Professional Documents
Culture Documents
UVOD
1. UVOD
Kolegij Materijali 3, na izvjestan nain, predstavlja nastavak kolegija Materijali 1
i 2, koji su se predavali u I godini prediplomskog studija strojarstva. Tijekom ovih
predavanja neki od pojmova e se ponoviti, jer to predstavlja osnovu za
razumijevanje pojava koje e se tumaiti u ovom kolegiju. Studenti e se upoznati i
sa nekim relativno novim materijalima i tehnologijama koji se danas u svijetu sve vie
koriste u razliitim namjenama.
U strojarskoj praksi esto se koristi pojam proizvodnja (eng. Manufacture).
Ovaj pojam je vrlo usko povezan sa predmetima koji nas okruuju, kao npr. stolovi,
stolice, olovke novci, naoale, satovi, vrata, lusteri i drugo. Lako se moe vidjeti da
svi ti objekti imaju potpuno razliite oblike. ak tovie, oni iste namjene su razliitih
oblika (npr. razliite tipovi stolova). Svi ti predmeti nastali su pretvorbom razliitih
sirovinskih materijala u nove oblike.
Neki su predmeti izraeni iz jednog dijela, kao npr, spajalice za papir, kovanice,
vijci, matice i drugi. Meutim, veina predmeta izraena je iz vie pojedinanih
dijelova i razliitih materijala (brodovi, automobili, raunala, bicikli i sl.). Tako se npr
tipian automobil sastoji od oko 15000 razliitih dijelova, a transportni avion C-5A od
oko 4 miliona dijelova |1|. Svi se dijelovi tih proizvoda izrauju razliitim procesima
koji se jednom rijeju nazivaju proizvodnja (Manufacture).
Stoga, pojam
proizvodnja, u irem smislu, zapravo predstavlja proces pretvorbe izvornog
materijala u proizvod. Proizvodnja takoer ukljuuje aktivnosti tijekom kojih se
izraeni proizvod koristi za izradu drugih proizvoda. Tipian primjer su alatni i drugi
strojevi kojima se izrauju drugi proizvodi. Proizvode se i transportna sredstva ijim
se koritenjem ostvaruje profit prijevozom tereta ili ljudi (automobili, brodovi, avioni i
drugo).
Rije proizvodnja svoje korjene vue iz latinskog manu factus (napravljeno
rukama). Pojam proizvodnja datira unatrag do 5000-4000 godina prije nae ere i
zapoima proizvodnjom razliitih predmeta od drva, kamena, keramike i metala, a
sve sa svrhom izrade alata i oruja neophodnih za opstanak. Postupci koji su
koriteni za njihovu izradu bili su lijevanje i udaranje (oblikovanje deformacijom).
Tijekom stoljea oni su se razvijali, a naalost najvie tijekom ratova, da bi danas
dosegli najvii stupanj sloenosti. Prvi metalni materijali koji su koriteni za izradu
kunih potreptina izraeni su iz bakra, eljeza i zlata. Nakon njih u upotrebu su
doli olovo, srebro, kositar i legure na bazi bakra (mjedi i bronze). Najvei napredak
postignut je proizvodnjom elika negdje izmeu 600 800 godine. Od tada su
razvijeni brojni neeljezni i eljezni materijali, a danas se koriste razliiti suvremeni
umjetni materijali, kao polimeri, kompoziti i drugi.
Pojam proizvodnja (manufacture) prvi put se pojavio 1567. godine, a glagol
proizvoditi (manufacturing) 1683. godine.
Ovaj se pojam koristi i danas, a
podrazumijeva izradu proizvoda iz polazih materijala pomou razliitih procesa
tehnologija, strojeva, slijedei pri tome odgovarajue upute za svaku aktivnost. Iz
svega se moe izdvojiti i rije proizvod (product) koji znai neto to je proizvedeno,
a prvi put se pojavila tijekom petnaestog stoljea. Temeljem tih spoznaja razvijeni su
i proizvodni sustavi, a uglavnom su vezani za pojedine tehnologije obrade.
I. Duplani, N. Krni: Materijali 3
1. UVOD
1. UVOD
1. UVOD