Nenad Prelog:

Digitalna kultura kako

sudjelovati, kako
mijenjati, kako kopirati?

2014.

Pleonazam? Tautologija?

Ima puno onih koji e digitalnu kulturu smatrati

pleonazmom ili tautologijom; jer ionako su svijet i
drutvo digitalizirani u svakom pogledu pa je taj pridjev
izlian

Grka rije pleonasms znai suviak, preobilje. Pleonazam

se odreuje kao zalihost izraajnih sredstava koja se
upotrebljavaju za prijenos leksikoga ili gramatikoga
znaenja iskaza. Pleonazam nastaje razvijanjem i irenjem
iskaza tako da se postojeim rijeima i izrazima dodaju
istoznanice ili bliskoznanice.

Tautologija je odnos koji se temelji na sinonimiji, tj. u istome

se izriaju pojavljuju sinonimi, npr. lijep i krasan, gnusan i
odvratan, glup i blesav. Poseban je sluaj kad se dvaput
ponovi isti izraz (npr. lijep i lijep, ide i ide). Prema nekim je
autorima pleonazam nadreen tautologiji, dok drugi
pleonazam i tautologiju smatraju istorednima i
neistoznanima.

L. Hudeek, K. Lewis, M. Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome

standardnom jeziku

Websterov rjenik definira kulturu:

Ukupnost ljudskog znanja,

vjerovanja i ponaanja koja se
prenosi s generacije na generaciju
koritenjem zajednikog jezika,
tehnika i apstraktnim
miljenjem. Ova definicija tie se
znanja i njegovog prenoenja,
komunikacije, pa se kultura
definira kao komunikacijski
fenomen. Informacija i
komunikacija, s druge se strane,
mogu definirati kao kulturni
fenomeni.

Kulturne (kreativne) industrije

Adorno i Horkheimer (1944.)

Umjetnika djela su postala roba

Kreativne industrije (U.K.) temelje se na

iskoritavanju intelektualnog vlasnitva

Protiv elitizma klasine kulture

Romantina vizija umjetnika koji stvara u siromatvu

i ivi za umjetnost

Umjetnost i kultura kao javno dobro, dostupna svima

Trite ne moe ocijeniti vrijednost niti biti regulator

Kultura je za duu

Neki izrazi

Lvy: kibernetika kultura (cyberculture)

Johnson: kultura suelja (interface culture)

Castells: Internet kultura

Jones: virtualna kultura

e-kultura

Kultura konvergencije

U svakom sluaju: mjeavina starih i novih

medija

i definicije

Manovich: Nova medijska revolucija prijelaz na

raunalom posredovane oblike proizvodnje, distribucije i
komunikacije

Lessig: Svi e moi neogranieno posjedovati i dijeliti

sadraje

Wellman: Kompleksne drutvene mree su oduvijek

postojale, no tek su najnovija tehnoloka dostignua
omoguila da one postanu dominantan oblik drutvene
organizacije

Digitalnu kulturu opisujemo kao kulturu sudjelovanja u

kojoj koristimo, ali i proizvodimo informacije

Digitalna kultura ne samo transformira na svijet, ve

takoer nain kako taj svijet razumijemo

to je bitno

Mechant: Digitalna kultura smanjuje zapreke i

granice u komuniciranju, u prvom redu one koje
su se odnosile na mjesto i vrijeme, omoguavajui
ljudima usvajanje novih oblika interakcije i
sudjelovanja, irei iskustvo zajednica i na one s
drugaijim vjerovanjima, razliitom povijeu

U virtualnoj stvarnosti najvaniji je potencijal:

nove mogunosti ali i opasnosti

Rushkoff: poinjemo shvaati da je sve vei dio

nae stvarnosti otvoreni kod, da je na ivot
irom otvoren za raspravu

Lessig: mjesto gdje svi mogu neogranieno

posjedovati i dijeliti sadraje

Vano je istaknuti da ovo

karakteristino ponaanje ne znai da
se svi oni koji ive u doba (i na
prostoru) digitalne kulture ponaaju
odnosno djeluju na isti ili slian
nain; niti je rije o napretku
odnosno unapreivanju koje e biti
sudbina svih. Ukratko, digitalna
kultura ne znai da e prije ili kasnije
svi biti online i da e im zbog toga biti
bolje.

Teorija kaosa

U teoriji kaosa ova osjetljivost na poetne uvjete

poznata je pod nazivom leptirov uinak, koji
glasi: "Ako leptir zamahne krilima u Pekingu, on
moe uzrokovati uragan na Floridi". To naravno
ne znai da vjetar koji nastaje mahanjem
leptirovih krila uzrokuje uragan, ve da i
mahanje leptirovih krila moe promijeniti slijed
dogaaja koji bi se zbio da leptir nije mahao
krilima (svi smo bitni).

"Butterfly effect" ili leptirov efekt oituje se u injenici da zamah

leptirovih krila u Japanu moe izazvati tornado na Floridi.
Matematiari su zapazili kako male promjene (leptirov let) u
prirodi mogu izazvati drastine promjene u budunosti
(tornado).

Pria o efektu leptira otkriva tajnu kako moete ivjeti ivotom

permanentne svrhe. A permanentna svrha poinje onda kada
znate da se SVE ZBRAJA.

Kada razumijete da se SVAKA akcija ubraja te da svaki rezultat

naih akcija momentalno vodi ka poboljanju tada
ODLUUJEMO initi neto i to je ono to INI RAZLIKU!

Generacije koje se tek trebaju roditi bit e dotaknute i

oblikovane koracima koje Vi poduzimate SADA i akcijama koje
Vi inite DANAS. I sutra. I sljedei dan. I dan nakon njega. Ono
to ete postati u budunosti odraz je malih akcija u
sadanjosti. Va ivot moe postati Put pobjednika!

Mark Deuze: Participation, Remediation, Bricolage

19. stoljee kultura tiska

20. stoljee elektronika kultura

21. stoljee digitalna kultura

Digitalna kultura: Skup vrijednosti postupaka i

oekivanja u odnosu na to kako ljudi
meusobno djeluju u suvremenom umreenom
drutvu. Mijenja se nain koritenja kao i
znaenja koja pridajemo ivotu u povezanom i
uvijek online okolini. Izraz poosobljenja, postnacionalizma i globalizacije

Media theory worldwide shift

Participacija
(sudjelovanje)

Remedijacija (sadraj
svakog medija je drugi
medij McLuhan)

Brikolaa (stvaranje
novih elemenata iz
postojeih LviStrauss)

Fragmentirana ali povezana (umreena) slika svijeta

Remedijacija simultano funkcionira s tradicijom, a

brikolaa nalazi svoju suprotnost u originalu

Korisnici medija prihvaaju injenicu da je stvarnost

konstrukcija, sastavljena i manipulirana od strane
medija pa je stoga jedina mogunost smisla
intervencija i prilagodba slike svijeta koja bi bolje
odrazila identitet pojedinca

U procesu pridodavanja znaenja mi postajemo

sudionici

Prihvaamo ali i mijenjamo uobiajeno shvaanje

stvarnosti (postajemo remedijatori)

Kreiramo nae osobne verzije stvarnosti (postajemo

brikoleri)

Sudjelovanje (Participation)

Drutvo danas ine umreeni individualizmi

Sudjelovanje je temeljno naelo digitalne

kulture

Sljedei korak su P2P vijesti

Glokalizirani odnosi na radu i u zajednici (tko

nam je blii?)

Pravo govora postaje vanije od mogunosti

sluanja

Posebno do izraaja dolazi u graanskom

novinarstvu

Remedijacija

Svaki novi medij na neki nain ponavlja

stari medij, dok stari medij sebe obnavlja
kako bi odgovorio izazovu novih medija

Usvajamo ali uvijek mijenjamo uobiajena

shvaanja stvarnosti

Novo mijeanje (starih) karata

Remedijaciji se suprotstavlja tradicija, koja

daje osjeaj sigurnosti, slinosti, rutine,
ugraenih obrazaca ponaanja u organizaciji

Brikolaa

Stvaranje objekata od prirunog materijala,

ponovno koritenje postojeih djela i njihovo
rastavljanje u elemente od kojih se mogu
izgraditi nova djela

Posudba, mjeavina, kopiranje; rekonstrukcija

ideja, akcija, znakova, simbola, stilova
pridodavajui im nova znaenja

Stvaranje medijatizirane stvarnosti

Djelo nikada nije zavreno, ono se neprestano

moe mijenjati (posebno na webu)

Izrazito poosobljeno djelovanje, kontinuirano

preslagivanje stvarnosti

Digitalni mediji su transformirali ICT i sektor

zabave

Digitalni mediji ukupno: 965 mlrd $ (2004),

1.48 bil. (2009)

Igre od 25 mlrd $ na 55 mlrd $

Trikovi i zabava za odrasle od 28 mlrd $ na 33

mlrd $

Film od 84 mlrd $ na 119 mlrd $

TV od 300 mlrd $ na 415 mlrd $

E-glazba od 4 mlrd $ na 25 mlrd $

Beine i mobilne komunikacije od 388 mlrd $

na 529 mlrd $

E-uenje od 6 mlrd $ na 24 mlrd $

Online activities

V. Miller: Razumjeti digitalnu kulturu

Bilo je mnogo onih koji su se nadali da e

Internet revolucionirati rad i ivot, stvoriti
aktivne graane (umjesto pasivnih koji su
obiljeili doba masovnih medija), izgraditi
alternativne zajednice i svjetove,
osloboditi sve od predrasuda offline
drutva.

Naalost, vie smo mi izmijenili Internet

no to je on djelovao na nau kulturu, on
je sve manje novost koja bi mogla bitno
izmijeniti na ivot.