Professional Documents
Culture Documents
1. PRIMARNE VEZE
-Tu pripadaju metalna, kovalentna i jonska veza.
-Metalna vezaGlavna karakteristika metala je metalna veza.
Pri vezivanju atoma u prostoru, njihovi valentni atomi postaju zajedniki i nisu vie lokalizovani oko
pojedinanih jezgara.
Kod metala, meuatomske sile u prostoru deluju jednako u svim pravcima.
-Kovalentna vezaElementi sa najveim modulima imaju istu kovalentnu vezu (C, Si, Ge). Materijali sa dominantnom
kovalentnom vezom su silikatna keramika, jedinjenja cementa, kamen.
Javlja se i kod nekih metala(W,Mo, Ta)
Prisutna je i kod polimera.
-Jonska vezaJonska veza je veza koja rezultira iz elektronske interakcije suprotno naelektrisanih jona.
Javlja se kod jedinjenja nastalih od metala i nemetala.
Jonska veza nije usmerena veza
Jednaka je u svim pravcima sa naizmenicnim pravilnim rasporedom jona.
2. SEKUNDARNE VEZE
Sekundarne veze su slabe veze po intenzitetu, meutim po zraenju su veoma vane jer bez
sekundarnih veza ivot na zemlji ne bi postojao.
Tu spadaju Van der Valsova i Vodonikova veza.
Van der Valsova veza je prisutna kod internih gasova i izmeu molekula sa kovalentnom vezom. To
je polarizovana veza.
Vodonikovom vezom se smatraju veze koje sudejstvuju izmeu molekula koji imaju vodonik
kao jedan konstituent. Hemijsko vezivanje atoma i jona moe da obuhvati vie nego jednu vrstu
primarne veze.
Pri primarnom vezivanju mogu postojati kombinacije meovitih veza.
1)Jonsko-kovalentna 2)Metalno-kovaletna 3)Metalno-jonska
4)Jonsko-kovalentnometalna.
II KRISTALOGRAFIJA
6. ANIZOTROPIJA
Anizotropija je osobina nekih tela da u razliitim pravcima imaju razliite fizike i mehanike osobine.
Anizotropi na telu su obino kristali.
Atom je potisnut iz vora reetke i prelazi iz ravnotenog poloaja u meuvorni prostor, stvara se
praznina i atom pomeren iz ravnotenog poloaja, tzv. Frenkelov par. Za stvaranje frenkelovog para
je neophodna jako velika energija.
Ravnotena koncentracija praznina se poveava veoma brzo sa porastom temperature, pri emu je
ta zavisnost eksponencijalna. Pri niim temperaturama se moe dostii vea koncentracija praznina
od ravnotene.
2. LINIJSKE GREKE(DISLOKACIJE)
Linijske greke su one koje u jednoj dimenziji ne prelaze nekoliko rastojanja, a u drugoj mogu dostii
dimenzije monokristala.
Dislokacije predstavljaju specijalan raspored atoma.
Kombinovane-meovite dislokacije
Dislokacija ne mora da doe do kraja u kristalu, ako su kombinovane, odnosno ako se sastoje
iz ivinog i zavojnog dela. Za kombinovanu zakrivljenu dislokaciju karakteristino je da veina
segmenata nije postavljena ni paralelno ni normalno prema Burgersovom vektoru.
0= k n
0 stvarni napon, k koeficient vrstoe, - stvarna deformacija ;
n index deformacionog ojaavanja.
Re = 0 + k0 d-1/2
Re napon koji treba primeniti da se savlada trenje reetke i izazove klizanje u unutranjosti
zrna
0 konstanta materijala
k0 Hal-Peov faktor
d- prenik zrna.
3. RASTVARAJUE OJAAVANJE
V PLASTINOST KRISTALA
1. KLIZANJE, SISTEM KLIZANJA ZA PCK, ZCK, GSH
Klizanje u kristalima se odvija pod dejstvom smicajnog napona, kada se gornji deo kristala pomera u
odnosu na donji deo kristala po odreenoj ravni, koja se naziva ravan klizanja, u odreenom pravcu
koji se naziva pravac klizanja.
Jedan ravan i jedan pravac daju sistem klizanja
Atomi se pomeraju za ceo broj translacionih reetke, tako da je na kraju raspored atoma isti kao i pre
klizanja.
U ravnotenim poloajima naprezanje je jednako nuli, a izmeu ovih poloaja razliito od nule, tj.
menja se po periodinom zakonu u funkciji od rastojanja x.
t=G/2=0,16G
Ovaj teorijski izraunati napon je 100 do 1000 puta vei od stvarne vrednosti smicajnog naprezanja
koje je neophodno primeniti da bi zapoela plastina deformacija realnih kristala. Osnovni razlog
za to je prisustvo dislokacija u kristalima, jer se plastina deformacija ne odigrava pomeranjem svih
atoma odjedanput po ravni klizanja, nego samo lokalno u okolini dislokacija se prekidaju i ponovo
uspostavljaju veze meu atomima.
4. DVOJNIKOVANJE
Deformaciono dvojnikovanje nastaje pod uticajem smiueg napona, slino kao klizanje.
Dvojnikovanje je proces u kome se jedan deo kristala deformie tako da formira sebi simetrian deo
u odnosu na nedeformisan deo kristala.
Kristalografska ravan simetrije izmeu deformisanog i nedeformisanog dela kristala naziva se ravan
dvojnikovanja.Pri dvojnikovanju veliina pomeranja atoma nije za jedan ili vie translacionih vektora
reetke, kao pri klizanju, ve je proporcionalna udaljenosti od ravni dvojnikovanja.
Na sobnoj temperaturu se dvojnikovanje pojavljuje kod metala sa heksagonalnom reetkom.
Pri dvojnikovanju mala je smicajna deformacija, pa je zato klizanje mnogo vaniji mehanizam od
dvojnikovanja.
VI LOM
1. KRTI LOM
-Nema plastinih deformacija
-Povrina loma je ravna
-Povrina reflektuje svetlost
-Normalna na dejstvo sile
-Vide se zrna
KRTI LOM SIVI LIV(CuZn42;AlSi12)
2. DUKTILNI LOM
-Ima plastine deformacije
-Povrina loma je u vidu ae ili
kupe
-Ne vide se zrna
-Povrina je jamiasta i vlaknasta
-Ne reflektuje svetlost
Al99,5 Lom u taki.
= F/ S0
Napon Teenja
Posle dostizanja napona teenja nastaju velike plastine deformacije uz mali porast napona:
ReH pri kome nastaje prvi prevoj krive napon izduenje
ReL donji napon teenja je napon na kome se ustali za vreme primetnog izduenja.
Zatezna vrstoa
Zatezna vrstoa je najvei napon koji materijal moe da izdri pri zatezanju Rm . Zatezna vrstoa je
statika vrstoa pri ispitivanju zatezanjem. Odreuje se:
Rm=Fm/S0 [M Pa]
Fm maksimalna izmerena sila ; So Povrina poprenog preseka
Izduenje
a) Procentualno izduenje
=L-Lo/Lo x 100 [%]
b) Procentualno izduenje posle prekida:
A=Lu-Lo/Lo x 100 [%]
Suenje
Kod epruveta krunog poprenog preseka meri se prenik na najuem delu merne duine u 2
meusobno normalna pravca.
Z=(So-Su)/So x 100 [%]
= Ex
- normalni napon,
E modul elastinosti i
- relativno izduenje.
E=F/L x Lo/So