviru mora biti izraeno od umjetne mase (elastomera) tako da poklopac potpuno nalijee
na okvir, bez mogunosti pomaka i lupanja kad prolazi vozilo.
JAVNA RASVJETA
Elektroenergetska mrea javne rasvjete obraena je u elektrotehnikom projektu
javne rasvjete, broj projekta 2013-114-G izraenog od DS-ELING d.o.o.
Ostale elektroinstalacije kao to su srednjenaponska i niskonaponska mrea
predvieni su kao investicija od strane HEP-a i nisu sastavni dio projektnog zadatka
dobivenog od strane investitora Grada Rijeke. U ovom projektu u normalnom profilu kolnog
pristupa prikazan je razmjetaj instalacije javne rasvjete.
PROJEKTANT:
Str. 29
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/GL
NAZIV KNJIGE:
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.7
PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
Str. 30
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

1. Openito
Program kontrole i osiguranja kakvoe izraen je u skladu s Zakonom o prostornom
ureenju i gradnji (N.N. br. 76/07, 38/09, 5/11, 90/11, 50/12), ostaloj zakonskoj regulativi,
tehnikim uvjetima graenja, i normama datim u prijanjem dijelu projektne dokumentacije.
Svi sudionici u graenju, a to su investitor, projektant, izvoa i nadzorni inenjer duni su
pridravati se odredbi navedenih zakona i propisa.
O izvrenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrauju u graevinu, a koji su
predmet ovog Programa potrebno je za cijelo vrijeme graenja voditi dokumentaciju te
sainiti izvjea o pogodnosti primjene-ugradnje ispitivanih materijala na nain opisan u
ovom Programu ili navedenim Normama.
Izvjee o pogodnosti materijala mora sadravati slijedee dijelove:
-
naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koliinu uzorka, namjenu materijala,

mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvrenih ispitivanja, podatke o
proizvoau i investitoru, podatke o graevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vri
ispitivanje,
prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje
(izvjee) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim Programom i u njemu navedenim
Normama,
ocjenu kvalitete i miljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na
navedenoj graevini te rok do kojega vrijedi izvjee.
Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku

dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.).
Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvoa je duan priloiti
rezultate tekuih ispitivanja koji se odnose na isporuene koliine.
Za materijale koji podlijeu obvezatnom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija
prema propisima.
Izvjea, odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku
ovlatenog poduzea uz naznaku mjesta i osoba koje su izvrile ispitivanje. Izvjea te
rezultati ispitivanja moraju se pravovremeno dostavljati nadzornom inenjeru.
U provoenju strunog nadzora nadzorna je sluba duna voditi rauna:
- da se graevina gradi u skladu s graevinskom dozvolom i Zakonom o gradnji,
- da je kvaliteta radova, ugraenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta,
- da je ta kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.
Izvoa se prije poetka radova duan detaljno upoznati s projektom i Investitoru, odnosno
nadzornom inenjeru na vrijeme dostaviti sve eventualne primjedbe.
Zakonska obveza svakog izvoaa je potpuno poznavanje i primjena tehnikih uvjeta
graenja za ovakvu graevinu.
Tijekom graenja su izvoa i nadzorni inenjer duni provoditi stalnu kontrolu nad
ugraenom opremom i materijalima te obavljenim radovima. Pojavi li se tijekom graenja
opravdana potreba za odreenim odstupanjima ili manjim izmjenama projekta, izvoditelj je
za to duan prethodno pribaviti suglasnost nadzornog inenjera. Ovaj e prema potrebi
upoznati Projektanta s predloenim izmjenama i traiti njegovu suglasnost.
Str. 31
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Izvoa je duan sva odstupanja od rjeenja predvienih projektom nastala tijekom

izvoenja radova unijeti u projekt, a po zavretku radova Investitoru predati projekt stvarno
izvedenog stanja. Izvoa mora za vrijeme trajanja radova obavezno voditi graevinski
dnevnik sa svim podacima koje takav dokument predvia, a svi zahtjevi i priopenja, kako od
strane nadzornog inenjera, tako i strane izvoaa, moraju biti upisani u dnevnik.
Opi opis radova
Sve radove predviene ovim projektom treba u svemu izvesti prema opim tehnikim
uvjetima izvoenja i prema detaljnim opisima danim u stavkama trokovnika.
2. Prethodni i pripremni radovi

U prethodne i pripremne radove spada iskolenje graevina i trasa cjevovoda prema
projektu.Prije poetka iskopa Investitor mora od svih moguih vlasnika podzemnih instalacija
na projektiranoj dionici zatraiti izlazak na teren i obiljeavanje njihovih postojeih instalacija
na terenu. S time moraju biti upoznati svi sudionici u graenju, Nadzor, Izvoa i svi
ostali.Izvoditelj preuzima iskolenu trasu po obilasku svih iskolenih djelova graevine, po
HRN U.E1.010.
Ispravna iskolenja predaju se izvoau zapisniki i od tada ih on je obvezan odravati
te po potrebi obnavljati o svom troku. Prije ienja terena od raslinja, odnosno
otpoinjanja iskopa, izvoa je duan geodetski osigurati sve glavne toke iskolenja,
poloajno i visinski te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih graevina.
Slijede radovi to obuhvaaju postavu propisane prometne signalizacije za sve radove
to e se obavljati na prometnim i njima bliskim povrinama, ograivanje gradilita,
manipulativnih povrina i odlagalita materijala, strojeva i opreme. Zatim valja obaviti
osiguranje susjednih povrina, graevina, pjeakih prolaza i prilaza do stambenih i ostalih
graevina tijekom izvoenja radova od opasnosti gradilita i po okolinu opasnih graevinskih
i ostalih radova.
Nakon toga je sve pokretne graevine potrebno premjestiti izvan granica trase
cjevovoda, odnosno izvan granica gradilinih graevina. Izvoa radova e pokretne
graevine premjestiti na mjesta prema uputama nadzornog inenjera gdje e ih se postaviti
na nain kako odrede vlasnici, tj. nadzorni inenjer.
Izvoenje radova na gradilitu e zapoeti tek kad je ono ureeno prema odredbama
Pravilnika o zatiti na radu u graevinarstvu u to, pored ostalog, spada i regulacija te
signalizacija prometa prilikom izvoenja radova na trasi na prometnicama i prometnim
povrinama.
Pripremni radovi izvoaa na gradilitu obuhvaaju dopremu, postavu i kasnije demontiranje
gradilinih graevina.
3. Zemljani i slini radovi

Prije otpoinjanja bilo kakvih iskopa je potrebno oistiti obraene povrine ili povrine
obrasle raslinjem. Predvieno je vaenje korijenja veih stabala kao i skidanje sloja humusa.
Str. 32
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Ukoliko trasa ide postojeom asfaltiranom cestom, prvo treba izvesti ravno zasijecanje
asfalta po rubovima iskopa, te razbijanje asfaltnog sloja u svemu prema opisu u trokovniku.
Obloga se skida u minimalnoj irini nunoj za normalno izvoenje projektirane graevine i
uspostavu dobre veze izmeu nove i stare konstrukcije kolnika.
Svi zemljani i slini radovi za prometne povrine propisani su "Opim tehnikim uvjetima
za radove na cestama" (dalje: OTU).
Iskopi
Iskope kanala i irokih graevinskih jama treba izvriti tono prema nacrtima iskopa,
odnosno prema karakteristinim poprenim i uzdunim presjecima. Stranice iskopa zasijecati
pravilno vertikalno ili u projektiranom pokosu. Dno svih kanala i irokih graevinskih jama
valja isplanirati s traenom tonou. Minimalna irina rova odreena je projektom, a u
skladu sa zahtjevima proizvoaa cijevi te potrebama nesmetanog i sigurnog obavljanja
radova.
Svi se iskopi u pravilu izvode strojevima. Paljivi runi iskop je predvien u blizini
postojeih podzemnih instalacija i graevina te za fine iskope za manje graevine to e se
izvoditi u jednostranoj oplati. Iskopani materijal se odbacuje na minimalnu udaljenost od
projektiranog ruba iskopa prema opisu stavke, a minimalno 1,00 m od ruba iskopa.
Predvieno je razdvajanje zemljanog od kamenitog materijala odmah prilikom iskopa za
njegovu kasniju upotrebu. Zahtijevaju li tako uvjeti gradilita, tj. ako iskopani materijal nije
mogue odlagati u blizini, treba ga direktno utovarivati na vozila i odvoziti na odlagalite.
Ovisno o kategoriji terena, dubini iskopa i nagibu stranica, potrebno je izvesti pravilno
podupiranje i razupiranje stranica iskopa da ne doe do zaruavanja. Doe li pak do
zaruavanja iskopa radi nedovoljnog ili loeg podupiranja sve posljedice ili eventualne
nesree idu na teret Izvoaa. Sanaciju je Izvoa duan izvesti o svom troku.
Za obavljanje predvienih radova izvoa po potrebi mora iscrpsti podzemnu ili
oborinsku vodu iz kanala ili graevinske jame bez posebne nadoknade. Za tu vrstu radova
izvoa mora imati na raspolaganju odgovarajue pumpe, a po potrebi murje ili slinu
opremu.
Za iskope viih kategorija mjeovitog ili potpuno kamenitog materijala treba primijeniti
vibracijske alate za iskope i eksploziv. Za koritenje eksploziva za iskope izvoa mora izraditi
odgovarajui elaborat i priloiti odgovarajue dozvole te nakon ovjere nadzora iskope vriti
prema tom elaboratu. Strunjaci koji e rukovati eksplozivom moraju uskladiti koliine
punjenja s vrstoom materijala to e se razbijati i s okolinom u kojoj se radi (blizina
razliitih graevina i slino). Minirana mjesta se moraju osigurati na propisani nain
koritenjem odgovarajuih pokrivala.
Zatrpavanja i nasipavanja
Zatrpavanje i nasipavanje probranim zemljanim i kamenitim materijalom (najvei kameni
komadi veliine do 10 cm) treba izvoditi u slojevima od 25-30 cm uz vlaenje i zbijanje
strojno ili runo, do traene zbijenosti od Me > 40 MPa. Kod svih zatrpavanja i nasipa van
prometnih povrina mora se izvesti potrebno nadvienje okolnih povrina da nakon duljeg
Str. 33
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
slijeganja i konsolidacije nasipa ne nastane ulegnue. Ako u iskopu nema dovoljno

kvalitetnog materijala treba dovesti zamjenski kameni materijal iz pozajmita.
Pjeanu posteljicu za cjevovod treba izvesti od kvalitetnog prirodnog ili drobljenog
pijeska do 8 mm veliine, bez organskih i zemljanih primjesa. Sva zbijanja pijeska sa strane i
iznad cijevi se moraju obaviti vrlo paljivo, u pravilu runo, a samo iznimno malim strojevima
za zbijanje.
Svi radovi pa tako i zemljani i slini za prometne povrine propisani su Opim tehnikim
uvjetima za radove na cestama (dalje OTU)
Radovi na mjestu poprenog i uzdunog iskopa ceste izvode se na nain da se prvo
zasijeca asfalt piljenjem prije poetka iskopa i ponovo prije asfaltiranja nasuprotno paralelno
za po 20 ili 30 cm ire lijevo i desno od vanjskih rubova iskopa da bi se ostvarila to bolja
veza izmeu novog i postojeeg asfalta. Nakon asfaltiranja obnavljaju se cestovni rubnjaci i
oteena horizontalna prometna signalizacija.
Sva privremena odlagalita materijala iz iskopa te kamenog agregata treba konano
oistiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje.
4. Betonski, armirano-betonski i tesarski radovi

Betonske i armirano betonske radove se mora izvoditi prema Tehnikom propisu za
betonske konstrukcije (NN br.101/2005) i Tehnikom propisu o izmjenama i dopunama
tehnikog propisa za betonske konstrukcije (NN br. 85/2006, 64/2007), ukljuujui vaee
tehnike propise, normative i standarde. Ugraeni materijali (agregati, cement, voda i
armatura) moraju po kvaliteti, sastavu, dimenzijama te nainu ugradnje odgovarati, uz
propisanim certifikatima te vaeim tehnikim propisima i standardima.
Smije se koristiti samo drobljeni agregat koji mora biti potpuno ist i bez organskih
primjesa. Cement mora nakon proizvodnje odleati 15 dana, a ne smije biti stariji od 3
mjeseca. Struktura mu mora biti branasta, bez ikakvih grudica. Voda ne smije sadravati
nikakve primjese. Moe se koristiti voda iz gradske vodovodne mree (proizvoljne tvrdoe).
Prije poetka radova na betoniranju sav materijal mora posjedovati certifikate
sukladnosti ili izjave sukladnosti. U tijeku izvedbe je izvoa duan uzimati probne betonske
uzorke od svakog karakteristinog dijela konstrukcije prema vaeim propisima, a isto tako
prema traenju nadzornog inenjera te ih dostaviti na vrijeme na ispitivanje. Uzorci moraju
biti izloene istim uvjetima na gradilitu kao i sama konstrukcija u koju je isti beton ugraen.
Izvoa je duan o svom troku izraditi projekt betona prema kojem e se izvoditi sve
betonske mjeavine. Izvoa je prema projektu betona duan napraviti i program
betoniranja i uzimanja kontrolnih uzoraka da bi se mogli pratiti zadani zahtjevi za kvalitetu
izvedbe. Kod betoniranja cjelovite betonske konstrukcije valja upotrijebiti samo jednu vrstu
cementa i agregat odgovarajueg sastava. U sve elemente graevina smije se ugraditi samo
strojno mijeani beton. Prilikom mijeanja betona se mora uzeti u obzir zateena vlanost
agregata. Vrlo male koliine betona (za rigole, kanalie i slino) se smiju mijeati i runo.
Betonska mjeavina ne smije prilikom ugraivanja u oplatu slobodno padati s visine vee
od 1.0 m. Ako to nije mogue postii, treba upotrijebiti odgovarajue lijevke, cijevi ili pumpu
Str. 34
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
za beton da ne doe do segregacije betona. Ugraivanje betonske mjeavine mora biti u

skladu s TPBK, a obavezna je ugradnja pervibratorom. Eventualni prekid betoniranja treba
izvesti stepenasto radi boljeg vezivanja s novim slojem.
Agregat za beton
Za proizvodnju betona moe se upotrijebiti drobljeni separirani agregat sukladan
zahtjevima priloga "D" TPBK-a.
Agregat moe biti i prirodni, i umjetni (industrijski proizveden). Granulometrijski sastav
frakcije agregata mora zadovoljavati propisima definirane razrede.
Norme za agregat:
HRN EN 13055-1:2003
Lagani agregati 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za

zalijevanje (EN 13055-1:2002)
Ostale norme:
HRN EN 932-1
Ispitivanja opih svojstava agregata 1. dio: Metode uzorkovanja (EN

932-1:1996)
HRN EN 932-2
Ispitivanja opih svojstava agregata 2. dio: Metode

Smanjivanja laboratorijskih uzoraka (EN 932-2:1996)
HRN EN 932-3
Ispitivanja opih svojstava agregata 3. dio: Postupak i nazivlje za

pojednostavnjeni petrografski opis (EN 932-3:1996)
HRN EN 932-3/A1
Ispitivanja opih svojstava agregata 3. dio: Postupak i nazivlje za

pojednostavnjeni petrografski opis: Amandman A1(EN 932-3/A1:2003)
HRN EN 932-5
Ispitivanja opih svojstava agregata 5. dio: Uobiajena oprema i

umjeravanje (EN 932-5:1999)
HRN EN 932-6
Ispitivanja opih svojstava agregata 6. dio: Definicije ponovljivosti i

obnovljivosti (EN 932-6:1999)
HRN EN 933-1
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 1. dio:

Odreivanje granulometrijskog sastava Metoda sijanja (EN 933-1:1997)
HRN EN 933-2

Odreivanje granulometrijskog sastava Ispitna sita, nazivne veliine
otvora (EN 933-2:1995)
HRN EN 933-3

Odreivanje oblika zrna Indeks plosnatosti (EN 933-3:1997)
HRN EN 933-3/A1

Odreivanje oblika zrna Indeks plosnatosti: Amandman A1 (EN 9333/A1:2003)
HRN EN 933-4

Odreivanje oblika zrna Indeks oblika (EN 933-4:1999)
HRN EN 933-5

Odreivanje drobljenih i lomljenih povrina u krupnom agregatu (EN 9335:1998)
HRN EN 933-6

Procjena znaajka povrina Koeficijent protoka agregata (EN 9336:2001)
HRN EN 933-7

Str. 35

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Odreivanje sadraja koljaka Postotak koljaka u krupnom agregatu

(EN 933-7:1998)
HRN EN 933-8

Procjena sitnih estica Odreivanje ekvivalenta pijeska (EN 933-8:1999)
HRN EN 933-9

Procjena sitnih estica Ispitivanje metilenskim modrilom (EN 9339:1998)
HRN EN 933-10

Procjena sitnih estica Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka)
(EN 933-10:2001)
HRN EN 1097-1
Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio:

Odreivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996)
HRN EN 1097-1/A1

Odreivanje otpornosti na habanje (micro-Deval): Amandman A1 (EN
1097-1/A1:2003)
HRN EN 1097-2

Metode za odreivanje otpornosti na drobljenje (EN 1097-2:1988)
HRN EN 1097-3

Odreivanje nasipne gustoe i upljina (EN 1097-3:1988)
HRN EN 1097-5

Odreivanje sadraja vode suenjem u ventilirajuem suioniku (EN
1097-5:1999)
HRN EN 1097-6

Odreivanje gustoe i upijanja vode (EN 1097-6:2000)
HRN EN 1097-6/AC

Odreivanje gustoe i upijanja vode: Amandman AC (EN 10976/AC:2002)
HRN EN 1097-7

Odreivanje gustoe punila Piknometrijska metoda (EN 1097-7:1999)
HRN EN 1097-8
Ispitivanje mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 8. dio: Odreivanje

vrijednosti polirnosti kamena (EN 1098-8:1999)
HRN EN 1097-10

Odreivanje usisne visine vode (EN 1097-10:2002)
HRN EN 1367-1
Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata 1. dio:

Odreivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (EN 1367-1:1999)
HRN EN 1367-2

Ispitivanje magnezijevim sulfatom (EN 1367-2:1998)
HRN EN 1367-4

Odreivanje skupljanja uslijed suenja (EN 1367-4:1998)
HRN EN 1367-5

Odreivanje otpornosti na toplinski ok (EN 1367-5:2002)
HRN EN 1744-1
Ispitivanja kemijskih svojstava agregata 3. dio: Kemijska analiza (EN

1744-1:1998)
HRN EN 1744-3
Ispitivanja kemijskih svojstava agregata 3. dio: Priprema eluata

izluivanjem agregata (EN 1744-3:2002)
Str. 36

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
HRN EN 206-1
Beton 1. dio: Uvjeti, svojstva, proizvodnja i sukladnost
Izvjetaj CEN CR 1901
Regionalni tehniki uvjeti i preporuke za izbjegavanje alkalnosilikatne

reakcije u betonu
Cement
Za proizvodnju betona moe se upotrijebiti portland cement specificiran prema normi
HRN EN 197-1/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga C TPBK-a. Za betone klase izloenosti
XC2 je obvezna primjena barem 280 kg/m2 cementa.
Za proizvodnju betona se mogu upotrebljavati samo cementi ija su svojstva, uvjetovana
propisima odgovarajuih standarda, prethodno dokazana. Prethodna ispitivanja i dokaze o
podobnosti cementa za betonske radove obavlja organizacija ovlatena za atestiranje
cementa.
Prethodni dokaz kvalitete cementa se mora pribaviti za svaku vrstu i klasu cementa pri
emu se pod vrstom cementa podrazumijeva cement odreene oznake i odreenog
proizvoaa. Ugovoriti se moe samo upotreba cementa prethodno dokazane kvalitete.
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te potvrivanje sukladnosti cementa, odreuje se
odnosno provodi, ovisno o vrsti cementa, prema Tehnikom propisu za cement za betonske
konstrukcije (NN br. 64/2005, 74/2006), odredbama u Tehnikom propisu za betonske
konstrukcije (NN br. 101/2005), Tehnikom propisu o izmjenama i dopunama tehnikog
propisa za betonske konstrukcije (N.N. br. 85/2006, 64/2007) te u skladu s odredbama
posebnog propisa. Tehnika svojstva cementa specificiraju se u projektu betonske
konstrukcije.
Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona
za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilitu prema normi HRN EN 206-1.
Kasnija ispitivanja, u sluaju sumnje, provode se odgovarajuom primjenom normi Tehnikog
propisa za cement za betonske konstrukcije.
Norme za cement:
HRN EN 197-1
Cement - 1. Dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa ope

namjene (ukljuuje amandman A1:2004)(EN 197-1:2000+A1:2004)
HRN EN 197-2
Cement - 2. Dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2000)
HRN EN 197-4
Cement - 4. Dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za cemente s

troskom niske rane vrstoe (EN 197-4:2004)
HRN EN 196-1
Metode ispitivanja cementa - 1.dio: Odreivanje vrstoe (EN 196-1:2005)
HRN EN 196-2
Metode ispitivanja cementa - 2.dio: Kemijska analiza cementa (EN 1962:2005)
HRN EN 196-21
Metode ispitivanja cementa - Odreivanje udjela klorida, ugljinog

dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1989)
HRN EN 196-3
Metode ispitivanja cementa 3. Dio: Odreivanje vremena vezivanja i

postojanosti volumena (EN 196-3:2005)
HRN EN 196-5
Metode ispitivanja cementa 5. Dio: Ispitivanje pucolaniteta za pucolanske

cemente (EN 196-5:2005)
HRN EN 196-6
Metode ispitivanja cementa - Odreivanje finoe (EN 196-6:1989)

Str. 37

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
HRN EN 196-7
Metode ispitivanja cementa - Metode uzrokovanja i priprema uzoraka

cementa (EN 196-7:1989)
HRN EN 196-8
Metode ispitivanja cementa - 8. Dio: Toplina hidratacije - Metoda otapanja
HRN EN 196-9
Metode ispitivanja cementa - 9.Dio: Toplina hidratacije - Semiadiabatska

metoda (EN 196-9:2003)
Voda za izradu betona

Za proizvodnju betona moe se upotrijebiti voda iz vodovoda, sukladna zahtjevima
priloga "F" TPBK i normi HRN EN1008:2002.
Norma odreuje zahtjeve za sadraj i granine koliine tetnih stvari te zahtjeve za
utjecaje tetnih tvari na svojstva betona i morta, tehnike uvjete i potrebna ispitivanja za
ocjenu prikladnosti vode za proizvodnju betona za razliite tipove vode (pitka voda, otpadna
voda iz industrije betona, voda iz podzemnih izvora, povrinska i otpadna voda iz drugih
industrija, morska i boata voda, te voda iz kanalizacije).
Prema normi HRN EN 1008:2002 pitka voda se moe bez prethodnih ispitivanja
upotrijebiti za pripremu betona ili morta.
Zahtjevi za vodu za pripremu betona, prema normi HRN EN 1008, odnose se na njezinu
kvalitetu, kemijski sastav i utjecaj na vezivanje i vrstou betona ili morta.
Kontrola vode za pripremu betona provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona),
periodino tijekom vremena ovisno o kakvoj se vodi radi, a sve prema normi HRN EN 1008 i
normama na koje ta norma upuuje.
elika za armirani beton
Moe se upotrijebiti elik B500A specificiran prema normi HRN EN 10080-2, HRN EN
10080-3, HRN EN 10080-4, sukladan zahtjevima priloga B TPBK-a.
Odredbe priloga "B" TPBK-a odnose se na tehnika svojstva i druge zahtjeve za
armaturu, elik za armiranje i elik za prednapinjanje koji se ugrauje u bet. konstrukciju.
elik za armiranje svrstava se u tri razreda duktilnosti: A, B i C, a isporuuje se u obliku:
ipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih
mrea i zavarenih reetki za gredice,
tvorniki proizvedenih zavarenih armaturnih mrea,
zavarenih reetki za gredice.
Ispitivanje svojstava elika za armiranje i za prednapinjanje provodi se prema nizovima
normi, njihovo oznaavanje je za svaku grupu tono odreeno (nain i redosljed).
Dokaz uporabljivosti provodi se prema projektu betonske konstrukcije, odredbama
Priloga "B" TPBK-a (ukljuujui:izdavaevu kontrolu izrade i ispitivanja, te nadzor
proizvodnog pogona i izvoaeve kontrole izrade armature).
Potvrivanje sukladnosti armature provodi se prema odredbama teh. Specifikacije,
odredbama Priloga "B" TPBK-a i posebnog propisa.
Ugradnja armature odreena je Prilogom J (Izvoenje i odravanje betonskih
konstrukcija) i Prilogom I (Projektiranje betonskih konstrukcija) TPBK-a
Str. 38
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Kontrola armature prije betoniranja predvia provoenje odgovarajuih normi HRN ENV
13670-1 kao i druge kontrole (Prilog "B" TPBK-a).
Norma za elik za armiranje i elik za prednapinjanje:
nHRN EN 10080-1
elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 1.dio: Opi

zahtjevi (prEN 10080-1:1999)
nHRN EN 10080-2
elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 2. dio:

Tehniki uvjeti isporuke elika razreda A (prEN 10080-2:1999)
nHRNEN 10080-3

Tehniki uvjeti isporuke elika razreda B (prEN 10080-3:1999)
nHRN EN 10080-4

Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C (prEN 10080-4:1999)
nHRN EN 10080-5

Tehniki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mrea (prEN 100805:1999)
nHRN EN 10080-6

Tehniki uvjeti isporuke zavarenih reetki za gredice (prEN 100806:1999)
nHRN EN 10138-1
elik za prednapinjanje 1. dio: Opi zahtjevi (prEN 10138-1:2000)
nHRN EN 10138-2
elik za prednapinjanje 2. dio: ica (prEN 10138-2:2000)
nHRN EN 10138-3
elik za prednapinjanje 3. dio: Uad (prEN 10138-3:2000)
nHRN EN 10138-4
elik za prednapinjanje 4. dio: ipke (prEN 10138-4:2000)
nHRN CR 10260
Sustavi oznaivanja elika Dodatne oznake (CR 10260:1998)
Ostale norme koje se primjenjuju na elik:

HRN EN 10020
Definicije i razredba vrsta elika
HRN EN 10025
Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika Tehniki

uvjeti isporuke
HRN EN 10027-1
Sustavi oznaivanja elika 1. dio: Nazivi elika, glavni simboli
HRN EN 10027-2
Sustavi oznaivanja elika 2. dio: Brojani sustav
EN 10079
Definicije elinih proizvoda
HRN EN 10204
Metalni proizvodi Vrste dokumenata o ispitivanju (ukljuuje dopunu

A1:1995)
HRN EN 523
eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Nazivlje,

zahtjevi, kontrola kvalitete
prEN ISO 17660
Zavarivanje elika za armiranje
HRN EN 287-1
Provjera osposobljenosti zavarivaa Zavarivanje taljenjem 1. dio:

elici
HRN EN 719
Koordinacija zavarivanja Zadaci i odgovornosti
HRN EN 729-3
Zahtjevi za kakvou zavarivanja Zavarivanje taljenjem metalnih

materijala 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvou
HRN EN ISO 4063
Zavarivanje i srodni postupci Nomenklatura postupaka i referentni

brojevi
HRN EN 446
Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Postupci injektiranja
HRN EN 447
Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Svojstva uobiajenih

Str. 39

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
mortova za injektiranje
HRN EN ISO 377
elik i elini proizvodi Poloaj i priprema uzoraka i ispitnih

uzoraka za mehanika ispitivanja
HRN EN 10002-1
Metalni materijali Vlani pokus 1. dio: Metoda ispitivanja (pri

sobnoj temperaturi)
HRN EN ISO 15630-1 elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 1. dio:
Armaturne ipke i ice
Zavarene mree
elik za prednapinjanje
HRN EN 524-1
eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode

1. dio: Odreivanje oblika i dimenzija
HRN EN 524-2

2. dio: Odreivanje ponaanja pri savijanju
HRN EN 524-3

3. dio: Ispitivanje previjanjem
HRN EN 524-4

4. dio: Odreivanje otpornosti na bono optereenje
HRN EN 524-5

5. dio: Odreivanje otpornosti na vlano optereenje
HRN EN 524-6

6. dio: Odreivanje nepropusnosti (Odreivanje gubitka vode)
HRN EN 445
Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Metode ispitivanja
ENV 1992-1-1
Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1. dio: Opa

pravila i pravila za zgrade
ENV 1992-1-2
Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1-2 dio: Opa

pravila Projektiranje konstrukcije na poar
Oplata
Oplata mora biti izvedena tono po mjerama oznaenim u nacrtima za dijelove koji se
betoniraju i potrebnim podupiraima. Mora biti poduprta, otporna i ukruena tako da se ne
moe izvrnuti, savinuti niti popustiti.
Nakon izvedbe radova mora se skinuti tek nakon to ovrsli beton dobije punu vrstou,
lako, bez oteenja konstrukcije. Oplatu deponirati na za to odreena mjesta na gradilitu.
Vaei standardi za oplatu:
PVC podmetai za armaturu
G.C1.320
Blaujke za oplatu
D.A1.065
Grede jelove piljene za oplatu
D.C1.041
Daske jelove piljene za oplatu
D.C1.052
Letve jelove za oplatu
D.C1.052
avli tesarski vueni za oplatu
M.B4.102
Str. 40

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
ica za oplatu br.32
C.B6.010
PVC cijevi za oplatu
G.S3.502
Tiranti za oplatu s maticom
M.B1.021
NP profili razni za oplatu
C.U2.021
C.C4.120
C.C4.150
C.C4.160
Beton
Tehnika svojstva betona specificiraju se prema TPBK i normi HNR EN 206-1.
Svojstva svjeeg betona specificira izvoa betonskih radova ili suspecificirana u
projektu betonske konstrukcije. Svojstva ovrsnulog betona specificiraju se u projektu
betonske konstrukcije (Projekt betona) i to razred tlane vrstoe te ostala svojstva prema
potrebi (vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje i sl.).Prije poetka betoniranja treba
provjeriti poloaj armature te dimenzije zatitnih slojeva. Nakon pregleda ispravnosti,
nadzorni inenjer upisom u graevinski dnevnik odobrava poetak betoniranja.
Prije poetka betoniranja izvoa mora izraditi detaljnu organizaciju, odnosno program
betoniranja i predloiti iste na odobrenje nadzornom inenjeru.
Iz programa mora biti vidljiv cjelokupan sustav rada, tj. priprema, manipulacije,
transport i ugraivanje betona. Navden stvarni volumen ugraivanja betona kao i raunski
dokaz da je kapacitet pogona betonare i ostale mehanizacije dovoljan obzirom na sve
zahtjeve odnosno uvjete, koje odreuju traena brzina. Potrebno je navesti napredovanja
ugradbe betona, brojani i struni sastav radnih grupa izvoaa, te projektirani sastav
betona.Tehnologiju betoniranja odreuje izvoditelj radova te istu dostavlja nadzornom
inenjeru na potvrdu. Prekidi betoniranja odnosno radne reke su iskljuivo odreene
projektom, te ih se izvoditelj radova mora pridravati bez obzira na tehnologiju. Sve kasnije
utvrene nepravilnosti, a kojima je uzrok odstupanje od projekta ili od nadzorom prihvaenih
planova, padaju na tetu izvoditelja radova.
Strogo se pridravati svih uvjeta za betone navedene u projektu betona. Naknadno
dodavanje vode u beton ne dozvoljava se. U sluaju isplivavanja vode na povrinu betona u
toku betoniranja (vibriranja), betoniranje se prekida na tetu izvoditelje.
Nepredvieni prekid betoniranja unutar jednog elementa nije dozvoljen, pa izvoa
mora uvijek imati u pripremi rezervnu mehanizaciju odnosno kapacitete. U sluaju
nemogunosti osiguranja istih prije poetka betoniranja ne moe se zapoeti sa
betoniranjem.
Treba izbjegavati betoniranje ljeti i za vrijeme velikih vruina. Takoer u sluajevima
najave eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika (kia - preveliko vlaenje, jaki vjetar isuivanje, niske temperature zraka i sl.) ne smije se zapoeti sa betoniranjem kako nebi
doao u opasnost kontinuirani zavretak betoniranja pojedinog elementa odnosno u njega
ugraenog betona do potrebnog ovrivanja.
U sluaju nagle promjene vremenskih prilika (nakon betoniranja) osigurati sredstva za
zatitu i njegu novog betona.
Str. 41
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Bez obzira na dob dana, po zavretku betoniranja, izvoa mora osigurati ispravnu njegu
betona u narednih minimalno sedam dana. Povrina betona u tom periodu mora biti
neprekidno vlana. Nakon uklanjanja oplate betonsku povrinu je potrebno zatititi od
direktnog djelovanja sunca (naglog isuivanja).
Vrste betona, materijali, oznake
Vrste betona - rabiti e se projektirani beton razreda tlane vrstoe C 12/15, C 16/20,
C20/25, C 25/30 i C30/37 otpornosti za razred izloenosti navedenih u tablici s programom
uzimanja uzoraka.
Agregat - rabiti e se drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga D
TPBK.
Cement - rabiti e se portland cement specificiran prema normi HRN EN 1971/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga C TPBK , odnosno Tehnikog propisa za cement za
betonske konstrukcije. Za betone klase izloenosti XC2 je obvezatna primjena barem 280 kg
po m2.
Dodaci rabiti e se dodaci sukladni zahtjevima priloga E TPBK .
Voda - iz vodovoda, sukladna zahtjevima priloga F TPBK i normi HRN EN 1008:2002.
Isprave o sukladnosti osnovnih materijala - za sve rabljene materijale izvoditelj je duan
priloiti izjave o sukladnosti ili certifikate sukladnosti
Za svaku vrstu betona obavezno uzeti barem jedan uzorak za svaki dan betoniranja na
100 m3.
Norme za beton:
HRN EN 206-1:2002
Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 2061:2000)
HRN EN 206-1/A1:2004
Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 2061:2000/A1:2004)
HRN EN 206-1/A2
Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 2061:2000/prA2:2004)
HRN EN 196-21
Metoda ispitivanja cementa - 21. dio: Odreivanje sadraja klorida,

ugljinog dioksida i alkalija u cementu (EN 196-21:1994)
HRN EN 480-10
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 10.

dio:Odreivanje sadraja u vodi topljivih klorida (EN 480-10:1996)
HRN EN 480-11
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 11.

dio:Odreivanje znaajki zranih pora u ovrslom betonu (EN 48011:1998)
HRN EN 1062-3
Boje i lakovi Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i

betone 3. dio:Odreivanje i razredba prijenosa tekue vode
(propusnost) (EN 1062-3:1998)
HRN EN 1097-1

otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996)
HRN EN 1097-1/A1

otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1/A1:2003)
HRN EN 1338
Betonski blokovi za poploivanje Zahtjevi i ispitne metode (EN

1338:2003)
HRN EN 1339
Betonske ploe za poploivanje Zahtjevi i ispitne metode (EN

Str. 42

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1339:2003)
HRN U.M1.016
Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje smrzavanja
HRN EN 1744-1
Ispitivanja kemijskih svojstva agregata 3.dio: Kemijska analiza (EN

1744-1:1998)
HRN EN 12350-1
Ispitivanja svjeeg betona 1. dio: Uzorkovanje
HRN EN 12350-2
Ispitivanja svjeeg betona 2. dio: Ispitivanje slijeganjem
HRN EN 12350-3
Ispitivanja svjeeg betona 3. dio: Vebe ispitivanje
HRN EN 12350-4
Ispitivanja svjeeg betona 4. dio: Stupanj zbijenosti
HRN EN 12350-5
Ispitivanja svjeeg betona 5. dio: Ispitivanje
HRN EN 12350-6
Ispitivanja svjeeg betona 6. dio: Gustoa
HRN EN 12350-7
Ispitivanja svjeeg betona 7. dio: Sadraj pora-Tlane metode
HRN EN 12390-1
Ispitivanja ovrslog betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za

uzorke i kalupe
HRN EN 12390-2
Ispitivanja ovrslog betona 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za

ispitivanje vrstoe
HRN EN 12390-3
Ispitivanja ovrslog betona 3. dio: Tlana vrstoa uzoraka
HRN EN 12390-5
Ispitivanja ovrslog betona 5. dio: Vlana vrstoa savijanjem uzoraka
HRN EN 12390-6
Ispitivanja ovrslog betona 6. dio: Vlana vrstoa cijepanjem uzoraka
HRN EN 12390-7
Ispitivanja ovrslog betona 7. dio: Gustoa ovrslog betona
HRN EN 12390-8
Ispitivanja ovrslog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom
prCEN/TS 12390-9
Ispitivanja ovrslog betona 9. dio: Otpornost na smrzavanje ljutenjem
ISO 2859-1
Plan uzorkovanja za atributni nadzor 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran

prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor koliine po koliine
ISO 3951
Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti
HRN EN 12504-1
Ispitivanja betona u konstrukciji 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje,

pregled i ispitivanje tlane vrstoe
HRN EN 12504-2
Ispitivanja betona u konstrukciji 2. dio: Izvaeni uzorci Nerazorno

ispitivanje Odreivanje veliine odskoka
HRN EN 12504-3
Ispitivanje betona u konstrukciji 3. dio: Odreivanje sile upanja
HRN EN 12504-4
Ispitivanja betona u konstrukciji 4. dio: Odreivanje brzine ultrazvuka
prEN 1314
Odreivanje tlanog modula elastinosti
HRN EN 13057
Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih konstrukcija Ispitne

metode Odreivanje otpornosti na kapilarno upijanje (EN 13057:2002)
HRN EN 13369
Opa pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004)
HRN EN 13396

metode Mjerenje prodora iona klorida (EN 13396:2004)
HRN EN 12617-4

metode 4 dio.: Odreivanje skupljanaj i bubrenja
HRN EN 13584

metode Odreivanje tlanog puzanja proizvoda za popravak
HRN EN 14068

metode Odreivanje vodonepropusnosti injektiranih pukotina bez
pomaka u betonu (EN 14068:2003)
prEN 13791:2003
Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim

elementima
prCEN/TR 15177
Ispitivanja ovrslog betona Otpornost na smrzavanje oteenje

Str. 43

MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
strukture betona
HRN ISO 9297
Kvaliteta vode Odreivanje klorida Titracija srebrovim nitratom s

kromatom kao indikatorom (Mohrova metoda)
HRN ISO 15686-1
Zgrade i druge graevine-Planiranje vijeka uporabe 1. dio: Opa naela

(ISO 15686-1:2000)
HRN ISO 15686-2
Zgrade i druge graevine-Planiranje vijeka uporabe 2. dio: Postupci

predvianja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001)
HRN ISO 15686-3
Zgrade i druge graevine-Planiranje vijeka uporabe 3. dio: Neovisne

ocjene (aduti) i pregledi svojstava (ISO 15686-3:2002)
EN ISO 787-13
Ope metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje 13. dio:

Odreivanje u vodi topljivih sulfata, klorida i nitrata
EN ISO 15148
Graevni materijali Odreivanje koeficijenta upijanja vode (ISO/DIS

15148:1996)
BS 1881
Part 5, ISAT, Poetno povrinsko upijanje vode
Program kontrole kvalitete

Kontrola proizvodnje betona:
Unutarnja kontrola proizvodnje betona provoditi e se prema normi HRN EN 206-1 i
mora obuhvatiti sve mjere nune za odravanje i osiguranje svojstava betona sukladno
zahtjevima norme HRN EN 206-1 i prilogu A TPBK.
Kontrolni postupci kod ugradnje betona:

Izvoa mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije poetka ugradnje provjeriti dali je
beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te dali je tijekom transporta
dolo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnika svojstva betonske
konstrukcije.
Kontrolu svjeeg betona izvoditelj treba provoditi pregledom svake otpremnice i
vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila), te kod opravdane
sumnje ispitivanjem konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 (ispitivanje svjeeg betona
slijeganjem) o emu treba voditi evidenciju.
Ispitivanje ovrsnulog betona e se provoditi na uzorcima uzetim tijekom izvoenja
radova, a u opsegu odreenom programom u prilogu.
Ispitivanje ovrsnulog betona se sastoji od:
- Ispitivanja tlane vrstoe prema HRN EN 12390-3. Uzorci se uzimaju i njeguju u
skladu s HRN EN 12390-2. Uzorci su oblika kocke dimenzija 15 15 15 cm.
- Rezultati ispitivanja e se evidentirati redoslijedom kako su uzimani. Evidentirani
rezultati e se grupirati u grupe betona. Grupe betona su definirane u programu
uzimanja kontrolnih betonskih uzoraka.
Str. 44
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Ispitivanja vodonepropusnosti prema HRN EN 12390-3, s najveim dozvoljenim

prodorom vode od 5 cm.
Uzorci se uzimaju i njeguju u skladu s HRN EN 12390-2. Uzorci su oblika kocke dimenzija
15 15 15 cm.
Izvoenje betonskih radova:
Transport projektiranog betona e se vriti automijealicama, pri emu moraju biti
zadovoljeni svi zahtjevi iz tehnikih uvjeta projekta.
Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju betonske smjese tijekom vonje od
mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje.
Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svjeim betonom mora biti u neposrednoj
vezi s vremenom poetka vezivanja cementa prema zahtjevima HRN EN 206-1:2000.
S betoniranjem se moe poeti samo na osnovu pismene potvrde o preuzimanju
podloge, armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inenjera.
Beton se mora ugraivati sistematski i programirano prema odreenom planu i
odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton).
Zabranjeno je korigiranje vode u svjeem betonu bez prisustva tehnologa betona.
Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba
voditi rauna da voda ne ue u betonsku masu.
Dozvoljenu visinu slobodnog pada betona (1,0 m) treba osigurati dovoljnim brojem
vertikalnih lijevaka. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama ("ria").
Beton treba ubacivati to blie njegovom konanom poloaju u konstrukciji da bi se
izbjegla segregacija. Nije dozvoljeno transportirati beton pomou pervibratora.
Svaki zapoeti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u
zapoetom opsegu, kako to predvia program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze
vremenske promjene ili iskljuenje pojedinih ureaja mehanizacije iz pogona.
Ugraivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5C ili +30C
se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim uvjetima se
moraju osigurati posebne mjere zatite betona.
Pri vanjskim temperaturama ispod +5C agregat mora biti otporan na mraz i ne smije
sadrati organske primjese koje usporavaju hidrataciju cementa.
Kod izbora cementa prednost imaju visokoaktivni cementi.
Kod betoniranja u posebnim uvjetima treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona.
Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane vrstoe.
Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije doi do naglog hlaenja betona te
se vanjske povrine betona moraju zatititi.
Pri betoniranju na visokim temperaturama poetnu obradivost treba odrediti prema
prethodno utvrenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje, u sluaju dueg
transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke - usporivae vezivanja.
Cement i sastav betona koji se ugrauju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u
kom sluaju temperatura betona ugraenog u masu elementa ne bude iznad +65oC. U
protivnom se poduzimaju mjere za hlaenje komponenata betona ili hlaenje betona u
samom elementu.
Neposredno nakon betoniranja beton e se zatiivati od:
Str. 45
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
oborina i tekue vode - prekrivanjem ceradama ili najlonom

vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutranje strukture i prionjivost
betona i armature, kao i drugih mehanikih oteenja u vrijeme vezivanja i
poetnog ovrivanja.
Zatitu od prebrzog isuivanja treba provoditi mokrim postupkom (polijevanjem,
prekrivanjem filcom ili jutom ili sl.), a u trajanju do najmanje 7 dana (ili do betoniranja
narednog sloja) ili do postizanja 60% traene vrstoe. Zatita betona mora biti ukalkulirana
u jedinine cijene.
Zavrna ocjena kvalitete betona u konstrukciji - uporabljivost betonske

konstrukcije:
Za ugraeni beton u skladu sa prilogom J. tokom 2.4 TPBK e se dati Zavrna ocjena
kvalitete betona koja obuhvaa:
- dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama rezultate nadzornih radnji i
kontrolnih postupaka koji se sukladno propisu TPBK obavezno provode prije ugradnje
graevnih proizvoda u betonsku konstrukciju.
- dokaze upotrebljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.)
koje je izvoa osigurao tijekom graenja betonske konstrukcije.
- miljenje o kvaliteti ugraenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda
konstrukcije, pregleda dokumentacije u tijeku izvoenja.
- rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem betonske konstrukcije i njezinih dijelova.
Uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji
koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju te dokumentaciju koju mora imati
proizvoa graevinskog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva betonske
konstrukcije.
Zavrnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji e dati zaduena struna osoba
naruitelja (nadzorni inenjer) ili po njemu angairana pravna osoba za djelatnost kontrole i
osiguranja kvalitete betona.
Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana
projektom konstrukcije i vaeim propisima, ili se trai naknadni dokaz kvalitete betona.
Oplata i skela
Za izvedbu gotovo svih betonskih i armirano-betonskih elemenata treba pravovremeno
izraditi, postaviti i uvrstiti odgovarajuu drvenu, metalnu ili slinu oplatu. Oplata mora
odgovarati mjerama graevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i
razupiranjem joj se mora osigurati stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugraene
mjeavine. Unutarnje povrine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne
ili kose. Postavljena oplata se mora lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe
pomonih alata i sredstava ime bi se tek izvedena konstrukcija izloila tetnim vibracijama.
Ustanovi li se nakon skidanja oplate da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne
odgovara projektu, izvoa ju je obavezan sruiti i ponovo izvesti prema projektu.
Str. 46
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Prije ugradnje svjee mjeavine betona sav prostor unutar oplate treba oistiti od smea
(zaostale drvene grae, lia itd.) i dobro oprati te je, ako je drvena, dobro namoiti, a ako
je metalna, premazati uljem.
Sva oplata s potrebnom nosivom skelom se nee posebno obraunavati, ve je
obuhvaena jedininom cijenom betona, odnosno armiranog betona.
Izvoa ne moe zapoeti betoniranje dok nadzorni inenjer ne izvri pregled
postavljene oplate i pismeno je ne odobri.
5. Zidarski i slini radovi

Sva zidanja treba obaviti tono prema graevinskim nacrtima i detaljima. Za izvedbu
zidova, za sva bukanja i ugradnju razliite opreme i ureaja treba dobaviti prvoklasan
materijal, tj. uplje opekarske blokove, pijesak, cement, vapno, vodu i manje koliine ostalih
materijala potrebnih za zidarske i sline radove.
Zidarski radovi se moraju izvoditi po vaeim tehnikim propisima i normativima te u
suglasnosti s obveznim standardima navedenim na poetku stavke 2.1.3. emu treba dodati i
vapno prema HRN B.C1.020. Cement mora biti PC 25 i PC 35 kvalitete navedene istom
stavkom. Toga se mora pridravati i izvoa pri nabavci i ugradnji materijala, opreme i
ureaja.
Opeka i blokovi moraju biti od kvalitetne sirovine i pravilnih dimenzija.
Pijesak mora biti ist, bez mulja, soli i organskih primjesa. Za grubu buku pijesak mora
biti kvalitetan, drobljen na traenu frakciju, a za finu mora biti kvalitetni rijeni.
Vapno mora biti gaeno, dovoljno odleano (naroito za finu buku) ili hidratizirano
dodatno gaeno u vodi dovoljno dugo. Za istu smjesu treba upotrijebiti hidratizirano vapno i
cement istog proizvoaa.
Unutarnja i vanjska bukanja se moraju izvoditi u povoljnim vremenskim uvjetima.
buka ne smije biti izloena previsokim ili preniskim temperaturama ili prejakom propuhu
uslijed ega moe ispucati i otpasti. Za bukanje se koriste produni ili cementni mort
potrebnog omjera.
Agregat za bukanje mora biti kvalitetan i prosijan, bez ikakvih primjesa. bukanje
zidova se moe obaviti tek poto su na zidove postavljene i ispitane sve instalacije (vodovod,
kanalizacija, struja, signalizacija i dr.). Na fino obukanim povrinama se ne smije vidjeti trag
gladilice. Grubo obukane povrine na koje e se postavljati zidne keramike ploice se ne
smiju zaglaivati. Grube moraju biti i vanjske povrine na koje e se nanijeti zavrna fasadna
buka.
Grube buke se izrauju od grubog, otrog i istog pijeska i vapna sa ili bez cementa. Da
bi se dobila ravna povrina, prvo se izrade ploice buke dim. 15/15 cm tako da njihova
povrina lei u jednoj ravnini. Te se ploice spoje trakama buke irine 15 cm. Izmeu traka
se nabacuje buka to se zatim izravna.
Prije bukanja je plohe zidova potrebno kvasiti vodom te prskati cementnim mlijekom
to sadri 10% istog, otrog pijeska (ako je to predvieno u opisu rada). Fina buka se u
pravilu izvodi na ve potpuno osuenu grubu buku. Mort za finu buku treba prosijati kroz
sito kako bi se dobila jednolina struktura buke.
Str. 47
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
bukane povrine moraju biti potpuno glatke i ravne, bez udubina, s pravilnim otrim
kutovima u horizontalnom i vertikalnom smjeru, ne odredi li se stavkom drukije.
Predviene stavke za zidarske radove sadre osim glavnog predvienog rada jo i sve
pomone radove:
radovi na osiguranju radova prema propisima zatite na radu,
donoenje vode za moenje oplate i zidova, premjetanje posuda za mort i

povremeno mijeanje morta u zidarskom koritu, dodavanje materijala i alata,
prijenos i obiljeavanje visinskih toaka u graevini,
ienje prostora i alata po zavretku rada.

Obraun radova se vri se prema odredbama prosjenih normi u graevinarstvu, ako to
nije opisom stavaka drukije predvieno, tj. po 1 m2 obukane povrine prema izmjerama u
projektu. Sve radove izvesti u skladu s pravilnikom o tehnikim mjerama i uvjetima za
izvoenje zidova zgrada.
Jedinina cijena zidarskih i slinih stavaka obuhvaa:
sve potrebne materijale i radove,
sva potrebna pomona sredstva, skelu, prilaze, dizalice, posude za mort i dr.,
njegovanje i zatitu svjee izvedenih radova za vrijeme nepovoljnih

vremenskih
prilika,
sva propisana ispitivanja materijala i gradiva.
6. Dobava i ugradnja kanalizacijskog materijala i opreme

Cijevi od polietilena - PE
Cijevi od polietilena koriste se za sustave vodovoda i kanalizacije (ukljuivo podmorske
ispuste).
Za cijevi su mjerodavne su norme :
cijevi od polietilena niske gustoe PELD DIN 8072, 8073
cijevi od polietilena visoke gustoe PEHD DIN 8074, 8075
Ostale karakteristike jesu :
cijevi za vodovod se proizvode za radne pritiske od 6, 10 i 16 bara
cijevi za kanalizaciju definiraju se tjemenim nosivostima, a odabir debljine
stijenke cijevi za podmorske ispuste definiran je optereenjem kod polaganja
cijevi se izrauju u palicama duine 6 i 12 m, a za manje profile i u kolutovima
spajanje cijevi vri se sueonim zavarivanjem, zavarivanjem PEHD spojnicom i
ostalim vrstama zavarivanja
netlane (kanalizacijske cijevi) mogu se spajati i spojnicom sa gumenom brtvom,
a vodovodne cijevi se mogu spajati i zupastim spojnicama sa prirubnicom ili
jednostrukim mesinganim spojnicama (za manje promjere).
Transporti i uskladitenja
Prilikom transporta, uskladitenja i ugradnje potrebno je pridravati se slijedeeg :
uputa proizvoaa cijevnog i ostalog materijala
projektnih rjeenja datih u projektnoj dokumentaciji
iskustvenih i ostalih uobiajenih radnji prilikom izvoenja radova.
Str. 48
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Tijekom izvoenja ovih stavki potrebno je voditi rauna o slijedeem :

kod preuzimanja cijevi potrebno je izvriti kontrolu cijevi i ostale opreme (fazoni, armature
i ostalo) u smislu dimenzija, radnog pritiska, mehanikih oteenja, kvalitete vanjske i
unutarnje izolacije, dimenzija spojnih dijelova, tonosti buenja rupa na prirubnicama,
kvalitete brtvljenja zasuna i slinih armatura, cjelovitosti specificiranih komada i dijelova, i
dr.
prilikom ukrcaja, transporta, iskrcaja i uskladitenja cijevi i opreme potrebno je pridravati
se uputa proizvoaa, te voditi rauna da prilikom izvrenja tih radnji ne doe do
oteenja cijevi i ostale opreme, izolacije, spojnog i brtvenog materijala, te ostalih
pripadajuih dijelova, a za izvrenje tih radnji potrebno je koristiti odgovarajua
pomagala, opremu i mehanizaciju.
kod montae potrebno je posebno pripaziti na:
pripremu cijevi i opreme za montau izvriti prema uputama proizvoaa, to se odnosi
i na spojni materijal,
pripremu graevinskih radova (deponije materijala, pristup, kanal za polaganje cijevi,
posteljica za nalijeganje) izvriti u skladu sa zahtjevima proizvoaa opreme,
projektnim rjeenjima i potrebama organizacije gradilita,
prilikom montae cjevovoda koristiti odgovarajua pomagala, opremu i mehanizaciju,
montau i graevinske radove vriti na takav nain da se omogui nesmetano kasnije
odvijanje tlane probe, dezinfekcija cjevovoda pitke vode, ispitivanje nepropusnosti
(kod kanalizacije), ostala potrebna ispitivanja (varovi, spojevi i sl.) i izrada prikljuaka
izvrenje navedenih radnji obaviti na nain da ne doe do oteenja cijevi, opreme,
izolacija i spojnih elemenata, a u sluaju istoga potrebno je oteeni dio zamijeniti ili
popraviti.
7. Ispitivanje vodonepropusnosti
Kao normativna smjernica za ispitivanje kanalizacijskih graevina, prihvaena je
europska norma EN 1610:2002 koja je prihvaena kod nas kao HRN EN 1610:2002.
HR EN 1610:2000 odreuje nain polaganja i kontrole cjevovoda i kanala sa
slobodnim vodnim licem to su po definiciji kanalizacijske gravitacijske graevine (okna crpne
stanice, revizijska okna i otvori, sabirne jame...).
Ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih graevina je terenski rad kojim se utvruje
nepropusnost izgraene graevine na terenu. Nepropusnost direktno utjee na kvalitetu
graevine te je ona uvjet za putanje graevine u funkciju.
Ispitivanje nepropusnosti moe se obaviti pomou dvije metode:
- ispitivanje vodom (postupak V)
-ispitivanje zrakom (postupak Z)
Postupak metodom Z obavlja se u nekoliko faza:
- zatvaranje ispitne dionice pneumatskim epovima (protoni i zaptivni),
- podizanje pritiska u cijevima 10% vie od zahtjevanog,
- zadravanje poetnog pritiska cca 5min,
- povrat na zahtjevani pritisak i zadravanje prema tablici 3 iz norme,
- praenje pada ispitnog pritiska u zadanom vremenu.
Punjenje ispitne dionice obavlja se kompresorom ili bocom za zrak.
Str. 49
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
Poetni pritisak je otprilike 10% od zahtjevanog ispitnog tlaka po , a odrava se cca 5

minuta. Nakon toga se pritisak podeava na ispitni tlak prema normi, a u vezi sa ispitnim
metodama ZC, i ZD. Ako je izmjereni pad pritiska manji od p danog u tablici 3 norme tada
cjevovod zadovoljava.
Ukupna mjerna nesigurnost jednaka je ukupnoj mjernoj nesigurnosti iz umjernice.
Postupak metodom V:
Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske graevine moe biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1
m do 5 m vodnog stupca) iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Mora se
osigurati da ostvareni tlak bude konstantan u mjerodavnom vremenu (30 1 min)ispitivanja,
tj. u rasponu od 1 kPa. U praksi se ispitivanje provodi s tlakom koji dozvoljava dubina
kontrolnih okana, a u navedenim granicama.
Mjerodavno vrijeme ispitivanja (duljina trajanja ispitnog optereenja) je 30 1 min.
Vrijeme pripreme se svodi na vrijeme punjenja, tj. kao uobiajeno uzima se 1 sat.
Zahtjev kontrole je ispunjen kada volumen dodavane vode nije vei od:
0,15 l/m2 u 30 min za cjevovode
0,20 l/m2 u 30 min za cjevovode ukljuiv okna
0,40 l/m2 u 30 min za inspekcijske otvore,
gdje m2 oznaava omoenu povrinu.
Vodonepropusnost revizijskih okana
Vodonepropusnost revizijskih okana u sklopu cijelog sistema potrebno je temeljito
ispitati na primjenjeni nain da se dokae vodonepropusnost.
Ispitivanje se vri tako da se revizijsko okno napuni vodom, koliko nam doputa
visina okna. Nakon zasienja okna vodom (1h) u toku daljnjih 15 min kontrolira se gubitak
vode iz okna, te se taj gubitak proraunava u odnosu na povrinu omoenog oploja.
Ispitivanje cjevovoda na nepropusnost
Nakon vizualnog pregleda moe se pristupiti ispitivanju cjevovoda na nepropusnost. To
ispitivanje mora se vriti na svim cjevovodima, na specifirani nain. Uvjete ispitivanja
propisuje projektant i navedeni su u projektu cjevovoda.
Prije samog ispitivanja, cjevovod se mora odijeliti od opreme (pumpi, rezervoara) kao i
instrumenata u svrhu zatite od oteenja tijekom ispitivanja. Ispitivanje se vri propisanom
opremom. Uz pumpe kojima se postie traeni pritisak u cjevovodu, u opremu spadaju i
manometri za mjerenje ispitnog tlaka i sigurnosti ventili.
Manometar mora imati skalu koja odgovara uvjetima mjerenja. Raspon skale ne smije biti
vei od trostrukog ispitnog pritiska osim, ako je ispitni pritisak manji od manji od 7 bara.
Promjer skale manometra ne smije biti manji od 115 mm. Ispitni pritisak postie se
jednakomjernim poveanjem pritiska. Promjena pritiska radi temperaturnih promjena mora
se uzeti u obzir tijekom ispitivanja. Pri pojavi proputanja ili pada pritiska mora se pronai
mjesta na cjevovodu koja su uzrok toj pojavi izvriti popravak i ispitivanje ponavljati do
zadovoljenja.
Izvoditelj mora biti opremljen suvremenom opremom za ispitivanje. Za mjerenje pritiska u
cjevovodu mora imati najmanje 2 precizna i badarena manometra s podjelom od najmanje
Str. 50
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
1 N/cm2. Jedan manometar je radni, a drugi se ugradi radi kontrole prvog. Radni manometar
se ugradi u najniem dijelu ispitne dionice. Za postizanje ispitnog pritiska potrebna je
odgovarajua crpka, za polagano podizanje pritiska.
Na najviem kraju mora biti ventil za isputanje zraka. Cjevovod mora biti odzraen, a za
vrijeme ispitivanja poeljno temperatura vode ne mijenja.
Punjenje ispitne dionice mora tei odreenom ne prevelikom brzinom radi isputanja zraka.
Cjevovod se smije puniti iskljuivo pitkom vodom. Dotok vode u cijevi kod punjenja ne smije
biti vei od 3 l/s. Ovisno o promjeru cjevovoda, preporuena brzina punjenja cjevovoda je:
za DN 100 mm
0.3 l/s
za DN 150 mm
0.7 l/s
za DN 200 mm
1.5 l/s
Cjevovod se mora napuniti vodom iz najnieg mjesta i iz njega mora biti isputen sav zrak.
Cjevovod mora biti napunjen 24 sata prije poetka ispitivanja. Za ispitivanje se upotrebljava
provjereni badareni manometri sa tonou oitanja 0,1 bar. Probu izvriti na dva mjerna
instrumenta.
Za vrijeme probe izvoa mora imati na licu mjesta montersku ekipu i ovlateno lice za
preuzimanje i potpisivanje zapisnika.
Maksimalna visinska razlika krajeva dionica je 20m. Na najniem kraju postavi se crpka za
punjenje cijevi i crpka za probni pritisak. Ako se mjerni ureaji ne mogu prikljuiti na najniu
toku ispitnog odsjeka, tlak za tlanu probu dobije se iz ispitnog tlaka sustava, proraunat
za najniu toku ispitne dionice umanjenu za razliku visina.
Veliina ispitnog pritiska ovisi o vie elemenata. radnom pritisku, klasi cijevi, reimu
ispitivanja kod proizvoaa, i sl., pristupanosti cjevovoda za sluaj otklanjanja kvara i dr.
Prilikom ispitivanja u obzir se moraju uzeti promjene temperature, jer kod lijevano-eljeznih
cijevi pad temeperature izaziva pad pritiska.
Ako se na ispitnoj dionici pokau mjesta koja proputaju na spojevima, ispitivanje se prekida
i dionica se mora isprazniti i otkloniti nedostatke. Iz sigurnosnih razloga, za vrijeme vrenja
probe, mora se prekinuti rad u rovu.
PROJEKTANT:
Str. 51
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/GL
NAZIV KNJIGE:
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.8
PROCJENA TROKOVA
Str. 52
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/GL
NAZIV KNJIGE:
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
1.9
TROKOVNIK
Str. 53
MARINII
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINA:

DIJELOVIMA k. . 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k. o. MARINII
INVESTITOR:
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/GL
NAZIV KNJIGE:
RAZINA PROJEKT:
GLAVNI PROJEKT
DATUM IZRADE:
srpanj 2013.
2.
GRAFIKI DIO
Str. 54
MARINII
INVESTITOR:
GRAD RIJEKA
Titov trg 3, 51000 RIJEKA
NAZIV GRAEVINE:
REKONSTRUKCIJA KOLNO
PRISTUPNOG PUTA NA DIJELOVIMA
k.. 3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6
k.o. MARINII
ZAJEDNIKA OZNAKA:
07-13/08-13
KNJIGA 2/2:

VRSTA PROJEKTA:
RAZINA PROJEKTA:
IZVEDBENI PROJEKT
BROJ PROJEKTA:
2013-114-IZ
GLAVNI PROJEKTANT:
IGOR LONAR, mag.ing.aedif.
PROJEKTANT:
ELJKO MATI, dipl.ing.el.
DATUM:
oujak 2014.g.
DIREKTOR:
REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA

BROJ PROJEKTA: 2013-114-IZ
IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 2
INVESTITOR:
GRAD RIJEKA, Titov trg 3, 51000 RIJEKA
GRAEVINA:
REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA DIJELOVIMA k.. 64/89,

64/164, 64/441, 64/442 k.o. MARINII
PROJEKT:
IZVEDBENI ELEKTROTEHNIKI PROJEKT JAVNE RASVJETE
PROJEKTANT:
POPIS KNJIGA IZVEDBENOG PROJEKTA
KNJIGA BROJ:
1/2
BROJ PROJEKTA:
07-13/08-13-1/IZ
NAZIV KNJIGE:
VRSTA PROJEKTA:
IZRADA:
GRAEVINSKI PROJEKT
GRAEVINSKI PROJEKT
GEOPROJEKT d.d. Opatija
KNJIGA BROJ:
2/2
BROJ PROJEKTA:
2013-114-IZ
NAZIV KNJIGE:
VRSTA PROJEKTA:
IZRADA:
DS-ELING d.o.o.
GLAVNI PROJEKTANT:
Igor Lonar, mag.ing.aedif.
DS ELING d.o.o. RIJEKA

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 3
INVESTITOR:
GRAEVINA:

64/164, 64/441, 64/442 k.o. MARINII
PROJEKT:
GLAVNI ELEKTROTEHNIKI PROJEKT JAVNE RASVJETE
PROJEKTANT:
SADRAJ GLAVNOG ELEKTROTEHNIKOG

PROJEKTA JAVNE RASVJETE
1.
OPA DOKUMENTACIJA
1.1.
1.2.
REGISTRACIJA PODUZEA
RJEENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLATENIH INENJERA
2.
TEHNIKI OPIS
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.
OPENITO O GRAEVINI. SVRHA IZGRADNJE

ELEKTROENERGETSKI PRIKLJUAK I MJERENJE POTRONJE EL. ENERGIJE
DIMENZIONIRANJE NAPOJNIH VODOVA
OSIGURANJE I ZATITA UREAJA I OPREME
NAIN IZVOENJA RADOVA
PRIPREMA KABELSKOG KANALA I POLAGANJE KABELA JR
OPIS DIONICA
KARAKTERISTIKE JAVNE RASVJETE
INSTALACIJA JAVNE RASVJETE
REIM RADA JAVNE RASVJETE
3.
TROKOVNIK RADOVA I OPREME
3.1.
3.2.
3.3.
GRAEVINSKI DIO
ELEKTRO DIO
OSTALI TROKOVI
4.
NACRTNA DOKUMENTACIJA
Nacrt br. 1. Nacrt br. 2. Nacrt br. 3. Nacrt br. 4. Nacrt br. 5. Nacrt br. 6. Nacrt br. 7. Nacrt br. 8. -
SITUACIJA JAVNE RASVJETE

BLOK SHEMA JAVNE RASVJETE
KARAKTERISTINI POPRENI PROFIL PROMETNICE SA INFRASTRUKTUROM
KARAKTERISTINI PRESJECI KABELSKIH KANALA
TEMELJ I STUP JR H = 5 M
SVJETILJKA JAVNE RASVJETE
PRIKLJUNA PLOICA PVE-4/25-2 - MONTAA I SHEMA SPOJA
KRIANJE I PARALELNO VOENJE KABELA JR SA KANALIZACIJOM
PROJEKTANT:

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 4
INVESTITOR:
GRAEVINA:

64/164, 64/441, 64/442 k.o. MARINII
PROJEKT:
PROJEKTANT:
1. OPA DOKUMENTACIJA
Rijeka, oujak 2014.

IZVEDBENI PROJEKT
1.1. REGISTRACIJA TRGOVAKOG DRUTVA
STRANICA: 5

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 6

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 7
1.2. RJEENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLATENIH INENJERA

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 8

IZVEDBENI PROJEKT
INVESTITOR:
GRAEVINA:
PROJEKT:
PROJEKTANT:
2. TEHNIKI OPIS
Rijeka, oujak 2014.
STRANICA: 9

IZVEDBENI PROJEKT
2.1.
STRANICA: 10
OPENITO O GRAEVINI
Na zahtjev investitora, Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i
gospodarenje zemljitem Direkcije za razvoj, urbanizam i ekologiju, pristupilo se izradi
izvedbenog projekta REKONSTRUKCIJE KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA DIJELOVIMA k..
3071/1, 3071/2, 3083/1, 3083/6 k.o. Marinii.
Planirani zahvat u prostoru obuhvaa:
-
izgradnju kolno pristupnog puta

izgradnju komunalne infrastrukture unutar zahvata kolno pristupnog puta (oborinska
odvodnja, fekalna odvodnja, javna rasvjeta).
Projektom je predviena rekonstrukcija kolnog pristupa irine 4,5 m.

Ukupna duina projektiranog kolno pristupnog puta iznosi 46,41 m.
Ukupna povrina zahvata rekonstrukcija kolno pristupnog puta na dijelovima k. . 3071/1,
3071/2, 3083/1, 3083/6 k. o. Marinii iznosi cca 415,00 m2.
Za potrebe izrade projektne dokumentacije izvreni su pripremni radovi oevida na trasi puta,
uvida u prostorno-plansku dokumentaciju i katastar zemljita.
Predmet ovog projektnog zadatka je elektrotehniki projekt javne rasvjete ulice.
SVRHA IZGRADNJE
Namjena graevine nerazvrstana prometnica javni kolni prilaz, namjenjen prometovanju svih
standardiziranih vrsta vozila, kao pristupna prometnica sa namjenom javnog pristupa postojeoj i
buduim stambenim graevinama.
Graevina e kao javna prometna povrina udovoljavati svim elementima Pravilnika o
pristupanosti graevina osobama smanjene pokretljivosti, te e biti postavljene odgovarajue
vertikalne i horizontalne oznake.
Projekt se razrauje kao nova javna rasvjeta na opisanom lokalitetu kako je prikazano na
situacijskom nacrtu broj 1. Napajanje novoprojektirane javne rasvjete energetski je rijeeno sa
postojee mree javne rasvjete koja se napaja iz prikljuno mjernog ormara javne rasvjete pored
TS u ulici Bogomira ikovia Mareva, tj. sa najblieg postojeeg stupa javne rasvjete na voru
Hosti.
2.2.
ELEKTROENERGETSKI PRIKLJUAK I MJERENJE POTRONJE EL. ENERGIJE
Napajanje novoprojektirane javne rasvjete energetski je rijeeno sa postojee mree javne

rasvjete koja se napaja iz prikljuno mjernog ormara javne rasvjete pored TS u ulici Bogomira
ikovia Mareva odnosno potrebno je povezati novoprojektiranu javnu rasvjetu (kabel) na najblii
postojei stup javne rasvjete.
Mjerenje utroene elektrine energije za potrebe JR je postojee i rijeeno je unutar prikljuno
mjernog ormara javne rasvjete postojee mree javne rasvjete.
2.3.
DIMENZIONIRANJE NAPOJNIH VODOVA
Dimenzioniranje napojnih vodova javne rasvjete izvreno je u skladu sa pozitivnim zakonskim

normama i pravilima iz predmetne problematike. Isto je obraeno na temelju stvarno instalirane

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 11
snage mjernog mjesta projektirane JR, odnosno stvarnog optereenja po rasvjetnom mjestu (63
W) uz cos = 0,90.
Temeljem potrebnih snaga, lokacije napojne trafostanice kao i rasporedom troila po strujnim
krugovima napajanje je rijeeno podzemnim kabelima tipskih presjeka.
Dimenzioniranje vodova i opreme izvreno je uz uvjet da pad napona ne prelazi propisom
dozvoljenu granicu, da optereenje vodia bude ispod dozvoljenih nominalnih vrijednosti te da u
sluaju kratkog spoja odabrana zatita pravovremeno iskljui vodove i onemogui njihovo
nedozvoljeno termiko i dinamiko naprezanje.
Novopredvieni rasplet prikljunih vodova javne rasvjete biti e izveden sa slijedeim tipom i
presjecima podzemnih kabela:
- kabel naponskog nivoa 1 kV tipa NA2XY 4 x 25 mm2 + 1,5 mm2
2.4.
OSIGURANJE I ZATITA UREAJA I OPREME
Svi strujni krugovi javne rasvjete osigurani su od preoptereenja i kratkog spoja osiguraima u
prikljunom mjernom ormaru javne rasvjete koji su odabrani na temelju predvienog strujnog
optereenja prikljuenih troila, ali uz uvjet da ovo optereenje ne prelazi dozvoljeno optereenje
upotrebljenih presjeka vodia kao i da zadovolji uvjete kontrole otpora petlje.
Svako pojedino rasvjetno tijelo takoer se titi topljivim osiguraima koji su ugraeni u podestu
stupa (prikljuna ploica PVE 4/25-2) ili za to posebno ugraenim ormariima, osiguraima
FRA16/6A.
Zatita od previsokog dodirnog napona na projektiranoj mrei predviena je TN-C-S sistemom
(nulovanjem). U svrhu uzemljenja i izjednaenja potencijala mree javne rasvjete, koristiti se
pocinana traka FeZn 30x4mm koja se polae na cijeloj duini uz novopredviene kabele javne
rasvjete. Uzemljenje svakog stupa izvesti spojnim komadom FeZn 30x4mm koje treba spojiti na za
to predvieno mjesto u svakom stupu. Kod izvedbe uzemljenja potrebno se pridravati vaeih
tehnikih propisa.
Proraun uzemljenja se nee posebno raditi, jer se radi o kabelskoj mrei ili o dijelu JR kao
postojee NN mree iji su uvjeti zatite zadovoljeni. Po izvrenim radovima mjerenjem provjeriti
efikasnost zatite od previsokog napona dodira.
2.5.
NAIN IZVOENJA RADOVA
Prostorni razmjetaj podzemnih instalacija predvien je prema odreenim kriterijima s obzirom na

vrstu, broj i zahtjevane uvjete pojedinih instalacija na nain da prilikom intervencija na istim ne
dolazi do smetnji u odvijanju prometa (ili da ih bude im manje) te ujedno da kod intervencija na
jednoj ne doe do oteenja susjednih instalacija.
Radi izbjegavanja naknadnih prekopavanja pogotovo kod izgradnje novih ili rekonstrukcije
postojeih prometnica predvia se postavljanje cijevi popreno (okomito) na prometnicu sve do
regulacijske linije tj. izvan kolnika koje slue za provlaenje sada kabela javne rasvjete, a sutra i
ostalih elektroenergetskih kabela po potrebi.
Razvod do armatura javne rasvjete potrebno je izvesti elementima i na nain kako je to propisano
granskim normama HEP-a i lokalne samouprave u dijelu vlasnitva i koncesije odravanja, te
pozitivnim zakonima, pravilnicima, normama i standardima vezanih za predmetnu problematiku.

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 12
2
Mrea javne rasvjete biti e izvedena s podzemnim kabelima tipa NA2XY 4 x 25 mm + 1,5 mm ,
1kV.
2.6.
PRIPREMA KABELSKOG KANALA I POLAGANJE KABELA JR
Kabeli javne rasvjete polagat e se u za to pripremljenom kabelskom kanalu dijelom u slobodnom

terenu ili u ploniku, a kod prijelaza prometnice kroz za to predviene cijevi odgovarajueg
presjeka.
Kabele treba polagati u kabelski kanal na dubini od 80 cm od zavrnog sloja budueg dijela
povrine, a irina kanala na dnu iskopanog kanala iznosi 40 cm. Na prijelazima (krianjima) kabela
preko prometnica istog treba poloiti kroz prije ugraenu PVC cijev 110 mm odgovarajue
duine, na dubini od 110 cm. Cijevi se polau na pjeanu posteljicu i uvruju mravim
betonom. Na svakom prijelazu poloiti e se barem jedna rezervna cijev za eventualne kasnije
potrebe. Nakon polaganja kabela i cijevi, kanal treba zasuti slojem dobro nabijenog tucanika
(granulacije 0-16 mm) kako bi se sprijeilo naknadno slijeganje ceste. Kod polaganja kabela u Fe
ili PVC cijevi, treba nabiti tlo ispred prijelaza kabela u cijev, kako bi se izbjeglo slijeganje terena i
mogue oteenje kabela na otre rubove cijevi.
Kabeli se u oienom kabelskom kanalu polau na pripremljeni sloj pijeska 0-4 mm (kabelsku
posteljicu) debljine od 5-10 cm, malo vijugavo, a potom zasipaju drugim slojem pijeska od 10 cm.
Neposredno iznad toga sloja pijeska postavlja se upozoravajua PVC (crvena) traka s natpisom
"OPREZ VISOKI NAPON". Nadalje se vri zasipavanje sitnim materijalom i vri nabijanje u
slojevima. Du cijele trase, u kabelski rov, na dubini od 20 - 30 cm postavlja se i druga
upozoravajua PVC (crvena) traka s natpisom "OPREZ VISOKI NAPON".
U svrhu uzemljenja du cijele kabelske trase na dubini od 50 cm polae se pocinana traka FeZn
30x4mm.
Kabelske zavretke u razdjelnom ormaru treba obavezno izvesti po uputstvima proizvoaa.
Izvoenje kabelskih spojnica treba izvesti s usvojenim tipiziranim priborom a izvoenje spojnica
treba izvesti strogo po uputstvima proizvoaa.
Poslije polaganja kabela, te njihove konane ugradnje, potrebno je izvriti obavezno (propisano)
ispitivanje dielektrine vrstoe kabelskih vodova.
Pregledom kabelske trase utvreno je da je na dijelu prelaganja postojeih elektroenergetskih
instalacija mogue paralelno voenje i krianje kabelske trase sa drugim podzemnim komunalnim
instalacijama. Stoga je potrebno sva krianja ili paralelna voenja podzemnih kabela sa ostalim
instalacijama izvesti prema vaeim tehnikim propisima i u dogovoru s projektantom.
TRANSPORT I SKLADITENJE KABELA JAVNE RASVJETE
Kabel se transportira prijevoznim sredstvom tako da os bubnja lei vodoravno. Bubnjevi se ne
smiju pomicati u toku vonje. Utovar i istovar bubnjeva mora se izvesti tako da ne doe do
oteenja kabela ili bubnja, a moe se izvesti pomou dizalica, viljukara ili pomou rampi, s time
da nagib rampe ne smije biti vei od 1:4.
Bubanj s kabelom, na kratkim relacijama smije se i kotrljati, pod uslovom da je tlo vrsto i ravno.
Pri tome treba obratiti panju na doputeni smjer kotrljanja oznaen strelicom na vanjskoj strani
bubnja, te na uvrenje krajeva kabela. Krajevi kabela prilikom skladitenja moraju biti zatvoreni
na odgovarajui nain, kako bi se sprijeilo prodiranje vlage ili vode u kabel. To naroito vai za
kabele koji su skladiteni na otvorenom prostoru. Zatitu treba ukloniti tek pri montai spojnica ili
kabelskih glava.

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 13
Kod dueg skladitenja treba bubanj sa kabelom postaviti na vrstu podlogu, da ne bi dolo do
slijeganja i upadanja bubnja te njegovog truljenja.
2.7.
OPIS DIONICA
Napajanje novoprojektirane javne rasvjete energetski je rijeeno sa postojee mree javne

rasvjete koja se napaja iz prikljuno mjernog ormara javne rasvjete pored TS u ulici Bogomira
ikovia Mareva, odnosno potrebno je povezati novoprojektiranu javnu rasvjetu (kabel) na
najblii postojei stup javne rasvjete.
Strujni krug javne rasvjete
Strujni krug iz PMO-JR napaja stupove postojee mree javne rasvjete, a novoprojektiranu
rasvjetu (kabel) potrebno je povezati na najblii postojei stup na voru Hosti i ivati do stupa br.
1 i 2.
Predvien je rasplet kabelima NA2XY 4 x 25 mm2 + 1,5 mm2 do svakog stupa. Kabeli ivaju
(ulaz/izlaz) u svakom stupu, a zavravaju u samom stupu na razvodnoj ploici PVE 4/25-2.
Stupovi su visine 5 m, montiraju se na temelje dimenzija 70x70x80 cm. Na stup se postavljaju
svjetiljke tipa SQ 50 SITECO tip: 5NA557E1JT0G (jedna armatura na stupu uz prometnicu) sa
jednim izvorom svjetlosti po armaturi snage 1x50 W sa prigunicom i propaljivaem.
U cijeloj se duini kabelskog rova polae se i pocinana traka FeZn 30 x 4 mm za potrebe zatite
od indirektnog dodira.
2.8.
KARAKTERISTIKE JAVNE RASVJETE

OPENITO
Radi to sigurnijega upravljanja motornim vozilom, cestovna rasvjeta treba omoguiti dobro
zapaanje svih potencijalnih prepreka i detalja na cesti. Automobilska rasvjeta i ostala cestovna
oprema (horizontalna i vertikalna signalizacija) omoguuje vozau relativno dobro zapaanje
unutar gabarita same ceste, no za to sigurniju vonju neophodno je stvoriti uvjete zapaanja
predmeta i dogaaja i u neposrednom okoliu same ceste. Zaustavni put vozila u pravilu je vei
od dometa automobilskih svjetala, pa samo kvalitetna cestovna rasvjeta moe jamiti sigurno
zapaanje potencijalnih prepreka na tim udaljenostima.
Mnogobrojna dosadanja istraivanja i analize u nizu zemalja o prometnim nezgodama ukazuju da
je njihov broj mogue smanjiti i za 30 % ukoliko se ranije neosvjetljene ili loe osvjetljene ceste
opreme kvalitetnom cestovnom rasvjetom.
NAMJENA JAVNIH POVRINA
Osnovna polazita za sagledavanje namjene povrina te njenih tehnikih karakteristika koje e biti
obraivane u ovom elaboratu su:
Posebna geodetska podloga

Graevne podloge novog stanja
Potrebe i zahtjevi Investitora

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 14
Osnovna obiljeja predmetne prometnice su:

-
normalni mjeoviti promet bez ogranienja (motorni promet, teretni promet, pjeaci,
biciklisti ,itd.),
prilazi graevinskim zemljitima i parcelama postoje
ELEMENTI PROMETNICE
irina kolnih traka 4,5 m

bankina 2 x 0,5 m
povrinski sloj kolnika je asfaltna povrina.
KRITERIJI KVALITETE JAVNE RASVJETE
Uvaavajui prethodno izneseno o namjeni javnih povrina koje je potrebno osvjetliti moe se
zakljuiti da su osnovni utjecajni faktori za klasifikaciju javne rasvjete slijedei:
- sigurnost i udobnost kretanja vozila i pjeaka.
Na temelju klasifikacije meunarodne komisije za javnu rasvjetu CIE, a uvaavajui iznesene
faktore potrebno je uvaavati slijedee kriterije kvalitete:
Naziv:
Javno prometna povrina sa motornim prometom
Rek. kolno-pristupnog puta k.o. Marinii
Svjetlotehnika klasa javne rasvjete :
CE5
E (lx)
=
nivo srednje horizontalne rasvjetljenosti povrine
=
min. 7,5 lx
kolnika
U0 (%)
=
opa jednolikost luminancije povrine kolnika
=
min. 40 %
2.9.
INSTALACIJA JAVNE RASVJETE

Osnovne geometrijske veliine
Da bi udovoljili zahtjevanim kriterijima klase javne rasvjete uvaavati e se slijedee osnovne

geometrijske veliine instalacije javne rasvjete, koje su dobivene na osnovu fotometrijskog
prorauna odnosno tehnikom usporednom analizom raspoloivih tehnikih elemenata.
-
ukupna irina kolnika je ................................................. 4,5 m

irina bankine ........................................................... 2 x 0,5 m
osnovni proraunski meurazmak ................................ 23 m
H visina ugradnje izvora svjetlosti iznosi ...................... 5 m
raspored izvora svjetlosti: .. jednostrano
Izvor svjetla
Za osvjetljenje prometnice odabran je izvor svjetlosti arulja sa visokotlanim natrijem. Ovaj izvor
svjetlosti predstavlja uspjenu kombinaciju visokog svjetlosnog iskoritenja, niskih pogonskih
trokova i stabilnost svjetlosne snage uz dugi vijek trajanja.
Konstrukcija VTNa arulje, elektrine i svjetlosne karakteristike, te raspodjela spektralne energije
zraenja su takve da omoguuju njihovu iroku primjenu. Za potrebe osvjetljenja koji je predmet
obrade ovog projekta potrebno je upotrijebiti arulje HST 50W (4600 lm).

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 15
Rasvjetna armatura
Rasvjetna armatura koja e u potpunosti zadovoljiti zahtjevane kriterije na projektiranom podruju
je slijedea:
svjetiljka SQ 50 SiTECO tipa: 5NA557E1JT0G (jedna armatura na stupu) sa
jednim izvorom svjetlosti po armaturi snage 1x50 W
Nosai svjetiljke (stupovi)
Vaan element javne rasvjete je mjesto ugradnje odnosno nain zavjeenja rasvjetne armature. U
naem sluaju nosa svjetiljke je predvien:
STUP JAVNE RASVJETE (eljezni, okrugli, ravni) visine H = 5 m,

tip: CRS 1B-500 Dalekovod
Stupovi su izvedeni prema nacrtu u prilogu, a izraeni su kao okrugli Fe stupovi toplo cinani.
Antikorozivna zatita stupa predviena je da se izvede postupkom vrueg pocinavanja a u skladu
s Pravilnikom o tehnikim mjerama i uvjetima za zatitu elinih konstrukcija od korozije.
Ugradnja stupova predviena je prema situacijskom nacrtu br. 1.
Temelji stupa
Temelj stupa javne rasvjete predvien je prema nacrtu u prilogu, a dimenzije ovise o tipu i visini
stupa. U naem sluaju:
za okrugli stup visine: H = 5 m dimenzije temelja su 70x70x80 cm
U temelj je potrebno ugraditi sidrene vijke i PVC cijevi 50 mm za prolaz kabela i FeZn trake.
Popis stacionaa temelja stupova:
Stup broj
Stacionaa
0+20.00
0+37.47
2.10.
REIM RADA JAVNE RASVJETE
Rasvjeta e se izvesti na nain da se, omogui cjelononi i polunoni reim rada javne rasvjete,
odnosno predviena je ugradnja regulatora napona to podrazumjeva dva nivoa intenziteta
rasvjete.
Rasvjeta e biti cjelonona, s time da je u svakoj armaturi predviena ugradnja preklopnikaregulatora napona i prigunice. Takav ureaj omoguuje utedu potronje elektrine energije.
Princip rada ureaja je vrlo jednostavan. Pomou elektrinog ventila- tiristora vri se doziranje
rasvjetnom sistemu u odreenim razumnim granicama. Na taj nain omogueno je i reduciranje
potronje elektrine energije, a osvjetljenost ostaje u tehniki dozvoljenim granicama bez tamnih
rupa kod polunonog reima rada javne rasvjete.
PROJEKTANT:

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 16
INVESTITOR:
GRAEVINA:

64/164, 64/441, 64/442 k.o. MARINII
PROJEKT:
PROJEKTANT:
3. TROKOVNIK RADOVA I OPREME
Rijeka, oujak 2014.

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 17
OPI PROJEKTNI UVJETI

1. Sve radove potrebno je izvesti u potpunosti prema projektu, trokovniku, svim vaeim tehnikim
propisima, hrvatskim normama, uputama proizvoaa opreme i pravilima struke.
2. Dinamika izvoenja radova mora se prilagoditi roku zavretka radova.
3. Prilikom izrade ponude, ponuditelj mora provjeriti rokove dobave materijala i opreme, da bi radove
dovrio u ugovorenome roku bez kanjenja uzrokovanih rokovima isporuke.
4. U jedininim cijenama svih stavki trokovnika prilikom izrade ponude moraju biti obuhvaeni ukupni
trokovi materijala, opreme i rada za potpuno dovrenje cjelokupnog posla ukljuujui:
- nabavu i transport na gradilite
- spajanje i montau opreme prema priloenoj tehnikoj dokumentaciji s ugradnjom
kvalitetnog elektroinstalacijskog materijala pomou kvalificirane i strune radne snage u
skladu s vaeim tehnikim propisima i pravilima struke
- graevinsku pripomo u vidu izrade i zatvaranja liceva za polaganje kabela, izradu nia,
obzidavanje razvodnih ploa, te svih graevinskih radova koji se odnose na
elektroinstalaterske radove
- ispitivanja elektrinih instalacija i izdavanja potrebnih atesta
- putanje sustava u rad, pribavljanje potrebne dokumentacije za teh. pregled,
- ienja prostora itd.
5. Zakonom propisani atesti i certifikati za dokaz kvalitete ugraene opreme i izvedenih radova moraju
biti uraunati u jedininim cijenama i nee se posebno plaati, osim ako je to stavkom trokovnika
traeno.
6. Ako se ukae potreba za izvoenjem radova koji nisu predvieni trokovnikom, izvoa radova mora
za izvedbu istih dobiti suglasnost nadzornog inenjera i obavijestiti Investitora, sastaviti ponudu i
naknadne radove ugovoriti s Investitorom.
7. Svi radovi se moraju izvoditi sa struno osposobljenom random snagom za svaku vrstu radova.
8. Svu tetu koju izvoa nanese okolnim prostorima, zgradama, infrastrukturi i okoliu duan je o svom
troku popraviti i dovesti u prvobitno stanje
9. Izvoa je odgovoran za izvedene radove i opremu do primopredaje radova.
10. Prije poetka radova izvoa radova duan je u skladu s vaeim propisima osigurati gradilite.
11. Izvoditelj radova duan je voditi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu.
PROJEKTANT:

IZVEDBENI PROJEKT
STRANICA: 21
INVESTITOR:
GRAEVINA:

64/164, 64/441, 64/442 k.o. MARINII
PROJEKT:
PROJEKTANT:
4. NACRTNA DOKUMENTACIJA
Rijeka, oujak 2014.
OBRAZAC 1
OBVEZNA KONTROLA ISPRAVNOSTI U FAZI GRADNJE ZA GRAEVINE ODVODNJE
- SUSTAVI ZA ODVODNJU OTPADNIH VODA
U ovom obrascu obraeni su tehniki zahtjevi u fazi gradnje za graevinu odvodnje
Izvoenje radova na rekonstrukciji kolno-pristupnog puta na Mariniima u Rijeci
naziv graevine
a obzirom na obuhvat predmetne graevine odnosi se na:

- cjevovode sa slobodnim vodnim licem ukljuujui okna i inspekcijske otvore
Navedeni zahtjevi su u skladu sa vaeim Pravilnikom o tehnikim zahtjevima za graevine
odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i
proiavanja otpadnih voda (N.N. 03/11) i Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje
djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti graevina za odvodnju i proiavanje otpadnih voda
(N.N. 01/11). Ovime Investitor samo naglaava pojedine vane segmente iz Pravilnika i
dopunjuje sa posebnim zahtjevima KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka (PRJ Kanalizacija),
koji kasnije to preuzima na upravljanje i odravanje.
Sustav za odvodnju otpadnih voda mora ispunjavati tri osnovna uvjeta, a to su:
a) vodonepropusnost
b) strukturalna stabilnost
c) osiguranje funkcionalnosti
i u tom smislu obvezno je u fazi gradnje predmetne graevine provoditi kontrolu ispravnosti u
fazi gradnje sukladno navedenim Pravilnicima i ovim posebnim zahtjevima KD Vodovod i
kanalizacija d.o.o. Rijeka, PRJ Kanalizacija na nain:
a)
Obveze izvoaa
(1) Izvoa radova mora izvoditi radove na kanalizacijskim cjevovodima sukladno normi
Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610
(2) Izvoa radova kod izvoenja radova mora provoditi kontrolu ispravnosti sustava za
odvodnju otpadnih voda
u smislu zadovoljenja sva tri osnovna uvjeta:
vodonepropusnost, te strukturalna stabilnost i osiguranje funkcionalnosti te dostaviti
dokaze o istom. Ispitivanja i dokazi o ispravnosti moraju biti u skladu s Privitkom
ove toke.
(3) Izvoa radova mora napraviti snimak izvedenog stanja svih cjevovoda sa svim
prikljucima i svim prateim instalacijama u funkciji sustava odvodnje (optiki kabeli i sl)
prema naputku i traenoj formi KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka, PRJ Kanalizacija
(4) Izvoa radova nee moi izvriti primopredaju graevine Investitoru niti e se moi
izvriti primopredaja na odravanje i upravljanje nadlenom Upravitelju javne odvodnje
(KD Vodovod i kaknalizacija d.o.o. Rijeka) ukoliko nije ispunio zahtjev po toki 2 i toki 3.
navedenih obveza
PRIVITAK TOKE (2):

Provoenje kontrole ispravnosti i dostavljeni dokazi moraju biti na nain:
za vodonepropusnost:
- Ispitivanje vodonepropusnosti svih cjevovoda sa slobodnim vodnim licem (tu su

obuhvaena i sva okna i svi inspekcijski otvori) mora se u smislu kontrole kvalitete
provoditi sukladno Poglavlju 13. norme za Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih
cjevovoda i kanala HRN EN 1610.
- dokazivanja zahtjeva vodonepropusnosti provoditi na nain da je obvezno kontrolno
ispitivanje u fazi gradnje po dionicama i to nakon zatrpavanja, a prije asfaltiranja
- sva kontrolna ispitivanja na vodonepropusnost mora obavljati akreditirani laboratorij
osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025. Osim toga, laboratorij
koji vri ispitivanja na vodonepropusnost mora zadovoljavati i sve ostale posebne uvjete
propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja
vodonepropusnosti graevina za odvodnju i proiavanje otpadnih voda (N.N. 01/11),
odnosno mora imati Rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta sukladno zahtjevu istog
Pravilnika.
- kao osnovna podloga za provedbu ispitivanja na vodonepropusnost je baza podataka
sa preglednom situacijom/nacrtima/detaljima izvedenog stanja koju Izvoa prethodno
treba pripremiti kako bi se mogla i izvriti kvalitetna priprema za ispitivanja.
- nakon izvrenih ispitivanja na vodonepropusnost mora se dostaviti zavrno izvjee o
ispitivanju uz koji mora biti predana i pregledna situacija/nacrt osnovom koje je
ispitivanje vreno.
- za vrijeme ispitivanja na vodonepropusnost mora biti prisutan ovlateni predstavnik
Izvoaa radova koji ima pravo upisa u Graevinski dnevnik i Nadzorni ininjer, sve iz
razloga kako bi se po izvrenom ispitivanju, odnosno dostavljenom izvjeu izvrio upis
u Graevinski dnevnik po svakom pojedinano izvrenom ispitivanju po dionicama.
Rezultat ispitivanja mora biti upisan i potpisan od izvoditelja radova, nadzornog ininjera
i osobe koja je od strane ispitivaa vrila ispitivanje.
za strukturalnu stabilnost i osiguranje funkcionalnosti:
- Izvoa radova u obvezi je izraditi katastar podataka o svim izvedenim cjevovodima

ukljuujui izvedene prikljuke i sve pratee instalacije koje su u funkciji sustava
odvodnje, a koji mora obavezno sadravati profil, tip/funkcija, materijal, nagib i godina
izgradnje sve prema traenoj formi nadlenog Upravitelja sustavom javne odvodnje
(naputak prema www.kdvik-rijeka.hr > OTPADNA VODA ->UPUTE ZA GEODETE)
- dokazivanje ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti za
cjevovode sa slobodnim vodnim licem dokazuje se na nain da je obvezno kontrolno
snimanje CCTV inspekcijom u fazi gradnje po dionicama i to nakon zatrpavanja, a prije
asfaltiranja. To kontrolno snimanje CCTV inspekcijom vri Izvoa, odnosno u ime njega
specijalizirana tvtka koju angaira Izvoa.
- CCTV inspekcija mora ukljuivati kontrolu pravca i nivelete, spojeva cijevi, oteenja ili
deformacije, spojeva prikljuaka, obloge i premaze, te procjenu odstupanja od
projektiranog hidraulikog profila cjevovoda.
- CCTV inspekcija se mora vriti prema normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada2. dio: Sustav kodiranja optikog nadzora, HRN EN 13508-2
- prilikom kontrole/snimanja, cjevovod i okna moraju biti ista, te ukoliko se prilikom
snimanja uoi da u cjevovodu ima materijala, snimanje treba ponoviti nakon to se
cjevovod oisti, sve kako bi se sva eventualna oteenja, deformacije i neispravnosti na

izvedenom cjevovodu mogle uoiti snimanjem i evidentirati izvjeem.
- CCTV inspekcija ne smije se vriti brzinom veom od 15cm/s. Minimalna rezolucija
snimke CCTV inspekcije mora biti 768x576 pixela. Robot kamera kojom se vri CCTV
inspekcija mora posjedovati pan&tilt funkciju i opciju za mjerenje stvarnog pada kanala.
Stvarni pad kanala za svaku dionicu/sekciju kolektora mora biti sastavni dio izvjetaja.
- kao osnovna podloga za provedbu CCTV inspekcije je pregledna situacija sa svim
poznatim podacima (geodetski snimak izvedenog stanja) koju Izvoa prethodno treba
pripremiti kako bi se mogla i izvriti kvalitetna priprema za snimanje/inspekciju.
- nakon izvrenih kontrolnih snimanja CCTV inspekcijom potrebno je dostaviti izvjea o
inspekciji u skladu s normom Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada- 2. dio: Sustav
kodiranja optikog nadzora, HRN EN 13508-2.
- za vrijeme kontrolnih snimanja CCTV inspekcijom mora biti prisutan ovlateni
predstavnik Izvoaa radova koji ima pravo upisa u Graevinski dnevnik i Nadzorni
ininjer, sve iz razloga kako bi se po izvrenom snimku, odnosno dostavljenom izvjeu
izvrio upis u Graevinski dnevnik potpisan od Izvoaa radova i Nadzornog ininjera. U
tom smislu izvjee je potrebno proanalizirati i pregledati zajedno sa Nadzornim
ininjerom i ako postoje nepravilnosti koje je potrebno sanirati, odnosno ako su
izvjeem evidentirani kodovi prema normi HRN EN 13508 koji opisuju neispravnosti po
uvjetu vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti ili osiguranja funkcionalnosti koje
treba sanirati, upisom u Graevinski dnevnik te nedostatke treba i taksativno navesti.
Izvoa je duan sanirati cjevovod, a po izvrenoj sanaciji potrebno je ispravnost
saniranog cjevovoda dokazati ponovnom CCTV inspekcijom i izvjeem prema normi
HRN EN 13508-2.
- dokaz da je kontrolno ispitivanje i zavrno izvjee provedene CCTV inspekcije za
cjevovode sa slobodnim vodnim licem ispravno u smislu kontrole ispravnosti strukturalne
stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti je ako to izvjee ne sadri niti jedan kod prema
normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada- 2. dio: Sustav kodiranja optikog
nadzora, HRN EN 13508-2 koji opisuje neispravnosti po sva tri osnovna uvjeta
(vodonepropusnost cjevovoda sa slobodnim vodnim licem gdje su obuhvaena i okna i
inspekcijski otvori, te strukturalna stabilnost i osiguranje funkcionalnosti).
- dokaz da je kontrolno ispitivanje po dionicama i zavrno izvjee provedene CCTV
inspekcije za cjevovoda sa slobodnim vodnim licem ispravno u smislu kontrole
ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti je ako to izvjee ne
sadri evidentirano oteenje na cijevima, kontra padove izmeu okana, progibe izmeu
spojeva cijevi, neispravno izvedene spojeve gdje se kasnije moe zadravati otpadna
voda i taloiti otpadne tvari, nagle promjene padova nivelete vee od dozvoljenih lomova
na spojevima cijevi koje je proizvoa cijevi propisao i sl.
- dokaz da je kontrolno ispitivanje po dionicama i zavrno izvjee provedene CCTV
inspekcije za cjevovoda sa slobodnim vodnim licem ispravno u smislu kontrole
ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti je ako to izvjee ne
sadri odstupanja od projektiranog hidraulikog profila cjevovoda vee od 5 %.
b)
Obveze Nadzornog inenjera

(1) Nadzorni inenjer kod kontrole izvedenih radova duan je pratiti postupak kontrole
ispravnosti Sustava za odvodnju otpadnih voda u smislu zadovoljenja sva tri osnovna
uvjeta: vodonepropusnost , te strukturalna stabilnost i osiguranje funkcionalnosti u
skladu sa definiranom kontrolom, te potvrditi ispravnost dostavljenih dokaza o istom prije
odobravanja zavretka pojedine faze radova.
(2) Za vrijeme ispitivanja na vodonepropusnost mora biti prisutan ovlateni predstavnik

Izvoaa radova koji ima pravo upisa u Graevinski dnevnik i Nadzorni ininjer, sve iz
razloga kako bi se po izvrenom ispitivanju, odnosno dostavljenom izvjeu izvrio upis
u Graevinski dnevnik po svakom pojedinano izvrenom ispitivanju po dionicama.
Rezultat ispitivanja mora biti upisan i potpisan od izvoditelja radova, Nadzornog ininjera
i osobe koja je od strane ispitivaa vrila ispitivanje.
(3) Za vrijeme kontrolnih snimanja CCTV inspekcijom mora biti prisutan ovlateni
predstavnik Izvoaa radova koji ima pravo upisa u Graevinski dnevnik i Nadzorni
ininjer, sve iz razloga kako bi se po izvrenom snimku, odnosno dostavljenom izvjeu
izvrio upis u Graevinski dnevnik potpisan od Izvoaa radova i Nadzornog ininjera. U
tom smislu izvjee je potrebno proanalizirati i pregledati zajedno sa izvoaem radova i
ako postoje nepravilnosti koje je potrebno sanirati, odnosno ako su izvjeem
evidentirani kodovi prema normi HRN EN 13508 koji opisuju neispravnosti po uvjetu
vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti ili osiguranja funkcionalnosti koje treba
sanirati, upisom u Graevinski dnevnik te nedostatke treba taksativno i navesti. Nakon
to Izvoa radova sanira cjevovod i nakon toga snimi, ponovno se treba analizirati
snimak i utvrditi ispravnost saniranog cjevovoda.
(4) Nadzorni inenjer mora kontrolirati da se radovi na kanalizacijskim cjevovodima izvode
sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN
1610:2002
(5) Nadzorni inenjer mora kontrolirati da je Izvoa radova izradio ispravan katastar
podataka o svim izvedenim cjevovodima ukljuujui izvedene prikljuke i sve pratee
instalacije (optiki kabeli i sl.) koje su u funkciji sustava odvodnje, a koji mora obavezno
sadravati profil, tip/funkcija, materijal, nagib i godina izgradnje sve prema traenoj formi
nadlenog Upravitelja sustavom javne odvodnje (naputak prema www.kdvik-rijeka.hr >
OTPADNA VODA ->UPUTE ZA GEODETE)
c)
Pregled koji vri KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka prije primopredaje na

upravljanje i odravanje
- KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka koji preuzima na upravljanje i odravanje
izvedene kolektore, odnosno unosi u svoj GIS izvedeno stanje, moe izvriti i vlastitu
kontrolu ispravnosti izvedenog kolektora prije same primopredaje (zavrno snimanje
nakon svih zavrenih radova) u svrhu provjere da su svi novi cjevovodi koje preuzima
izvedeni potpuno ispravno i kvalitetno, te da se utvrde sva stanja izvedenih cjevovoda
koja se evidentiraju i unose u GIS kanalizacije. Ta CCTV inspekcija e se takoer vriti
prema normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada- 2. dio: Sustav kodiranja optikog
nadzora, HRN EN 13508-2, za koji je postupak KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka
akreditiran laboratorij za istraivanje i procjenu odvodnih i kanalizacijskih sustava izvan
zgrada osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025.
- ukoliko se tom inspekcijom ustanovi da postoje nepravilnosti koje je potrebno sanirati,
odnosno ako se izvjeem evidentiraju kodovi prema normi HRN EN 13508 koji opisuju
neispravnosti po uvjetu vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti ili osiguranja
funkcionalnosti koje treba sanirati, Izvoa je duan na zahtjev KD Vodovod i
kanalizacija d.o.o. Rijeka, kao mjerodavnog akreditiranog ispitnog laboratorija, sanirati
cjevovod, kao preduvjet za primopredaju. Po izvrenoj sanaciji potrebno je ponovno
obavijestiti KD Vodovod i kanalizaciju d.o.o. Rijeka kako bi se ponovnom CCTV
inspekcijom dokazalo da je saniran cjevovod ispravan.
Sa gore navedenim obvezama, upoznati su od strane Investitora, dana

______________________ svi sudionici u gradnji na predmetnoj graevini, to potvruju
svojim potpisom.
Predstavnik Investitora*:
__________________________
Glavni nadzorni ininjer/Nadzorni inenjer*: __________________________

Glavni ininjer gradilita/Ininjer gradilita*: __________________________
Napomena:
* Obrazac 1. potpisuju navedeni sudionici u gradnje prije poetka izvoenja radova
OBRAZAC 2
ZAPISNIK O GOTOVOSTI RADOVA
Izvoenje radova na rekonstrukciji kolno-pristupnog puta na Mariniima u Rijeci
sastavljen dana ________________ na gradilitu prilikom terenskog pregleda izvedenih radova.
PRISUTNI:
ZA NARUITELJA (KD VIK d.o.o.): __________________________________
NADZORNI INENJER: ___________________________________________
IZVOA: ______________________________________________________
1. Ovim zapisnikom utvruje se da dana _____________ nisu / jesu izvreni svi radovi..
2. Radovi su izvedeni u vremenskom periodu od _______________ do ______________ i to :
a) u cijelosti, bez nedostataka
b) u cijelosti uz slijedee nedostatke:
1. ________________________________________________________________
2. ________________________________________________________________
3. ________________________________________________________________
Izvoa je duan nedostatke ukloniti u roku od ______ dana.
NAPOMENA pod b): Ovim Zapisnikom o gotovosti radova,sastavljenim prilikom terenskog
pregleda, utvruju se samo eventualno vidljivi nedostaci
c) djelomino sa slijedeim neizvrenim radovima:
1. ________________________________________________________________
2. ________________________________________________________________
3. ________________________________________________________________
Izvoa je duan neizvrene radove izvesti u roku od ______ dana.
3. Utvruje se da nisu / su radovi izvreni u ugovorenom roku.
NAPOMENA pod c): Ukoliko se utvrdi da ima nedostataka ili neizvrenih radova, ne moe se
izvriti upis Nadzora u graevinski dnevnik da su radovi zavreni.
za Izvoaa*
_______________
Nadzorni inenjer*
________________
za Naruitelja*
_______________
* Obrazac 2. potpisuju navedeni sudionici u gradnje nakon zavretka izvoenja radova

Projektna Dokumentacija REKONSTRUKCIJA KOLNO-PRISTUPNOG PUTA - Nacrti Sahtova Temelja Ras - Supa Ceste

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Projektna Dokumentacija REKONSTRUKCIJA KOLNO-PRISTUPNOG PUTA - Nacrti Sahtova Temelja Ras - Supa Ceste

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAEVINSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT br. 07-13 / 08-13-1/GL

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

Rijeka, srpanj 2013.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA

1.2. PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZATITE NA RADU

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA

GRAEVINSKI PROJEKT KOLNO PRISTUPNOG PUTA

GEOPROJEKT d.d. Opatija

ELEKTROTEHNIKI PROJEKT JAVNE RASVJETE

Rijeka, srpanj 2013.

Veljko Pevalek, dipl.ing.gra.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

3. PRESLIKA SUDSKE REGISTRACIJE

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

4. RJEENJE O UPISU U HRVATSKU KOMORU INENJERA

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

5. RJEENJE O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

6. IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

Graevinski projekt kolno pristupnog puta

da je ovaj GLAVNI PROJEKT REKONSTRUKCIJE KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Rijeka, srpanj 2013.

Veljko Pevalek, dipl.ing.gra.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

7. PRESLIKA LOKACIJSKE DOZVOLE

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

Rijeka, srpanj 2013.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA

Rijeka, srpanj 2013.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

PRIKAZ PRIMIJENJENIH PROPISA

Veljko Pevalek, dipl.ing.gra.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZATITE NA RADU

Rijeka, srpanj 2013.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

PRIKAZ TEHNIKIH MJERA ZATITE NA RADU

organizaciju i ureenje samog gradilita,

b) TEHNIKE MJERE ZATITE ZA VRIJEME UPORABE OBJEKTA

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

VELJKO PEVALEK, dipl.ing.gra.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija

REKONSTRUKCIJA KOLNO PRISTUPNOG PUTA NA

Grad Rijeka, Titov trg 3, 51000 Rijeka

PRIKAZ TEHNIKIH MJERA PROTUPOARNE ZATITE

Rijeka, srpanj 2013.

"GEOPROJEKT" d.d. Opatija