Acta carsologica, XIV/XV, (1985-86), 149-162, Ljubljana, 1986

~~~~~~~~~~~~~

Saetak
Boievi Sreko:

UDK 551.448(497.15-14)

Morfologija i geneza urunih

vrtaa.

Velike urune vrtae (odnosno ponikve) na prijevoju izmeu Duvanjskog polja

Bukog blata specifine su kako po svojoj duini i dubini, tako i po odreenim
rr:orfolokim karakteristikama. Njihov postanak vezan je uz izrazita rasjedanja u
debelo uslojenim krednim vapnencima, te uz hidrogeoloke procese poniranja voda
na razini Duvanjskog polja i njihovog izbijanja na horizontu nie poloenog Bukog
blata.
i

Abstract
Boievi Sreko:

UDC 551.448(497.15-14)

Morphology and genesis of collapse dolines.

Big oollapse dolines (dolines respectively) on the pass between Duvanjsko palje
and buko blato are specific, regarding their length and depth as well as special
morphologic characteristics. Their origin is controlled by distinctive faulting of thick
layered Cretaceous Umestones and by hydrogeological processes of water sinking
in the level of Duva:njsko polje and outflowing on the horizon of lower 1ying Buko
blato.

UVOD
Duvanjsko polje spada meu poznata polja u kru jugozapadne Bosne.
Polje je kao morfoloka Stepenica izmeu - vieg Kuprekog polja i - nieg
- jugoistonog dijela Livanjskog polja (nazivanog u tom dijelu Buko blato).
Povrina Duvanjskog polja iznosi danas neto preko 120 km 2, i smjetena
je na nadmorskoj visini od 860 do 890 metara. Od desetak vodenih tokova koji
povremeno protjeu ovim poljem najjai je i najstalniji tok ponornice ujice
dug 48,5 kilometara. Zavretak povrinskog toka ujice i nekih njenih pritoka
je u golemom markantnom otvoru ponora spiljskog izgleda zvanog - ponor
Kovai. Ponor je na sjevernozapadnoj strani polja na koti od oko 859 m. n. m.
ispod uzvienja prijevoja Grabovika planina. Bojanjem je utvreno, da vode
koje nestaju u ponoru Kovai izbijaju na otvoru izvor-peine Riine na izdvojenom dijelu Bukog blata. Visinska razlika izmeu ponora i izvora iznosi
147 m, dok je duinska razdaljina izmeu te dvije toke 5150 metara. (Crte 1).
Prijevoj izmeu Duvanjskog polja i Bukog blata ima smjer sjeverozapad
-jugoistok i najui je kod Prevale gdje mu nadmorska visina iznosi 980 metara. Na tom mjestu je najblii razmak izmeu toaka obadva polja i Jznosi
svega 1500 metara. U smjeru sjeverozapada teren se uzdie vrlo ustrmljeno
do 1700 metara visoke Tunice, dok prema jugoistoku izgleda kao visoravan
151

l
...
<::-o"'i,'
<".._i\

.t ~ ~

?o\..~~

R uic.<>

~1<,ova1

I -----

//

~p
.

''~ / fr:::J/
, /o,
~
~////'fi'\10

~s\(.o

0 ,QcT
.... ,c;v

00

" o<"ero"''

./'.__,.,,/

1--!----Jf
I
... l i ----

//

/ ; ; -- o/

o X>

___,,.

--

'

6
J

//J

Do'
0

/r'-'

IJ

~'Og_"'o
w/
0

~~'
--' / k /
'u''0.,." _"- /r;.~~ : Vi//
Ili\
/'? //
0G
---~- --- --==--~:
.
:
{
'
~
_-~
/~-1-'/
---~~"
~(:ii
~+-=--~
~-,_._-~r
0"'/Y" <. \
~~.,_ ~v.
/\ ?')\(~
\~}'--:!\\ o/!1t'Z~",-~J,?-'6? " -:-..;/
" ~--1.v' or\ -:>'1
...?:. .ft~" o" '
/ -:y v
,ct,~<~"?:-7.:..-:-:/:#/,:I<Ji!/JI.o'!J/~y/ 1'~7/
~ ~\>\t11\~
\(!__:t /o~~~\.~;,:-(
,,-C,of'2-1i~ec.~~;~- "\,~~
Y ~o=o I '-o,,\/~ "'/:"
!>- ~

\)\)\I

I . <> /,(!
.:{i

.-

CU
o

,.

'-o/

......

CI
!>.:I

.t' o

-=k.

_
0

((

'

,~1-...
.::>'V0 t

Q;=

n 'li

"'

,/;

..,,....;1,,
0

"

J:':~... 6

' '
o

I'-

.f5:::>\' ""

~.'[''~JI--:::,
<>;;ii~. ~~,("~
~~y ,~/
o

o'.

.,_.

,s'<,,,

_o,
_-#<o
00

'_,/ra.Y

/o'o/J<Q

J"'
/I_/
~~
, / b/ ~/
I
.'' /

-.
o o

-'

'?

'-On-......., ;i;

'

-o

/ JX:;'
I 1

'<.J,

I\

LEGENDA:
Peina

Jama

'

rat

<

\ '-.

Izrazito duboka vrtaa

"
~

Manja vrtaa
Podzemni kanali speleolokih objekata
Veza dokazana ubcivanjem
boje
Rasjedi i pukotine utvrene
fotogeolokom obradom
1rase slojeva

----

)(

"-

r/\

V..)

....

""

Zona poniranja

:i>

";;;
";;iP>
o
o

~.

"P>

>1
H

<i

>1

.<i

-;::

""
'

S.

Boievi,

Morfologija i geneza urunil1

vrtaa

s kotama pribline visine od 1000 metara iznad mora iz kojih za svega 50 metara visine uzdiu pojedina manja uzvienja. Vrh Gradac (vidi crte 1.) kod
Prevale visok je svega 1055 m, kota kod Bunarina ima visinu od 1040 m, uzvienje kod Rogoevca 1050 m, dok vrhovi Krukovac i Gradina povie sela i
ponora Kovai dosiu visinu od 1067 i 1062 m. To su ujedno najvie toke ove
prijevojne barijere izmeu dva polja. Prema zapadu i jugu visoravan prijevoja
nije nigdje nia od 920 m.

MORFOLOGIJA PRIJEVOJA
Terenskim obilaskom prouavanog podruja, te obradom topografske karte
i aerofotosnimaka vrlo se brzo zapaa izuzetnost Ovog prostora. Rub Duvanjskog polja od ponora Kovai do ispod Prevale ima gotovu pravu liniju rasjednog kontakta. Ostaci jezerskih terasa uz taj rub dokaz su tektonskih uzdizanja
i promjena u ovom prostoru. Kod naselja Potubolja vidljiva je fosilna zona
poniranja vezana na registrirane rasjede i pukotine smjera istok-zapad.
U predjelu vrha Gradac V. (kota 1056) javlja se oko 50 vrtaa koje dolaze
u nizu du rasjeda i pukotina ili prate trase slojeva. Prevladavaju omanje i
okrugle vrtae sa strmim stranama, te bunaraste ili kotlaste (vidi fot. 1.). Izmeu njih su registrirane i tri jame od kojih je jama Gradac duboka preko
90 m (fot. 2.).
Drugo geomorfoloki izdvojeno podruje je prostor zvan Bunarina i Okopina sa nizom omanjih vrtaa nanizanih na registrirane rasjede od Celinke
iznad ruba polja do sredinjeg dijela platoa. Ovdje je registrirano takoer
preko 50 vrtaa manjeg promjera i dubine. Znaajniji speleoloki objekti ovdje
za sada nisu registrirani.
Trea geomorfoloki najizrazitija grupa vrtaa dolazi na potezu od kote
Krukovac, odnosno od sela Kovai i Omerovii u smjeru zapada. Ovdje se
uz vrtae omanjeg oblika i dubine pojavljuje niz vrtaa veliine i duine preko
300 m (podruje Grabovica-Surdup). Pojava ovih vrtaa vezana je takoer
uz rasjede i pukotine utvrene fotogeolokom obradom. Glavni smjer protezanja im je istok-zapad. Dvije najmarkantnije morfoloke pojave ovog prostora su svakako vrtaa S u r d u p te vrtaa A r na u tov a c sa satelitskom ili sekundarnom vrtaom Samograd, koja se na svom dnu nas.tavlja u
spiljsku upljinu pe ine Rog o eva c.
Vrt a a S u r d u p ovalna je oblika duine 300 m, te irine 150 m u sredinjem delu. Sjeverni i juni rub tvore okomite stijene visine od 50 do 90 m.
S istone i zapadne strane mogu je silaz niz blago nagnute padine u najnii
dio vrtae. Prema dostupnim mjerenjima dno ove vrtae je na koti od oko
890 m, to je za sada oko 40 m iznad razine otvora ponora Kovai. Pokuaj
sputanja provlaenjem izmeu uruenih blokova u najniem dijelu vrtae nije
bio izvediv uz miniranje nekih dijelova stijena i blokova, te odnaanja razmrvljenog materijala iz postojeih suenja (fot. 3.).
Vrt a a A r na u tov a c svojom duinom od 400 m te irinom od 150
do 200 m izrazita je morfoloka pojava na ovom podruju. Najdublji dio vrtae
je u njezinom istonom dijelu. Osim toga upozoreni smo da se u njezinom
sjeverozapadnom rubu nalazi vertikalno - bunaru slino ogromno udubljenje
153

Acta carsolog ica XIV /XV, (1985-86)

nazivano S amo gr a d. Prolazei uglavnom zaravnjenim platoom ovakva se

pojava zaista ne oekuje (fot. 4.). Vrlo strme stijene Samograda sputaju se
direktno od ruba terena (kota cca 1020 m) u dubLnu s izgledom ovalne goleme
bunaraste vrtae. Izrazite pukotine pod kutem od 75 i strmije ukazuju
na tektonske uvjete nastanka ovog uruenja.
Duina S amo grad a paralelna je s pruanjem vrtae Arnautovac te
iznosi od 70-80, dok joj je priblina irina oko 40 m. Dubina od razine terena
do kosine najblieg uruenja pri dnu s fatone strane je neto preko 60 m. Kod

'S l. 1. Bunarasta ili kotlasta vrtaa kao tipian predstavnik urunih oblika na prijevoju Buko blato-Duvanjsko polje
Fig. 1. Well- oa: kettle-.like doline as a typical representative of colla(pse dO'lines on
the pass Buko blato-Duvanjsko polje

154

Sl. 2. Otvor jame Gradac bunarasta izgleda s izmjerenom dubinom od preko 90

metara
Fig. 2. The weH-like ent:rance to the cave Gradac, surveyed to more .t han 90 m of
depth

155

Sl. 3. Najnii dio vrtae Surdup snimljen du najdue osi. Strelica pokazuje mjesto pokuaja proboja u dubine ispod obruenih blokova
Fig. 3. The lowest point of the Surdup doline taken along the longest axis. The
arrow shows the point of experimental "break-through" into the depth un-
der the blocks breakdown

156

S.

Boievi,

Morfologija i geneza urunih

vrtaa

Sl. 4. Panormaski snimak platoa na kom se nalazi velika vrtaa Arnautovac s

uronim udobljenjem Samograda (oznaka strelicom).
Fig. 4. Panoramic snap shot of the plateau where the big doline Arnautovac lowered by collapsed Samograd (marked by arrow) Iies
najvee vertikale Samograda 90 m ispod razine platoa (oznaka B na crteu
2.) vidljiv je otvor u do tada nepoznatu upljinu nazivanu od okolnih stanovnika pe ina (ili spilja) R o go eva c (crte 2.).

MORFOLOGIJA SPILJE ROGOEVAC

irina otvora podzemnog sistema iznosi oko 35 m, dok je v1sma u sredinjem dijelu oko 25 m trokutasta izgleda. Dio ulaza pregrauju dva
velika kamena bloka visine i irine oko 5 m . Blokovi su se obruili s ruba
vrtae Samograd i vjerojatno su din nekadanjeg njezinog stropa.
Tlo peine Rogoevac strmo se sputa u poetnom dijelu pod kutem od
preko 45 a prekriveno je uruenim siparinim materijalom. U sredinjem dijelu nailazimo vee kamene blokove i tlo je blae poloeno dok je pri kraju
tlo ravnije s neto kalcitnih nakupina znatne debljine.
Visina podzemne dvorane varira od poda do stropa od 5 m na poetku do
preko 30 m na zavrnom dijelu peine. Strop je uglavnom u sredinj em dijelu
bez sigastih ukrasa dok se kalcitne tvorevine javljaju u zapadnom i sjevernom
dijelu rubova dvorane. Neposredno. iz ulaza itav peinski prostor naglo se
proiruje i u najirjem dijelu iznosi preko 90 m. To proirenje vezano je uz
postojanje izrazite rasjedne pukotine. irina prostora idui prema kraju postepeno se smanjuje i iznosi od 60-70 m. Nastavak prostorije u pravcu istoka
je u nizu proirenih pukotina, koje su ispunjene uruenim kamenim blokovima . Njihova je irina u poetku oko 2-2,5 m, ali se idui prema kraju sve
vie smanjuje. U nekim od pukotina nasluuje se da bi bio mogu eventualan
prolaz dalje u unutranjost, ali su sadanja suenja ispunjena s dosta obruenog materijala. Ovi su odvojci ili kanali nastali na okomito poloenim pukotinama koje je korozioni i erozioni rad voda postepeno proirio do dananjih
dimenzija.
Zapadni, odnosno jugozapadni dio podzemnog prostora peine Rogoevac
sastoji se od nekoliko irjih kanala koji su ispunjeni debelom sigastom korom
te interesantnim oblicima stalaktita i saljeva stvaranih pod specifinim mikro.klimatskim uvjetima. Najdui kalcitni kanal dug je oko 70 m i itav je prekri-

157

. a XIV1X V ' (1985-86)

Acta carsolog-=._

10

Spilja
ROGOEVAC

Vrtaa

SAMOGRAD
Vrtaa

ARNAUTOVAC

150m

MJERILO'

o~-~Om
158

~- Eoievi,

Morfologija i geneza urunih

vrtaa

11

ven sigastim prevlakama. Pravac pruanja ovih dijelova peine je ZJZ-ISI

du ve prije spomenute izrazite pukotine, koju moemo registrfrati i na samoj
po,vrini. Visina ovog kanala varira od 6 m na poetku do jedva metarskih
suenja na samom kraju. ParaleJno ovom dolazi i donji boni kanal duine
svega 25-30 m, koji je takoe u potpunosti ispunjen kalcitnim tvorevinama.
Izdueni kalcitni stup ili stalagmit visine preko 10 m nalazimo uz zavrni
zid najnieg dijela dvorane (toka C u nacrtu).
Ukupna dubina spiljskog dijela peine Rogoevac sa bunarastim uruenjem
Samograd od razine terena iznosi oko 150 m, pa je prema tome kota dna spilje
danas na oko 870 m iznad mora ili neto preko 10 m iznad sadanje razine
otvora ponora Kovai u Duvanjskom polju. Sama duina kanala peine Rogoevac po najduoj osi iznosi oko 135 m, dok s ostalim bonim kanalima itav
podzemni prostor ima duinu od preko 250 m.
Postanak upljine ove peine vrlo je zanimljiv s morfogenetskog stanovita. Njezino stvaranje vezano je kako uz postanak susjednih urunih vrtaa.
tako i uz djelovanje podzemnih voda u debelo uslojenih krednih vapnencima
te znatnim okravanjem u njihovoj unutranjosti. Dok postanak sam~h vrtaa
povezujemo s postojanjem pukotina te djelovanjem i komunikacijom voda s
povrine i iz podzemlja, dotle je uruavanje krovine vapnenakih naslaga vezano za nekoliko meusobno ovisnih procesa u geolokoj prolosti.
Naime, kombiniranim radom erozije i korozije podzemnih voda du morfoloki najmarkantnijih kanala (dananji zasigani kanali u zapadnoj strani
upljine) i puk01tinskih kanala bez sigastih ukrasa na istonoj strani; dolazilo
je do njihovog postepenog proirivanja i stvaranja sve veeg prostora podzemne upljine. Dananji izgled podine ili dna spilje rezultat je prestanka rastvaranja i odnoenja uruenog materijala, najvjerovatnije i zbog sniavanja
nivoa podzemnih voda. Registrirane rasjedne linije i pukotinski sistemi svakako su pogodovali broj eroziji u vapnenakim naslagama, a nekada goleme
koliine koje su se sa horizonta dananjeg Duvanjskog polja drenirale u pravcu
Bukog blata odigrale su presudnu ulogu u oblikovanju ove sada dostupne
podzemne upljine. Natrana erozija ili erodiranje krovnine svakako je bilo
posebno izraeno u ovom prostoru. Pucanje krovine dijela upljine te stvaranje
uruenja vrtae Samograd sa upljinom peine Rogoevac odigralo se najvjerojatnije poetkom pleistocena i zavravala u zadnjim fazama diluvija s vlagom, hladnoom i kiama tog razdoblja.
Nakon faze sniavanja nivoa podzemne vode proiruje se korozijskim radom
postojea upljina, nastavlja se uruavnje dijela krovine s blokovima na isto
noj strani upljine, dok je samo prokapljivanje bilo du pukotinskih sistema
vezanih za samu povrinu platoa. Preko 10 m visoki i do 2 m debeli stalgmit
na kraju Rogoevca ukazuje na vrlo dug period prokapljivanja i na veliku
starost itavog spiljskog prostora. Eventualnim uzimanjem uzoraka za radiokarbonsku analizu omoguilo bi nam priblino vremensko datiranje jednog
egzaktnijeg podataka.

ZAKLJUCNA RAZMATRANJA
Sve istraivane vrtae, jame i spilja Rogoevac na prijevoju izmeu Duvanjskog polja i Bukog blata formirane su prema geolokim istraivanjima
159

12

Acta carsologica XIV/XV, (1985-86}

B. Ralje vi a (1971) u dobro uslojenim gornjokrednim vapnencima koji su

uglavnom debelo uslojeni i sekundarno borani. Geoloki promatrana podruje
na kom su promatrane i istraivane vrtae sa speleolokim objektima zapravo
izgrauje jedna asimetrina sinklinala. U podruju Gradca i Bunarina u dijelu bore registriran je niz sekundarnih bora, koje su poremeene lomovima
razliitog intenziteta. Pravac lomova se uglavnom podudara sa pravcem pruanja bora, tj. protee se od sjeverozapada prema jugoistoku. U junom dijelu
istraivanog podruja zapadno od sela Kovai registrirana su sekundarna oteenja iji je pravac pruanja priblino istok-zapad. Ovo se reflektiralo pojavom niza velikih vrtaa !
itavo istraivana podruje s hidrogeolokog stanovita izgraeno je od
dobro propusnih naslaga. Prema B. R a 1 j e vi u (1971) na tom je podruju
(potez ponor Kovai-Riina) dobro razvijena mrea pukotina i kanala u
kojima cirkulira podzemna voda. Porijeklo ove vode je dvojako. Jedan dio
podzemne vode se formira iz atmosferskih taloga, koji padnu na to podruje i
brzo se gube u podzemlje, a drugi dio pripada vodama povrinskih vodotoka
podruja Duvanjskog polja, koje poniru u njegovom jugozapadnom dijelu.
Razlika u koliinama vode koje poniru u ponoru Kovai i onih koje izviru na
Riini, ukazuje na mogunost ve spomenutog kretanja sjeverozapad-jugoistok i na mogunost djelominog otjecanja ispod nivoa izvora Riina. Drugi
pravac, tj. onaj koji se protee u smjeru IIS-ZZJ ili pak I-Z naroito je
dobro izraen na podruju junije od ponora Kovai i to znatno jae u jugozapadnom nego u sjeveroistonom krilu sinklinale. Ovaj pravac je u sjeveroistQnom krilu sinklinale izrazito markiran nizom velikih urunih vrtaa (podcrtao S. B.). Ovakav raspored tektonskih oteenja dozvoljava predpostavku da
se voda iz ponora Kovai najprije kree prema jugoistoku, a zatim skree
prema zapadu, tj. prema izvoru Riine.
Pri ovom razmatranju litolokih, tektonskih i hidrogeolokih karakteristika
dijela prijevoja izmeu Duvanjskog polja i Bukog blata upozorio bi na postojanje ponornih zona i poniranja vode kod naselja Potubolja (ub geolokoj prolosti intenzivnije nego danas!), zatim na jako okren prostor podruja Gradac
sa dubokom jamskom pojavom, kao i na fosilno uruenje stijena stotinjak
metara sjeverno od dananjeg izvora Riina, gdje je nekada takoer moglo biti
jedno jako krke izvorite. Promatramo li morfoloki izgled doline od izvora
Riine do Karlovog Hana gotovo sama od sebe namee se sumnja da ju je
oblikovao samo danas vidljiv tok Riine? Indikator za tu misao je nekad dugotrajna ujezerenost prostora dananjeg Duvanjskog polja.
Ako u sklopu ovih zakljuaka promatramo sve do sada istraivane vrtae
i speleoloke objekte tada vidimo, da su svi oni ostatak postupnih faza okravanja karbonatnih naslaga itavog prostora u vertikalnom i horizontalnom
smjeru usko povezana kako s tektonskim, tako i sa hidrogeolokim promjenama na ovom podruju.
U podruju urunih vrtaa vladali su odreeni korozioni procesi formiranja ili oblikovanja ovih morfolokih pojava, a i speleolokih pojava u njima
vezano za oscilacije nivoa podzemnih voda. U to je vrijeme i kretanje podzemnih voda morala biti drugaije nego danas, a pri tome ne smijemo zaboraviti na ve naglaenu injenicu postojanja velike i stalne akumulacije na

160

S.

Boievi,

Morfologija i geneza urunih

vrtaa

13

prostoru dananjeg Duvanjskog polja. K ovome dodajmo i drugaije klimatske

uvjete i oscilacije diluvijalnog razdoblja.
Postojanje krke zaravni s nizom vrtaa na promatranom podruju je dio
dananjeg stanja. Ostaci jezerskih terasa na viim kotama iznad dananjeg
dna Duvanjskog polja upuuju nas na injenicu da moramo uzeti u obzir uzdizanja ili sputanja pojedinih strukturnih blokova du regionalnih ili lokalnih
rasjeda. U takvoj geolokoj prolosti zbog specifinih hidrogeolokih uvjeta i
tektonskih zbivanja nastanak i funkcija vrtaa s urunim upljinama i jamskim prostorima imala je svakako drugaije znaenje nego danas.
Sniavanjem osnovnog nivoa podzemne vode na potezu ponor Kovai izvor peina Riina mijenjala se i funkcija sadanjih povrinskih i podzemnih
pojava. Iz faze aktivnosti procesi se prenose u fazu mirovanja uz pojaane
korozijske procese sa korozijskim uruavanjima u oblikovanim udubljenjima
vrtaa ili u upljinama speleolokih pojava. Utjecaj i postojanje povrinskog
prodiranja oborinske vode u periodu iza snienja nivoa podzemnih voda postaje primarna aktivnost u dijelu krkog reljefa. U oblikovanim podzemnim
kanalima i upljinama nastupa faza postepenog nanaanja doplavljenog i obruenog materijala, to zapravo traje jo i danas.
Kada bi se speleoronilakim istraivanjima nastavilo prodirati iza sifona
ponora Kovai i sifona izvor peine Riina (S. B o i e vi , 1970) u harizontalne kanale i horizontalne prostore, tada bi nam bilo vjerojatno mogue kretanje davno oblikovanim kanalima ili fragmentima tih kanala. U nekim od tih
kanala vjerojatno bi naili na uruene najdonje dijelove dubokih vrtaa ili jama
ili bi naili na indikacije nekad postojeih veza izmeu povrine i podzemlja.
Jedino daljnjim detaljnim prouavnjem nae saznanje o genezi urunih vrtaa
bit e obogaeno injenicama i stvarnim dokazima.

LITERATURA
B o i e vi , S 1970: Speleoloka istraivanja ponor Kovai-izvor Riine. Duvanjsko polje-Buko blato. Rezultati prve faze istraivanja. Fond dok. Geol.
inst. Zgb.
B o i e vi , S., 1973: Speleoloka istraivanja dubokih jama na prijevoju Buko
blato - Duvanjsko polje. Rezultati druge faze istraivanja. Fond dokum. Geol.
inst. Zagreb.
R a I j e vi , B., 1971: Geoloka i hidrogeoloko istraivanje podruja Riina-Ko
vai. Fond Geol. Instit. Zagreb.
161

~~-----------

Acta carsologica XIV/XV, (1985-86)

14

MORPHOLOGY AND GENESIS OF COLLAPSE DOLINES

Summary
A series of collapse dolines of specific form, size and origin lies on the pass
between Duvanjsko polje and Buko blato. The situation and their oblong form are
connected to registered faults and fissures of east-west and northwest-southeast
directions. The dolines are formed in thick bedded upper Cretaceous limestones. The
biggest dolines are 350-400 long, 150-200 m wide, 30-50 m deep.
Specifity of this region is "sateli tic" eliptic doline named Samo grad, occuring
near the oblong doline Arnautovac. In the north western part of Samograd doline
bottom, about 90 m under the vertical slope, the entrance to the cave Rogoevac lies.
The cave was explored for more than 100 m.
Beside these, extremely big dolines, there are more than hundred smaller ones,
where the type of kettle-like or collapsed with steep borders prevails. Some of the
dolines continue vertically into the caves, more than 90 m deep, proving the vivid
tectonic movements, sediments lithology and hydrogeological changes in geologic
past of this part of the karst.
The genesis of the dolines in this region is connected to hydrogeological properties of the sediments and run off Duvanjsko polje through a series of ponor systems
towards hypsometrically lower lying Buko blato. The lowering of the underground
waters level from upper horizon towards lower polje together with tectonic predisposition resulted in several superficial and underground karst forms.
This work is the compilation of the actual knowledge and a hint for future detailed studies of morphology of this part of the karst of our Dinarids.

162