NEKA OBILJEZJAOBITELJI I RODITELJA KAO

RrzreNrH innnENrKA zApoJAVU r RAZVoJ

poREMECAJA u poNASrxlu DJECE r MLAnnzt
Primljeno: svibanj 2002.
Prihva6eno: listopad 2002.

Izvorni znanstveni rad

UDK: 376.5

Ovo istralivanie imalo je za cilj utvrditi veze izmedu poreme(aja u ponaianju d.jece i mladeii otlnosno rizika za po1at'u
i razvoj takvog ponaian.ja i po.jedinih obiljeija obiteljilroditelia, te utvrditi njihot,u prediktivnu vrijeclnost. St,rha istralivan.ia pot'ezana je s planiranjem adekvatnih intervenciia za obitelii i roditelje djet'e i mladeii u riziku ili s ve( ispolieninr
poremefu.iima u ponaianiu l4rada Pule temeljem dobivenih pokazatelja. Pri tome se testira hipoteza ko,jom se pretpostavlia posto.ianie statistit\ki znat'a.jne povezanosti po.jedinih obilieiia obiteliilroditelja i rizika za pojavu i razt,o.j
poreme(aia u ponaianju u uxtrku djece, maloljetnika i mladih punoljetnika (N=100) koji su bili u tretmanu Centra za

sot'ijalu skrb Pula od 01.01.1998.g. do 30.06.1999.g. U istralivanju je koriiten Formular za prot'jenu riziinostilpotreba
ispitanika autora Hoge i Andrew.s (1994), a dobiveni podaci obradeni su regresijskom analizom gclje prediktot.ski skup
varijabli iini deset variiabli podru{ja obiteljlroditelji, a kriteri.jsku varijablu t'ini ukupna prosudba rizika za po.jat'u i
rozvo.i porentefuja u ponaian.ju.
Dobiveni rezultati pokazuiu da se postavljena hipoteza mole prihvatiti, a s aspekta uspjeine predikt'ije poreme(aja
u ponaianju djet'e i mladeii grada Pule statistitku znatajnost pokazale su variiable emot'ionalni problemilpsihijatrijski
slutYa.ievi u obitelii, pot'ijest kroniinog kriminalnog ponaianja i zlostavljanje od strane oca. Rezultati daju smjernice za
pret'entivno i tretmansko stru(no djelovanje u odnosu na timbenike rizika na podt'uiju obiteljlroditelji za obitetji i roclitelie djete i mladeii u riziku ili s poremefujima u ponaianju grada Pule, te s tint u vezi predlaganje tetman.skih programa
uz mogu(nost njihove evaluacije.

Kljuine

ijeii:

obiteljlroditel.ji, rizici za poreme(a.je u ponaianju, grad pula

te njihovo napredovanje. Nepovoljni

Uvod

utjecaji
obitelji i roditelja pripisuju se mnogobrojnim
dimbenicima, a najde56e se radi o lo5im socioekonomskim prilikama, strukturalnoj deficijentnosti
ili o kvalitativnoj deficijentnosti (lo5i meduljudski

Obitelj odnosno roditelji imaju izuzetno mjesto

u procesu formiranja i razvoja mlade osobe. To je
prvo okruZenje u kojemu mlada osoba Zivi i u
kojem postoje velike mogu6nosti u procesu odgo-

odnosi, sociopatolo5ke pojave i sl.).

Op6e je poznato da su poreme6aji u pona5anju

ja. Obiteljski odgoj ovisi o mnogo dimbenika od

kojih neki mogu biti rizidni za pojavu i razvoj
poremedaja u pona5anju djece i mladeZi, posebice
kada nisu zastupljeni nuZni uvjeti za ostvarivanje
pozitivne uloge obitelji. Dakle, obiljeZja obitelji

kompleksni, te uvjetovani bio-psiho-socijalnim

dimbenicima, no i oni vezani za obitelj odnosno
roditelje takoder su viSedimenzionalni i slojeviti.
Stoga autori Zeanah, Boris i Larrieu (1997 prema Scheithauer i Petermana, 1999) identificiraju dimbenike za razvoj djeteta tijekom prve tri
godine Livota unutar slijede6ih skupina:

odnosno roditelja kao rizidni dimbenici mogu ude-

cati na pojadanu vjerojatnost prvog pojavljivanja

budu6ih poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi,
* Centar za socijalnu skrb Pula

133

Radeti6-Paid, M.: Neka obiljeZja obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika za pojavu i razvoj poremecaja u pona5anju djece

.
.

biolo5ki dimbenici (raniji porod, mala porodajna teZina, negativne prehrambene i druge
navike majke i sl.),
dimbenici unutar interakcije roditelj-dijete
(nesigurno-izbjegavaju6e ponaSanje, nesigumo-ambivalentno pona5anje, iskustvo dezorganiziranog odnosa, negativno pona5anje
majke prilikom njege djeteta, psihidke smetnje
roditelja), te
obiteljski i socijalni dimbenici (konflikti medu
roditeljima, neujednadenost odgojnih postupaka, kaZnjavanje djeteta, nasilje i zlouporaba
djeteta u obitelji, vrlo mladi roditelji, niski
socio-ekonomski status i sl.)

i mladeZi

izloZenosti. Udinak takve izloLenosti (slu5anje

ili

direktno prisustvovanje nasilju) vedi je Sto je

dijete vi5e povezano sa Zrtvom takvog nasilja i
5to je fizidki bliZe tom dogadaju. Druga teorija
odnosi se na prirodu odnosa roditelj-dijete u
obiteljima s prisustvom interpersonalnog nasilja.
Bradni konflikti su, bez obzira da li ukljuduju
nasilje

ili

ne, povezani sa slabim roditeljevanjem.

Takvi se roditelji svadaju oko pona5anja prema

djeci, Sto se nesumnjivo odraZava i na djecu.
Odevi koji fizidki maltretiraju svoje supruge isto
se tako pona5anju i prema svojoj djeci.
Isti autori (1997 - prema Kovdo, 2000) su analizirali kako bradna agresija utjede na djetetovu
prilagodbu, videnu djetetovim odima, te do5li do
slijede6ih rezultata:
. bradna agresija direktno utjede na roditelje-

Utjecaje nepovoljnih obiteljskih prilika na

pona5anje mlade osobe koja u njoj Zivi mogu6e je
potvrditi mnogobrojnim istraZivanjima. IstraZivanja pokazuju da obiteljsko okruZenje u najSirem
smislu u razliditim Zivotnim okolnostima ima

.
.

znaEajan udinak na dijete.

Kv alite ta o bite lj skih o dno s a

Ponaianje roditelja neizbjeZno ostavlja negativne posljedice na djecu. Djeca po prirodi stvari

vanje,
bradna agresija ima donekle razlilite udinke na

djetetovu prilagodbu,

bradna agresija i konstrukti roditeljevanja

obja5njavaju znatno vi5e varijance samoiskazane pilagodbe kod djedaka nego kod djevojdica.

U istraZivanju provedenom 1987. g. na uzorku

od 18 226 isptanika smje5tenih u l8 institucija za

imitiraju takva pona5anja i osjetljivi su na ozra(je

koje vlada u kudi. Roditelji koji nisu u stanju
pokazati ljubav, po5tenje, altruizam, ljubaznost,
bilo medusobno, bilo prema djeci, ne mogu
odekivati ni drugadije pona5anje od svoje djece.
Stoga autori Maccobi i Martin (1983 - prema
Raboteg-Sar ie i Bra$a-Zganec, 2000) ukazuju na
vaZnost toplog i prihva6ajudeg roditeljstva na
djedji psihidki razvoj.
Williams, Ayers, Arthur (1997 - prema BaSi6,
2000) kada se radi o istraZivanju rizidnih dimbenika u razvoju poremedaja u pona5anju na strani obitelji istidu rizidne dimbenike vezane zaprobleme u obitelji, obiteljske konflikte i obiteljsku
povijest visokorizidnog pona5anja.
U istraZivanju djetetove izloZenosti supruZnidkoj agresiji i njene direktne i dugotrajne udinke,
Margolin i John (1997 - prema Kovdo, 2000)
utvrdili su da postoje dvije teorije o izvoru utjecaja kada dijete Zivi okruZeno interpersonalnim
nasiljem. Prva teorija istide direktne traume te

resocijalizaciju u Americi, dobiveni podaci su

pokazali da su kod vi5e od polovine ispitanika
dlanovi obitelji takoder bili u ustanovama barem
jedanput, a ve6ina ispitanika je rasla sa samo jednim roditeljem (U.S. Department of Justice, 1988
- prema Papalia i Olds, 1992). Uz navedeno
znalajan prediktor pojave delinkventnog
pona5anja u obitelji je obiteljski nadzor i disciplina djeteta. Antisocijalna pona5anja u mladosti
su usko povezana s nesposobno56u roditelja da
primjeduju Sto njihova djeca rade i s kim.
U literaturi se roditelji s emocionalnim problemima i roditelji s psihidkim te5ko6ama znadajno identificiraju kao rizidni dimbenici za rast i
razvoj djeteta (Laucht i sur., 1998; Zeanah, Boris
i Larrieu, 1997 - prema Scheithauer i Petermann,
1999). Takvi roditelji nerijetko zanemaruju svoje
roditeljske obveze, nedosljedni su u odgojnim
postupcima, nisu u stanju pokazati ljubav i razu134

Hrvatska revijaza rehabiliracijska istraZivanja 2002,Yo| 38, br. 2,

mijevanje, kvalitetno komunicirati i nadziratt

svoje dijete, a cijela obitelj je uglavnom karakterizirana naru5enom dinamikom odnosa, destim
sukobima, te zanemarivanjem i zlostavljanjem

str.

133-144

teZi5te vi5e stavljalo na sociodemografska obiljei.jai patolo5ke pojave u obitelji. U posljednjem

desetlje6u nastoje se dobiti podaci

stilu

roditeljskog odgoja i ostalim znadajnim obiljeZjima obiteljskog okruZenja i to neposredno od

samih maloljetnika.

djeteta.
S tim u vezi zlostavljanje djece

i maloljetnika
je identificirano kao dimbenik koji pogoduje i do-

IstraZivanje provedeno na uzorku Sti6enika

Centra za odgoj djece i mladeZi i udenika jedne
osnovne Skole u Zagrebu u dobi od 13 do 16 godina imalo je za cilj utvrditi obiljeZja odgojnih
postupaka roditelja nedelinkventnih djedaka i
djevojdica, te udio varijance roditeljskih postupaka u objainjenju predelinkventnog i delinkventnog pona5anja (Ajdukovi6, l99O - prema Ajdukovi6 i Delale, 2000). Rezultati istraZivanja su
pokazali da djedaci i djevojdice koji su u rrermanu
zbog poreme6aja u pona5anju percipiraju svoje
roditelje kao hladnije, agresivnije, indiferentnije i
sklonije zanemarivanju u odnosu na svoje nedelinkventne vrSnjake, te se zakljuduje da su neadekvatni odgojni postupci roditelja povezani s neprihvatljivim ponaSanjem djece. Ipak, u istraZivanju, varijable odgojnih postupaka roditelja nisu
bile visoko povezane sa samoiskazanim delinkventnim pona5anjem ispitanika.
Autorice BaSi6 i ZIZaU t1994) ispitivale su
prediktivnu vrijednost komunikacije u obitelji na
pona5anje 484 djedaka i djevojdica starije osnovno5kolske dobi. Rezultati su pokazali da je mogu6a predikcija ponalanja djece preko obiljeZja komunikacije u obitelji odnosno nedostatna i neiskrena komunikacija, nedostatak zajedni5tva, kritiziranje, omalovaZavanje i slidni oblici ponaSanja povezani su s razliditim odstupanjima u

prinosi pojavi i razvoju poremedaja na podrudjima neurolo5kog i intelektualnog razvoja, Skolskog uspjeha i Zivotnih odekivanja, socio-emocionalnog razvoia, socijalnih odnosa i pona5anja,
te mentalnog zdravlja u cjelini (Ajdukovi6,
2001). Uz navedeno u literaturi autori istidu i
problem medugeneracijskog prijenosa nasilja u
obitelji koji je obidno u vezi s autoritarnim odgojem, te sadomazohistidkom lidnosti roditelja,
najde56e oca (Petak, 1989; Margolin i John,1997
- prema Kovdo, 2000;Ajdukovid, 2001).
U istraZivanjima se takoder javljaju visoke
korelacije izmedu kriminalnog ponaSanja roditelja i poremeiaja u pona5anju njihove djece (Bujanovi6-Pastuovi6, 1988; Towberman,lgg2; Papalia i Olds, 1992; Williams, Ayers, Arrhur, 1997
- prema Ba5ii, 2000). Navedeno se ne smije
pojednostavljeno obja5njavati nasljednim obiljeZjima lidnosti, vei snaZnim negativnim utjecajem takvih roditelja i njihove smanjene sposobnosti da svoju djecu socijaliziraju na pravilan
nadin. Autori Rutter i Giller (1983) tvrde da je
obiljeZje kriminalnog pona5anja roditelja najznadajnije povezano s pojavom istog pona5anja
kod njihove djece, no smatraju da se vi5e radi o
modelu antisocijalnog pona5anja odnosno njihovim tolerantnim stavovima prema neprihvatljivom pona5anju, nego li direktnog poticanja
svoje djece na kriminalno ponaSanje.
Na uzorku osudenih osoba od 18 do 24 godine
Vrgod (1988) nalazi daje topao ibrllan odnos
oca uZivalo tek oko polovice ispitanika. Kod 213
ispitanika utvrdeno je prisustvo fizidkog kaLnjavanja od strane roditelja, od dega znalan dio na
okrutan nadin, a odreden broj bio je vrlo grubo

pona5anju djece.

Pri ispitivanju odnosa obiteljskih prilika adolescenta i njihovih konativnih osobina autorice
Ba5i6 i Lebedina-Manzoni (1998) utvrdile su
znadajnu vezu izmedu loleg obiteljskog funkcioniranj a ( sv ade, fizidko r azr a( unav anj e, zanemarivanje i sl.) i niske razine socijalizacije kod adolescenta ukljudujudi agresivnost i disociranost.
Pokazalo se i da su obiteljski odnosi istodobno
dinitelji za5tite tj. ukoliko su pozirivni ublaZavaju
mogu6e poreme6aje konativnog funkcioniranja

poniZavan i zlostavljan.
U nas vr5ena istraZivanja rijetko su zahva6ala

stil roditeljskog odgoja i osrale varijable koje

ukazuju na sloZenije procese u obitelji, ve6 se

adolescenta.

leq

i mladeZi
Radetid-pai6, M.: Neka obiljeZja obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika za pojavu i razvoj poreme6aja u ponaianju djece

moZe imati posljedice i na slijede6u generaciju.

Razlidite studije o samoubojicama, ovisnicima o
drogama i alkoholu, pokazale su da su skoro svi
ispitanici ostali bez roditelja zbog razvoda, smrti

Na uzorku od 5947 maloljetnih podinitelja

kaznenih djela na podrudju Republike Hrvatske
kojima je izredena neka sankcija ili je postupak
obustavljen iz razloga svrhovitosti, autorica
Kovdo (1999) nalazi 42Vo malolietnika u dijim su
obiteljima odnosi poreme6eni i to u 13,7 Vo ttz
prisustvo fizidkog razradunavanja.
U ispitivanju uloge roditeljskih odgojnih postupaka u razvoju problematidnog pona5anja djece
u ranoj adolescenciji (Raboteg-5ari6 i Braj3al,ganec, 2000), na uzorku 287 udenika 6. i 7.
razreda iz cjelovitih obitelji, pokazalo se da su
slabiji roditeljski nadzor i manja podr5ka koje
roditelji pruZaju djeci povezani sa svim oblicima
neprimjerenog pona5anja djece, udestalijim prob-

ili

Autorica Towberman (1992) u istraZivanju

najznadajnijih obiljeZja skupine visoko rizidnih
maloljetnih delinkvenata nalazi takva obiljeZja
preteZno upravo u obiteljskom okruZenju.
Rezultati studije ukazuju na zna(aj slijededih
obiljeZja: Zivot maloljetnika samo s majkom,
roditelj ili rodak s kriminalnom pro5lo56u, ranije
zanemarivanje ili zlostavljanje, disfunkcionalna
obitelj, niZi socio-ekonomski status i slidno.
U najnovijoj analizi 586 ispitanika iz evidencija centara za socijalnu skrb na podrudju
Republike Hrvatske, autorica Koller-Trbovi6
(2001) primje6uje da su rizidni dimbenici u
obitelji ispitanika najde56e vezani uz financijske i
stambene probleme, roditelje koji ne suraduju,
bradne probleme roditelja, alkoholizam i obiteljske traume, te emocionalne odnosno psihijatrijske probleme roditelja. Zlostavljanje djeteta pojavljuje se u obiteljima l07o ispitanika, a ostala
obiljeZja obitelji procijenjena su ispod 107o.
I mnoga druga istraZivanja, ranije uglavnom
strukture obitelji i socio-ekonomskih prilika, a u
novije vrijeme kvalitete obiteljskih odnosa, argu-

lematidnim pona5anjem u Skoli, devijantnim

pona5anjem, pu5enjem i uzimanjem alkohola.
U istraZivanju koje je u Republici Flrvatskoj

prema
doprinos dimbenika

provedeno 1990.-1992. g. (Pednik, 1993

Pednik, 2001) ispitivan je

rizika i za5tite u obja5njenju zlostavljanja i zanemarivanja djece u obitelji odnosno ta su se
pona5anja poku5ala povezati s individualno-psiholo5kim, socio-demografskim obiljeZjima roditelja,
te odredenim stresorima koji su prisutni u obiteljima. Posredno, temeljem poznavanja tih obiljeZja
mogude je suditi i o budu6em pona5anju zlostavljane i zanemarivane djece i maloljetnika. Rezultati su pokazali da je temeljem poznavanja odredenih rizidnih dimbenika mogu6e gotovo u potpunosti razlikovati roditelje koji zlostavljaju i
zanemaruju djecu od onih koji to ne dine. Najde56e
se radilo o rizidnim dimbenicima vezanim za vi5e-

mentirala su tezu o znadajnoj povezanosti obiteljskih prilika i roditeljstva i poreme6aja u pona5anju

u naj5irem smislu, a koja su rezultirala vrlo vrijednim spoznajama. U ovom radu se postavlja pitanje
koje su to pojedine odnosno konkretne varijable
podrudja obitelj/roditelji koje statistidki znadajno
doprinose predikciji poremedaja u ponalanju u
svrhu planiranja adekvatnih intervencija za obitelji
djece i mladeZi u riziku ili s ve6 ispoljenim poremedajima u pona5anju grada Pule. Naime, u
istraZivanju provedenom za podrudje grada Pule
(Radeti6-Pai e, 2/U0.-l) s ciljem utvrdivanja podrudja
rizikalpotreba procijenjenih od strane strudnih djelatnika Centra za socijalnu skrb Pula temeljem
kojih se moZe predvidjeti rizidnost za pojavu i

struke korisnike centara za socijalnu skrb i nezado-

voljstvo roditelja djetetom i samim sobom.

Ostaln obilieiia obitelii i roditelia kao

riziinih iimbenika
U literaturi (Illingworth, 1983) se govori o psiholo5kim posljedicama na dijete zbog separacije

oca u ranom djetinjstvu. Autor je

doSao do podataka da duga separacija od majke u
tom razdoblju u starijoj dobi moZe dovesti do
poremedaja u pona5anju i nesposobnosti davanja
ili primanja osje6aja. Isti je sludaj i sa odevima.
Nedostatak ljubavi u djetinjstvu na taj nadin

od majke

slidnih situacija.

ili

razvojporemedaja u pona5anju upravo se podrudje

obiteljskih prilika/roditeljstva pojavljuje kao

znalajan prediktor takvog pona5anja.

136

Hrvatska revijaza rehabilitacijska istraZivanja 2002,Yol 38, br.2,

str.

133-144

mladih, obitelji, braka i slidno, ali i ukupne

potrebe rizidne populacije na razini lokalne

Cilj, svrha, hipoteza

i metode rada

zajednice.
Sukladno uputama o nadinu ispunjavanja upitnika svi su ispitanici podijeljeni u 3 slijede6e
skupine prema dobi, te je od svake skupine obuhva6en svaki tre6i ispitanik:
. djeca od 1l dol4 godina (217o),
. maloljetnici od l4 dol8 godina (46Eo) i
. mlade punoljetne osobe od l8 do 23 godine

IstraZivanje predstavlja dio ve6eg istraZivadkog projekta pod nazivom "Modeli intervencija
u svrhu prevencije poreme6aja u pona5anju djece,

mladih i odraslih u Republici Hrvatskoj" kojeg je

realizirao Odsjek za poremeeaje u pona5anju
Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta SveudiliStauZagrebu (glavni istraZivad bila je prof. dr.sc.
Josipa BaSi6) u razdoblju od 1996.-2000. g.
Projekt se provodio uz potporu Ministarstva
znanosti i tehnologije i Ministarstva rada i socijalne skrbi.

(33Vo).

Obzirom na spol ispitanika u uzorku se nalazi

94 ispitanika i 6 ispitanica.

Cilj, svrha i hipoteza istraiivanja

Ovo istraZivanje ima za cilj utvrditi veze
izmedu poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi
odnosno rizika za pojavu i razvoj takvog
pona5anja i pojedinih obiljeZja obitelji/roditelja,
te utvrditi njihovu prediktivnu vrijednost. Svrha

Uzorak varijabli
Snimanje rizikalpotreba djece i mladeZi, u
ovom istraZivanju, udinjeno je Formularom za
procjenu rizidnosti/potreba ispitanika (izvorno:
The Youth Level of Service/Case Management
Inventory) autora Hoge, R.D. i Andrews, D.A.
(1994, 1996). Instrument je razvijen na generalnoj teoriji koja implicira Sirok niz osobnih i situacijskih dimbenika (osobne, kontekstualne i sistemske varijable u analizi kriminalne aktivnosti)
u determinaciji kriminogenog pona5anja mladih,
tj. ovaj upitnik integrira sve dostupne informacije i temeljem njih procjenjuje razinu rizikalpotreba djece i maloljetnika s poreme6ajima u
pona5anju. Sastoji se od Sest dijelova, a za
potrebe ovog rada odzna(,aja su drugi i tre6i dio.
Podrudje obitelj/roditelji u Formularu za procjenu rizidnosti/potreba ispitanika definirano je
kao podrudje posebne skrbi. Radi se o nizu varijabli koje mogu biti relevantne za odluku o inrervenciji, a koje ne moraju biti nuZno povezane s
kriminalnom aktivno56u. Mnoge od varijabli u
ove dvije skupine definiraju podrudje tzv. dimbenika odgovornosti. Prvi set tih varijabli ima veze
s obiteljskim okolnostima/dinamikom i roditeli-

istraZivanja povezana je s planiranjem adekvatnih

intervencija za obitelji i roditelje djece i mladeZi

u riziku ili s ve6 ispoljenim poreme6ajima u

pona5anju grada Pule temeljem dobivenih
pokazatelja. Pri tome se testira hipoteza kojom se
pretpostavlja postojanje statistidki znatajne
povezanosri pojedinih obiljeZja obirelj i/rodirelja i
rizlka za pojavu i razvoj poreme6aja u pona5anju
djece i mladeZi grada Pule.
Uzorak ispitanika
IstraZivanjem je obuhva6en uzorak od 100
ispitanika (djece, maloljetnika i mladih punoljetnika) koji su bili u tretmanu Centra za socijalnu
skrb Pula od 01.01.1998.9. do 30.06.1999.9. U
istraZivanju rizidnosti djece i mladeZi grada Pule
krenulo se od podataka Centar za socijalnu skrb
Pula obzirom da on, na razini lokalne zajednice,
ima najpotpunije informacije o djeci i mladeZi u
riziku ili s ve6 ispoljenim poremedajima u
pona5anju. Na taj nadin se definiraju potrebe populacije koja ulazi u interes Centra za socijalnu
skrb Pula kao najodgovornijeg na podrudju
lokalne zajednice za poduzimanje odredenih
intervencija u sludaju pojave problema djece i

stvom.

Prediktorski skup varijabli dine slijede6e varijable podrudja obitelj/roditelji :

l. povijest kronidnog kriminalnog pona5anja
2. zlouporaba droga-alkohola
3. emocionalni problemi/psihijatnjski sludajevi
tJt

i mladeZi
Radeti6-pai6, M.: Neka obiljeZja obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika za pojavu i razvoj poreme6aja u ponaianju djece

prikupliania podatakn
IstraZivanje je provedeno tijekom 1999.9. u

N aiin

4. znalajnrje obiteljske traume (posebno)

5. nekooperativni roditelji
6. bradni problemi
7. zlostavljanje od strane oca

Centru za socijalnu skrb Pula, na nadin da je autor

ovog rada ispunjavao Formular za procjenu

rizidnosti/potreba ispitanlka za svakog ispitanika
koji je ulao u uzorak sukladno uputama o nadinu
ispunjavanja upitnika. U tu svrhu kori5tena su
izvje56a Centra za socijalnu skrb Pula, dije su
intervencije usmjerene prije svega djeci i mladeZi
u riziku ili s vei ispoljenim poreme6ajima u
pona5anju i njihovim obiteljima.

8. zlostavljanje od strane majke

9. financijski/stambeni problemi
10. problemi manjinskih kultura/etnidkih zajednica

Kriterijsku varijablu dini varijabla rizika za

pojavu i razvoj poreme6aja u pona5anju odnosno
ukupna prosudba rizika za pojavu i razvoj takvih
poreme6aja. Dakle, na temelju postojanja nepovoljnih okolnosti u pojedinim varijablama koje
opisuju podrudje obitelj/roditelji nastojati 6e se
predvidjeti rizidnost takvih okolnosti za pojavu i
razv oj poremedaja u pona5anju u djece i maloljet-

Rezultati istraiivanja
Regresijska analiza udinjena je na prediktorskom skupu varijabli podrudja obitelj/roditelji
iz Formulara za procjenu rizidnosti/potreba ispitanika i kriterijske varijable rizika za pojavu i
razvoj poreme6aja u pona5anju ispitanika izuzorka grada Pule. Radi se o 9 od l0 varijabli
podrudja obitelj/roditelji obzirom da je varijabla

nika.

Prije primjene na definiranom uzorku ispitani-

i Hrv atskoj provedeuzorku

Centara za socijalnu skrb Zagreb - uredi Centar i
Sesvete, programom RTT-7 (Momirovi6, 1983 prema Gale3ev i sur., 1992) kojim su dobivene
zadovolj avaj ude mjerne karakteri stike Formulara
za primjenu u na5im uvjetima (Koller-Trbovi6,

ka za istraLiv anje u Republ

ic

no je pilot istraZivanje na probnom

Tablica 7. O snovne statistiike vrii ednosti predi ktorskog

skupa varijabli podruiia obireljlroditelji

Naziv

2001).'

sredine

08R001 .2
0BR002 .13
08R003 .51
08R004 .3'l
08R005 .15
08R007 .51
08R008 .12
08R009 .01
08R010 .17

Metoda obrada podataka

U obradi podataka je kori5tena regresijska
analiza kao multivarij atna metoda obrade podataka kojom se utvrduje prognostidka valjanost
skupa prediktorskih varijabli (prema Kovadevi6,
Standi6, Mejov5ek, 1998).
Prikupljeni podaci obradeni su na Edukacijskorehabilitacij skom fakultetu, S veudili3ta u Zagr ebu,
programom "Multipla regresij ska analiza"

Aritmetidke

Standardne REZULTATI
deviiacije Minimalni

.4
.34
.5
.46
.36
.5
.32
.1
.38

Maksimalni

.0000
.0000
.0000
.0000
.0000
.0000
.0000
.0000
.0000

1.0000

1.0000
1.0000
1.0000

1.0000
'1.0000
1.0000

1.0000
1.0000

(Nikoli6 i sur.' 2002)

U tijeku je rad na srandardizaciji Formulara za procjenu rizidnosti/potreba ispitanika za Republiku Hrvatsku
malom uzorku teZih
na
relativno
temeljene
norme
da
su
originalne
obzirom
i
norme
karakteristike
metrijske
gdje su analizirane njegove
na
deiinkvenata iz jedne jurizdikcijske provincije u Kanadi (Hoge i Andrews, I 994), te ih je potrebno provjeravati. Rezultati su ukazali
svrhe'
praktidne
i
edukacijske
znanstvene,
u
kori5tenje
njegovo
opravdava
5to
dobre mjeme karakteristike Formulara u naSim uvjetima
procjene
Obzirom na norrne za procjenu odredene nzine rizika rezultati pokazuju razlike u odnosu na originalne norme. Naime,
procjenama
i
u
norrnama
odstupanja
do
stoga
dolazi
rizidnosti/potreba izvrSene su na temelju uzorka ispitanika u na5im uvjetima, te
rizidnosti na temelju prve glavne komponente i Burtove komponente obzirom da su radene u drugadijim socio-kultumim okolnostima'
potrebe ovog rada
navedenog je za konadno definiranje normi za procjenu razina rizika potrebno izvriiti dodatne provjere. Za

Zbog

koriStene su originalne norme sto moZe utjecati na objektivnost pojedinih rezultata.

138

Hrvatska revijaza rehabilitacijska istraZivanja 20O2,Yol 38, br. 2,

Tablica 2. Matrica korelacija prediktorskog skupa varijabli

08R001

08R002

mR001

1.00000

.17841

08R002

.17841

1.mmo

08R003

.'t9004

.02201

OBRM4

.04324

.19095

08R005

-.07001

.17071

08R007

.14003

.20045

08R008

-.03077

-.14275

08R009

-.05025

-.03885

-.09318

.14170

0BR0m 08R004 08R005 08R007

.19004 .04324 -.0700't .'t4003
.02201 .19095 .17071 .20045
1.00000 .13798 -.03641 .07963
.13798 1.00000 .44507 .18123
-.03641 .44507 1.00000 .07563

.07963 .'t8123 .07563

08R008

OBROOg MRfiO

-.03077

-.05025

-.14275

-.03885 .14170
.09851 -.'t9544
-.06737 j5714
-.04222 .108't1

-.00739
-.18098
-.06895
.30040

1.m000
-.037't'l
-.00328

-.09318

-.10253 -.03568
-.03711 -.00328
1.00000 -.04548
-.04548 1.00000

smatrati pozitivnim obzirom

da to

moZe

upu6ivati na postojanje jakosti u svim varijablama, ali samo ako se radi o poznavanju nepovoljnih odnosno povoljnih okolnosti odredenih

varijabli.
U sludaju kriterijske varijable minimalni
rezultat je l, a maksimalni 3.
Korelacije prediktorskog skupa varijabli podrudja obitelj/roditelji prikazane su u tablici 2., a
sve dobivene vrijednosti statistidki su znadajne na
razini od P= .05 i kre6u se od -.003 do .45. NajniZa korelacija od -.003 dobivena je na varijabli
OBROO8 koja opisuje varijablu zlostavljanje od
strane majke, a najvi5a od .45 dobivena je na varijabli OBROO4 koja opisuje varijablu znadajnije
obiteljske traume (posebno).
Regresijska anahza (tablica 3.) prediktorske
vrijednosti varijabli podrudja obitelj/roditelji za
rizik za pojavu i razvoj poremedaja u pona5anju,
na razini znadajnosti p= .05, urodila je sa sta-

l.

prikazane su osnovne statistidke

vrijednosti varijabl i podrudja obitelj/roditelj i koje
dine prediktorski skup varijabli. Uodava se da su
prosjedne vrijednosti u varijablama razlidite s
posebnim odstupanjem varijable OBROO9 (varijabla financijski/stambeni problemi ) u pozitivnom smjeru (manji broj nepovoljnih okolnosti), te varijable OBROO3 (varijabla emocionalni
problem i/psihijatrij ski sl udajevi) i OB RO07 (varijabla zlostavljanje od strane oca) u negativnom

broj nepovoljnih okolnosti).

Medutim, prosjedne vrijednosti varijabli su relativno niZe u odnosu na maksimalno mogu6i broj
nepovoljnih okolnosti kod ispitanika iz uzorka.
Navedeno se moZe smatrati pozitivnim ukoliko

se uistinu radi

1.flXno

-.00739 -.18098 -.06895 .30040

.09851 -.06737 -.04222 -.10253
-.19544 j5714 .10811 -.03568

nosti kod obitelji/roditelja ispitanrka iz uzorka,

Sto moZemo pripisati nedovoljnom uvidu u ovo
podrudje obitelj skog funkcioniranja kao relativno
nedostupnom prosudbi strudnjaka.

smjeru (ve6i

133-144

podrutja ohiteljlroditelji

OBRO06 odnosno varijabla bradni problemi konstanta, odnosno bez procjene nepovoljnih okol-

U tablici

str.

Tablica 3. KoeJicijenti multiple re gresije prcdiktorskog

skupa vari.jahli podru[ia obileljlxtditelji i kriterija rizika

postojanju relativno manjeg

broja nepovoljnih okolnosti u promatranim varijablama, a ne o brojdano manjim prosudbama
uslijed nedovoljnog uvida u nepovoljne okolnosti. Minimalni rezultati unutar prediktorskog
skupa, koji govore o nepostojanju niti jedne
nepovoljne okolnosti, prisutni su kod svih varijabli podrudja obitelj/roditelji Sto se takoder moZe
139

Radeti6-Paii, M.: Neka obiljeZja obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika za pojavu i razvoj poreme6aja u ponaianju djece i mladeZi

tistidki znadajnom, ali relativno osrednjom

povezanosti varijabli prediktora s kriterijem,

atrij ski sludajevi povijest kronidnog kriminalnog

pona5anja i zlostavljanje od strane oca, a ostala
podrudja pojedinadno znadajno ne predvidaju kri-

dime je pokriveno 347a zajednidke varijance.

Drugim rijedima, na temelju poznavanja varijabli
podrudja obitelj/roditelji mogu6e je predvidjeti
rizidnost daljnjeg pona5anja ispitanika iz tzorka
dime je potvrdena postavljana hipoteza.
Korelacije prediktorskih varijabli s kriterijskom varijablom (tablica 4.) pokazuju da sve
varijable prediktorskog skupa osrednje sudjeluju
u povezanosti s kriterijem. NajviSa korelacija biljeZi se na varijablama OBROO3 i OBROO7
odnosno varijablama emocionalni problemi/psihijatrijski sludajevi i zlostavljanje od strane oca.
Parcijalne korelacije (korelacije prediktorskog
skupa varijabli i kriterijske varijable kada se iz
prediktorskog skupa varijabli eliminira sve ono
Sto je zajednidko s ostalim varijablama) su
najvi5e na varijablama OBROO3, OBRO0I i
OBROO7 (emocionalni problemi/psihijatrijski,
sludajevi povijest kronidnog kriminalnog
ponaSanja i zlostavljanje od strane oca).
Standardni regresijski koeficijenti najvi5i su, a
ujedno i statistidki znadajni na razini od p= .05,
na varijablama OBROO3, OBROOl i OBRO07.
Ostale varijable prediktora takoder sudjeluju u
definiranju latentnog kriterija, no nisu statistidki
znadajni prediktori kriterijske varijable. Dakle,
regresij skoj funkcij i svoj im proj ekcij ama naj v i 5e
pridonose varijable emocionalni problemi/psihi-

terij, ali su svojim varijancama manjim djelom

pridonijele prediktorskoj vrijednosti skupa varijabli obitelj/roditelji.

Diskusija rezultata
Dobiveni rezultati pokazuju da se hipoteza,
kojom se pretpostavljalo da 6e postojati statistidki
zna(ajne povezanosti pojedinih obiljeZja
obitelji/roditelja i rizrka za pojavu i razvoj
poreme6aja u pona5anju, moZe prihvatiti. S
aspekta uspjeSne predikcije poreme6aja u

mladeZi grada Pule statistidku

znadajnost pokazale su varijable emocionalni
problemi/psihijatrijski sludajevi u obitelji, povijest kronidnog kriminalnog pona5anja i zlostavljanje od strane oca, no treba uzeti u obzir i da
pojedinadne nepovoljne okolnosti uglavnom ne
dovode do razvoja poreme6aja u ponalanju. Do
slidnih rezultata do5lo se i u drugim istraZivanjima, mada se pri usporedivanju rezultata mora
pona5anju djece

voditi raduna o razll(.itim socio-kulturnim okolnostima u kojima su provedena.

Navedena obiljeZja obitelji/roditelja znadajne
su smjernice u planiranju adekvatnih kako preventivnih tako i tretmanskih intervencija prema

Tablica 4, Mubipla regresijska analiza za kriterij rizikrt

Red.
var.

08R001

lGrchciJe
$

ldbr.
.288

Tfr'

Parcfalne

Shndardni

Znd,,.

lorelaciie

rwrcsijski
loeficileflti

bila

.233

.011

b.bv

.093

.004

08R002

.093

.362

08R003

.347

.001

.223

Determ.
pred.

Grffia

U%

loef.
I

re$6.
.090

-.036

-.039

.654

-.364

.276

.290

.002

10.062

.091

2.829

.103

08R004

.247

.013

.096

.114

.267

08R005

.177

.075

.127

.144

.139

2.538

.097

.016

8.169

.096

08R007

.347

.001

.212

.235

0BR008

.190

.056

.143

.157

.096

2.982

.095

0BR00s

.067

.514

.096

.098

.zo

.657

.087

08R010

.055

.587

.112

.119

.187

.659

.090

140

Hrvatska revijaza rehabilitacijska istraZivanja 2O02,YoI 38, br.2,

obiteljima i roditeljima djece i mladeZi u riziku ili

ve6 ispoljenim poreme6ajima u pona5anju grada
Pule. Prije svega treba se raditi o edukacijskim, a
ne represivnim intervencijama odnosno intervencijama koje ohrabruju roditeljske interakcije i
jadaju prosocijalne vrijednosti u obitelji kao
primjerice Skola za roditelje ili redaj kvalitetnog

roditeljstva,

postavlja pomagad zajedno

obitelii...

a kod ve6ih

njihovim obiteljima, razvijenih zadnjih desetak

godina u Europi (Nizozemska, Njemadka i Svicarska) koje se rukovode nadelom diferencijacije
tretmana u odnosu na diferencijaciju potreba
korisnika pomo6i, moZe se razmi5ljati o planiranju novih oblika posebne tzv. socijalnopedagoSke

dlanovima

vanje, konzistentnost u odgoju, uvaZavanje djeteta,

bavljenje djetetom, zajednidke aktivnosti, zajednidko provodenje vremena, vedro ozra(je, humor,
zainteresiranost roditelja za suradnju u cilju dobrobiti djeteta, odgovorno i kompetentno roditeljstvo,
pomo6 i za5tita kroz socijaln e veze i izvan obitelji,
te pozitivan odnos s najmimje jednim roditeljem.
Dakle, moZe se zakljuditi da, temeljem postav-

pomo6i kod ku6e odnosno pomo6i obitelji u

obitelji (Koller-Trbovi( 1996,1999; Fanger i sur.
1998). Najprisutnijim oblicima rada s obitelji su
Video Hometraining, Direktivna terapija, Intenzivna pomo6 obitelji, Smje5taj kod ku6e, SocijalnopedagoSka pomo6 obitelji, Families First dija je
polazi5ta u radu vrijedno posebno istaknuti. To
su slijedede teorijske vodilje:
. djeca najbolje rastu u obitelji,
. sigurnost djeteta u obitelji je najvaZnije todka

ljenog cilja i hipoteze, te dobivenih rezultata,

ovaj rad ima doprinos u definiranju dimbenika
rizlka i potreba odnosno daje smjemice za preventivno i tretmansko strudno djelovanje u odnosu na dimbenike rizika na podrudju obitelj/roditelji za obitelji i roditelje djece i mladeZi u riziku
ili s poreme6ajima u pona5anju grada Pule, te s
tim u vezi predlaganje tretmanskih programa uz

pomo6i,

je, umjesto djeteta, odstraniti

U novije vrijeme umjesto na rizidne dimbenike

posebna se pozomost usmjeruje na dimbenike
za5tite u obitelji koji mogu olak5ati suodavanje s
te5ko6ama odnosno koji pogoduju povoljnom
razvoju djeteta unatod prisutnosti rizidnih dimbenika. Iako izudavanje dimbenika za5tite u obitelji
prelazi okvire ovog rada spomenimo neke od
za5titnih dimbenika u obitelji koji se najde56e
spominju (Koller-Trbovid i sur,2001). To su ljubav
i briga za dljete, skladni odnosi u obitelji i
kohezivna obitelj, umjereni stupanj kontrole i
srdadna komunikacija, emocionalno topli i podupirudi odnos prema djetetu, disciplina i nekaZnja-

Po uzoru na razlidite forme i programe rada s

djecom i mladeZi s poreme6ajima u ponaSanju i

potrebno

133-144

uvaZavati norrne i vrijednosti dlanova obitelji i

pomagati roditelje i djecu kao kolege, partnere,
kriza nudi posebne mogu6nosti za promjenu,
ponudena pomo6 u ovisnostije od ciljeva koje

problema treninzi
roditeljskih vje5tina i razliditi suporrivni programi (Radeti6-Pai(,2001). Medutim, pri tome je
potrebno usmjeriti pozornost i na ostale segmente
obiteljskog Livota koje nije mogu6e mijenjati
obrazovanjem roditelja, a nesumnjivo utjecu na
cjelokupnu obiteljsku klimu.

str.

opas-

nost u obitelji,

kori5tenjem "pozitivnih" snaga obitelji pomo6i obitelji da si sama pomogne,

mogu6nost njihove evaluacije.

141

Radeti6-Pai6, M.: Neka obiljeZja obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika za pojavu

i razvoj poreme6aja u ponaianju djece i mladeZi

Literatura
Ajdukovif, M. (2001): Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece. Dijete i
dru5tvo-dasopis za promicanje prava djeteta. 3, l-2,59-'17.

Ajdukovi6, M. i Delale, E. M. (2000): Stil odgoja u obitelji kao dinitelj rizika za5tite u razvoju poreme6aja u
ponalanju djece i mladeZi. Rizidni i za5titni dimbenici u razvoju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi.
Urednici Ba5i6 J. i Jankovi6 J. Povjerenstvo vlade RH za prevenciju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi i
za5titu djece s poreme6ajima u ponaSanju . Zagreb, 17l-187

Znahj komunikacije u obitelji za pojavu poremedaja

dobi. Kriminologija i socijalna integracija. 2, l,l-19.

BaSi6, J. iZiLak A. (1994):

Ba5i6, J. i Lebedina-Manzoni, M (1998): Relacije obiteljskih prilika

centa. Revija za rehabilitacijska istraZivanja. 34, |,23-30'

u pona5anju djece osnovno5kolske

i nekih konativnih osobina udenika

adoles-

i za5titni dimbenici u razvoju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi: teorijsko motri5te.

Rizidni dimbenici u razvoju poreme6aja u ponaianju djece i mladeZi. Urednici BaSi6 J. i Jankovi6 J.

BaSi6, J. (2000): Rizidni

Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poreme6aja u ponaSanju djece i mladeZi i za5titu djece s poreme6ajima
u pona5anju. Zagreb. 3l -46.

Bujanovi6-Pasruovi6, R. (1988): Obiteljske prilike, pona5anje i Skolovanje u doba maloljetstva mladih punoljetnih
delinkvenata uZagrebu u relaciji sa socijalno-za5titnim intervencijama. Feneomenolo5ke i sociodemografske
karakteristike mladih punoljetnih delinkvenata. Fakultet za defektologiju Sveudili5ta u Zagtebu i Zavod za
socijalni rad grada Zagreba. Zagreb.

i Nachtigall-Kuschnick (1998): 10 godina socijalnopedago5ke pomo6i obiteljima u okrugu

Giftrom (Njemadka 1987-1997). Prijevod N. Koller-Trbovi6. Kriminologija i socijalna intregracija. 6,l,7l-'75.

Fanger, I., Moeller, S.

Galesev V., Nikoli6, B. i Igri6, L| (1992): Neke metrijske karakteristike testa - <Izbor perceptivno-motoridkih
zadataka za utvrdivanje sposobnosti za udenje>. Defektologija.23, l-2, 129-139.

Hoge, R.D. i Andrews, D.A. (1994): The Youth Level of Service/Case Management Inventory: Description and
Evaluation. Carleton University. Depatment of Psychology. Ottawa, Ontario Kls 586.
Hoge, R.D. i Andrews, D.A. (1996): Assessing the Youthful Offender: issues and tehniques. Forensic Psychiatry
and Psychology Library. Carleton University. Ottawa. Ontario. Canada.

Illingworth, R. S. (1983): Il bambino

Feltrinelli Editore. Milano.

a scuola. Guida pediatrica per insegnanti.

Prijevod sa engleskog. Giangiacomo

Koller-Trbovi6, N. (1996): Nove forme socijalnopedago5ke pomo6i obitelji u Nizozemskoj. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraZivanja. 32, l,'7 3-79.
Koller-Trbovi6, N. (1999): Nizozemska. Odgoj u domovima-kako dalje. Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Zagreb.
185-197.

Koller-Trbovi6, N. (1999): Nove forme i podrudja djelovanja socijalnih pedagoga. Kriminologija

gracija. 7 , 1,93-103.

i socijalna

inte-

Koller-Trbovif, N. (2001): Prosudba rizika i potreba djece i mladeZi s poremedajima u pona5anju u svrhu planiranja intervencija.lJ: ZiLak, Koller-Trbovi6, Lebedina-Manzoni: Od rizika do intervencije. Edukacijsko-rehabilitacij ski fakultet Sveudi I i5te u Zagrebu. Zagreb, 37 -69 .
Koller-Trbovie ,N., Zl\ak, A. i BaSi6, J.(2001): Poremedaji

u pona5anju djece

i mladeZi-prevencija i tretman. Dijete

i dru5tvo. Dijete i dru5tvo, 3,3,319-340.

Kovadevi6, V., Standi6, V. i Mejov5ek M. ( 1998): Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju Sveudili5ta
u Zagrebu, Zagreb.

142

Hrvatska rcvijaza rehabilitacijska istraZivanja 2O02,Yol 38,br.2,

srr.

133-1214

Kovdo, I. (1999): Sociopatolo5ke pojave u obitelji maloljetnih podinitelja kaznenih djela u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski ljetopis ta kaznene znanosti i praksu. Hrvatsko udruZenje za kaznene znanosti i praksu. Zagreb, 6, | ,
295-309.
Kovdo, I. (2000): Sociopatolo5ki oblici pona5anja roditelja kao rizidni dimbenici razvoja poremecaja u pona5anju
djece i mladeZi. Rizidni i za5titni dimbenici u razvoju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi. Urednici BaSi6
J. i Jankovi6 J. Povjerenstvo vlade RH za prevenciju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi i za5titu djece s
poreme6ajima u pona5anju . Zagreb, 221 -232.
Laucht, M., Esser, G. i Schmidt, M. H. (1998): Risiko - und Schutzfaktoren der freukindlichen Entwickluns:
Empirische Befunde. Zeitschrift fuer Kinder - und Jugendpsychiatrie, 26,6-20.

Nikoli6, B., Koller-Trbovi6, N. iZtZaU,A: (2001): Metrijske karakteristike Formulara za procjenu rizidnosti/potreba (FPRP). Hrvatska revijaza rehabilitacijska istraZivanja,38, l, 103-119.
Papalia, D.E.

i olds S.w. (1992): Human Developmenr. McGraw-Hill, Inc. New york.

Pednik, N. (2001): Teorijski pristupi obja5njenju zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dijete i dru5rvo.
Petak, O. (1989): Uloga odgoja u genezi zlostavljanja

3,l-2,33-59.

i zanemarivanja djece. Socijalni rad.3 (29), l-2, llg-123.

i Brajla-Zganec A. (2000): Roditeljski odgojni postupci i problematidno pona5anje djece u ranoj

adolescenciji. Rizidni i za5titni dimbenici u razvoju poreme6aja u pona5anju djece i mladeZi. Urednici BaSi6 J.
i Jankovi6 J. Povjerenstvo vlade RH za prevenciju poreme6aja u pona5anu djece i mladeZi i za5titu djece s
poreme6ajima u pona5anju . Zagreb. 155- 170.

Raboteg-Sari C, Z.

Radeti6-Pai6, M. (2001): Rizici i potrebe - polazi5ta u planiranju preventivnih intervencija za djecu i mladeZ grada
Pule. Okrugli stol: Lokalna zajednica u prevenciji poreme6aja u pona5anju djece imladih izvoriste strategije prevencije poreme6aja u pona5anju. DrZavni zavod za za5titu obitelji, materinjstva i mladeZi. povjerenstvo
vlade RH za prevenciju poreme6aja u pona5anu djece i mladeZi i za5titu djece s poreme6ajima u ponasanju.
Zagreb. Radni materijal. Pula.
Rutter, M.

i Giller, H (1983): Juvenile Delinquency. Trends and Perspectives. Penguin Books, Middlesex.

i Petermann, F. ( 1999): Zur Wirkungsweise von Risiko - und Schutzfaktoren in der Entwickluns
von Kindern und Jugendlichen. Kindheit und Entwicklung. 8, 1,3-14.

Scheithauer, H.

Towberman, D.B. (1992): National Survey of Juvenile Needs Assesmenr. Crime and delinquency. 38, 2,230-238.
Vrgod, I' (1988): Utjecaji nekih faktora kvalitete obiteljskih odnosa na intenzitet poreme6aja u pona5anju mladih.
Fenomenolo5ke i sociodemografske karakteristike mladih punoljetnih delinkvenata. Fakultet za defektologiju
Sveudili5te uZagrebuiZavod za socijalni rad grada Zagreba.Zagreb.

143

Radeti6-Pai6, M.: Neka obiljeZja obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika za pojavu i razvoj poremedaja u pona5anju djece i mladeZi

family and parent traits as risk factors for the appearance and
development of behavioral disorders of children and youths

Some

Abstract
The aim of this researchwas to determine the connections between the disorders in behavior oJ children and youths,
i.e. of riskfor the appearance and development of such behavior and certainfamilylparents' traits, and determine their
predictive value. The aim of the research is related to the planning of adequate interventions with respect to J'amilies and
parents of children and youths at risk or with already maniftsted disorders in behavior in the city of Pula on the basis of
the resulting indicators.The research tested the hypothesis that there was a statistically signiJicant connection betvveen
certainfamilylparents' traits and the riskfor the appearance and development ofbehavioral disorders in a sample of children, under-aged youths ancl young adults (N=100) treated at the Center for Social Care Pula from 01.01.1998. to
30.06.t999. The research used the Form "The Youth Level of ServicelCase Manag,ement Inventory" by Hoge and
Andrews (1994), and the regression analysis was used for the processing of the so obtained results where the predicting,
set of variables was represented by ten variables from the area familylparents, and the criterion variable was represent'
ed by the total evaluation of the risk for the appearance and development of behavioral disorders.
The results have shown that the hypothesis can be adopted: however, from the (tspect of a successful prediction of the

behavioral disord.ers in children and youths of the city of Pula the variable of emotional distresslpsychiatric cases in the
family, chronic history of offence(s) and abuse by the father have proven to be of statistical importance. The results provide indications for actions in prevention and treatment with respect to the factors of risk aimed at familieslparents for
the families and parents of children and youths at risk or with behavioral disorders in the city of Pula, and to that effect
the proposal of treatment correlates with the possibility of their evaluation.
Key words: familylparents, risks for behavioral disorders, city of Pula