You are on page 1of 3

Vedad Mahmuljin, ininjer godine u

Boeingu: Inovacijama utedio kompaniji vie


od 100 miliona dolara
Vedad Mahmuljin, ininjer godine u komapniji Boeing za
2014. godinu, je izjavio kako nijedan uspjeh ne dolazi preko
noi, napominjui da je u svakom poslu najvanije biti
posveen i poten, a rezultati e, kako kae, na kraju doi.
Vedad Mahmuljin
Mahmuljin, rodom iz Kozarca, u kompaniji Boeing, u kojoj radi oko 180.000 zaposlenika od
ega je oko 80.000 ininjera, izabran je za ininjera godine zbog ideje koja je donijela velike
utede.
Utedio kompaniji sto miliona dolara
"Bilo je teko postii ovaj uspjeh. U kompaniji postoje mnogi projekti i problemi koji se moraju
rijeiti, te veliki broj vrhunskih strunjaka, veinom Amerikanaca, dok je oko jedna petina
ininjerskog kadra iz svih dijelova svijeta. Statistiki gledano, anse da vas izaberu za ininjera
godine su kao dobitni zgoditak na lotu. Na zavrnoj ceremoniji je bilo 10 nominacija koje su bile
predstavljene detaljno. Na samom kraju je proglaena glavna nagrada, koja je na moje
oduevljanje, pripala meni. Poslije su mi rekli da sam bio ubjedljiv pobjednik najvie zbog
enormne koliine novca koju je kompanija utedjela nakon u razvoja novoga modela aviona.
Radi se o preko stotinu miliona dolara", rekao je Mahmuljin.
Sa 14 godina je otiao u izbjeglitvo zbog rata u BiH. Roditelji su mu zavrili u logorima, gdje
mu je majka ubijena, dok je otac preivio. Otiao je u Tursku gdje je u Izmiru zavrio zavrni
razred srednje kole, a potom sam preselio u Seattle gdje je na Univerzitetu Washington zavrio
Fakultet avionskog ininjeringa. Svake godine tokom studija bio je udomljavan u razliitim
amerikim porodicama.
Napominje kako meu veinom ljudi u BiH i na Balkanu postoji uvrijeeno miljenje kako su
oni posebno nadareni i talentovani i da su im samo potrebni uslovi da se dokazuju.
"Naravno da ova teorija o naoj 'nadarenosti' nije blizu istine, tavie vrlo je kontraproduktivna
za razvoj, kako pojednica, tako i zajednice. Imajui ovakav stav, proputamo priliku da budemo
samokritini i da se konstantno pokuavamo unaprijediti. Ljudi su vrlo slini bez obzira odakle
dolaze. to se tie nadarenosti, niti su Nijemci bolji od nas niti smo mi od njih. Kultura je ta koja
nas razdvaja u ekonomskom napretku i uinkovitosti, a prosjek nadarenosti je slian ma o kojoj

naciji da se radi. Najsretniji bih bio kad bi neki osamnestogodinjak proitao ovaj tekst i rekao
sam sebi, 'drago mi je da je na ovjek dobio veliko priznanje negdje u svijetu, iako lino od toga
nemam nita, ali sada vidim da se ipak moe trudom, radom i upornou te temeljnom
naobrazbom koju dobivam na Balkanu postii neto znaajno'. Nejsretniji bih bio da neko u
ovome nae inspiraciju i samopouzdanje i da sam sebe unaprijedi, ma ime se bavio. Velika
skupina uspjenih pojedinaca ini i samo druto uspjenim", istie ovaj ininjer.
Rad, rad i samo rad
Mladima u BiH ali i ire preporuuje da rade naporno i planski kako bi bili uspjeni lanovi
zajednice. Vedad, naime, smatra kako samo konstantno uenje i trud mogu stvoriti uspjene
ljude.
"Uspjesi izgrauju samopouzdanje koje je daleko najvanije da bi se postigao bilo kakav vei
uspjeh. Treba izgraditi mentalni sklop da se sve moe kad se hoe, te izbaciti bilo kakav
kompleks nie vrijednosti. Treba prestati traiti isprike i razloge zato se neto ne moe postii,
te se u potpunosti fokusirati da se pronae nain kako se neto moe, te biti spreman da uspjeh
nee doi preko noi, ve da moe uzeti ak i dobar dio ivota da se ostvari. Moram priznati da
sam ovo nauio od Amerikanaca. I to je glavni razlog zato su oni materijalno bogati, a Balkan
nije. U poetku sam uvijek posustajao pred velikim problemima. Amerikanac je nauen od
malena da nema tog problema koji on ne moe rijeiti, i da je jedina sramota nikako ne pokuati,
a ne doivjeti neuspjeh", naglasio je Mahmuljin.
Ovaj strunjak porijeklom iz Bosne i Hercegovine je miljenja da je za BiH veliki problem to
ima sistem obrazovanja koji je vrlo obiman i zasnovan na teoriji.
"To zvui dobro na prvi pogled, te u neku ruku i jeste dobro, ali mislim da nepredviene
posljedice takvoga kolstva uklesavaju kulturne deformacije u narodne mase, koje ak ni
Amerika, u mom sluaju, nije uspjela u potpunosti izlijeiti iz moje psihe, unato 25-godinjem
trudu. Naprimjer, preobimno gradivo, preteki testovi tjeraju manje inteligentnu djecu, pa ak i
one najpametnije da se 'snalaze', prepisuju. Snalaenje je famozna balkanska vrlina, koja nas
glave kota", naglaava Vedad.
Potenje u ustrajnost, a ne prepisivanje
Kae kako to "snalaenje" od najranije uzrasta zapravo daje loe rezultate u kasnijoj ivotnoj
dobi, a prenosi se bukvalno u sve sfere ivota.
"Politiari su slika nas, to su nai oevi, nai sinovi i kerke, naa braa, to nisu Marsovci koji su
doli da nas unite, to smo mi, nikli iz nae kulture koja dobrim djelom dolazi iz naih kola. To
prepisivanje i varanje u koli djeluje tako bezazleno, a kota nas jako skupo na duge staze. U
Americi ovakav akt prevare dovodi do izbacivanja iz kole sa znakom prikaenim uz ime onog
koji prepisuje, koji nosi cijeli ivot. Mislim da je matematika naobrazba jako dobra u naim
kolama, a i drugim prirodnim znanostima se posveuje dosta panje. Ima tu pozitivnih stvari, ali
mislim da zanemarujemo dvije ili tri najkljunije stvari za uspjeh u ivotu, a to su potenje,
ustrajnost i timski rad", smatra najbolji ininjer Boeinga.

Istie kako je u BiH i na Balkanu potrebno promijeniti mnoge stvari kako bi se zemlje na tom
podruju bre razvijale i napredovale.
"Izdvojio bih nekoliko osnovnih primjera koji su najvaniji, a nisu oiti prosjenom balkanskom
graaninu. Mislim da e se svako ko je proveo nekoliko godina na Zapadu sloiti sa mnom, a oni
koji nisu, moda e se i uvrijediti. Promjena kulture. Ovdje mislim na mentalni sklop
vrednovanja stvari. Na Balkanu vlada potpuni etiki kolaps. Etika je temelj svake napredne
drave, iz ega proizilazi sudstvo i pravda, koji su temelj ekonomskog poslovanja. Moram
priznati da sam i sam donio neke etike defekte odrastajui na Balkanu. Oko 20 godina ivota u
Americi se lijeim od te bolesti i jo se nisam uspio potpuno izlijeiti", rekao je ovaj Kozaranin.
Cielo drutvo odgovorno za sve loe i sve dobro
Napominje kako i u Americi nije sve sjajno, ali sva posrtanja se strogo osuuju i ona najtea po
drutvo kanjavaju.
"I ovdje ima korupcije i moralnih posrtaja. Razlika je da se takvi ljudi ovdje otro osuuju i idu
iza reetaka, te se ljudi jasno distanciraju od takvih. Kod nas se o korumpiranima pria uglavnom
negativno, dok ti jednom taj ne izae u susret, ali uvijek sa nekim strahopotovanjem, pa ak i
divljenjem u nekim sluajevima, kao 'vidi kako se dobro snaao, da mi je kako biti dobar s njim
pa da i meni pomogne da se snaem'", smatra ovaj ininjer.
Prema njegovom miljenju, svi lanovi zajednice su u odreenoj mjeri odgovorni za sve loe, ali
i dobre stvari koje se deavaju u toj zajednici.
Mahmuljin smatra kako svaka promjena poinje od novih generacija za koje je potrebno ve od
pretkolskog uzrasta uvesti nove norme etike i ponaanja napominjui da djecu ne treba uiti da
se varanjem i manipulacijama dolazi do rezultata. Takoer, napominje kako je problem u BiH to
svi oekuju da drava rijei probleme, to je, kako kae, razmiljanje iz davne prolosti.
"Bosna je zaguena dravnim aparatom i dok se ta ica sa vrata ne odveze, prodisati nee niko.
Socijalizam sebi mogu priutiti vedska i Njemaka koje prave proizvode od ogromne dodatne
vrijednosti. Dravu i poreze treba ukloniti s puta da ne smeta stranim ulagaima koji e doi u
takvu, konkurentnu dravu. Treba smanjiti poreze u pola, presuiti budet drave te smanjiti broj
dravnih uposlenika na pola, jer nema vie para. Kad bi samo ovo dvoje uradili, siguran sam da
bi za 10 godina ostavili sve susjede iza nas. Imamo mi i znanja i elje, samo da sami sebi
skinemo omu s vrata te da potujemo jedni druge sa istim respektom kako elimo da drugi nas
potuju", kazao je ovaj strunjak.
Na kraju istie kako i sam svaki dan s velikom zadovoljstvom i entuzijzmom odlazi na posao
kako bi i dalje postizao jo bolje i vee rezultate u svojoj struci i uinio drutvo u kojem se nalazi
naprednijim i sretnijim.

You might also like