Professional Documents
Culture Documents
Prema ranije vaeim zakonima, sud je iskljuivo bio nadlean da odredi i sprovede
postupak izvrenja i postupak obezbeenja. Novina propisana Zakonom je da
izvrenje i obezbeenje odreuje sud, odnosno u nadlenosti suda je
odluivanje o predlogu za izvrenje, osim ako zakonom nije drugaije
odreeno, a sprovoenje izvrenja odnosno obezbeenja moe biti u
nadlenosti suda ili izvritelja. Time se uspostavlja dvojni sistem u odnosu na
fazu sprovoenja izvrenja i obezbeenja.
Koji sudovi su stvarno nadleni za postupanje u predmetima izvrenja i
obezbeenja?
Prema lanu 3. stav 1. Zakona, za odluivanje u postupku izvrenja i obezbeenja
stvarno su nadleni osnovni i privredni sudovi, u skladu sa zakonom koji odreuje
nadlenost sudova, odnosno Zakonom o ureenju sudova ("Sl. glasnik RS", br.
116/2008, 104/2009 i 101/2010). Izuzetak je predvien za odluivanje po
vanrednim pravnim lekovima u kom sluaju se nadlenost suda odreuje u
skladu sa zakonom. Kako u postupku izvrenja nisu dozvoljeni ni revizija, ni
ponavljanje postupka, sledi da se ova odredba odnosi na zahteve za zatitu
zakonitosti.
U kojim izvrnim stvarima postoji iskljuiva nadlenost suda za sprovoenje
izvrenja?
Sprovoenje izvrenja odluka u vezi sa porodinim odnosima i u vezi sa
vraanjem zaposlenog na radje u iskljuivoj nadlenosti suda. U ovim izvrnim
stvarima, sud je nadlean i za odluivanje, i za sprovoenje izvrenja.
Kako se odreuje mesna nadlenost suda?
Mesna nadlenost stvarno nadlenog suda odreuje se na osnovu sedita,
odnosno prebivalita ili boravita izvrnog dunika, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
Kako se mesna nadlenost odreuje kada je predmet izvrenja nepokretnost?
Kada se radi o ostvarenju novanog potraivanja prodajom nepokretnosti (vrsta
sredstva izvrenja) ili o izvrenju obaveze iseljenja i predaje nepokretnosti
(nenovana obaveza predaje nepokretnosti) nadlenost suda se zasniva prema
podruju na kome se nepokretnost nalazi.
Koji sud je nadlean za postupanje ukoliko se nepokretnost prostire na podruju
vie sudova?
Ako se nepokretnost nalazi na podruju vie sudova, onda je nadlean sud kod
koga je izvrni poverilac prvo podneo predlog za izvrenje.
Kako promena okolnosti u toku izvrnog postupka utie na mesnu nadlenost?
Sud pred kojim je postupak pokrenut zadrava nadlenost i kada je Zakonom
propisana nadlenost vie sudova prema lanu 3. stav 6. Zakona. Ovom odredbom
spreeno je da se predmet u toku trajanja postupka upuuje od suda do suda, to bi
znailo i u postupku sprovoenja izvrenja od izvritelja do izvritelja, ime se utie
na efikasnost ovog postupka. U dosadanjoj praksi promena sredstva izvrenja
izazivala je i promenu mesne nadlenosti, oglaavanje suda kod koga je postupak
zapoeo, a sve to je uticalo na due trajanje samog postupka.
Na kom podruju izvritelj preduzima izvrne radnje?
Prema lanu 4. Zakona, izvritelj sprovodi izvrenje na osnovu reenja suda za ije
je podruje imenovan ako zakonom nije drugaije propisano. Ovlaen je da radnje
sprovoenja izvrenja preduzima ne samo na podruju suda ije odluke
sprovodi i za koje je imenovan ve i izvan tog podruja, a ove radnje izvan
podruja suda za koje je imenovan moe preduzimati ne samo lino ve i
preko izvritelja sa drugog podruja. Time se uspostavlja pravna pomo izmeu
izvritelja kao u lanu 170. Zakona o parninom postupku ("Sl. glasnik RS", br.
125/2004 i 111/2009 - dalje: ZPP), prema kojoj odredbi su sudovi duni da jedan
drugome ukazuju pravnu pomo u parninom postupku.
U kom sastavu sud vodi izvrni postupak i donosi odluke?
Izvrni postupak u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac. U
drugom stepenu to ini vee i ono je sastavljeno od troje sudija istog suda
osim ako Zakonom nije drugaije odreeno. S obzirom da se i u postupku
izvrenja shodno primenjuju odredbe ZPP, to znai da kada sudi u veu, imaju se
primeniti odredbe ZPP koje se odnose na donoenje odluka od strane vea, a
predviene su l. 124, 125. i 126. ZPP.
Ovakvo reenje je bilo predvieno i Zakonom iz 2000. godine i u praksi je izazvalo
velike kritike u vezi sa primenom naela sutinske, a ne prividne dvostepenosti i
primene ustavnog prava na albu. Primena je posebno delikatna u sudovima sa
manjim brojem sudija, kada isti sudija odreene predmete reava u prvom,
odreene u drugom stepenu, odluujui o zakonitosti odluka sudije istog suda, kada
sudije ve postupaju u razliitim materijama (parnini, steajni predmeti).