1.

UVOD

1. UVOD
Kolegij Materijali 3, na izvjestan nain, predstavlja nastavak kolegija Materijali 1
i 2, koji su se predavali u I godini prediplomskog studija strojarstva. Tijekom ovih
predavanja neki od pojmova e se ponoviti, jer to predstavlja osnovu za
razumijevanje pojava koje e se tumaiti u ovom kolegiju. Studenti e se upoznati i
sa nekim relativno novim materijalima i tehnologijama koji se danas u svijetu sve vie
koriste u razliitim namjenama.
U strojarskoj praksi esto se koristi pojam proizvodnja (eng. Manufacture).
Ovaj pojam je vrlo usko povezan sa predmetima koji nas okruuju, kao npr. stolovi,
stolice, olovke novci, naoale, satovi, vrata, lusteri i drugo. Lako se moe vidjeti da
svi ti objekti imaju potpuno razliite oblike. ak tovie, oni iste namjene su razliitih
oblika (npr. razliite tipovi stolova). Svi ti predmeti nastali su pretvorbom razliitih
sirovinskih materijala u nove oblike.
Neki su predmeti izraeni iz jednog dijela, kao npr, spajalice za papir, kovanice,
vijci, matice i drugi. Meutim, veina predmeta izraena je iz vie pojedinanih
dijelova i razliitih materijala (brodovi, automobili, raunala, bicikli i sl.). Tako se npr
tipian automobil sastoji od oko 15000 razliitih dijelova, a transportni avion C-5A od
oko 4 miliona dijelova |1|. Svi se dijelovi tih proizvoda izrauju razliitim procesima
koji se jednom rijeju nazivaju proizvodnja (Manufacture).
Stoga, pojam
proizvodnja, u irem smislu, zapravo predstavlja proces pretvorbe izvornog
materijala u proizvod. Proizvodnja takoer ukljuuje aktivnosti tijekom kojih se
izraeni proizvod koristi za izradu drugih proizvoda. Tipian primjer su alatni i drugi
strojevi kojima se izrauju drugi proizvodi. Proizvode se i transportna sredstva ijim
se koritenjem ostvaruje profit prijevozom tereta ili ljudi (automobili, brodovi, avioni i
drugo).
Rije proizvodnja svoje korjene vue iz latinskog manu factus (napravljeno
rukama). Pojam proizvodnja datira unatrag do 5000-4000 godina prije nae ere i
zapoima proizvodnjom razliitih predmeta od drva, kamena, keramike i metala, a
sve sa svrhom izrade alata i oruja neophodnih za opstanak. Postupci koji su
koriteni za njihovu izradu bili su lijevanje i udaranje (oblikovanje deformacijom).
Tijekom stoljea oni su se razvijali, a naalost najvie tijekom ratova, da bi danas
dosegli najvii stupanj sloenosti. Prvi metalni materijali koji su koriteni za izradu
kunih potreptina izraeni su iz bakra, eljeza i zlata. Nakon njih u upotrebu su
doli olovo, srebro, kositar i legure na bazi bakra (mjedi i bronze). Najvei napredak
postignut je proizvodnjom elika negdje izmeu 600 800 godine. Od tada su
razvijeni brojni neeljezni i eljezni materijali, a danas se koriste razliiti suvremeni
umjetni materijali, kao polimeri, kompoziti i drugi.
Pojam proizvodnja (manufacture) prvi put se pojavio 1567. godine, a glagol
proizvoditi (manufacturing) 1683. godine.
Ovaj se pojam koristi i danas, a
podrazumijeva izradu proizvoda iz polazih materijala pomou razliitih procesa
tehnologija, strojeva, slijedei pri tome odgovarajue upute za svaku aktivnost. Iz
svega se moe izdvojiti i rije proizvod (product) koji znai neto to je proizvedeno,
a prvi put se pojavila tijekom petnaestog stoljea. Temeljem tih spoznaja razvijeni su
i proizvodni sustavi, a uglavnom su vezani za pojedine tehnologije obrade.
I. Duplani, N. Krni: Materijali 3

1. UVOD

Proizvedena stvar tijekom svog nastanka doivljava brojne promjene od sirovog

materijala do upotrebljivog izratka, ona ima vrijednost koje se esto izraava cijenom.
Tako npr. rudaa za izradu elinih limova ima svoju vrijednost. Kad se iz nje
napravi npr. elini lim tom je sirovom materijalu dodana vrijednost. Iz tog se lima
npr. rade brodovi ime se dalje dodaje vrijednost materijalu. Taj se nain
oplemenjivanja vrijednosti materijala stalno odvija sve do kraja upotrebe dotinog
proizvoda.
Uz razvoj proizvodnje vezane su i Industrijske revolucije. Prva industrijska
revolucija spominje se krajem 18. stoljea, a vezana je za izum parnog stroja koji je
u znatnoj mjeri zamjenio ljudski rad te time osjetno poveao proizvodnju. Na
prijelazu u 20. stoljee biljei se nagli rast proizvodnje to je vezano za uvoenje
elektrine struje za pogone strojeva i kontrolu proizvodnju. Druga industrijska
revolucija zapoima u drugoj polovici 20. tog stoljea. Vezana je za razvoj
mikroipova, a time i raunala. To je omoguilo uvoenje automatizacije i daljnje
smanjenje udjela ljudskog rada u proizvodnji niza proizvoda. Proces razvoja
proizvodnje traje i danas a njen razvoj stvorio je mnogo problema drugih vrsta,
posebno onih sociolokih.
Proizvodnja je okosnica postojanja industrijaliziranih zemalja i ima snaan
ekonomski i socijalni utjecaj na ivotni standard ljudi koji u njima ive. O znaaju
proizvodnje i danas ukazuju brojni strunjaci. Profesor ati smatra da je zemlja bez
proizvodnje osuena na izumiranje |2|. Pri tome ukazuje na vanost tehnike za
suvremeno drutvo koja se mora trajno tumaiti u svim stupnjevima kolovanja, a
tomu moraju zajedniki pridonijeti politika, kole, industrija i mediji. Uloga medija se,
prema njemu, oituje u postavljanju sustava vrijednosti i promicanju tehnike u cjelini,
a ne samo nekih njezinih dijelova. Pouka tehnike na svim tim razinama, ali i na
visokokolskoj razini, zahtijeva odgovarajua novana sredstva za osoblje, opremu i
infrastrukturu.
Svjedoci smo injenice da se od kraja prologa stoljea u visoko razvijenim
zemljama, pa i kod nas, u industriji proizvodi sve vie sa sve manje zaposlenih. To je
posebno uoljivo na poljoprivrednoj proizvodnji mada i druge proizvodnje, kao npr
proizvodnja automobila, ne zaostaju. Razvoj tehnike rezultirao potrebom da svi u
nekom proizvodnom lancu moraju znati znatno vie. To je dovelo do sintagme
drutvo znanja, a da se to postigne potrebno je provesti intenzivnije cjeloivotno
usavravanje. Tu se i vidi opasnost za proizvodnju koja naalost u Hrvatskoj
posljednjih godina stagnira u svim podrujima.
Posljednjih godina puno se pria o globalizaciji. to je ustvari globalizacija?
Istraivanja ukazuju da je globalizacija ustvari vrlo stara a prvi pojmovi globalizacije
vezani su za irenje religija i informatiku.
Dananja odlika globalizacije je
komprimiranje vremena. To znai da sve to se zbiva u prividnosti (virtual reality) i
ostalim oblicima informatike i komunikacijske tehnike moe se, poput softvera,
prenijeti u realnom vremenu produljeno za prijenos signala. Meutim, prijenos
signala omoguuje proizvod od stakla i plastike tj. globalna mrea optikih kabela i/ili
pak danas ureaji koji rade za beino.

I. Duplani, N. Krni: MATERIJALI 3

1. UVOD

Openito globalizacija, a posebno informacijska globalizacija 21. stoljea

potakla je mnoge u svijetu da izdvoje informatiku iz sustava tehnike odnosno
proizvodnje. To je bilo pogreno, jer informatika nisu samo raunalni programi i
raunala. U informatiku djelatnost ubraja se i razvoj novih proizvoda, znanost, pa i
pravo. To su ponajprije shvatili strunjaci u zemljama sa razvijenom vrhunskom
tehnikom poput Njemake. Oni su istakli da su stupovi preivljavanja zemlje:
strojogradnja, procesna tehnika, elektrotehnika, informatika (skraenica od
informacijska tehnika) kao i graevna tehnika te tehnika potrebna u zatiti okolia.
Upravo ove grane industrije zapoljavaju milione ljudi od kojih je veliki broj
visokoobrazovanih inenjera i informatiara.
Priati samo o proizvodnji nije dostatno. Na tu se problematiku valja promatrati
ire. Tu se prvenstveno misli i na procese konstruiranja, izbor materijala i tehnologija
njegove obrade. Budui da svaki proces proizvodnje zapoinje konstruiranjem u
uvodnom dijelu ovog kolegija, prije nego se pone priati o pojedinim materijalima,
njihovoj grai i svojstvima, malo e se panje posvetiti i problematici konstruiranja.
Pri tome se, nee ulaziti u detalje konstruiranja, ve e se ukazati na razmiljanja o
kojima bi se trebalo voditi rauna pri donoenju odluka o tipu konstrukcije sa gledita
izbora materijala i njegove obrade, tehnologije izrade, cijene, sigurnosti, mogunosti
recikliranja i drugo.
Stoga, jedan od ciljeva ovih predavanja je studentima dati osnovne spoznaje
ponaanja u razliitim podrujima primjene materijala. Time bi se osigurala podloga
za razmiljanje i rjeavanje problema ponaanja i obrade razliitih materijala na koje
budui inenjeri mogu naii u praksi. Openito, moe se smatrati da sadraj ovog
kolegija tvori osnovu za rjeavanje niza strojarskih problema od kojih se kao tipini
mogu navesti:

davanje funkcije odreenoj konstrukciji, izratku ili strojnom elementu.

Tipian primjer za rjeavanje ovog tipa problema je prijenos prometa preko

nekog mosta. Kod rjeavanja ovog tipa problema inenjerima se obino namee niz
pitanja na koje trebaju dati odgovore. Pitanja su:

Od kojih materijala izraditi eljenu konstrukciju?

Kolike trebaju biti dimenzije pojedinih elemenata da bi konstrukcija sa
potpunom sigurnou obavila zadanu funkciju?

Odgovori na ova ili slina pitanja predstavljaju pravi zadatak, ne samo za

konstruktora ve i za tehnologa. Sigurno je da za svako postavljeno pitanje postoji
odgovor koji rezultira optimalnim rjeenjem. Openito smatra se da su ovo tipini
strojarski problemi.

Provjera cijelokupnog projekta konstrukcije

Pod time se podrazumijeva dati odgovore na pitanja:

Da li e konstrukcija u radu funkcionirati ekonomino?

I. Duplani, N. Krni: Materijali 3

1. UVOD

Da li tijekom uporabe konstrukcije mogu nastati prekomjerne deformacije i koji su

mogui uzroci njihovog nastanka (pogreno procjenjena optereenja,
neodgovarajui izbor materijala i slino)?

Ovakav tip problema rjeavaju inenjeri koji provjeravaju i ovjeravaju sve

vanije dijelove projekta konstrukcije.

Izrada kompletne konstrukcije

Kod ovog tipa problema obino se postavljaju sljedea pitanja:

Koje je stvarno optereenje koje izraena konstrukcija sa odgovarajuim

faktorom sigurnosti moe podnijeti?
Da li je izraena konstrukcija pogodna za predviene svrhe?

Ovakav tip problema moe se nazvati ocjenjivaki, gdje se nizom ispitivanja

provjerava valjanost konstrukcije te se za nju izdaje uporabna dozvola.
Literatura
| 1| J. E. Sigley, C. R. Mischke: "Mechanical Engineering Design", Mc.Graww-Hill, 1989.
| 2| I. ati: "Bez razvoja tehnikih znanosti nema odrivog razvoja ni blagostanja", Novi list
2008-09-21

I. Duplani, N. Krni: MATERIJALI 3