Professional Documents
Culture Documents
PSIHOLOGIJA LINOSTI
TEORIJA I EMPIRIJA
Podgorica, 2015
Selman Repiti
Psihologija linosti: Teorija i empirija
Izdava:
Autorsko izdanje
e-mail: selman9r@yahoo.com
Mjesto izdanja:
Podgorica
Lektor i korektor:
Ilda Imamovi
Idejno rjeenje korice:
Selman Repiti
SADRAJ
Predgovor
Kako koristiti ovu knjigu
1.
Osnove psihologije linosti
2.
Psihodinamska teorija Sigmunda Freuda
3.
Analitika psihologija: Teorija linosti C. G. Junga
4.
Lacanov psihoanalitiki pristup
5.
Socio-psihoanalitiki pristup Karen Horney
6.
Sociopsiholoki pristup Ericha Fromma
7.
Jo neki znaajni neoanalitiari
7.1. Anna Freud
7.2. Melanie Klein
7.3. Donald Winnicott
7.4. Harry Sullivan
8.
Individualna psihologija Alfreda Adlera
9.
Personologija Henrya Murraya
10.
Teorija motivacije Abrahama Maslowa
11.
Jo neki humanisti i egzistencijalisti
11.1. Carl Rogers
11.2. William Glasser
11.3. Viktor Frankl
12.
Teorija linih konstrukata Georgea Kellya
13.
Bihevioralni i sociokognitivni pristupi
13.1. Biheviorizam B. F. Skinnera
13.2. Sociokognitivni pristup A. Bandure
13.3. Teorija vremenskih perspektiva P. Zimbarda
14.
Teorija linosti Gordona Allporta
15.
Dimenzionalna teorija linosti Hansa Eysencka
16.
Faktorsko-analitika teorija linosti Raymonda Cattella
17.
Linost u petodimenzionalnom prostoru
17.1. Model velikih pet
17.2. Petofaktorski model
18.
HEXACO i Model velikih sedam
18.1. HEXACO model
1
2
3
15
37
53
63
71
81
81
82
83
85
89
97
107
119
119
120
123
128
139
139
141
143
149
161
171
181
181
183
191
191
193
201
201
203
209
209
213
217
217
221
225
228
233
241
241
244
247
253
253
255
256
257
257
259
263
295
319
PREDGOVOR
f) kognitivna/REBT (REBT je akronim za racionalno-emocionalnobihevioralnu psihoterapiju; a autori su: Albert Bandura, Albert
Ellis i Ulric Neisser) i
g) humanistika (Abraham Maslow, Albert Ellis, Carl Rogers).
Primjeujemo da se Eysenckova teorija linosti svrstava u bioloku
grupu pristupa, kao i u pristupe koji se bave crtama linosti. Takoe, teorija
Alberta Ellisa, pripada humanistikom i REBT pristupu. Bandurina socijalnokognitivna teorija navedena je kao kognitivni/REBT pristup, premda ona
pridaje veliku vanost socijalnim faktorima (npr. uenju po modelu). Ovdje
uoavamo na kakve potekoe nailazimo, kada pokuavamo klasifikovati
teorije linosti po njihovom sadraju.
1.3. Dimenzije teorija linosti
Teorije linosti mogue je pozicionirati na nekoliko kontinuuma, koji
saimaju njihove glavne odlike. To je drugi nain identifikacije njihovih
glavnih karakteristika i principa na kojima poivaju. Schultz i Schultz (2005)
navode sljedee dimenzije:
-
12
Rekapitulacija poglavlja
1. Za nomotetiki pristup karakteristino je ispitivanje individualnih
razlika na velikom broju ljudi.
T N
2. Freudova teorija linosti je deterministika.
T N
3. Dobra teorija mora biti opovrgljiva.
T N
4. ta je teorija linosti?
5. Kako R. B. Cattell definie linost?
6. Koju definiciju predlau Larsen i Buss (2008)?
7. ta je paradigma?
8. U okviru koje paradigme B. F. Skinner raspravlja o linosti?
9. Koje su odlike bioloke paradigme?
10. Objasniti dimenziju reaktivnostproaktivnost.
13
14
15
16
represija (potiskivanje);
racionalizacija (dva tipa ''slatki limun'' i ''kiselo groe'');
premjetanje;
regresija;
fiksacija;
reaktivna formacija (formirana ili pretformirana reakcija);
negacija (poricanje);
sublimacija (nadilaenje);
19
kompenzacija (i natkompenzacija);
projekcija;
idealizacija;
odraivanje (eng. acting out);
anticipacija;
izbjegavanje;
identifikacija;
izolacija;
pasivna agresija;
supresija;
simbolizacija;
otpor;
humor;
autistina fantazija;
konverzija;
altruizam i
efekt lanog konsenzusa.
22
23
ako ima pozitivan stav prema tome, smatrae da vei broj drugih ljudi takoe
ima pozitivan stav prema datom objektu. Ukoliko neko ima negativan stav
prema odreenom fenomenu ili drutvenom pitanju, tvrdie da vei dio
populacije ima isti ili slian odnos prema tom pitanju (temi, fenomenu). Ross,
Greene i House (1977), u svjetlu atribucijske teorije, efekat lanog
konsenzusa odreuju kao poimanje vlastitih bihevioralnih izbora i prosudbi
kao relativno uobiajenih i prilagoenih datim okolnostima (''svaka/prosjena
osoba bi uradila ono to sam ja preduzeo u ovakvoj situaciji''), a da se pritom
ostali bihevioralni izrazi i odgovori smatraju rijetkim, neodgovarajuim i
devijantnim.
Gilovich (1990) istie relativnu prirodu efekta lanog konsenzusa:
ljudi ne misle da velika veina drugih ima sline stavove kao oni ili se slino
ponaa u odreenoj vrsti situacija. Oni prije smatraju da grupe (odnosno
subpopulacija) sline onoj kojima i sami pripadaju, dijele sline stavove,
osobine i obrasce ponaanja. Tako neko nee smatrati da velika veina
svjetske populacije ima negativan stav prema fundamentalizmu, ve da takav
stav imaju oni koji zaista ne pripadaju fundamentalistikim pokretima, ve
politikim opcijama koje su nespojive sa fundamentalizmom.
U psihologiji linosti, mehanizam efekta lanog konsenzusa shvaen
je neto drugaije. Baumeister, Dale i Sommer (1998) navode da je ovaj
odbrambeni mehanizam slian projekciji, te da slui za ouvanje generalnog
samopotovanja, a osobe koje ga koriste pokazuju nii nivo depresivnosti.
Takoe, po pomenutim autorima, uloga efekta lanog konsenzusa (u sluaju
opravdavanja vlastitih osobina linosti i ponaanja koja nose negativne
konotacije) je da smanji salijentnost (perceptivnu istaknutost) osobe koja bi
mogla biti oznaena kao jedinstveno zla, nemoralna ili nepotena
(Baumeister, Dale i Sommer, 1998). Dakle, ukoliko prepisujemo na nekom
testu, moemo se odbraniti rijeima ''svi to rade'' ili ''i drugi iz mog odjeljenja
se tako ponaaju u testnoj situaciji''. Tako smanjujemo bojazan da e nas
drugi odrediti kao jedinstven sluaj nekorektne osobe i varalice.
Jasno je da ne moemo sve mehanizme odbrane smatrati neim to
naruava nae mentalno zdravlje. Neki od njih su zreli (npr. anticipacija,
humor, altruizam, sublimacija i, eventualno, supresija), dok su drugi manje
korisni kada je u pitanju psiholoko dobrostanje (regresija, fiksacija,
represija, autistina fantazija, negacija, projekcija i slino).
26
ocem. Djeak se, na neki nain, nadmee sa ocem, kako bi ''osvojio'' svoju
majku. Slino, djevojica se takmii sa svojom majkom, kako bi ''prodobila''
oca za sebe (Elektrin kompleks). Ovaj period praen je strahom od kastracije
(kod djeaka) i strahom od separacije (kod djevojica). Uspjeno razrjeenje
Edipovog i Elektrinog kompleksa, te blagovremena identifikacija sa
istospolnim roditeljem, vodi zdravom prihvatanju vlastite seksualnosti.
Pojedinci fiksirani na ovu fazu razvoja imaju problema sa usvajanjem vlastite
spolne uloge, odnosno seksualnog identiteta. Posljedice su transseksualnost,
transvestitizam i homoseksualizam.
Faza latencije je, navodno, period mirovanja. Dijete polazi u kolu,
iri svoj ivotni i iskustveni prostor, te se suoava sa realnou i privikava na
vanporodino okruenje. Ono pokuava uspostaviti socijalne odnose i
posvetiti se procesu uenja. Ukoliko je uspjeno, moe razviti visoko
samopotovanje, tj. samopouzdanje. U suprotnom, mui ga osjeaj inferiornosti i izolacije.
Posljednja faza psihoseksualnog razvoja je genitalna, koja je
povezana sa razvojem zrele linosti i uspjenim ulaskom u svijet odraslih.
Nagoni opet postaju aktivni, dovrava se identifikacija sa spolnom ulogom i
vlastita seksualnost postaje stabilnija i zrelija. Ukoliko je dijete (sada ve
adolescent) osujeeno ili deprivirano u ovoj fazi, moe razviti probleme kao
to su: antisocijalno ponaanje, ovisnosti razliite vrste, osjeaj izolacije i
neadekvatnosti, te razne probleme koji imaju veze sa seksualnou.
2.5. Psihoanalitike tehnike i metode
U svrhu rada sa klijentima, te opisivanja i objanjavanja nesvjesnih
intencija, kompleksa i manifestnih simptoma, u okviru psihodinamske
paradigme su razvijene sljedee tehnike: tehnika slobodnih asocijacija,
analiza omaki, psihoterapijski rad na otporu klijenta u vidu pomaganja
klijentima da steknu racionalni uvid u vlastito stanje, analiza transfera i
kontratransfera, analiza sadraja snova, kao i psihobiografske studije.
Tehnika slobodnih asocijacija. Klijent treba govoriti sve ono to mu
pada na pamet, bez svjesnog izostavljanja ili selektivne verbalizacije. Dakle,
klijent bi trebao izvjetavati i o mislima koje upuuju na agresivnost,
seksualnost, posrameljenost ili mu djeluju smijene (npr. Trull i Prinstein,
29
33
Rekapitulacija poglavlja
1. Devaluacija je mehanizam odbrane suprotan idealizaciji.
T N
2. Po Freudovom strukturalnom modelu linosti, razlikujemo svjesno,
predsvjesno i nesvjesno.
T N
3. U analnoj fazi psihoseksualnog razvoja dolazi do formiranja
seksualnog identiteta.
T N
4. Zato Freudovu teoriju ubrajamo u ''velike teorije''?
5. Koje su zamjerke koje je mogue uputiti psihoanalitikoj paradigmi?
6. Navesti bar tri zrela mehanizma odbrane.
7. Kojim principom je voen id, a kojim superego?
8. ta je libido?
9. ta je kontratransfer?
10. Navesti primjer za simbolizaciju.
11. Dvije vrste racionalizacije su ______________ i _______________.
35
36
38
41
42
ljudima koji nas okruuju. Dakle, ovo nije autentini dio linosti, ve njena
fasada.
Sjenka je ''tamni'' dio linosti, koji ne elimo pokazati svijetu.
Veinom sadri impulse iju ekspresiju drutvo i kultura u kojoj se nalazimo
osuuju. To mogu biti agresivni i seksualni nagoni. Kada se desi da ispoljimo
svoju sjenku, to se najee ne deava svjesno.
Anima je skup impulsa i potencijalnih ponaanja koja vie odgovaraju
femininoj linosti, ali su dio muke podsvijesti. Dakle, mukarci posjeduju
inherentne potrebe za pokazivanjem: njenosti, ljubavi, brinosti, ranjivosti i
osjetljivosti, te nesvjesnu potrebu da budu voeni emocijama.
Animus je konstelacija maskulinih tendencija i osobina, koja lei u
podsvijesti ena. Dakle, po Jungu, ene takoe imaju sljedee impulse (kojih
veinom nisu svjesne) da budu: takmiarski nastrojene, agresivne,
dominantne, nametljive, socijalno potentne i voene logikom razuma.
Jastvo (sopstvo, self) je centralni, sutinski dio linosti, odnosno sr
oko kojeg se grupiu ostali arhetipovi. Primjeujemo da su na Jungovo
odreenje jastva uticale istonjake filozofije i doktrine. Da bi se dolo do
istinskog sebe, potrebno je proi kroz proces koji Jung naziva individuacija, a
odnosi se na postajanje sobom, bez imitacije drugih i oslobaanjem od
arhetipalnih uticaja persone, anime i animusa (Stein, 2005). Rije je, ustvari,
o samopostajanju, samoispunjenju i samoostvarenju. Po Jungu, ovo je
prirodni proces voen onim to on naziva principium individuationis. ovjek
se prilagoava vanjskom svijetu procesom progresije, a prihvata unutranji
svijet procesom regresije.
Opisani procesi se odvijaju kroz transformaciju ega, odnosno
postizanje balansa izmeu psihikih funkcija koje su ve opisane, putem tzv.
transcendentne funkcije. Ova funkcija ''pomiruje'' svjesni i nesvjesni dio
linosti, nakon to omogui ''uspostavljanje dijaloga'' izmeu njih (Jung,
1916/1957). Na kraju ovog unutranjeg puta, osoba postaje slobodna, osjea
se ispunjeno i svjesna je da je spoznala istog (istinskog) sebe. Istonjaka
mandala (simetrian geometrijski oblik koji u svojoj sloenosti krije
eleganciju jednostavnosti) je, shodno Jungovim uvjerenjima, slikoviti prikaz
samoafirmirane i samoaktualizirane osobe.
43
44
45
U razdoblju srednje odrasle dobi (negdje oko 35. ili 40. godine
ivota), ovjek postaje sklon samorefleksiji, te svjesnom odabiru izmeu
razliitih alternativa nastavka ivota. Ovdje se suoava sa uspjesima,
neuspjesima, raskidanjem starih i zapoinjanjem novih prijateljskih i
romantinih veza. ovjek se suoava sa krizom (u razvojnoj psihologiji
poznatoj kao ''kriza srednjih godina''), iz koje se moe izroditi izolacija,
stagnacija i osjeaj besperspektivnosti, ali i uvid u vlastiti ''put'', kojim treba
ii sve do kraja ivota. Svako od nas ima jedinstvenu ivotnu trajektoriju
koju treba otkriti, pronai i uputiti se njome, kako bi se proces individuacije
mogao odvijati nesmetano i autentino. Ovo je prekretnica u razvoju ovjeka,
koju moemo opisati suncem u zenitu, koje polako zalazi.
U periodu zrelog, kasnog odraslog doba, odnosno starosti i sticanja
mudrosti, osoba bi se trebala pripremati za prihvatanje vlastite smrtnosti,
odnosno za svoj posljednji as. Pozitivno doivljena zadnja faza razvoja
okarakterisana je ovjekovom pomirenou sa ivotom. Jasnije, dovoljno
mudra i ''zaokruena'' (integrirana) osoba, nee se aliti na nepravdu ivota,
niti na odreeni vid zakinutosti koji je prije osjeala. Ona nee dozvoliti da
razliite situacije naruavaju njen unutranji mir i stabilnost, ve e ih
prihvatati kao neto prolazno, vanjsko i kao takvo per se. Ovo razvojno
razdoblje je, metaforiki reeno, period zalazeeg sunca.
3.5. Jungovi principi vezani za dinamiku psihike energije
Jung je postulirao tri principa (pretpostavke) kretanja energije psihe:
entropiju, opoziciju i ekvivalenciju. Entropiju i ekvivalenciju je odredio po
principima koji vladaju u fizici (tanije u termodinamici), dok je princip
opozicije vie vezan za filozofiju (tanije, dijalektiku).
Princip entropije vodi u ravnoteu investiranja psihike energije,
odnosno u jedan vid homeostaze (Schultz i Schultz, 2005). Ako ova energija
pretjerano impregnira odreenu grupu objekata, u isto vrijeme postoji
tendencija da se ona ''pretae'' na druge objekte, kako bi se postigao balans.
Ovaj mehanizam je slian fizikom mehanizmu sistema spojenih posuda.
Princip opozicije je u osnovi svake ovjekove motivacije i tendencije.
Postojanje suprotnosti (regresija progresija, dobro loe, stvaranje
unitavanje...) potie psihiku energiju na djelovanje i ispoljavanje. Svaka
46
47
48
snu, naprimjer, moe djelovati inferiorna psihika funkcija, koja tokom dana
nije toliko aktivna.
3.8. Studije sluaja i istraivanja
Rosen, Smith, Huston i Gonzales (1991) su proveli seriju studija o
arhetipovima i razumijevanju simbola. U prvoj su sudionicima prezentovali
40 slika na kojima su se nalazili karakteristini simboli (primjeri su ''jabuka'',
ije je konotativno, apstraktno znaenje znanje i ''drvo'' porijeklo, rast,
stvaranje). Sudionici su trebali navesti znaenje prikazanog simbola, u vidu
jedne rijei. Registrovano je samo 5.17% tanih ili priblino tanih odgovora.
Autori ove studije zakljuuju da, u pravilu, sudionici nemaju svjesnog znanja
o simbolima (koji se odnose na uobiajene arhetipove).
U drugoj studiji (Rosen i sar., 1991), sudionicima je ponuena lista od
80 rijei, gdje su trebali svaki simbol povezati sa tanim znaenjem (pola se
odnosilo na date simbole, a druga polovina je sadrala pojmove koji su mogli
biti jednako privlane, ali netane alternative). Ovdje je takoe bilo malo
tanih prepoznavanja (samo 6.5% od ukupnog broja odgovora sudionika).
U treoj studiji (Rosen i sar., 1991), uestvovale su dvije grupe
sudionika, kojima su prezentirani simboli sa tanim znaenjem, a u drugoj
eksperimentalnoj situaciji sa ispremetanim znaenjem (npr. pravo znaenje
jednog simbola navedeno je kao znaenje drugog simbola). Ispitivano je u
kojoj mjeri e sudionici upamtiti prava znaenja. U oba eksperimentalna
uslova, dobijeno je oko pola tanih prepoznavanja. Dakle, i u sluaju
pogreno uparenih simbola sa znaenjima, dobijeni procenat tanih odgovora
(prisjeanja) bio je iznad 40% (tano uparena znaenja sa simbolima poluila
su preko 50% tanih odgovora). Autori ove studije zakljuili su da znaenje
simbola (odnosno generalni, orijentacioni sadraj arhetipova) biva
prepoznato jedino nesvjesno, dok na svjesnom nivou ostaje skriveno.
Rezultati opisanog istraivanja mogu se interpretirati na sljedei
nain: (ne)prepoznavanje simbola je rezultat neije ope informisanosti i
obavijetenosti, tj. opeg znanja. Prepoznavanje je lake od dosjeanja, otuda
vei procenat odgovora kada se od sudionika trailo da prepoznaju znaenje
simbola na osnovu ponuenih rijei. Nadalje (referirajui se na treu studiju),
sudionici e svakako povezivati logino znaenje sa simbolom koji ga ''nosi''
49
Rekapitulacija poglavlja
Za ekstravertni stav, karakteristina je orijentacija prema sebi. T N
Miljenje i emocije spadaju u perceptivne funkcije.
T N
Arhetipovi su ispunjeni identinim sadrajima.
T N
Latentne maskuline osobine i tendencije kod ena jednim imenom se
nazivaju ______________.
5. ta je kolektivno nesvjesno i koje je jo nazive Jung koristio za ovaj
dio linosti?
6. Koje su odlike introvertno-intuitivnog tipa linosti?
7. Po Jungu, dva osnovna stava, tj. tendencije su ________________ i
_____________________.
8. ta je sinhronicitet? Koje je njegovo statistiko objanjenje?
9. Na ta upuuju rezultati istraivanja o pouzdanosti i valjanosti MyersBriggsovog indikatora tipova?
10. Koji je, po Jungu, trei stadijum u razvoju ovjeka i ta ga
karakterie?
11. ta je princip entropije, kada je u pitanju dinamika psihike energije?
12. Koja je uloga transcendentne funkcije?
13. ta je individuacija?
14. Opisati razliku izmeu persone i sjenke.
15. ta je, po Jungu, kompleks?
16. Koje su glavne kritike Jungovog pristupa linosti?
17. Gdje moemo ''nai'' arhetipske, odnosno primordijalne slike?
18. Koji od tri principa dinamike energije pokriva ono to je u fizici
poznato pod pojmom ''konzervacija energije''?
19. ta je, po Jungu, senzitivnost?
20. Koji sadraji se nalaze u individualnom nesvjesnom?
21. Identifikujte arhetipove u pjesmama (po svom izboru) engleskog
pjesnika Williama Blakea.
1.
2.
3.
4.
52
vezanoj za pravni sistem) smatraju da se neko urotio protiv njih (Drugi Veliki
Drugi), koji kontrolie pravosue (Veliki Drugi, odnosno Simboliko) i eli
im nauditi tako to e ih osuditi kada zapravo nisu krivi. Kako bi to
prevenirali i preduhitrili ovaj ''proces'', oni se odluuju optuivati druge
(podnositi tube protiv njih), odnosno ponaati u skladu sa realno shvaenim
Imaginarnim. Drugi primjer je vjerovanje nekih psihotiara, koje je Lacan
tretirao, da neko pie kroz njih (tzv. automatsko pisanje). Pisanje, kao jeziko
izraavanje, proizvod je simbolikog poretka i prihvatamo ga kao nain
komunikacije. Meutim, psihotiari smatraju da ''neko'' (Drugi Veliki Drugi)
koristi njihove ruke u svrhu pisanja, te da napisano ne potie od njih. Lacan
(2006) ovo zove insistiranjem na lancu oznaitelja.
4.2. Razvoj linosti
Po Lacanu, prva faza djetetovog razvoja, odnosno odnosa prema sebi i
okolini, poklapa se sa ''uronjenou'' u imaginarni registar. Dijete ne razlikuje
sebe od drugih, vanjske od unutranjih procesa, te npr. majinu dojku pojmi
kao neto to pripada njemu samome (Eagleton, 2011). Dakle, dijete moe
doivjeti neki dogaaj u svojoj okolini kao dio njega ili kao neto to se
nuno odnosi na njega (u razvojnoj psihologiji, ovo je poznato kao
egocentrizam). Isto tako, negdje do otprilike estog mjeseca, bebino iskustvo
se moe opisati kao haotina igra: percepcija, potreba, osjeanja i pokreta.
Praktino, beba je ovdje ''uronjena'' u Realno svog psihikog polja.
Najvaniji koncept ovog dijela Lacanovog pristupa je ''stadijum
ogledala'' (fr. le stade du miroir). Ova faza razvoja se odvija izmeu 6 i 18.
mjeseca. Dijete gleda svoju sliku u ogledalu i vjeruje u njenu realnost,
meutim, to je samo refleksija na odreenoj ravni (Lacan, 2006). Dakle,
Imaginarno se mijea sa Realnim. Ovdje se, na neki nain, pravi zjap izmeu
pravog identiteta i odraenog identiteta, jer se dijete poinje identifikovati sa
svojim odrazom u ogledalu. Ovaj stadijum je, po Lacanu (2006), nuan za
djetetovo uspostavljanje veze sa fizikom stvarnou, te za formiranje ega.
U djetetovu vlastitost se ugrauje drugost, odnosno slika koju drugi
imaju o djetetu se prihvata kao vlastita slika o sebi. To je zato to u ogledalu
(Imaginarnom) dijete percipira svoju cjelovitost, dok u njegovoj ''realnosti''
postoji izvjesna fragmentacija (ve je reeno da u poetku dijete ne
primjeuje razliku izmeu sebe i okoline, odnosno mnogi njegovi ''dijelovi''
56
57
4.3. Zurenje
Zadovoljenje neije elje je nemogue u realnom registru. Zato
pribjegavamo fantazmama, koje su dio Imaginarnog. Dakle, kada zatraimo
da naa istinska elja zaista bude zadovoljena, nailazimo na prazninu. Tako iz
Simbolikog vidimo Realno. Gledanjem u pravcu ispunjenja, uoavamo da
sm objekat koji elimo zuri u nas. To gledanje neega to gleda nas same,
izaziva osjeaj neprijatnosti i nelagode, koji vodi u doivljaj neadekvatnosti
postojanja.
Slino, ponaajui se na odreeni nain, uvijek traimo potvrdu od
Simbolikog da je to ponaanje ''dovoljno dobro'' za Velikog Drugog.
Odnosno, i kada mislimo da smo autentini i spontani, ustvari smo uslovljeni
simbolikim poretkom, tj. socijalno-poeljnim i zacrtanim pravilima vladanja
i djelovanja. Kako je nemogue u potpunosti se prilagoditi oekivanjima
Velikog Drugog, te vidjeti idealnu sliku sebe u njegovim oima, uvijek
osjeamo da nismo dovoljno dobri ili da ne vrijedimo koliko bi trebalo da
vrijedimo.
Dakle, sama strukturiranost Simbolikog koje upravlja naim
djelovanjem, uvijek e biti referentna taka po kojoj emo prosuivati svoje:
ponaanje, izgled, elje, tenje i postignua. Kako bismo izbjegli zurenje
Realnog, ostaje nam da nastojimo ispunjavati kriterije i norme simbolikog
poretka.
4.4. Strukture subjektivnosti
Lacan razlikuje tri strukture odnosa izmeu subjekta i Velikog
Drugog: neuroze, perverzije i psihoze. Kovaevi (2010) nudi objanjenja
ovih struktura:
A. Neuroze nastaju kroz potpunu utopljenost u Simboliko, to je
manevar koji treba neurotiaru priskrbiti izvjesnost, sigurnost i
odreenost. Meutim, Simboliko je puno rupa, ambivalentnosti i
nedoreenosti, tako da neurotiar ostaje nezadovoljan i kolebljiv.
Ako osoba ima dijagnozu opsesivno-kompulzivnog poremeaja
(OKP ili OCD), poznatog i kao opsesivna neuroza, ona ne moe
prihvatiti da je zadovoljenje elje praeno nedostatkom koji je
nemogue otkloniti. Ona se, na neki nain, pokuava zatititi od
58
60
Tabela 1
Saetak Lacanove teorije
Registri
Strukture
subjektivnosti
Stadijum
ogledala
Objekt malo
''a''
Rekapitulacija poglavlja
1. U Lacanovoj psihoanalizi, Zakon i drutvene norme su predstavljene
u vidu koncepta ''oca''.
T N
2. Stadijum ogledala odvija se izmeu 6. i 18. mjeseca ivota.
T N
3. Idealni ego je entitet lociran u Imaginarnom.
T N
4. ta sve obuhvata simboliki registar?
5. Koja je glavna uloga Imaginarnog?
6. Po emu se psihoza, kao struktura subjektivnosti, razlikuje od
neuroze?
7. Kako Lacan definira elju?
8. Kako biste odredili (definirali) objekt malo ''a''?
61
62
submisivnost (inferiornost);
ljubav (afektivnost);
mo (posesivnost i presti/reputacija) i
povlaenje.
Rekapitulacija poglavlja
1. Potrebe za prestiom i svoenjem ivota na ''uske okvire'' su indikator
''kretanja protiv ljudi.''
T N
2. Horneyina teorija potvruje Freudovo stajalite o seksualnom nagonu
kao o osnovnom pokretau ljudske aktivnosti.
T N
3. Karen Horney je identificirala 10 normalnih potreba.
T N
4. ta je bazina anksioznost?
5. Na koje naine se manifestuje samoprezir?
6. Koje tendencije su vezane za neurotino postizanje idealne slike o
sebi?
7. Kada naini zatite sebe od neprijateljski nastrojenog svijeta postaju
kompulzije?
8. Koje potrebe su karakteristine za neurotski stil ''kretanja protiv
ljudi''?
9. Kako K. Horney definira alijenaciju?
10. ta je bazina hostilnost?
68
69
70
receptivni (primalaki);
izrabljivaki (eksploatatorski);
sakupljaki;
trini (trgovaki) i
produktivni.
75
Hitler plaio svog autoritarnog oca, dok je s druge strane, bio izrazito
privren majci. Kao adolescent, Hitler je zapadao u razliite nevolje, te se
esto povlaio u svijet mate. Kasnije, opisivan je kao: egocentrian,
impulzivan, emocionalno hladan, neempatian, agresivan i tvrdoglav. Hyland
i sar. (2011) ove karakteristike povezuju sa jednom od dimenzija linosti koju
je predloio Hans Eysenck sa psihoticizmom. Psihoticizam i intenzivan
stres (''okida'') mogu rezultirati nastankom psihotinih poremeaja, kao to
su shizofrenija i paranoja. U skladu s tim, ovaj dravnik je mogao imati
dijagnozu posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP), kao i shizofreniju
paranoidnog tipa.
Saunders i Munro (2000) su konstruirali instrument za mjerenje
konzumeristike orijentacije Saunders Consumer Orientation Instrument
(SCOI). Meutim, ovaj upitnik, ustvari, predstavlja operacionalizaciju
receptivne i trine orijentacije, kao dva povezana fenomena potroakog
drutva. Utvreno je da rezultati na SCOI-u pozitivno koreliraju sa:
autoritarnou, konformizmom, ispoljavanjem agresije, materijalizmom,
nivoom anksioznosti, depresivnou i uestalou gledanja komercijalnih TV
kanala, dok je dobijena negativna korelacija izmeu potroake orijentacije i
dobrovoljne jednostavnosti (eng. voluntary simplicity) tj. kupovine stvari
koje su nune i pridavanja panje nematerijalnim potrebama, te socijalnoj i
ekolokoj odgovornosti (Saunders i Munro, 2000).
6.7. Evaluacija Frommove teorije
Frommova teorija, prije svega, obuhvata tipologiju i motivaciju
linosti. Oslanja se na antropologiju i sociologiju, a predstavlja ambivalentno
stajalite prema ovjeku, svijetu i ljudskom iskustvu. Rijeju, ona je
dijalektika teorija.
Glavni prigovor upuen Frommovom pristupu mogao bi se odnositi
na termine koje koristi za oznaavanje odreenih formi zadovoljavanja
potreba (npr. incest, bratska ljubav i slino). Nadalje, postoji preklapanje
izmeu odreenih postavki, npr. postojanje biofilnog karaktera, produktivne
orijentacije, sindroma rasta, produktivne ljubavi i modusa ivljenja poznatog
pod nazivom ''biti''. Svi ovi termini i sintagme upuuju na isto, te se moe
rei da je Frommova mrea konstrukata redundantna. Meutim, Frommov
78
Rekapitulacija poglavlja
1. Potreba za povezanou sadri dijalektiki par incest vs. bratstvo.
T N
2. Trini karakter izrabljuje druge i eli prigrabiti to vie resursa za
sebe.
T N
3. Erotska ljubav, po Frommu, podrazumijeva odnos nejednakosti.
T N
4. Kojem tipu Freudovog karaktera odgovara Frommova receptivna
orijentacija?
5. Koje su karakteristike nekrofilnog karaktera?
6. Sindrom propadanja je suprotan sindromu __________________.
7. ta je simbiotska veza, kao nain zadovoljavanja potrebe za
povezivanjem?
8. ta je incestuozna simbioza?
9. ta je za Fromma ljubav prema sebi?
10. Koje su odlike naina ivljenja po principu ''imati''?
11. Koja Frommova orijentacija odgovara Freudovom analnom
karakteru?
12. Iz ega proizilaze ljudske (egzistencijalne) potrebe?
13. Po Frommu, kojem karakteru je pripadao Adolf Hitler?
14. ta je maligni narcizam?
15. Homo consumens, najea pojava savremene zapadne (pa i nae)
kulture, odnosno hiperkonzumerizma, pripada _______________
karakteru.
16. Koji su argumenti za tvrenje da je Fromm jedna od pretea pozitivne
psihologije?
17. Koji su nedostaci Frommove sociopsiholoke teorije?
18. Kako Fromm naziva svoje teorijsko stajalite?
19. Odaberite nekoliko tekstova pjesama turbo-folk anra i identificirajte
elemente eksploatatorskog i trinog karaktera.
79
80
84
Rekapitualacija poglavlja
1. Anna Freud je dala doprinos istraivanju privrenosti.
T N
2. Po M. Klein, prva faza u djetetovom razvoju je depresivna pozicija.
T N
3. Po Sullivanu, linost dostie svoju zrelost u periodu kasne
adolescencije.
T N
4. Koje je tehnike A. Freud kombinovala, kako bi prouavala razvoj
djece?
5. Koji faktori, po A. Freud, utiu na razvoj djece?
6. Mehanizam odbrane, za koji je Anna Freud smatrala da se treba
prouavati na normalnim ljudima, je ___________________ .
7. ta je, po M. Klein, zavist i kakva je njena uloga u razvoju linosti?
8. ta su unutranji objekti?
9. Po M. Klein, koji je sadraj djejih fantazija vezanih za Edipov
kompleks?
10. Uporediti Freudovo i Kleinino stajalite o razvoju superega.
11. ta su, po Donaldu Winnicottu, pravi i lani self?
12. Kako se, po Winnicottu, odvija djetetov razvoj od faze potpune
zavisnosti do sticanja osjeaja za drutvo?
13. ta je prelazni objekat i koja je njegova uloga?
87
88
93
95
Rekapitulacija poglavlja
1. Jedini produktivni ivotni stil, po Adleru, je socijalno-korisni stil.
T N
2. Maskulini protest je razvojni zadatak mukaraca, koji se zavrava
usvajanjem muke uloge.
T N
3. Po Adleru, ivotni stil se formira do pete godine.
T N
4. ta je fikcionalni finalizam?
5. Koji sinonim koristimo za kreativni self?
6. Po emu se odlikuje vladalaki ivotni stil?
7. ta je teleologija?
8. U emu se ogleda Adlerov doprinos komunalnoj psihologiji?
9. Koji elementi Adlerove biografije su vezani za ''inferiornost organa''?
10. ta je tenja ka superiornosti?
11. ta je kompleks superiornosti?
12. Koji su izvori kompleksa inferiornosti?
13. Koje su, po Adleru, karakteristike jedinaca?
14. Da li je pozicija najmlaeg djeteta u porodici odreena, ili se ono
mora boriti za nju?
15. ta je koncept socijalnog interesovanja?
16. Koje su, po Adleru, odrednice dobrog mentalnog zdravlja?
17. Na ta upuuju istraivanja o redoslijedu roenja djece? Koliko se
njihovi rezultati slau sa Adlerovim pretpostavkama?
18. Navesti razlike izmeu Adlerove i Frommove teorije linosti.
19. Koji su nedostaci Adlerove individualne psihologije?
20. Pronaite knjigu Baraka Obame: ''Snovi moga oca'' (Dreams from my
father), te analizirajte njegovu biografiju, referirajui se na Adlerovu
teoriju linosti.
96
97
98
99
9.6.Istraivanja
Tuerlinckx, Boeck i Lens (2002) su, pored ostalog, ponudili pregled
istraivanja o pouzdanosti i valjanosti Testa tematske apercepcije. Ovaj test
je, zbog njegove specifine forme, teko podvrgnuti standardnim psihometrijskim procedurama za utvrivanje metrijskih karakteristika. Ipak,
postoje odreeni podaci o metrijskim svojstvima TAT-a: test-retest
pouzdanost mu je daleko ispod prihvatljivog nivoa za testove linosti (rtt je
izmeu .30 i .40); pouzdanost tipa interne konzistentnosti, ukoliko se uzmu u
obzir istraivanja sa visokim slaganjem meu procjenjivaima, je via od
test-retest pouzdanosti, ali opet ispod prihvatljive granice; a konvergentna
valjanost TAT-a je jako niska (Tuerlinckx i sar., 2002).
Lilienfeld, Wood i Garb (2000) su proveli meta-analizu istraivanja u
kojima su ispitivane metrijske karakteristike sljedeih projektivnih testova:
Rorschachovog testa mrlja, TAT-a i testova crtanja ljudske figure. U sluaju
Testa tematske apercepcije, utvrdili su da je slaganje meu procjenjivaima
visoko, ali da izmeu skorova na TAT-u i odgovarajuih mjera samoprocjene
postoje niske i statistiki neznaajne korelacije (Lilienfeld i sar., 2000). Ovaj
drugi nalaz moe se objasniti razlikom izmeu implicitnih (npr. projektivnih
testova) i eksplicitinih mjera (npr. self-report mjera): implicitne mjere
zahvataju potrebe koje bi trebale biti trajnije i dugorono predviati
ponaanje, dok eksplicitne mjere esto ukazuju na tipina reagovanja
sudionika u datim situacijama (te najee ne sadre skale disimulacije,
odnosno skale lai).
Eurelings-Bontekoe, Zwinkels, Schaap-Jonker i Edrisi (2011) su
proveli eksperimentalno istraivanje, u kome su odrasli sa dijagnozom
autizma uporeivani sa kontrolnom grupom koju su inile osobe sa drugim
psihijatrijskim poremeajima. Analizirali su narative sudionika, dobijenih na
osnovu prezentiranih slika TAT-a. Utvrdili su da je grupa sudionika sa
autizmom pokazala: nii stepen socijalnog uvida, slabiju centralnu
koherenciju (tj. probleme u sintezi razliitih dijelova slike, kako bi se pojmila
cjelovitost prikazanog konteksta/situacije) i tekoe sa opisivanjem i
interpretiranjem pokreta na slikama (Eurelings-Bontekoe i sar., 2011). Dakle,
Test tematske apercepcije bi mogao imati aplikativnu vrijednost u klinikom
kontekstu.
104
Rekapitulacija poglavlja
1. Beta-pritisak odnosi se na subjektivnu percepciju i interpretaciju
sredinskih faktora (uticaja).
T N
2. Murray je izuavanju linosti priao samo iz ugla motivacije. T N
3. Murrayev pristup je idiografski i holistiki.
T N
4. ta je akton?
5. ta je tema, a ta su epizode?
6. ta je, za Murraya, pritisak?
7. Nabrojati neke psiholoke nivoe, koji se procjenjuju TAT-om.
8. Koje potrebe spadaju u materijalne/materijalistike?
9. ta su viscerogene potrebe i koji je, po Murray, njihov drugi naziv?
10. Murray sekundarne potrebe naziva jo ______________ potrebama.
11. Koje tehnike je Murray sa svojim saradnicima koristio u istraivanju
linosti/organizma?
12. ta su latentne potrebe i gdje se one ipak manifestiraju?
13. Ukoliko su potrebe za dominacijom, pokoravanjem i spoznajom
represirane, u kakvom obliku se svaka od njih pojavljuje?
14. Kako biste definirali apercepciju?
15. Nabrojte potrebe koje spadaju u grupu afilijativnih.
16. ta je sukorancija?
17. Kojem analitiaru se Murray naroito divio?
18. Koji termin je Murray koristio, da bi oznaio jedinku, osobu, odnosno
individuu u svom istraivanju?
105
106
108
109
111
112
113
115
116
Rekapitulacija poglavlja
1. Ljubav i pripadanje spadaju u D-potrebe.
T N
2. Po Maslowu, sveobuhvatna teorija motivacije treba biti zasnovana
iskljuivo na situacijskim faktorima.
T N
3. Maslow smatra da treba praviti razliku izmeu vrhunskih iskustava i
''nadnaravnih doivljaja.''
T N
4. Maslowljevoj originalnoj hijerarhiji kasnije su dodate sljedee ljudske
potrebe: _________________ , ______________ i ______________.
5. Kako Maslow odreuje pozitivnu psihologiju?
6. Navesti bar 10 karakteristika samoaktualiziranih osoba.
7. Nabrojati i objasniti bar pet doivljaja tokom vrhunskih iskustava.
8. Iznad fiziolokih potreba, nalaze se potrebe za _______________, a
iznad potreba za ljubavlju, nalaze se potrebe za ________________.
9. Kojoj grupi potreba iz Maslowljeve hijerarhije pripada potreba za
autonomijom?
10. ta je samotranscendencija?
11. Navesti jednu od operacionalizacija Maslowljeve hijerarhije potreba.
117
118
dvije potrebe voljeti (i biti voljen) i biti cijenjen od strane drugih (i samoga
sebe). 1981. godine, dolazi do konane koncepcije, koju ini pet uroenih
potreba: preivljavanje/opstanak (eng. survival), ljubav i pripadanje (eng.
love & belonging), mo/cijenjenje (eng. power & recognition-worth), sloboda (eng. freedom) i zabava/uivanje (eng. fun).
Potreba za preivljavanjem postoji u cilju samoodranja organizma, a
zadovoljavamo je pijenjem, hranjenjem, disanjem... Ona je ''ugraena'' u na
stari mozak, tj. nie, filogenetski starije dijelove mozga, koji su razvijeni i
kod ivotinja (Glasser, 1985).
Naredne etiri potrebe se nazivaju psihikim (psiholokim) i one su te
koje nas ine ljudima. Preduslov njihovog zadovoljenja je adekvatna
anatomska podloga (kora velikog mozga), bez koje voljno ponaanje i
svjesnost ne bi bili mogui (Bai, 1994).
Potreba za ljubavlju i pripadanjem je odreena kao postizanje i
zadravanje vjerovanja da ljudi koji nam znae dovoljno brinu o nama. Na
nau ljubav, oni uzvraaju prijateljstvom i ljubavlju. Po Glasseru (1985), ova
potreba se ne zadovoljava samo sa ljudima, ve i s kunim ljubimcima i
vanim stvarima (npr. automobil, brod, raunar). Sm Glasser (2001, p. 33)
istie da je ''zadovoljavanje potrebe za ljubavlju i pripadanjem klju
zadovoljavanja ostale etiri potrebe''.
Potreba za moi (za vladanjem, vaenjem, cijenjenjem, samopotovanjem, potovanjem, dominacijom i postignuem) je povezana sa
vjerovanjem da nas drugi ljudi prepoznaju kao nekog ko zna i moe uiniti
neto to je vano, i to mnogo bolje od njih (Glasser, 1985). Nadalje, ova
potreba obuhvata presti, status, i uivanje u takmienjima (posebno u
pobjedi).
Potreba za slobodom podrazumijeva autonomiju (samostalnost) i
uvjerenje da moemo misliti i raditi bez tuih ogranienja, ali da pritom ne
ugroavamo slobodu drugih (Glasser, 1985). Takoe, sloboda podrazumijeva
i sljedee: ivjeti ivot na svoj nain i biti otvoren za nova iskustva. Glasser
(2000) napominje da se pretjerano izraena potreba za slobodom sree kod
psihopatski nastrojenih osoba, koje je zadovoljavaju neefikasno na raun
drugih ljudi.
122
124
Rekapitulacija poglavlja
1. Rogers je smatrao da diskrepanca izmeu realnog i idealnog selfa
nuno vodi u psihozu.
T N
2. Fenomenologija je tipian primjer nomotetikog pristupa.
T N
3. Jedna od tehnika, koju je predloio Frankl, je paradoksalna invencija.
T N
126
ta je fenomenoloko polje?
Kako se naziva Rogersova psihoterapija (navesti oba naziva)?
ta je proces organizmikog vrednovanja?
Aktuelni organizmiki doivljaji i percepcije sebe, nazivaju se
____________ self, a eljena slika o sebi je poznata kao __________
self.
8. Koje oblike potrebe za ljubavlju i pripadanjem navodi Glasser?
9. ta je svijet kvalitete?
10. Koje su osnovne postavke teorije izbora?
11. Uporediti Glasserovu klasifikaciju potreba sa Maslowljevom hijerarhijom.
12. Koja su, po Franklu, tri naina traenja smisla ivota?
13. ta je derefleksija?
14. Nasuprot psihologiji dubina, Frankl svoj pristup naziva psihologijom
__________________ .
15. Viktor Frankl razlikuje podsvjesnu instinktivnost i podsvjesnu
__________________ .
16. Frankl navodi tri aspekta ovjekove odgovornosti. Nabrojte ih.
17. Kako sve moemo zadovoljiti potrebu za zabavom?
18. ta je, po Rogersu, diskrepancija?
19. U emu bi ovjek osuen na doivotnu robiju mogao nai smisao
(referirati se na Franklovu teoriju)?
20. Koji je nedostatak Glasserove teorije izbora?
21. Kako se zove Glasserova psihoterapijska kola?
22. Lijeenje smislom, kao psihoterapijski modalitet, poznato je pod
nazivom ___________________ .
23. ta je egzistencijalni vakuum?
24. Doivljaj besmisla ili besperspektivnosti modernog ovjeka, Frankl je
nazivao _______________ neurozama.
25. Koji je smisao ivota Patcha Adamsa (Robin Williams) u istoimenom
filmu? Obratite panju da je rije o nekoliko stvari (vrijednosti) koje
su glavnom protagonisti smisao ivota.
4.
5.
6.
7.
127
128
129
134
probleme, etvrti ga koriste na nezreli nain, a ostali u vidu acting outa ili
pokazivanja neprijateljstva prema svom psihoterapeutu (napad kao najbolja
odbrana).
12.5. Evaluacija Kellyeve teorije
Kellyeva teorija donijela je novi pogled na interpretaciju i
eksploraciju linosti. Njegov pristup je idiografski, jer svako ima vlastiti
sistem konstrukata, iji sadraj varira od osobe do osobe. Problem Kellyeve
teorije je taj to iskljuivo istie znaaj kognitivnog aspekta linosti
(zanemarene su npr. motivacija i emocije, a nije ponuen ni model strukture
linosti). U sutini, njegov pristup opisuje personalne perspektive ljudi,
odnosno evaluativno-interpretativni dio kognitivnog aparata. Takoe, upitna
je i dihotomna priroda konstrukata, s obzirom da osoba moe interpretirati
svoja iskustva rukovodei se kontinuumima, a ne binarno odreenim
konstruktima.
Rekapitulacija poglavlja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
137
138
141
143
145
Rekapitulacija poglavlja
1. Glavni dio Skinnerovog rada odnosi se na operantno uslovljavanje.
T N
2. Bandurin pristup je poznat kao motivaciono-kognitivna teorija
strukture linosti.
T N
3. Po Banduri, svjesno je epifenomen nesvjesnog dijela linosti. T N
4. Kako glasi zakon magnitude odgovora?
146
147
148
149
151
153
155
156
Rekapitulacija poglavlja
Po Allportu, svako posjeduje kardinalne crte linosti.
T N
Allport je smatrao da su crte linosti meusobno povezane.
T N
Po Allportu, crte linosti ne zavise od situacije.
T N
ta su sekundarne crte linosti? Navedite dva primjera.
Navesti tri primjera kardinalnih crta linosti.
Prvi stadijum u razvoju proprijuma je _______________ self.
ta je perseverativna autonomija motiva?
________________ autonomija motiva je mehanizam kojim je
Allport objanjavao formiranje i prezervaciju vrijednosti, slike o sebi i
vlastitog ivotnog stila.
9. Koju kardinalnu crtu je posjedovala Marija Tereza, a koju Martin
Luther King?
10. Navedite pet svojih centralnih crta. Objasnite zato su one centralne
za Vau linost.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
158
159
160
162
Rekapitulacija poglavlja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
169
170
171
ivost
Savjesnost
Socijalna
odvanost
Senzitivnost
Opreznost
Apstraktnost
Privatnost
Bojaljivost
Q1
Otvorenost
za promjene
Q2
Samodovoljnost
Q3
Q4
Perfekcionizam
Napetost
Negativni pol
rezerviran
nisko (slabo)
nestabilan
uznemiren
submisivan
ozbiljan
zabrinut
neodgovoran
nekonvencionalan
stidljiv
povuen
teak i zahtjevan
vjeruje
ne sumnja
prizemljen
praktian
iskren i izravan
samouvjeren
samodopadan
tradicionalan
konzervativan
zavisan od grupe/
udruivanja s drugima
nediscipliniran
relaksiran
Pozitivni pol
otvoren
visoko (izraeno)
stabilan
miran
dominantan
entuzijastian
bezbrian
savjestan
rukovodi se superegom
odvaan
avanturistian
osjetljiv i njean
skeptian
oprezan
apstraktan
naklonjen idejama
prepreden i tajnovit
neodluan
prestraen
otvoren za promjene
sklon eksperimentiranju
nezavisan
samodovoljan
kompulzivan i taan
napet
176
177
178
Rekapitulacija poglavlja
1. Sentimenti su uroene, konstitucionalne karakteristike, za razliku od
ergova.
T N
2. Faktor I je nazvan dominacija.
T N
3. Cattell je izdvojio est faktora drugog reda.
T N
4. ta su T-podaci?
5. Na osnovu kojih podataka su dobijena posljednja etiri faktora prvog
reda?
6. Nabrojte ergove.
7. Ergika tenzija ima dvije komponente ergiku ____________ i
ergiko _______________.
8. ta su konstitucionalne crte?
9. Definirajte izvorne crte.
10. Navedite negativni i pozitivni pol faktora B, F i O.
11. Kakva je pouzdanost 16 skala koje mjere odgovarajue faktore u
Cattellovom modelu strukture linosti?
12. ta je sentiment prema sebi?
13. ta je pathemia, a ta invia?
14. Koliko je povrinskih crta izdvojio Cattell?
15. Uporediti Cattellovih pet faktora drugog reda sa Eysenckovim
dimenzijama PEN modela.
16. Koji se prigovori mogu uputiti Cattellovoj teoriji linosti?
179
180
182
Facete
anksioznost, ljutita hostilnost, depresivnost,
sputanost, impulzivnost i ranjivost (vulnerabilnost)
toplina, drueljubivost, asertivnost, aktivnost,
traenje uzbuenja i pozitivne emocije
matanje, estetinost, osjeaji, postupci (akcije),
ideje, vrijednosti
povjerenje, iskrenost, altruizam, pomirljivost,
skromnost, blagost
kompetentnost, organizovanost, odgovornost,
Savjesnost
tenja za postignuem, samodisciplina i promi(Conscientiousness - C)
ljenost
Neuroticizam je, kao to je ve reeno, obrnuto definirana
emocionalna stabilnost, otvorenost se odnosi na nekonvencionalnost i
netradicionalnost, tj. sklonost traenju novih iskustava, situacija i doivljaja,
tj. otvorenost za promjenu. Ugodnost se jo naziva: saradljivost, prijatnost,
183
185
saradljivost,
17.5. Istraivanja
Rolland (2002) je proveo meta-analizu istraivanja koja su se odnosila
na validaciju petofaktorske strukture linosti u 16 razliitih kultura, odnosno
zemalja. Njegovi zakljuci su sljedei: petofaktorska solucija se konzistentno
replicira (uz odreene razlike na nivou faceta, gdje se u odreenim kulturama
neke facete ekstraverzije rasporeuju u okviru faktora ugodnosti, i obrnuto);
postoje odreene razlike kada je rije o faktoru otvorenosti prema iskustvu
(negdje se izdvajaju intelekt/imaginacija, kultura i autonomija ili faktor koji
je nazvan po negativnom polu ove dimenzije, npr. konvencionalnost);
otvorenost prema iskustvu se pojavljuje dosljedno u sluaju primjene
uobiajenih upitnika koje mjere postuliranih pet faktora, dok su njena
egzistencija i sadraj problematini ili drugaiji ukoliko se koristi emic
pristup (odnosno, psiholeksike studije provedene u datoj kulturi).
Rollandova (2002) studija govori u prilog kroskulturalnoj generalizabilnosti
petofaktorskog sklopa linosti.
Denissen i Penke (2008) su, na osnovu upotrebe tri mjere
petofaktorske strukture linosti, dobili da ove dimenzije linosti imaju dobru
konvergentnu i divergentnu valjanost, te dovoljno visoku pouzdanost tipa
interne konzistencije. Koristili su se multiosobinskim-multimetodskim
matricama (MTMM), uobiajenom metodom za utvrivanje konvergentne i
divergentne validnosti. Ipak, u sluaju ekstraverzije i neuroticizma,
primijeena je naruena divergentna valjanost, budui da je ekstraverzija u
umjerenoj negativnoj korelaciji sa neuroticizmom.
Mlai (2002b) je istraivao samoprocjene i procjene linosti od
strane drugih, koristei se Goldbergovim bipolarnim markerima dimenzija
Modela velikih pet. U okviru oba naina procjene, dobijeno je petofaktorsko
rjeenje, a faktori odgovaraju onima iz pomenutog modela. Procjene druge
osobe su rezultirale veom poeljnou, u odnosu na samoprocjene. Drugim
rijeima, ove procjene su bile vee u sluaju svih skala (via: ekstraverzija,
ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i vii intelekt). Dodatno, izmeu
samoprocjena i procjena od strane druge osobe su dobijene umjerene
186
Rekapitulacija poglavlja
1. Domeni su globalne crte linosti, a facete njihove poddimenzije. T N
2. Drugi naziv otvorenosti prema iskustvu je intelekt.
T N
3. U listu odrednica glavnih dimenzija linosti po Modelu velikih pet
ukljueni su termini koji se odnose na drutvene evaluacije ponaanja.
T N
4. Koje su razlike izmeu Modela velikih pet i Petofaktorskog modela?
5. Kako biste opisali osobu koja postie visoke rezultate na skali
otvorenosti prema iskustvu?
6. Uporediti pet Cattellovih faktora drugog reda i one koji su nastali pod
okriljem Petofaktorskog modela strukture linosti.
7. Navesti bar dvije operacionalizacije petodimenzionalne strukture
linosti.
8. Ukoliko prevodimo instrumente sa nekog stranog jezika na na,
koristimo se _________ - pristupom, a ukoliko razvijamo instrumente
na naem jeziku, rije je o __________ - pristupu.
189
190
193
Naziv
Pozitivna valenca
(eng. Positive valence)
Negativna valenca
(eng. Negative valence)
Pozitivna emocionalnost
(eng. Positive emotionality)
Negativna emocionalnost
(eng. Negative emotionality)
Savjesnost
(eng. Conscientiousness)
Saradljivost
(eng. Agreeableness)
Konvencionalnost
(eng. Conventionality)
Personalni deskriptori
izvrstan, impresivan, zadivljujui vs.
uobiajen, prosjean, ne istie se
okrutan, mrzak, gadan, opasan,
podmukao, zloban, pakostan
socijabilan, priljiv, ivahan vs.
utljiv, tih, usamljen, rezerviran
nervozan, iritiran, osjea se krivim
vs. nije frustriran, bezbrian
dobro organiziran, taan, uredan vs.
sklon improvizaciji i neorganiziran
blag, popustljiv, ne voli svae vs.
svadljiv, tvrdoglav, teka osoba
tradicionalan, staromodan vs.
neobian, radikalan, progresivan
Rekapitulacija poglavlja
1. Socijalno samopotovanje je faceta ekstraverzije.
T N
2. Negativna emocionalnost Modela velikih sedam je slina
neuroticizmu.
T N
3. Konvencionalnost je obrnuto definirana otvorenost prema iskustvu.
T N
4. Koje atribute posjeduje osoba koja postie visoke rezultate na skali
potenja/skromnosti?
5. ta sve obuhvata pozitivna valenca?
6. Koji je sadraj dimenzije negativna valenca?
7. Opisati instrument koji predstavlja operacionalizaciju Modela velikih
sedam.
8. Opisati razvoj HEXACO-PI-R inventara.
9. Facete emocionalnosti su: _________________ , ________________,
___________________ i __________________ .
10. Koje dimenzije (komponente) ine mranu trijadu?
11. Kakva je pouzdanost i konstruktna valjanost HEXACO-PI-R
inventara?
198
199
200
201
Predlaganje Modela velikih dva (eng. The Big Two) bilo je mogue
zato to je primijeena povezanost izmeu pet dimenzija linosti, ili su
odabrana faktorska rjeenja koja su dozvoljavala interkorelacije. Ukoliko
odaberemo ortogonalna (Varimax) rjeenja, krajnji proizvod faktorske analize
je petofaktorska struktura. Meutim, kako je logino i opravdano
pretpostaviti da dimenzije linosti zaista meusobno koreliraju (sjetimo se
Allporta koji je govorio da crte linosti udrueno modeliraju nae ponaanje),
bilo je za oekivati da e se izdvojiti odreena struktura vieg reda, koju je
mogue smisleno interpretirati. Osim toga, neke dimenzije koreliraju vie sa
drugim dimenzijama, a neke puno manje. Dakle, ve iz korelacijskih matrica
moemo vidjeti trendove u ''grupiranju'' ovih dimenzija, te pretpostaviti naziv
i sadraj njihovog ''zajednikog imenioca''.
Kada je izvrena faktorska analiza pet dimenzija drugog reda
Cattellovog 16PF-a, utvrena su dva faktora, u ovom sluaju treeg reda
(Cattell, H. i Mead, 2008):
a. faktor I (aktivna ukljuenost u vanjski svijet, kroz socijalne
interakcije, istraivanje okoline i ovladavanje sredinom; ovaj
faktor obuhvata: ekstraverziju, nezavisnost i emocionalnu
stabilnost) i
b. faktor II (samodisciplinirana praktinost vs. nekontrolirana
kreativnost; ovaj faktor ine: samokontrola, otra narav i
emocionalna stabilnost).
Moemo primijetiti da se ovi faktori ne poklapaju u potpunosti sa
onima koji su dobijeni na osnovu mjera Petofaktorskog modela i Modela
velikih pet. Aktivna participacija u vanjskom svijetu (faktor I) ne ukljuuje
otvorenost (odnosno obrnuto definiranu otru narav), ali ukljuuje negativno
definiranu ugodnost (tj. nezavisnost) i emocionalnu stabilnost. Drugi faktor
(fokusiranost na konkretne i objektivne zadatke vs. posveenost apstraktnim,
imaginarnim i inovativnim idejama) takoe obuhvata emocionalnu stabilnost,
kao i samokontrolu (savjesnost) i otru narav. Ni on nije potpuna preslika
Digmanovog alfa-faktora ili DeYoungove dimenzije stabilnosti.
Inae, stabilnost i plastinost moemo posmatrati i objasniti iz ugla
evolucijske psihologije. Stabilnost linosti i ponaanja je nuna za
preivljavanje, jer se odnosi na aktivnosti koje se obavljaju revnosno
202
204
19.3. Istraivanja
Yik i Russell (2001) su uporeivali prediktivnu valjanost ekstraverzije
i neuroticizma (prvi model), svih dimenzija Petofaktorskog modela (drugi
model) i stabilnosti i plastinosti (trei model), gdje je kao kriterij uzeto
trenutno afektivno stanje sudionika (tj. pozitivni i negativni afektivitet).
Utvrdili su da Model velikih dva objanjava 13%, ekstraverzija i
neuroticizam 29%, a svih pet dimenzija FFM-a 33% varijance trenutnog
emocionalnog stanja. Dakle, dimenzije Modela velikih dva su podbacile, u
odnosu na one iz Petofaktorskog modela.
Gebauer, Paulhus i Neberich (2013) su ispitivali povezanost faktora
slinih plastinosti i stabilnosti (aktivnost/agilnost i zajednitvo) sa odnosom
sudionika prema religiji (tj. da li su protivnici religije ili religijski
konformisti). Oni kod kojih je izraena agilnost tee diferencijaciji u okviru
svoje kulturne zajednice, dok ljudi sa izraenim zajednitvom tee asimilaciji
u svoj kulturalni ambijent. Istraivanje ovih autora potvruje model u kome
ove dvije dimenzije linosti, imajui u vidu individualistiki ili kolektivistiki
kulturalni milje u kome se nalaze sudionici, objanjavaju negativan
(protivljenje) ili pozitivan (konformizam) stav prema religiji.
Erdle, Irwing, Rushton i Park (2010) su proveli istraivanje na uzorku
od 628640 korisnika Interneta, ispitujui povezanost generalnog faktora
linosti i generalnog samopotovanja. Pokazalo se da GFP objanjava 67%
varijance opeg samopotovanja, to autori objanjavaju injenicom da
generalni faktor linosti i samopotovanje spadaju u adaptivne crte linosti,
koje olakavaju nae snalaenje u razliitim vanim kontekstima. Drugo
objanjenje koje su ponudili je da je GFP artefakt, dobijen usljed pristrasnosti
samoprocjene (Erdle i sar., 2010).
Van der Linden, Figueredo, Leeuw, Scholte i Engels (2012) su
ispitivali povezanost generalnog faktora linosti i roditeljske podrke,
procijenjene od strane roditelja i njihove djece. Utvrdili su da postoje niske
do umjerene pozitivne korelacije izmeu podrke roditelja i njihovih rezultata
vezanih za generalni faktor linosti. Statistiki znaajne korelacije su
utvrene u sluaju samoprocjene roditeljske podrke i njene procjene od
strane djece. Takoe, korelacije su bile znaajne kada su u pitanju i majke i
oevi. Kada je rije o dimenzijama petofaktorskog modela, nisu sve
205
Rekapitulacija poglavlja
1. Drugi naziv za plastinost je fleksibilnost.
T N
2. Aktivnost/agilnost odgovara plastinosti, a zajednitvo stabilnosti.
T N
3. Shodno navedenom istraivanju, generalni faktor linosti objanjava
vie od 50% varijance opeg samopotovanja.
T N
4. Ekstraverzija i otvorenost su dimenzije subordinirane faktoru
_____________________, a emocionalna stabilnost, savjesnost i
ugodnost pripadaju faktoru _____________________.
206
207
208
Rekapitulacija poglavlja
1. U interpersonalnim cirkumpleksima, dominacija i toplina su
ortogonalne dimenzije.
T N
2. U okviru AB5C, imamo deset cirkumpleksa.
T N
215
216
219
224
Rekapitulacija poglavlja
1. BIS je skraenica za sistem bihevioralne impulzivnosti.
T N
2. Grayevi bihevioralni sistemi se poklapaju sa dimenzijama iz
Eysenckovog modela strukture linosti.
T N
3. Tree slovo u akronimu FFFS znai strah.
T N
4. Opisati relacije BIS-a i BAS-a sa depresijom.
5. Kako su operacionalizirani konstrukti iz Teorije osjetljivosti na
potkrepljenje?
6. Da li su BIS i BAS povezani sa dimenzijama linosti iz Modela
velikih pet? Obrazloite svoj odgovor.
7. Nabrojte etiri crte temperamenta.
231
232
237
Rekapitulacija poglavlja
1. Kretschmerov pikniki tip odgovara Sheldonovom endomorfnom
tipu.
T N
2. Po Sheldonu, ektomorfi su cerebrotoniari.
T N
3. Premda ljude moemo podijeliti u tri grupe po njihovoj tjelesnoj
konstituciji, konstitucionalne tipologije linosti su diskreditirane
empirijskim nalazima studija koje su provedene u ovoj oblasti. T N
4. ime se odlikuje rezilijentni tip linosti?
5. Eksternalizirane tendencije su karakteristine za ______________
kontrolirani prototip, a internalizirane tendencije za ______________
kontrolirani prototip linosti.
6. Koje su osobine linosti vezane za nedovoljno kontrolirani tip?
7. Kakve rezultate na skalama neuroticizma i ekstraverzije postie
pretjerano kontrolirani tip linosti?
8. Kakva je kroskulturalna replikabilnost ova tri prototipa linosti?
9. Uporediti prototipove linosti sa dominacijom Freudovih instanci
linosti iz njegovog strukturalnog modela.
10. Koji je cilj klaster analize?
11. Kako se dijele hijerarhijske metode klaster analize?
238
239
240
242
243
Rekapitulacija poglavlja
1. Trijadu linosti ine: osoba, te njeno nasljee i ponaanje.
T N
2. Teoretiari crta zagovaraju situacionistiko stajalite.
T N
3. S = f (B, P) znai da je situacija funkcija ponaanja i osobe/a.
T N
4. Objasniti interakcionizam na tri ilustrativna primjera.
5. ta je situacionistiko gledite?
6. Koje stajalite zagovaraju personolozi?
7. Objasniti izraz: P = f(S, B, E).
8. ta je egocentrini obrazac projekcije?
9. Definirajte implicitne teorije inteligencije.
10. Kako sudionici opisanog istraivanja procjenjuju linost osobe za
koju smatraju da posjeduje visoku inteligenciju?
11. Objasniti dihotomiju internalni vs. eksternalni lokus kauzalnog
objanjenja.
246
vlasnika ivotinje/a;
uvara u zoolokim vrtovima;
prijatelja vlasnika i
nezavisnih procjenjivaa (biologa, psihologa...).
251
Rekapitulacija poglavlja
1. Najpouzdaniji podaci o navodnom sklopu linosti ivotinja potiu od
njihovih vlasnika.
T N
2. Dominantnost i aktivnost su dimenzije koje se kod nekih subhumanih
vrsta izdvajaju kao zasebne u odnosu na ekstraverziju.
T N
3. Intraspecijalne komparacije su uporedbe bihevioralnih obrazaca
razliitih vrsta ivotinja.
T N
4. Na osnovu ega zakljuujemo o eventualnom sklopu linosti
ivotinja?
5. Na kojem modelu linosti se temelje istraivanja koja imaju za cilj
utvrditi specifian sklop linosti odreene vrste ivotinja?
6. ta je antropomorfizam?
7. ta je intraspecijalna komparacija?
8. U okviru kojih disciplina se izuava i uporeuje ponaanje ivotinja i
ljudi?
9. Opiite sklop linosti impanzi.
10. Kakva je povezanost dobi impanzi s jedne i dominacije, ekstraverzije
i otvorenosti s druge strane?
11. Koje su spolne razlike u navodnim osobinama linosti impanzi?
12. Koji se sve prigovori mogu uputiti istraivaima u ovoj oblasti?
13. Koja je uloga dominacije kod primata?
252
Rekapitulacija poglavlja
1. Savjesnost je obino statistiki znaajan prediktor akademskog
uspjeha.
T N
2. Otvorenost prema iskustvu je dobar prediktor produkcije poslovnih
ideja.
T N
3. Traenje senzacija obino je u pozitivnoj korelaciji sa brojem
saobraajnih prekraja.
T N
4. Na osnovu jednog od navedenih istraivanja, koje osobine linosti
dobro predviaju percepciju vlastite sree meu zatvorenicima?
5. Imajui u vidu HEXACO model, koje osobine linosti su
karakteristine za poinioce kaznenih djela?
6. Koje osobine linosti su vezane za zadovoljstvo poslom?
7. Koje crte linosti koreliraju sa nivoom doivljenog profesionalnog
stresa?
8. Koje dispozicije linosti su dobri prediktori intrinzine motivacije za
rad?
9. Referirajui se na izloena istraivanja, procijenite u kojoj mjeri su
osobine linosti bitne u kontekstu sportskih aktivnosti.
10. Da li studenti preferiraju nastavnike ije su osobine linosti sline
njihovima? Obrazloite svoj odgovor.
11. Pronaite dva istraivanja u kojima je ispitivana prediktivna
(kriterijska) valjanost crta linosti u politikom kontekstu. Pobrojte i
prodiskutujte glavne, odnosno relevantne nalaze ovih studija.
258
259
260
261
262
REFERENCE
263
265
266
267
268
269
271
272
274
275
276
Jurez, F. i Contreras, F. (2008). Psychometric properties of the General SelfEfficacy Scale in a Colombian sample. International Journal of
Psychological Research, 1(2), 612.
Judge, T. i Ilies, R. (2002). Relationship of personality to performance
motivation: A meta-analytic review. Journal of Applied Psychology,
87, 797807.
Jung, C. G. (1910). The association method. American Journal of
Psychology, 31, 219269.
Jung, C. G. (1916/1957). The transcendent function. Zrich: Students
Association, C. G. Jung Institute.
Jung, C. G. (1921). Psychologische Typen. Zrich: Rascher Verlag.
Jung, C. G. (1952/1993). Synchronicity: An acausal connecting principle.
Bollingen: Bollingen Foundation.
Jung, C. G. (1969). Structure and dynamics of the psyche (2nd edition).
Princeton, NJ: Princeton University Press.
Jung, C. G. (1971/1984). Odabrana dela K. G. Junga: O psihologiji
nesvesnog. Novi Sad: Izdavaka radna organizacija Matica srpska.
Kappagoda, S. (2012). The impact of Five-Factor Model of personality on
job satisfaction on non-academic employees in Sri Lankan
universities. South East Asian Journal of Contemporary Business,
Economics, and Law, 1, 111.
Kasch, K., Rottenberg, J., Arnow, B. i Gotlib, I. (2002). Behavioral activation
and inhibition systems and the severity and course of depression.
Journal of Abnormal Psychology, 111, 589597.
Keller, M. C., Coventry, W. L., Health, A. i Martin, N. (2005). Widespread
evidence for non-additive genetic variation in Cloninger's and
Eysenck's personality dimensions using a twin plus sibling design.
Behavior Genetics, 35, 707721.
Kelly, G. A. (1955). The psychology of personal constructs. New York:
Norton.
278
282
285
286
287
290
291
Weiss, A., Inoue-Murayama, M., Hong, K., Inoue, E., Udono, T., Ochiai, T.,
Matsuzawa, T., Hirata, S. i King, J. (2009). Assessing chimpanzee
personality and subjective well-being in Japan. American Journal of
Primatology, 71, 283292.
Wiggins, J. S. (1979). A psychological taxonomy of trait-descriptive terms:
The interpersonal domain. Journal of Personality and Social
Psychology, 37, 395412.
Wiggins, J., Phillips, N. i Trapnell, P. (1989). Circular reasoning about
interpersonal behavior: Evidence concerning some untested
assumptions underlying diagnostic classification. Journal of
Personality and Social Psychology, 59, 296305.
Wiggins, J. S. (1995). Interpersonal Adjective Scales professional manual.
Odessa, FL: Psychological Assessment Resources.
Winnicott, D. (1958). Collected Papers: Through Paediatrics to PsychoAnalysis. London: Tavistock Publications.
Winnicott, D. (1965). The maturational processes and the facilitating
environment: Studies in the Theory of emotional development.
London: The Hogarth Press & The Institure of Psycho-Analysis.
Wolf, B., Momirovi, K. i Damonja, Z. (1992). KOG 3 - baterija testova
inteligencije. Beograd: Savez drutava psihologa Srbije, Centar za
primenjenu psihologiju.
Yang, Y., Read, S., Denson, T., Xu, Y., Zhang, J. i Pedersen, W. (2014). The
key ingredients of personality traits: situations, behaviors, and
explanations. Personality and Social Psychology Bulletin, 40, 7991.
Yik M. i Russell, J. (2001). Predicting the Big Two of affect from the Big
Five of personality. Journal of Research in Personality, 35, 247277.
Zaman, F. i Muhammad, N. (2012). A comparative study of Bangladeshi
male students in public and private universities. ASA University
Review, 6, 3342.
292
293
294
Antropomorfizam pridavanje ljudskih karakteristika subhumanim vrstama. Rije je o tendenciji koja je nepoeljna prilikom izuavanja
bihevioralnih crta i obrazaca ivotinja.
Arhetipovi sadraji kolektivnog nesvjesnog, zajedniki cijelom ovjeanstvu (analitika psihologija C. G. Junga). Arhetipovi su kalupi koje
pojedinci ispunjavaju specifinim sadrajima, u skladu sa svojim
iskustvima i doivljajima.
Asertivnost zauzimanje za vlastita prava. Asertivnou se odlikuju
ekstraverti, a ova osobina se moe donekle nauiti i uvjebati
prilikom psihoterapijskih intervencija (najee u okviru kognitivnobihevioralne psihoterapije).
Autentina linost linost koja se odlikuje osobenou, spontanou i
prepoznatljivim identitetom, te nije preslika linosti drugih ili rezultat
oekivanja ljudi kojima je okruena.
B
BAS sistem bihevioralne aktivacije, konstrukt Grayeve Teorije osjetljivosti
na potkrepljenje. Lei u osnovi doivljavanja pozitivnih afektivnih
stanja.
Bazina anksioznost kljuni koncept Horneyine teorije linosti. Bazina
anksioznost (pervazivni osjeaj tjeskobe, straha i bespomonosti)
nastaje iz osjeaja bazine hostilnosti (v. Bazina hostilnost).
Bazina hostilnost termin iz Horneyine teorije linosti. Rije je o
percepciji svijeta kao prijeteeg mjesta, a ljudi kao neiskrenih i
nedovoljno zainteresiranih za zadovoljenje djetetovih potreba (v.
Bazina anksioznost).
Beta-faktor drugi naziv za plastinost (fleksibilnost), iz Modela velikih
dva (v. Plastinost).
Beta-pritisak apercepcija (subjektivna, pristrasna percepcija) razliitih
okolinskih faktora koji djeluju na nas (Murrayeva teorija linosti,
odnosno motivacije).
296
297
298
299
300
302
304
K
Karakter koncept koj ima vie znaenja. Prvo, moe se odnositi na tip
linosti. Drugo, moe se odnositi iskljuivo na moralni aspekt linosti.
Tree, moe obuhvatati: samokontrolu, snagu volje i samodirektivnost.
Kardinalne crte linosti glavne crte linosti koje gotovo u cijelosti
determiniraju ponaanje i ''ivotni put'' osobe. Premda svako od nas
posjeduje centralne crte linosti, rijetki posjeduju kardinalne crte.
Katarza emocionalno pranjenje, odnosno naglo ispoljavanje emocija.
Sinonim za katarzu je abreakcija (koncept nastao u okviru
psihodinamske tradicije).
Klaster analiza statistika procedura koja ima za cilj klasificirati odreene
sluajeve (entitete, sudionike, jedinke), s obzirom na njihova svojstva.
Sinonimi su taksonomska analiza i analiza grupisanja.
Klijentocentrini pristup psihoterapijski pristup Carla Rogersa, koji se
odlikuje bezuslovnim prihvatanjem klijenta, empatinou i autentinou psihoterapeuta.
Kognitivna paradigma opisivanje i interpretacija razliitih fenomena,
ponaanja i karakteristika, pozivajui se na procese kao to su:
percepcija, pamenje, uenje, inteligencija, metakognicija i slino.
Kolektivno nesvjesno zajedniko nesvjesno ovjeanstva. Sadraji
kolektivnog nesvjesnog su arhetipovi (koncept iz Jungove analitike
psihologije).
Kompleks u Jungovoj analitikoj psihologiji, nakupina emocionalno
obojenih ideja i unutranjih predstava.
Kompleks inferiornosti percepcija odreenog tjelesnog, psihikog ili
nekog drugog nedostatka, koja usmjerava nae ponaanje prema
njegovom prevazilaenju (Adlerova individualna psihologija).
Kompleks superiornosti percepcija sebe kao ekskluzivne, najvrednije i
osobe bitnije od svih drugih (Adlerova individualna psihologija).
305
306
L
Latentni sadraj sna skriveni sadraji koji upuuju na odreeni konflikt,
kompleks ili ''zabranjene'' nagone i tendencije osobe. Latentni sadraji
sna su zamaskirani manifestnim sadrajima.
Lani self u Winnicottovom psihoanalitikom pristupu, predstavlja oznaku
za linost koja nije autentina i spontana, ve je rezultat oekivanja
okoline (v. Pravi self).
Leksika hipoteza pretpostavka da se crte linosti mogu derivirati iz
govornog, prirodnog jezika odreene drutvene zajednice ili kulture.
Libido u psihodinamskom pristupu je prvobitno oznaavao seksualnu, a
kasnije psihiku energiju.
Logoterapija psihoterapijsko lijeenje smislom (termin iz egzistencijalistikog pristupa V. Frankla).
M
Makijavelizam dimenzija linosti koja je dio tzv. mrane trijade. Osobe za
koje kaemo da su makijavelisti, vode se principom ''cilj ne bira
sredstvo.'' Naziv ovog pojma nastao je od prezimena poznatog
italijanskog politikog mislioca i knjievnika s kraja XV i poetka
XVI stoljea (Niccol Machiavelli).
Manifestni sadraj sna skup simbola koji se javljaju u snovima, a koji
nose dublja znaenja (v. Latentni sadraj sna).
Maskulini protest potreba ena da budu: nezavisne, snane, socijalno
odvane, agresivne i sl. Drugim rijeima, da nadvladaju svoju ensku
ulogu i prirodu, razvijanjem ''mukih'' osobina (Adlerova individualna
psihologija).
Maskulinost skup ''mukih'' osobina linosti: dominantnost, agresivnost,
hrabrost, socijalna odvanost i sl.
Mehanizmi odbrane skup manevara kojima se slui ego, da bi se zatitio
od destruktivnih nagona i impulsa ida (koncept nastao u okviru
307
308
P
Paranoidno-shizoidna pozicija faza u djejem razvoju, koja nastupa
odmah po roenju. Odlikuje se fragmentiranom, odnosno dezorganiziranom percepcijom okoline i ljudi kojima je dijete okrueno
(kovanica nastala u okviru psihodinamskog pristupa M. Klein).
Patocentrina paradigma opisivanje i interpretacija psiholokih fenomena
iz ugla psihopatologije ili somatopatologije.
Persona arhetip koji je odreen kao fasada (''maska'') linosti (analitika
psihologija C. G. Junga).
Personalni konstrukti kalupi, odnosno okviri interpretacije iskustava
(Kellyeva Teorija personalnih konstrukata).
Personolozi teoretiari crta linosti.
Perzistencija ustrajnost u ponaanju, odnosno posveenosti odreenom
zadatku. Perzistencija je crta temperamenta u Cloningerovom Sedmofaktorskom modelu linosti.
Petofaktorski model model strukture linosti koji obuhvata pet irokih
dimenzija: neuroticizam, ekstraverziju, savjesnost, saradljivost/ugodnost i otvorenost prema iskustvu.
P-faktor sinonim za generalni faktor linosti (GFP), koji je pandan gfaktoru kognitivnih sposobnosti (inteligencije).
Plastinost dimenzija linosti iz Modela velikih dva. Plastinost je
definirana kao prilagodljivost, odnosno fleksibilnost linosti, a
obuhvata ekstraverziju i otvorenost prema iskustvu.
Potenje/skromnost dimenzija linosti HEXACO modela. Pokriva njen
moralni aspekt, odnosno: iskrenost, pravinost, skromnost, nedostatak
tenje ka materijalnim stvarima (bogatstvu, raskoi...) i slino.
Povrinske crte linosti crte koje mogu varirati od situacije do situacije, za
razliku od izvornih crta linosti (v. Izvorne crte linosti).
310
311
312
Samoaktualizacija ostvarenje svih svojih potencijala, odnosno samoostvarenje (koncept vezan uz Maslowljevu hijerarhiju potreba i jo
neke humanistike pristupe).
Samoefikasnost osjeaj vlastite djelotvornosti, odnosno uinkovitosti
(koncept iz Bandurinog sociokognitivnog pristupa).
Samopotovanje osjeaj vlastite vrijednosti i kompetentnosti, u vidu
cijenjenja samog sebe.
Samotranscendencija jedna od dimenzija karaktera u Cloningerovom
Sedmodimenzionalnom modelu linosti. Odnosi se na transpersonalni,
kreativni i spiritualni aspekt linosti. Samotranscendencija je takoe
potreba koja je na vrhu hijerarhije motivacije, u proirenoj
Maslowljevoj ''piramidi'' potreba.
Samousmjerenost definirana je atributima, kao to su pouzdanost i
svrhovitost vs. besperspektivnost i besciljnost (dimenzija karaktera u
Cloningerovom Sedmodimenzionalnom modelu linosti).
Samstvo sinonim za self, odnosno ''ja''. U okviru individualne psihologije
A. Adlera, postoji pojam kreativnog (stvaralakog) samstva.
Savjesnost crta linosti u Modelu velikih pet, Petofaktorskom modelu,
HEXACO modelu i Modelu velikih sedam. Njen pozitivni pol
odreuju sljedei deskriptori: odgovoran, pouzdan, vrijedan..., a
negativni pol: aljkav, neodgovoran, nesavjestan...
Self-koncept slika o sebi, rezultat poimanja sebe.
Sigma-faktor regulator reakcija napada (Momiroviev Kibernetiki model
konativnih funkcija).
Simboliko registar (podruje), postulirano Lacanovom psihoanalitikom
teorijom. Obuhvata: zakone, norme, pravila, vrijednosti, oekivanja
okoline i slino.
Sinhronicitet smislena koincidencija dogaaja, odnosno istvoremeno
pojavljivanje dva fenomena, to nosi relevantno znaenje za osobu
(koncept iz analitike psihologije C. G. Junga).
313
315
Z
Zajednitvo dimenzija interpersonalnog cirkumpleksa (v. Interpersonalni
cirkumpleks), koja je nekim u varijacijama ovog modela nazvana
toplinom ili ljubavlju.
Zavisnost od nagrade dimenzija temperamenta iz Cloningerovog
Sedmofaktorskog modela linosti. Pozitivni pol ove crte se odnosi na
otvorenost i toplinu, a negativni na separiranost i povuenost.
317
318
BILJEKA O AUTORU
Roen sam 26. maja 1987. godine u/na Cetinju (Crna Gora). Osnovnu i
srednju kolu zavrio sam u Kotoru, a dodiplomski i diplomski studij
psihologije u Sarajevu. Magistrirao sam 2011. godine, sa temom iz oblasti
psihologije linosti.
Moe se rei da sam emocionalno labilni introvert, premda katkad znam
iznenaditi svojom staloenou i pribranou. Savjestan sam, ugodan u
drutvu, ali neprijatan u prilikama kada trebam govoriti o drutvenim
deavanjima. Otvoren sam za nova iskustva, pritom ne pokazujui znake
kompulzivnog traenja senzacija i novina.
Teim ka samotranscendenciji i vrhunskim iskustvima na konvencionalne,
klasine naine. Svojom knjigom: ''Manifest transegzistencijalne psihologije:
pretee, naela i srodne teme'', pokuao sam i drugima pomoi da samouvjereno i svrsishodno koraaju putem samoaktualizacije.
esto se volim poigrati socijalnom zbiljom, ali i ponuditi koju interesantnu
pjesniku opservaciju dogaaja koji mi zapadnu za oko. Tako je i nastala
moja druga knjiga: ''Siroe vasione: poezija, mini-proza i drama.''
Jedno vrijeme sam bio ozbiljno zainteresiran za psihologiju menadmenta.
Ovo poglavlje sam brzo zatvorio svojim organizacijskim vodiem: ''Lov na
poslovni uspjeh: praktini prirunik''.
S vremena na vrijeme, napiem pokoji nauni lanak. etrnaesti je ugledao
svjetlost dana, a petnaesti je trenutno podvrgnut carskom rezu neumornih
recenzenata.
Nekada osjetim potrebu da se obratim javnosti. To iskljuivo inim putem
pisanih medija. TV gledam iz nude i dosade. U posljednje vrijeme, moj
jedini nain da iskarikiram intelektualni snobizam i sociopolitiku selekciju
na naim prostorima, je pisanje neke kratke prie. Do sada sam uspio
proizvesti samo dva komada ove knjievne forme.
Moja osnovna podruja interesovanja su: psihologija linosti, psihopatologija, psihijatrija, psihometrija i primijenjena matematika.
319
320