2 SLAJD

intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti

snalaenja u novonastalim situacijama
odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade,
memoriranja i interpretacije informacija
znatno genetski uvjetovane
kineziolokim aktivnostima mogue je samo u manjoj
mjeri utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti
za uspjenost u kineziolokim aktivnostima, naroito u
sportskim igrama posebno je vana tzv. motorika
inteligencija (sposobnost procjene prostornovremenskih odnosa i simultane obrade kinestetikih
informacija)
3 SLAJD
Wechslerova definicija kaze kako je inteligencija
globalni kapacitet pojedinca da djeluje s
namjerom, misli racionalno i efikasno se bavi
svojom oklinom.
Ova definicija istice znacaj kognitivnih sposobnosti
za niz ovjekovih aktivnosti i zanimanja, pa tako i
za sportsku aktivnost.
Svaka sportska aktivnost odvija se u odreenom
okruenju, prema odreenim pravilima i uz
odreene uvjete. Tim pravilima i uvjetima treba se
prilagoditi kako bi se u tom sportu moglo uspjesno
funkcionirati, a u tome pomazu kognitivne
sposobnosti.
Kognitivne sposobnosti su povezane s
emocionalnim i motivacijskim funkcijama te

strukturom linost u cjelini, pa sve te funkcije

zajedno omogucavaju prilagodbu sportasa
sportskoj okolini i postizanju vece sportske
uspjesnosti.
4. SLAJD
Funkcionalne i strukturalne teorije o strukturi
kognitivnih sposobnosti mogu se objasniti na
sljedee naine:
1)Funkcioniranjem uzlaznog procesora, odnosno
perceptivnim rezoniranjem. Primanje,
dekodiranje i strukturiranje podataka, covjek
dozivljava kao proces percipiranja okoline, unutar
koje moze prepoznati vec ranije dozivljene
strukture, razlikovat jedan oblik od drugoga,
uociti sklopove, oblike, unijeti smisao u
organizaciju okoline.
2)Funkcioniranjem paralelnog procesora, odnosno
procesima edukacije relacija i korelata, tj.
Zakljucivanjem o odnosima izmedju stvari i
pojava te o bitnim svojstvima stvari i pojava.
3)Funkcioniranjem serijskog procesora, odnosno
simbolickim rezoniranjem. Serijsko obradjivanje
informacija osigurava verbalne sposobnosti,
stjecanje znanja, odnosne sve tipove misljenja u
kojima se koriste simboli.
4)Funkcioniranje centralnog procesora, odnosno
opce kognitivne sposobnosti. Kontrola i
komparacija prije primljenih i novi pristizucih
podataka osigurava procese predvidjanja,
planiranja, odlucivanja i sl.

5)Dugotrajnom memorijom, elementom koji jedini

nije zajednicki opisanim modelima, njezina je
funkcija cuvanje i izdavanje informacija ako su
potrebne nekom procesoru. Podaci se u
dugotrajnu memoriju upisuju prema logickom
redu i tako da visestruko medjusobno povezani
cine logicku mrezu.

5. SLAJD
Prvenstveno se postavljalo pitanje kakva je povezanost
kognitivnih sposobnosti sa sportskom uspjesnoscu?
Jedan dio sportske javnosti drzi do toga da su sportasi
nedovoljno inteligentni, slabiji ucenici i studenti. Druga
varijanta karakterizira sport kao aktivnost u kojoj nije
potrebno puno razmisljati nego samo trenirati.
Beskonacno i uporno ponavljanje jednostavnih pokret
ponekad se laicima u sportu moze ciniti dovoljnim za
uspjeh. Je li to stvarno tako, ili se radi o zabludi? da bi
dobili odgovor na to potrebno je sagledati to sa dva
stajalista. S jedne strane, potrebno je utvrditi kognitivne
karakteristike osobe koja se bavi sportom, a s druge
strane analizirati kognitivne aspekte sportske aktivnosti.
Prvo razmatranje pokazuje kako sportasi bolje raspolazu
razvijenm kognitivnim funkcijama od
nesportasa( kosarkasi, nogometasi, rukometasi). Za
neke su sportove u nekim istrazivanjima dobiveni
suprotni rezultati. S toga se moze zakljuciti kako su
sportasi i vecini slucajeva kognitivno iznadprosjecni, ali

postoje i iznimke. Iz toga razloga je bolje postaviti ovo

pitanje.
prvenstveno analizirati sportsku aktivnost s motrita
njezinih moguih kognitivnih elemenata
s obzirom na kognitivno funkcioniranje, sportove
moemo opisati pomou tri sustava nunih
karakteristika:
1) strukturalnog sustava, pod tim se
podrazumjeva aktivnost koja je definirana
sportskim pravilima, konvencijama i dogovorima.
Strukturalni sustav sportske aktivnosti moze se
opisati kao skup propisanih akcja, zahvata,
suradnje igraca i sl.
2) kretnog sustavapod tim se
podrazumjevaju svi pokreti i sklopovi pokreta koji
se izvode tijekom sportske aktivnosti. Kretni sustav
moze se opisati i kao skup svih oblika kretanja, kao
sto su skokovi, tranja, bacanja, okretanja u
prostoru i sl.
3) sustavu zahtijevanih motorickih sposobnosti
pripadaju sve one koje sportasu omogucavaju da
nauci i realizira kretne strukture u okviru pravila
nekog sporta.

6.SLAJD
Samo sa slajda procitati
7. SLAJD
Konativni faktori, odnosno osobine licnosti, znacjni su za
razumijevanje i predvidjanje ponasanja covjeka u razlicitim
situacijama, npr. U situacjama treninga, natjecanja,
komunikacije s drugim sportasima, trenerom idr. Licnost kao
neobicno vaznu kompomentu sportskog uspjeha isticu mnogi
treneri i sportski strucnjaci.
Konativni faktori najpotpunije se mogu obrazloziti
kibernetickim modelom licnosti. U modelu je opisan niz
konativnih regulatora koji su zaduzeni za adaptaciju covjeka
na razlicite uvjete vanjske i unutarnje okoline. Konativni
regulatori osiguravaju prilagodbu tako da reagiraju na
odredjeni tip problema i odreene situacije u okolini.
Regulatori-treba objasniti:
1)regulator obrane osjetljiv je na situacije u kojima je prisutno
fizicko ili psihicko potencijalno ugrozavanje pojedinca. U takvim
slucajevima regulator moze reagirati strahom odnosno
povlacenjem iz ugrozavajucih okolnosti
2) adaptacijska vrijednost regulatora napada lezi u osjetljivosti na
situacije sprecavanja. Tu se ubrajaju ometnje u dostizanju nekog
cilja, u situacijama u kojim se ne odvija sve prema nekom planu,
psihicke ili fizicke prepreke.
3)adaptacijska vrijednost regulatora organskih funkcija dvojaka
je. S jedne strane zaduzen je za skladno odvijanje osnovnih
zivotnih procesa, a s druge strane osjetljiv je na sve slucajeve
bolesti, poremecaja i sl.
4) regulator aktiviteta brine o stanju budnosti i mijenja ga od
najdubljeg sna do maksimalne ukljucenosti pojedinih dijelova ili
cijelog zivcanog sustava

5) regulator cjeline licnosti zaduzen je za uskladjivanje svih

psihickih funkcija, kognitivnih, konativnih i motorickih. Njegov
zadatak je osigurati cjelovitost licnosti.
6) regulator socijalnih odnosa linosti usklauje cjelokupno
psihiko funkcioniranje i ponasanje covjeka sa zahtjevima,
normama i obicajima socijalne sredine ali i sa vlastitim usvojenim
normama i idealima

8. SLAJD
Slajd samo malo procitati tablicu
9. SLAJD
Procitati ili nauciti
10. SLAJD
Objasnjenje krivulje: s porastom treme ali samo do odreene
granice, rastu i sportski rezultati. Nakon te granice rezultati
opadaju, a s daljnjim rastom treme postajat ce sve slabiji, tj,.
Postoji odredjeni optimalni intenzitet treme, najbolji za sportski
rezultat. Vrijednost intenziteta varira u skladu s vrstom sporta,
razinom natjecanja, linosti sportasa i dr.
11. SLAJD
Samo procitati