Prehrana i suplementacija

Kondicijski trening, volumen 2, broj 1, stranica 62-64

PSIHOSTIMULANSI I NJIHOVA
ZLOUBOTREBA U SPORTU
mr.sc. Emir Paali
prof.dr.sc. Izet Rao
mr.sc. Asim Bradi
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Ovaj rad je iskljuivo informativnog karaktera. Ako uzimate sredstva opisana u ovom radu, uzimate
ih na vlastitu odgovornost. Odgovorni ste za eventualne posljedice. U sluaju bolesti, ozljeda ili bilo
kakvih drugih potekoa, autori ovoga lanka ne snose nikakvu odgovornost.

1. Uvod
Pogleda li se popis zabranjenih
grupa supstanci, moe se primijetiti
da su stimulansi na prvom mjestu.
Netko e pomisliti da je to sasvim
sluajno; meutim, njihovo mjesto
na crnoj listi doista je zaslueno.
Razlog je jednostavan - anabolicima, peptidnim hormonima i slinim supstancama, uz trenani
stres i podrku gradivnih tvari, djelujemo na morfoloki status, prvenstveno strukturalno i donekle funkcionalno, ali naredba dolazi odozgo.
Klju svega je sredinji ivani
sustav sa svojom upravljakom
jedinicom, mozgom, koji treba stimulirati da kvalitetnije radi.

2. Stimulansi
Stimulansi su supstance koje
pripadaju psihomotornim stimulativnim sredstvima, simpatomimetikim aminima i stimulatorima sredi-

Zbog opeg nadraajnog djelovanja na sredinji ivani sustav,

kao i zbog sposobnosti da antagoniziraju djelovanje depresora sredinjeg ivanog sustava, te supstance se ponekad nazivaju i
centralni analeptici (analepsija =
buenje) (Varagi, 1995).

2.1. Amfetamin
Amfetamin je kao droga doivio
svoju renesansu u periodu od 1950.
do 1970. godine kada je preplavio
svjetsko trite narkoticima svih
vrsta. U skorije su vrijeme underground laboratoriji poeli s proizvodnjom dizajniranih i neto blaih
amfetaminskih varijanti iji je pred-

stavnik ekstazi (Ecstasy). Amfetamin sadri razliite varijacije komponenata, kao to su dextroamphetamine i methamphetamine, a ostali
slini generici su phenmetrazine i
methylphenidate. U ilegalnoj formi
amfetamin se pojavljuje u obliku
kristala, finog i grubog praha razliitih boja i veliina te vrsta pakiranja. Amfetamin se moe puiti,
snifati, uzimati oralno (tablete i
kapsule) i injektirati. Ima jako nadraajno djelovanje na sredinji
ivani sustav, prvenstveno koru
velikog mozga i modano deblo.
Svojim centralnim nadraajnim
djelovanjem amfetamin otklanja
depresiju i pospanost, osjeaj
umora (prestanak funkcioniranja
centra za regulaciju zamora), podie samopouzdanje i poveava
sposobnost koncentracije. Takoer
izaziva pojavu euforije i unapreenje motorike aktivnosti (Varagi,
1995).

Kondicijski trening, 2(1) 2004.

62

Untitled-25

njeg ivanog sustava. Najee

upotrebljavani psihostimulansi u
sportu jesu:
l amfetamin,
l kokain i
l efedrin.

62

19.1.2006, 0:35

Osim toga, smanjuje kontrakcije praznog eluca, ime otklanja

osjeaj gladi, poveava koliinu
slobodnih masnih kiselina u krvi te
znatno ubrzava frekvenciju srca i
respiratornu funkciju. Amfetamin
svojim djelovanjem podie temperaturu tijela, a dua upotreba uglavnom dovodi i do poremeaja termoregulacije. Poboljava spontanost
koordiranoga kretanja, a uinak se
poboljava u svladavanju teih
zadataka. Odlae pojavu umora, a
to ima negativan transfer na organizam po prestanku njegovog djelovanja. Inhibicija koeih mehanizama moe dovesti do potpune
iscrpljenosti organizma, to esto
dovodi i do smrti sportaa. Dua
upotreba amfetamina uzrokuje
pojavu ovisnosti prema njemu i
efekta koji je nazvan amfetaminska
psihoza, koja esto dovodi i do
samoubojstva. Glavobolja, rezistentnost na san, vrtoglavica,
suha usta, depresivna stanja i
rizik od modanog udara ono je to
moemo oekivati kod redovnog
konzumiranja amfetamina.

2.2. Kokain
Kokain je alkaloid i dobiva se iz
biljke Erythroxylon coca, koja raste
u Junoj Americi. Tamonje lokalno
stanovnitvo je jo od vremena Inka
vakalo lie koke radi postizanja
euforinih stanja i epizoda hrabrosti
te prolongiranja zamora i boli
(Colgan, 1993). Kokain ima dvije
kljune funkcije. Prva je snana
stimulacija sredinjeg ivanog
sustava, a druga je vazokonstriktorna funkcija. Ponekad se koristi
kao lokalni anestetik. Savrene
iluzije, euforija, samokontrola,
ogromni radni kapacitet, stanja
perfektne koncentracije samo su

dio pozitivnih uinaka kokaina.

Kokain stimulira otputanje dopamina i norepinefrina, nakon ega
odreeno vrijeme spreava njihovu
ponovnu apsorpciju, to se prenosi
na produena stanja euforije. Tolerancija na kokain, meutim, razvija
se vrlo brzo, to praktino znai da
se konzumacijska doza na poetku
poveava u pravilnim tjednim intervalima da bi to kasnije postala
dnevna poveanja. Sportaima je
kokain interesantan jer postaje
glavno oruje pred nastup, prvenstveno kod onih anksioznih, koji vrlo
brzo, zbog poveanja doza, postaju
agresivni. Kokain je u stanju promijeniti crte linosti bez ikakvih problema. To je droga bogatih i slavnih
koji si je bez problema mogu priutiti, obino nakon to su je probali
zbog trenda i radoznalosti. Meutim, hodanje po oblacima i osjeaj
dominacije prestaju vrlo brzo, a
onda se kokain konzumira iskljuivo radi elementarnog funkcioniranja organizma.

2.3. Efedrin
Efedrin je takoer alkaloid i
dobiva se iz raznih biljaka roda
Ephedra vulgaris, koje rastu u
umjerenim i suptropskim krajevima
(Indija, Kina i panjolska). Kinezi su
ovu biljku upotrebljavali pod imenom
Ma-huang jo prije 5000 godina.
Efedrin je simpatomimetiki amin
izoliran jo 1885. godine, a dobiven
je u istom obliku 1887. godine.
Lako se resorbira iz digestivnog
trakta te brzo razgrauje u organizmu, ali se dobar dio izluuje u
nepromijenjenom obliku (Malacko,
2000). Stimulativno djeluje na koru
velikog mozga, a ekstremno konzumiranje efedrina uzrokuje iscrpljenost, drhtavicu i nervozu. Glavni

efekti se vezuju za poveanje krvnog tlaka, stimulaciju sranog miia (to znai vie krvi u miiima), proirivanje dinih puteva (to
rezultira poveanjem primitka kisika) i ubrzavanje metabolizma, odnosno bru razmjenu tvari u organizmu. Efedrin utjee na skeletne
miie popravljajui neuromuskularni mehanizam, to rezultira poveanjem snage. Predoziranje efedrinom odgovorno je za halucinogena stanja, napade bijesa i infarkt.

3. Doziranje mali
scenarij uzimanja
stimulansa
Nakon zavrene bitke sa samim
sobom i upornog uvjeravanja okoline te sa ve formiranom slikom u
glavi da e taj kemijski spoj unaprijediti njegove rezultate (trenane ili
natjecateljske), budui konzument
poinje hajku na sigurnog dilera
koji valja prvoklasnu robu. Moda
ve ovdje nailazi na problem, jer je
placebo efekt najjai upravo kod
stimulansa. elimo rei da snaga
podsvijesti o uzetoj tableti koja e
njegovu mainu pogurati sa jo
pedesetak konjskih snaga, zaista to
moe uiniti pa makar se tu radilo i
o obinom C vitaminu koji mu je
netko predstavio kao efedrin. Ovu
malu prevaru moe probati samo
jednom, jer e sljedei put autoritet
biti doveden u pitanje. Ako u ruci
dri pravu robu, uz koju je dobio
jamstvo ljekarnika ili dilera, onda
ima drugi problem - problem doziranja. Taj se problem moe vezati i
za suplementiranje, a ne samo za
uzimanje zabranjenih supstanci.
Dovoljno je samo posjetiti mrene
stranice na kojima se tretira ova
problematika i ve se pojavljuju

Kondicijski trening, 2(1) 2004.

Untitled-25

63

63

19.1.2006, 0:35

nizovi rjeenja meu kojima konzument treba samo pronai ono to

mu treba. No, on u stvari sebe ne
moe pronai, jer njegov dvojnik ne
postoji! Rjeenje doziranja je
praktino u eksperimentiranju na
samom sebi. Pri tome treba biti
maksimalno objektivan i u tim
stanjima ne preuveliavati ono ta
se dogaa. Rasponi u kojima se
konzument moe kretati limitirani
su stanjem u kojemu se nakon
uzimanja nije dogodilo nita i
stanjem u kojem ga trener hvata
mreom po stadionu ili dvorani.
Iskustvo govori da svako uzimanje
takvih supstanci, koje su svoju
humanu primjenu nale u upotrebi
kod bolesnika, a zloupotrebu kod
sportaa, poinje s preporuenim
terapeutskim dozama uz uvaavanje tjelesne teine. Kljuna stvar
nakon prvih doza je povratna verbalna informacija od sportaa i konkretna manifestacija na treningu ili
kontrolnom natjecanju. Ako je doza
bila prava, ono to je bio sportaev
maksimum, sigurno e biti poprav-

ljeno za 5 do 10%. U tome je kvaka

- da bi se odrali povoljni uinci,
treba uzimati sve vee koliine jer
e se konzumentovi receptori vrlo
brzo zasititi nadraajnog djelovanja. Tada od upotrebe stimulansa
sporta ima sve vie tete, a sve
manje koristi.

5. Literatura

4. Zakljuak
Na kraju treba naglasiti da je u
doping kontroli jako teko manipulirati sa stimulansima. Oni ne djeluju
prolongirano pa se ciljano uzimaju,
tj. skoro neposredno i neposredno
pred nastup. Rizik je ogroman,
osim u sluaju da ste sretnik iza
ijeg uspjeha stoji itava dravna
administracija koja je spremna kupiti ili razviti neto novo to strana WADA (World Anti-Doping
Agency) nee moi detektirati u
svojim laboratorijima. Nakon afere
s THG-om (dizajniranim anabolikim steroidom), u trokutu sporta,
biokemiar i revizor, vie nitko nikome ne vjeruje.

Ulanite se u
Udrugu kondicijskih
trenera Hrvatske!

Sve dodatne informacije

na novoj mrenoj stranici:

www.ukth.hr
Kondicijski trening, 2(1) 2004.

64

Untitled-25

64

19.1.2006, 0:35

1. Colgan, M. (1993). Optimum

Sports Nutrition. New York: Advanced Research Press.
2. Kulier, I. (2000). Suplementi u prehrani i portu. Zagreb: Impress.
3. Malacko, J. (2000). Osnove sportskog treninga. Beograd: Sportska
akademija.
4. Miholji, M. i suradnici (1990). Biohemija. Sarajevo: Univerzitetska
knjiga, Svjetlost.
5. Ostoji, B. (1986). Doping i sport.
Beograd.
6. Paali, E. (1999). Farmakoloka
sredstva za oporavak (dozvoljena i
nedozvoljena sredstva). (Diplomski rad), Univerzitet u Sarajevu.
Sarajevo: Fakultet sporta.
7. Paali, E. i Rao, I. (2004).
Doping - juer, danas, sutra. U: I.
Juki i D. Milanovi (ur.), Kondicijska priprema sportaa zbornik
radova 2. godinje meunarodne
konvencije (str. 45-55). Zagreb: Kinezioloki fakultet.
8. Reents, S. (2000). Sport and Exercise Pharmacology. Champaigne,
IL: Human Kinetics.
9. Varagi, V. i Miloevi, M. (1995).
Farmakologija. Beograd. Zavod za
udbenike i nastavna sredstva.
10. www.anabolicsteroids.com