3.5.2014.

Slubeni list Europske unije

HR

L 132/1

I.
(Zakonodavni akti)

ODLUKE
ODLUKA br. 445/2014/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA
od 16. travnja 2014.
o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i
o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov lanak 167. stavak 5. prvu alineju,

uzimajui u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon dostavljanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajui u obzir miljenja Odbora regija (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budui da:

(1)

Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) usmjeren je na sve tjenju povezanost naroda Europe i njime se
Uniji dodjeljuje zadaa da, izmeu ostalog, pridonosi procvatu kultura drava lanica, potujui pritom njihovu
nacionalnu i regionalnu raznolikost te stavljajui istodobno u prvi plan njihovo zajedniko kulturno naslijee. U
tom pogledu Unija, kada je potrebno, podrava i dopunjuje djelovanje drava lanica kako bi poboljala pozna
vanje i irenje kulture i povijesti europskih naroda.

(2)

Komunikacijom Komisije od 10. svibnja 2007. o europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu, koju je
Vijee podralo svojom rezolucijom od 16. studenoga 2007. (3), a Europski parlament rezolucijom od 10. travnja
2008. (4), postavljaju se ciljevi za budue aktivnosti Unije u podruju kulture. Te aktivnosti trebaju promicati
kulturnu raznolikost i meukulturni dijalog, kulturu kao katalizator za kreativnost u okviru rasta i radnih mjesta
te kulturu kao kljuni element u meunarodnim odnosima Unije.

(3)

Konvencija Unesca o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriaja, koja je stupila na snagu 18. oujka 2007.
te ija je stranka Unija, za cilj ima zatitu i promicanje kulturne raznolikosti, jaanje meukulturalnosti i
podizanje svijesti o vrijednosti kulturne raznolikosti na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini.

(1) SL C 113, 18.4.2012., str. 17., i SL C 17, 19.1.2013., str. 97.

(2) Stajalite Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013. (jo nije objavljeno u Slubenom listu) i Stajalite Vijea u prvom itanju od
24. oujka 2014. (jo nije objavljeno u Slubenom listu). Stajalite Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. (jo nije objavljeno u Slu
benom listu).
(3) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.
(4) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.

L 132/2

HR

Slubeni list Europske unije

3.5.2014.

(4)

Odlukom br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijea (1) utvreno je djelovanje za manifestaciju Europska
prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019.

(5)

Evaluacije Europskih prijestolnica kulture kao i javna savjetovanja o budunosti te inicijative nakon 2019. godine
pokazale su da je ona postupno postala jedna od najambicioznijih kulturnih inicijativa u Europi i jedna od inicija
tiva koje europski graani najvie cijene. Stoga bi trebalo uspostaviti novu inicijativu radi obuhvaanja razdoblja
od 2020. do 2033.

(6)

Uz izvorne ciljeve Europskih prijestolnica kulture koji su obuhvaali isticanje bogatstva i raznolikosti europskih
kultura i znaajki zajednikih tim kulturama kao i promicanje veeg meusobnog razumijevanja europskih
graana, gradovi nositelji naslova Europska prijestolnica kulture (naslov) postupno su dodali novu dimenziju,
koristei ovaj naslov kao polugu za poticanje svojeg openitijeg razvoja u skladu sa svojim strategijama i priorite
tima.

(7)

Ciljevi inicijative uspostavljene ovom Odlukom trebali bi biti posve u skladu s ciljevima programa Kreativna
Europa uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijea (2) kojemu je nakana
ouvanje, razvijanje i promicanje europske kulturne i jezine raznolikosti, promicanje europskog kulturnog
nasljea i jaanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, s
ciljem poticanja pametnog, odrivog i ukljuivog rasta. Postizanje tih ciljeva takoer pomae u osnaivanju osje
aja pripadnosti zajednikom kulturnom podruju te u poticanju meukulturnog dijaloga i uzajamnog razumije
vanja.

(8)

Kako bi postigli takve ciljeve, vano je da gradovi nositelji naslova pokuaju povezati svoj kulturni i kreativni
sektor, s jedne strane, sa sektorima kao to su obrazovanje, istraivanje, okoli, urbani razvoj ili kulturni turizam,
s druge strane. Posebno, prola iskustva pokazala su potencijal inicijative Europske prijestolnice kulture kao katali
zatora lokalnog razvoja i kulturnog turizma kako je naglaeno u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. pod
nazivom Europa, svjetsko turistiko odredite broj 1 novi politiki okvir za turizam u Europi, koju je pozdra
vilo Vijee u svojim zakljucima 12. listopada 2010. i podrao Europski parlament u svojoj rezoluciji od 27.
rujna 2011. (3).

(9)

Takoer je vano za gradove nositelje naslova da pokuaju promicati socijalnu ukljuenost i jednake mogunosti
te da daju sve od sebe da osiguraju sudjelovanje svih dijelova civilnog drutva u najirem moguem smislu u
pripremi i provedbi kulturnog programa, s posebnim naglaskom na mlade ljude, marginalizirane skupine i
skupine koje su u nepovoljnom poloaju.

(10)

Evaluacije i javna rasprava takoer su uvjerljivo pokazali da inicijativa Europske prijestolnice kulture moe donijeti
mnogo koristi ako se paljivo planira. To je prvenstveno kulturna inicijativa, ali takoer moe donijeti znatne
drutvene i gospodarske koristi, posebno kada je dio dugorone razvojne strategije dotinog grada koja je voena
kulturom.

(11)

Inicijativa Europske prijestolnice kulture takoer predstavlja izuzetno velik izazov. Izvoenje cjelogodinjeg
programa kulturnih aktivnosti zahtjevno je i neki su gradovi nositelji naslova bili uspjeniji od drugih u iskorita
vanju tog potencijala. Stoga je tu inicijativu potrebno osnaiti kako bi se svim gradovima pomoglo da na najbolji
mogui nain iskoriste naslov.

(12)

Naslov bi trebao bi biti rezervirana za gradove, neovisno o njihovoj veliini, ali, kako bi doprli do ire javnosti i
poveali uinak, trebalo bi omoguiti, kao i prije, dotinim gradovima da obuhvate i okolno podruje.

(13)

Dodjela naslova i dalje bi se trebala temeljiti na posebno osmiljenom kulturnom programu koji bi trebao imati
snanu europsku dimenziju. Taj kulturni program trebao bi biti dio dugorone strategije s odrivim uinkom na
lokalni gospodarski, kulturni i drutveni razvoj.

(1) Odluka br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 24. listopada 2006. o utvrivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju
Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019. (SL L 304, 3.11.2006., str. 1.).
(2) Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.2020.)
i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).
(3) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.

3.5.2014.

HR

Slubeni list Europske unije

L 132/3

(14)

Pokazalo se da je postupak odabira u dvije faze koji se temelji na kronolokom popisu drava lanica i koji
provodi povjerenstvo neovisnih strunjaka poten i transparentan. On omoguuje gradovima da poboljaju svoje
prijave izmeu faze predodabira i faze odabira na temelju savjeta strunjaka iz tog povjerenstva te osigurava
ravnomjernu raspodjelu naslova u svim dravama lanicama. Osim toga, kako bi se ouvao kontinuitet inicijative
Europske prijestolnice kulture i izbjeglo gubljenje iskustva i znanja, do ega bi dolo kada bi svi strunjaci bili
istodobno zamijenjeni, zamjenu strunjaka treba obaviti postupno.

(15)

Trebalo bi nastaviti s osiguravanjem nacionalnog strunog znanja omoguujui dravama lanicama mogunost
da imenuju do dva strunjaka u povjerenstvu koje provodi postupke odabira i praenja.

(16)

Kriteriji odabira trebaju biti jasniji kako bi omoguili gradovima kandidatima bolje naputke u vezi s ciljevima i
uvjetima koje moraju ispuniti da bi im se dodijelio naslov. Ti kriteriji takoer bi trebali biti lake mjerljivi kako bi
se pomoglo povjerenstvu u izboru i praenju gradova. U tom smislu, posebno bi se trebalo usredotoiti na
planove gradova kandidata u pogledu aktivnosti u vezi s nasljeem koje su sastavni dio dugorone strategije poli
tike u podruju kulture, a kojima se moe ostvariti odriv kulturni, gospodarski i drutveni utjecaj.

(17)

Gradovi kandidati takoer bi trebali, prema potrebi, istraiti mogunost koritenja financijske potpore iz
programa i fondova Unije.

(18)

Pripremna faza izmeu imenovanja grada i godine naslova od kljune je vanosti za uspjenost inicijative
Europske prijestolnice kulture. Postoji opa suglasnost izmeu zainteresiranih strana o tome da su popratne mjere
uvedene Odlukom br. 1622/2006/EZ bile vrlo korisne za dotine gradove. Ove mjere potrebno je dalje razvijati,
posebno putem eih nadzornih sastanaka i posjeta lanova povjerenstva gradovima te putem jo snanije
razmjene iskustava izmeu prolih, sadanjih i buduih gradova nositelja naslova, kao i gradova kandidata. Imeno
vani gradovi mogli bi se i dodatno povezati s ostalim gradovima nositeljima naslova.

(19)

Nagrada Melina Mercouri uspostavljena Odlukom Vijea br. 1622/2006/EZ stekla je snanu simboliku vrijednost
koja uvelike nadmauje stvarni iznos nagrade koju Komisija moe dodijeliti. Meutim, kako bi se osiguralo da
imenovani gradovi ispunjavaju svoje obveze, uvjeti isplate novca od nagrade trebaju biti stroi i jasniji.

(20)

Vano je da dotini gradovi u svim svojim komunikacijskim materijalima jasno istaknu da je inicijativa uspostav
ljena ovom Odlukom, inicijativa Unije.

(21)

Komisijine evaluacije rezultata prolih europskih prijestolnica kulture, koje se temelje na podacima prikupljenima
na lokalnoj razini, nisu mogle pruiti primarne podatke o utjecaju naslova. Stoga sami gradovi trebaju imati
kljunu ulogu u postupku evaluacije.

(22)

Prola su iskustva pokazala da sudjelovanje zemalja kandidatkinja moe pomoi njihovom pribliavanju Uniji
stavljanjem naglaska na zajednike aspekte europskih kultura. Inicijativa uspostavljena ovom Odlukom stoga bi
trebala biti otvorena za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata nakon 2019.

(23)

Meutim, tijekom razdoblja obuhvaenog ovom Odlukom, odnosno od 2020. do 2033., zbog jednakosti s grado
vima iz drava lanica, gradovi iz zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidata smiju sudjelovati samo u
jednom natjeaju za naslov. Nadalje, takoer zbog jednakosti s dravama lanicama, svaka zemlja kandidatkinja ili
potencijalni kandidat trebali bi moi imati samo jedan naslov u tom razdoblju.

(24)

Odluku 1622/2006/EZ potrebno je staviti izvan snage. Meutim, njezine odredbe trebaju se i dalje primjenjivati
u vezi sa svim gradovima koji su ve imenovani ili su u postupku imenovanja za razdoblje do 2019.

(25)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke, odnosno ouvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, naglaa
vanje njihovih zajednikih znaajki i poticanje doprinosa kulture dugoronom razvoju gradova, ne mogu
dostatno ostvariti drave lanice, posebno s obzirom na potrebu za jasnim i transparentnim kriterijima i postup
cima odabira i praenja, kao i za strogom koordinacijom meu dravama lanicama, nego se zbog opsega i oeki
vanih uinaka inicijative oni na bolji nain mogu ostvariti na razini Unije, Unija moe donijeti mjere u skladu s
naelom supsidijarnosti utvrenim u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s naelom proporcionalnosti
utvrenim u tom lanku, ova Odluka ne prelazi ono to je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

L 132/4

HR

Slubeni list Europske unije

3.5.2014.

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

lanak 1.
Uspostavljanje inicijative
Uspostavlja se inicijativa Unije pod nazivom Europske prijestolnice kulture za razdoblje od 2020. do 2033. (inicija
tiva).

lanak 2.
Ciljevi
1.

Opi ciljevi inicijative jesu:

(a) ouvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i naglaavanje njihovih zajednikih znaajki te poveanje osjeaja
graana da pripadaju zajednikom kulturnom prostoru;
(b) poticanje kulturnog doprinosa dugoronom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima.
2.

Posebni ciljevi inicijative jesu:

(a) poboljanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije kulturne ponude u gradovima, ukljuujui i putem transnacio
nalne suradnje;
(b) irenje pristupa i sudjelovanja u kulturi;
(c) jaanje kapaciteta kulturnog sektora i njegovih veza s drugim sektorima;
(d) poveanje meunarodnog profila gradova pomou kulture.
lanak 3.
Pristup inicijativi
1.

Natjeaj za naslov otvoren je samo za gradove, a oni mogu ukljuiti i svoja okolna podruja.

2.

Broj gradova nositelja naslova u odreenoj godini (godina naslova) ne moe biti vei od tri.

Naslov se dodjeljuje svake godine najvie jednom gradu u svakoj od dviju drava lanica navedenih u kalendaru u Prilogu
(kalendar) te, u odgovarajuim godinama, jednom gradu iz zemlje kandidatkinje ili potencijalnog kandidata, ili jednom
gradu iz zemlje koja pristupa Uniji u okolnostima odreenima stavkom 5.
3.
Gradovi u dravama lanicama imaju pravo nositi naslov godinu dana u skladu s redoslijedom drava lanica nave
denim u kalendaru.
4.
Gradovi u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji sudjeluju u programu Kreativna Europa ili
kasnijim programima Unije koji podupiru kulturu na dan objave poziva za podnoenje prijava navedenog u lanku 10.
stavku 2. mogu se prijaviti za naslov na godinu dana u okviru otvorenog natjeaja koji se organizira svake tri godine u
skladu s kalendarom.
Gradovi u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima smiju sudjelovati samo u jednom natjeaju tijekom
razdoblja od 2020. do 2033.
Svaka zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat smije nositi naslov samo jednom tijekom razdoblja od 2020.
do 2033.
5.
Ako zemlja pristupi Uniji nakon 4. svibnja 2014., ali prije 1. sijenja 2027., ona ima pravo biti domainom
naslova, sedam godina nakon svojeg pristupanja, u skladu s pravilima i postupcima koji se primjenjuju na drave lanice.
Kalendar se aurira s tim u skladu. Ako zemlja pristupi Uniji na dan ili nakon 1. sijenja 2027., ona nema pravo sudjelo
vati u inicijativi kao drava lanica.
Meutim, u godinama u kojima u skladu s kalendarom ve tri grada nose naslov, gradovi u zemljama iz prvog podstavka
imaju pravo nositi naslov tek sljedee godine koja je dostupna u kalendaru, prema redoslijedu pristupanja tih zemalja.

3.5.2014.

HR

Slubeni list Europske unije

L 132/5

Ako je grad iz zemlje iz prvog postavka prethodno sudjelovao u natjeaju za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandi
date, ne moe sudjelovati ni u jednom od sljedeih natjeaja za drave lanice. Ako je, tijekom razdoblja od 2020.
do 2033., grad iz takve zemlje ve bio imenovan nositeljem naslova u skladu sa stavkom 4., ta zemlja nema pravo,
nakon svoga pristupanja, organizirati natjeaj kao drava lanica tijekom tog razdoblja.
Ako vie od jedne zemlje pristupi Uniji istoga dana i ako izmeu tih zemalja ne postoji sporazum o redoslijedu sudjelo
vanja u inicijativi, Vijee organizira drijeb.

lanak 4.
Postupak prijave
1.
Zajedniki obrazac za prijavu na temelju kriterija utvrenih lankom 5. priprema Komisija i upotrebljavaju ga svi
gradovi kandidati.
Ako grad kandidat ukljuuje svoje okolno podruje, prijava se podnosi pod imenom toga grada.
2.

Svaka se prijava temelji na kulturnom programu s jakom europskom dimenzijom.

Kulturni program obuhvaa godinu naslova i osmiljen je posebno za naslov, u skladu s kriterijima utvrenima lankom
5.

lanak 5.
Kriteriji
Kriteriji za ocjenjivanje prijava (kriteriji) podijeljeni su u kategorije doprinos dugoronoj strategiji, europska dimen
zija, kulturni i umjetniki sadraj, sposobnost izvoenja, doseg i upravljanje kako slijedi:
1. to se tie kategorije doprinos dugoronoj strategiji, sljedei se imbenici uzimaju u obzir:
(a) kulturna strategija za grad kandidat koja obuhvaa inicijativu i obuhvaa planove za podupiranje kulturnih aktiv
nosti i nakon godine naslova, postoji ve prilikom njegove prijave;
(b) planovi za jaanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, ukljuujui razvoj dugoronih veza izmeu kulturnog,
gospodarskog i drutvenog sektora grada kandidata;
(c) predvieni dugoroni kulturni, drutveni i gospodarski uinak, ukljuujui urbani razvoj, koji bi na grad kandidat
imao naslov;
(d) planovi za praenje i evaluaciju utjecaja naslova na grad kandidat te za objavljivanje rezultata evaluacije;
2. to se tie kategorije europska dimenzija, ocjenjuju se sljedei imbenici:
(a) opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se promie kulturna raznolikost Europe, meukulturni dijalog i vee meu
sobno razumijevanje europskih graana;
(b) opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se naglaavaju zajedniki aspekti europskih kultura, batine i povijesti, kao i
europske integracije i aktualnih europskih tema;
(c) opseg i kvaliteta aktivnosti u kojima sudjeluju europski umjetnici, suradnja s akterima ili gradovima u raznim
zemljama, ukljuujui prema potrebi gradove nositelje naslova i transnacionalna partnerstva;
(d) strategija za privlaenje interesa ire europske i meunarodne javnosti;
3. to se tie kategorije kulturni i umjetniki sadraj, ocjenjuju se sljedei imbenici:
(a) jasna i skladna umjetnika vizija i strategija kulturnog programa;
(b) ukljuenje lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u osmiljavanje i provedbu kulturnog programa;
(c) opseg i raznolikost predloenih aktivnosti i njihova sveukupna umjetnika kvaliteta;
(d) sposobnost spajanja lokalne kulturne batine i tradicionalnih umjetnikih formi s novim, inovativnim i eksperi
mentalnim kulturnim izriajima;

L 132/6

HR

Slubeni list Europske unije

3.5.2014.

4. to se tie kategorije sposobnost izvoenja, grad kandidat treba pokazati da:

(a) prijava ima iroku i snanu politiku potporu i odrivi angaman lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela;
(b) grad kandidat ima ili e imati odgovarajuu i odrivu infrastrukturu za noenje naslova;
5. to se tie kategorije doseg, ocjenjuju se sljedei imbenici:
(a) ukljuivanje lokalnog stanovnitva i civilnog drutva u pripremu prijave i provedbu inicijative;
(b) stvaranje novih i odrivih mogunosti za irok raspon graana koji prisustvuju ili sudjeluju u kulturnim aktivno
stima, posebno za mlade ljude, volontere, marginalizirane skupine i osobe u nepovoljnom poloaju, ukljuujui
manjine, posveujui posebnu pozornost dostupnosti ovih aktivnosti osobama s invaliditetom i starijim osobama;
(c) cjelokupna strategija razvoja publike, posebno veza s obrazovnim sektorom i sudjelovanje kola;
6. to se tie kategorije upravljanje, ocjenjuju se sljedei imbenici:
(a) izvedivost strategije za prikupljanje sredstava i predloenog prorauna, to prema potrebi ukljuuje planove za
traenje financijske potpore iz programa i fondova Unije te obuhvaa pripremnu fazu, godinu naslova, evaluaciju
i odredbe za aktivnosti povezane s naslijeem i planiranje za sluaj nude;
(b) predviena struktura upravljanja i izvrenja provedbe inicijative koja ukljuuje, izmeu ostalog, odredbu o odgo
varajuoj suradnji izmeu lokalnih vlasti i struktura izvrenja, ukljuujui umjetniki tim;
(c) postupak imenovanja glavnog i umjetnikog direktora i njihovih podruja djelovanja;
(d) da je marketinka i komunikacijska strategija sveobuhvatna i istie da je ta inicijativa inicijativa Unije;
(e) da struktura izvrenja obuhvaa osoblje s odgovarajuim vjetinama i iskustvom potrebnim za planiranje, uprav
ljanje i izvrenje kulturnog programa u godini naslova.

lanak 6.
Struno povjerenstvo
1.

Povjerenstvo nezavisnih strunjaka (povjerenstvo) osniva se kako bi provelo postupke odabira i praenja.

2.
Povjerenstvo se sastoji od 10 strunjaka koje imenuju institucije i tijela Unije (europski strunjaci) u skladu sa
stavkom 3.
3.

Nakon organiziranja poziva za iskaz interesa Komisija predlae skupinu potencijalnih europskih strunjaka.

Europski parlament, Vijee i Komisija odabiru tri strunjaka iz te skupine i imenuju ih u skladu s vlastitim postupcima.
Odbor regija odabire jednog strunjaka iz te skupine i imenuje ga u skladu s vlastitim postupcima.
Prilikom odabira europskih strunjaka svaka od tih institucija i tijela Unije nastoji osigurati komplementarnost kompe
tencija, uravnoteenu geografsku raspodjelu te ravnoteu spolova u ukupnom sastavu povjerenstva.
4.
Osim europskih strunjaka, u svrhu odabira i praenja grada iz drave lanice, dotina drava lanica ima pravo
imenovati najvie dva strunjaka u povjerenstvo u skladu s vlastitim postupcima te uz savjetovanje s Komisijom.
5.

Svi strunjaci moraju:

(a) biti dravljani Unije;

(b) biti neovisni;

3.5.2014.

Slubeni list Europske unije

HR

L 132/7

(c) imati znaajno iskustvo i struno znanje u:

i.

podruju kulture;

ii. kulturnom razvoju gradova; ili

iii. organizaciji manifestacije europska prijestolnica kulture ili meunarodnog kulturnog dogaaja slinog opsega i
razine;
(d) biti u poziciji da mogu odvojiti odgovarajui broj radnih dana godinje za povjerenstvo.
6.

Povjerenstvo imenuje svog predsjednika.

7.

Europski strunjaci imenuju se na razdoblje od tri godine.

Neovisno o prvom podstavku, u vezi s prvim osnivanjem povjerenstva, Europski parlament imenuje svoje strunjake na
tri godine, Komisija na dvije godine, a Vijee i Odbor regija na jednu godinu.
8.
Svi strunjaci prijavljuju svaki stvarni ili mogui sukob interesa povezan s odreenim gradom kandidatom. U
sluaju takve prijave ili ako se pokae da takav sukob interesa postoji, dotini strunjak podnosi ostavku i odgovarajua
institucija ili tijelo Unije ili drava lanica zamjenjuju tog lana za preostali dio mandata u skladu s odgovarajuim
postupkom.
lanak 7.
Podnoenje prijava u dravama lanicama
1.

Svaka drava lanica odgovorna je za organizaciju natjeaja u svojim gradovima u skladu s kalendarom.

2.

Dotine drave lanice objavljuju poziv za podnoenje prijava najkasnije est godina prije poetka godine naslova.

Odstupajui od prvog podstavka, drave lanice koje imaju pravo imenovati grad koji e nositi naslov u 2020. objavljuju
taj poziv to prije nakon 4. svibnja 2014.
Svaki poziv za podnoenje prijava sadri obrazac za prijavu iz lanka 4. stavka 1.
Rok za podnoenje prijava gradova kandidata u okviru svakog poziva za podnoenje prijava predvia se najranije 10
mjeseci nakon objave poziva.
3.

Dotine drave lanice podnose prijave Komisiji.

lanak 8.
Predodabir u dravama lanicama

1.
Svaka predmetna drava lanica saziva povjerenstvo za sastanak predodabira s gradovima kandidatima najkasnije
pet godina prije poetka godine naslova.
Odstupajui od prvog podstavka, drave lanice koje imaju pravo imenovati grad koji e nositi titulu u 2020. mogu taj
rok produljiti za najvie jednu godinu.
2.
Nakon ocjene prijava u skladu s kriterijima povjerenstvo sastavlja popis gradova kandidata koji su uli u ui izbor i
objavljuje izvjee o predodabiru o svim prijavama te daje, izmeu ostalog, preporuke gradovima iz ueg izbora.
3.

Povjerenstvo dostavlja izvjee o predodabiru predmetnim dravama lanicama i Komisiji.

4.

Svaka dotina drava lanica slubeno odobrava popis koji se temelji na izvjeu povjerenstva.
lanak 9.
Odabir u dravama lanicama

1.
Gradovi kandidati koji su uli u ui izbor dopunjuju i dorauju svoje prijave kako bi ih uskladili s kriterijima i uzeli
u obzir preporuke navedene u izvjeu o predodabiru, te ih dostavljaju dotinoj dravi lanici koja ih zatim prosljeuje
Komisiji.

L 132/8

HR

Slubeni list Europske unije

3.5.2014.

2.
Najkasnije devet mjeseci nakon sastanka predodabira svaka dotina drava lanica saziva povjerenstvo na sastanak
odabira s gradovima kandidatima koji su uli u ui izbor.
Kada je to potrebno, predmetna drava lanica, uz savjetovanje s Komisijom, moe za razumno razdoblje produiti taj
devetomjeseni rok.
3.

Povjerenstvo ocjenjuje dopunjene i doraene prijave.

4.
Povjerenstvo objavljuje izvjee o prijavama gradova u uem izboru zajedno s preporukom za imenovanje najvie
jednog grada u dotinoj dravi lanici.
Izvjee o odabiru takoer sadrava preporuke dotinom gradu povezane s napretkom koji je potrebno ostvariti do
poetka godine naslova.
Povjerenstvo podnosi izvjee o odabiru dotinoj dravi lanici i Komisiji.
5.
Neovisno o stavku 4., ako ni jedan od gradova kandidata ne ispuni sve kriterije, povjerenstvo moe predloiti da se
naslov ne dodijeli za tu godinu.

lanak 10.
Predodabir i odabir u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima
1.

Komisija je odgovorna za organizaciju natjeaja u gradovima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata.

2.
Komisija u Slubenom listu Europske unije objavljuje poziv za podnoenje prijava najmanje est godina prije poetka
godine naslova.
Svaki poziv za podnoenje prijava sadri obrazac za prijavu iz lanka 4. stavka 1.
Rok za podnoenje prijava u okviru svakog poziva za podnoenje prijava predvia se najranije 10 mjeseci od objave
poziva.
3.
Predodabir gradova provodi povjerenstvo najmanje pet godina prije godine naslova, na temelju prijava za svaku od
njih. Sastanak s gradovima kandidatima ne organizira se.
Nakon ocjene prijava u skladu s kriterijima povjerenstvo sastavlja popis gradova kandidata koji su uli u ui izbor i
objavljuje izvjee o predodabiru za sve prijave te daje, meu ostalim, preporuke gradovima kandidatima iz ueg izbora.
Povjerenstvo dostavlja Komisiji izvjee o predodabiru.
4.
Gradovi kandidati koji su uli u ui izbor dopunjuju i dorauju svoje prijave kako bi ih uskladili s kriterijima i uzeli
u obzir preporuke navedene u izvjeu o predodabiru te ih dostavljaju Komisiji.
Najkasnije devet mjeseci nakon sastanka predodabira Komisija saziva povjerenstvo za sastanak odabira s gradovima
kandidatima iz ueg izbora.
Ako je to potrebno, Komisija moe produiti taj devetomjeseni rok za razumno razdoblje.
5.

Povjerenstvo ocjenjuje dopunjene i doraene prijave.

6.
Povjerenstvo objavljuje izvjee o odabiru prijava gradova kandidata koji su uli u ui izbor zajedno s preporukom
za imenovanje najvie jednog grada u jednoj zemlji kandidatkinji ili potencijalnom kandidatu.
Izvjee o odabiru takoer sadrava preporuke dotinom gradu u vezi s napretkom koji je potrebno ostvariti do poetka
godine naslova.
Povjerenstvo dostavlja Komisiji izvjee o odabiru.
7.
Neovisno o stavku 6., ako ni jedan od gradova kandidata ne ispuni sve kriterije, povjerenstvo moe preporuiti da
se naslov ne dodijeli za tu godinu.

3.5.2014.

Slubeni list Europske unije

HR

L 132/9

lanak 11.
Imenovanje
1.
Svaka dotina drava lanica imenuje jedan grad da nosi naslov, na temelju preporuka navedenih u izvjeu o
odabiru koje sastavlja povjerenstvo, i o tom imenovanju, najkasnije etiri godine prije poetka godine naslova, izvjeuje
Europski parlament, Vijee, Komisiju i Odbor regija.
Odstupajui od prvog podstavka, drave lanice koje imaju pravo imenovati gradove koji e nositi naslov za godinu
2020. mogu taj rok produljiti za najvie jednu godinu.
2.
U sluaju zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, Komisija imenuje jedan grad koji e nositi naslov u odgo
varajuim godinama na temelju preporuka navedenih u izvjeu o odabiru koje sastavlja povjerenstvo, i o tom imeno
vanju, najkasnije etiri godine prije poetka godine naslova, izvjeuje Europski parlament, Vijee, Komisiju i Odbor
regija.
3.

Uz imenovanja iz stavaka 1. i 2. potrebno je priloiti obrazloenje koje se temelji na izvjeima povjerenstva.

4.

Ako grad ukljuuje svoje okolno podruje, imenovanje se odnosi na taj grad.

5.
U roku od 2 mjeseca od obavijesti o imenovanjima, Komisija objavljuje popis gradova imenovanih europskim prije
stolnicama kulture u Seriji C Slubenog lista Europske unije.

lanak 12.
Suradnja izmeu imenovanih gradova
Gradovi imenovani za istu godinu nastoje razviti vezu izmeu svojih kulturnih programa i takva se suradnja moe
razmatrati u okviru postupka praenja utvrenog lankom 13.

lanak 13.
Praenje
1.
Povjerenstvo prati pripremu europskih prijestolnica kulture i prua potporu imenovanim gradovima u godini
naslova i savjete od trenutka njihova imenovanja do poetka godine naslova.
2.
U tu svrhu Komisija saziva tri sastanka za praenje u kojima sudjeluju povjerenstvo i imenovani gradovi, kako
slijedi:
(a) tri godine prije poetka godine naslova;
(b) 18 mjeseci prije poetka godine naslova;
(c) dva mjeseca prije poetka godine naslova.
Dotina drava lanica ili zemlja kandidatkinja ili dotini potencijalni kandidat moe imenovati jednog promatraa da
prisustvuje tim sastancima.
Imenovani gradovi podnose Komisiji izvjea o napretku est tjedana prije svakog sastanka za praenje.
Tijekom sastanaka za praenje povjerenstvo razmatra pripreme i daje savjete kako bi pomoglo imenovanim gradovima u
pripremi kulturnog programa visoke kvalitete te uinkovite strategije. Povjerenstvo obraa posebnu pozornost na prepo
ruke navedene u izvjeu o odabiru i svim prethodnim izvjeima o praenju navedenima u stavku 3.
3.
Nakon svakog sastanka za praenje povjerenstvo izdaje izvjee o praenju o stanju priprema i mjerama koje je
potrebno poduzeti.
Povjerenstvo svoja izvjea o praenju alje Komisiji te imenovanim gradovima i dotinoj dravi lanici ili zemlji kandi
datkinji ili potencijalnom kandidatu.
4.
Osim sastanaka o praenju Komisija moe organizirati posjete povjerenstva za praenje imenovanim gradovima
kad god je to potrebno.

L 132/10

HR

Slubeni list Europske unije

3.5.2014.

lanak 14.
Nagrada
1.
Komisija moe dodijeliti novanu nagradu u ast Meline Mercouri (nagrada) imenovanom gradu podlono finan
ciranju dostupnom unutar odgovarajueg viegodinjeg financijskog okvira.
Pravni i financijski aspekti nagrade razmatraju se u okviru odgovarajuih programa Unije za potporu kulturi.
2.
Novac od nagrade isplauje se do kraja oujka u godini naslova, pod uvjetom da dotini imenovani grad nastavi
ispunjavati obveze koje je preuzeo u fazi prijave, ispunjava kriterije i uzima u obzir preporuke navedene u izvjeima o
odabiru i praenju.
Smatra se da imenovani grad ispunjava obveze preuzete u fazi prijave ako nije dolo ni do kakve znaajne promjene u
programu i strategiji u razdoblju od faze prijave do godine naslova, a posebno ako:
(a) proraun je odran na razini koja omoguuje izvrenje kulturnog programa visoke kvalitete u skladu s prijavom i
kriterijima;
(b) neovisnost umjetnikog tima adekvatno se potuje;
(c) europska je dimenzija ostala dovoljno snana u konanoj verziji kulturnog programa;
(d) marketinka i komunikacijska strategija te promidbeni materijal koji upotrebljava imenovani grad jasno odraavaju
injenicu da je ta inicijativa, inicijativa Unije;
(e) postoje planovi za praenje i evaluaciju utjecaja naslova na imenovani grad.
lanak 15.
Praktine mjere
Komisija posebno:
(a) osigurava cjelokupnu usklaenost inicijative;
(b) osigurava suradnju izmeu drava lanica i povjerenstva;
(c) s obzirom na ciljeve iz lanka 2. i na kriterije, utvruje smjernice za pomaganje u postupcima odabira i praenja u
bliskoj suradnji s povjerenstvom;
(d) osigurava tehniku potporu povjerenstvu;
(e) na svojoj internetskoj stranici objavljuje sva izvjea povjerenstva;
(f) dri dostupnima javnosti sve relevantne informacije i doprinosi vidljivosti inicijative na europskoj i meunarodnoj
razini;
(g) jaa razmjenu iskustava i dobre prakse izmeu prolih, sadanjih i buduih gradova nositelja naslova, kao i gradova
kandidata, te zagovara ire promicanje izvjea o evaluaciji gradova i steenih iskustava.
lanak 16.
Evaluacija
1.

Svaki dotini grad odgovoran je za evaluaciju rezultata svoje godine kao europske prijestolnice kulture.

Komisija utvruje zajednike smjernice i pokazatelje za dotine gradove koji se temelje na ciljevima iz lanka 2. i na
kriterijima kako bi osigurala usklaen pristup postupku evaluacije.
Dotini gradovi sastavljaju svoja izvjea o evaluaciji i prosljeuju ih Komisiji do 31. prosinca godine koja slijedi nakon
godine naslova.
Komisija objavljuje izvjea o evaluaciji na svojoj internetskoj stranici.
2.

Uz evaluaciju gradova, Komisija osigurava i redovitu provedbu vanjskih i neovisnih evaluacija rezultata inicijative.

3.5.2014.

Slubeni list Europske unije

HR

L 132/11

Vanjske i neovisne evaluacije usmjerene su na smjetanje svih prolih europskih prijestolnica kulture u europski kontekst
omoguujui izvoenje usporedbi i izvlaenje korisnih pouka za budue europske prijestolnice kulture, kao i za sve
europske gradove. Te evaluacije ukljuuju ocjenjivanje inicijative kao cjeline, ukljuujui uinkovitost postupaka koji su
potrebni za njezinu realizaciju, njezin utjecaj te naina na koje ju je mogue poboljati.
Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeu i Odboru regija sljedea izvjea na temelju tih evaluacija, uz koja
prema potrebi prilae relevantne prijedloge:
(a) poetno privremeno izvjee do 31. prosinca 2024.;
(b) drugo privremeno izvjee do 31. prosinca 2029.;
(c) naknadno izvjee do 31. prosinca 2034.
lanak 17.
Stavljanje izvan snage i prijelazna odredba
Odluka br. 1622/2006/EZ stavlja se izvan snage. Meutim ta se Odluka i dalje primjenjuje na gradove koji su imenovani
ili su u postupku imenovanja europskim prijestolnicama kulture za godine od 2013. do 2019.
lanak 18.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu dan nakon dana objave u Slubenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Za Vijee

Predsjednik

Predsjednik

M. SCHULZ

D. KOURKOULAS

L 132/12

Slubeni list Europske unije

HR

3.5.2014.

PRILOG
KALENDAR

2020.

Hrvatska

Irska

2021.

Rumunjska

Grka

2022.

Litva

Luksemburg

2023.

Maarska

Ujedinjena Kraljevina

2024.

Estonija

Austrija

2025.

Slovenija

Njemaka

2026.

Slovaka

Finska

2027.

Latvija

Portugal

2028.

eka

Francuska

2029.

Poljska

vedska

2030.

Cipar

Belgija

2031.

Malta

panjolska

2032.

Bugarska

Danska

2033.

Nizozemska

Italija

Zemlja kandidatkinja ili potenci

jalni kandidat

Zemlja kandidatkinja ili potenci

jalni kandidat

Zemlja kandidatkinja ili potenci

jalni kandidat

Zemlja kandidatkinja ili potenci

jalni kandidat

Zemlja kandidatkinja ili potenci

jalni kandidat