Professional Documents
Culture Documents
Uzroci
Crpljenje peska/praine:
habanje i zaepljenje pumpe i
opreme
Infiltracija praine/gline:
Kolmiranje filtera, mutnoa
uzorka
Smanjenje kapaciteta.
Poveana oksidacija,
meusobni uticaj bunara, loe
performanse pumpe
Hemijska enkrustracija
korozivna. Detekcija sulfida, vodonika ili metana u podzemnoj vodi treba da bude signal
za izbor materijala koji su otporni na anaerobnu koroziju. Suprotan uslov (veoma visok
redoks potencijal) obino nije prisutan u podzemnoj vodi.
Drugi komplikujui faktor je obilje odreenih mikro-sredina prisutnih po povrini delova
bunara. Primeeno je da se korozija preteno javlja uz kontakt izmeu jedinica
formacije sa razliitim ukupnim redoks potencijalom (npr. izmeu ugljenog kriljca i
peara) a ak i na cevi kolone gde se formirao biofilm u okviru tampona.
Bioloka aktivnost u podzemnoj vodi i na povrini bunarskih delova izaziva, odrava i
koncentrie aktivnost korozije, gde materijali mogu biti pasivni u sterilnim uslovima, pre
svega odravanjem kontrastnih mikro-sredina i elektrohemijskih baterija. Osnovno je
utvrditi potencijalni mehanizam korozije pod biolokim uticajem (koji ukljuuje stvaranje
sulfida) pre izbora materijala za bunar i pumpu. Ovo treba raditi periodino s obzirom
da se kvalitet podzemne vode i njen mikrobioloki sastav menjaju tokom vremena (vie
kod Smith i Comeskey-a, 2009).
Dalji komplikujui faktor u bunaru je korozija usled kontakta izmeu metala razliitog
elektronskog potencijala, kao to je kod pumpi izmeu rotora od bronze i kuita od
livenog gvoa sa vodom visoke provodljivosti kao provodnikom u bateriji. Deo
davaoca je tok elektrona izmeu izmenjenih i neizmenjenih metala istog sastava.
Zavareni, sa navojem ili na drugi nain optereen metal (kao to je na spojevima cevi)
je podloniji koroziji od manje izmenjenog metala (kao to je sredina spoja cevi).
Kada se potencijalni mehanizmi korozije shvate, mogu biti odabrani materijali tako da
omogue dobro funkcionisanje u bunarskoj sredini. USACE (1999) daje opte
informacije o kompatibilnosti materijala. NGWA (1998) daje opseno uputstvo o izboru i
ugradnji materijala za bunarske cevi i filtere.
Karakteristino za opremu bunara, PVC kolona npr. je otporna na koroziju u irokom
opsegu uslova u bunaru i pogodna je za primenu kod najveeg broja bunara za vodu
ukoliko je adekvatno odabrana i ugraena. Metalne kolone se koriste kada plastine ili
one od fiberglasa nisu pogodne. Blagi ili visoko-karbonski elik je esto materijal izbora
usled njegove tendencije da se ujednaeno pasivizira izuzev pod napadom biokorozije.
Nerajui elik je esto po specifikaciji otporan na koroziju. Naroito se bunarski filteri
redovno projektuju od nerajueg elika. Filteri se prave od blagih do galvanizovanih
elinih materijala, meutim, slotirani aluzina filteri su jedini tipovi filtera za koje je
blagi elik preporuen, jer svaki zatitni efekat galvanizacije je po pravilu potrt
metalurkom i proizvodnom kompleksnou filtera. Obrada filtera rezultuje u
nezaobilaznim promenama metala, bilo mehanikim (savijanje, buenje) ili termalnim
(varenje) ili oba. Nerajui elik u varenim filterima sa obmotanom icom ima istorijat
dobrog funkcionisanja.
Uobiajena greka kod specifikacije nerajueg elika je izbor tipa legure koji ne
odgovara niskom redoks potencijalu u bunarskoj sredini. Pasivizacija nerajueg elika
tipa 304 (kao legure visoko-karbonskog elika) zavisi od formiranja oksidnog sloja na
metalnoj povini. U podzemnoj vodi koja sadri neizreagovane sulfide ili taloee
gvoevite sulfide, ovi oksidi spadaju i metal ostaje nezatien protiv korozije. Druga
ranjiva taka su zavareni spojevi. Jedan spektakularan primer (ostali su dostupni u
literaturi) je izbor nerajueg elika tipa 304 za bunare sa dubokim dugakim filterskim
intervalima kod bunarskih polja u Sariru (Libija) u okviru velikog projekta Libije Velika
vetaka reka. Kod velikog dela (proizvedenog kod velikog proizvoaa pod
ustanovljenom kontrolom kvaliteta) desilo se propadanje ipki na takama varenja.
Najmanje jedan doprinosei faktor je bila pojava sulfidne podzemne vode niskog Eh
koja je rezultirala prisustvom sulfitoredukujuih bakterija.
U nekim sredinama nerajui elik nije odgovarajui, s obzirom da su nerajue legure
(ukljuujui tip 316 koji se obino smatra neprobojnim) takoe podlone eroziji ukoliko
su elektrohemijski gradijenti odgovarajui. Osmatraki bunari u glavnom postrojenju za
energetske potrebe vlade SAD-a, izvedeni od nerajueg elika tipa 316, izolovani
tamponom bentonitske gline i kolonom od blago-karbonskog elika, 6 godina su
podlegali koroziji kolone od nerajueg elika, ukljuujui pojave penetracije na
avovima u obraenoj cevi. Kod nezahvaenih instalacija (osmatraki bunar, tampon i
oblona kolona) uoene su merljive elektrine struje izmeu kolona. U uzorcima
tampona kada su zasejani je utvreno prisustvo sulfitoredukujue bakterije i
heterotrofne kisele bakterije. Kada su imobilisani anaerobni biofilmovi koji sadre
ovakvu mikrofloru se formiraju na povrini cevi, otpornost na koroziju legura sa visokim
sadrajem Ni/Cr lokalno nestaje.
Primetni razvoj proizvoda (ne vie skoranji) ukljuuje iroko rasporostranjenu
dostupnost pumpi od celokupno nerajueg elika i nerajueg elika i plastike, izlazne
(i za sputanje) pumpne cevi sa konekcijama sa zakljuavanjem od visoko kvalitetne
vrste plastike i flexibilnog potisnog creva (specifino dizajniranog za upotrebu kod
bunarskih pumpi) izraenog od pouzdanog materijala velike vrstoe otpornog na
koroziju koji omoguava lako servisiranje pumpe. Relativno glatka povrina
unutranjosti pumpe i otpornost na koroziju poveava intervale izmeu servisiranja
pumpe i smanjuje gubitke pritiska.
Motori pumpe i potisni cevovodi na konkurentnom tritu mogu se initi izuzetno
slinim. Sa druge strane, neke pumpe mogu biti plasirane kao ekoloke koje ne
moraju biti bolje u odnosu na druge proizvode kod primene u crpljenju agresivnih
podzemnih voda. Neka razmatranja su:
(1)
odravanja (tada aktuelan), dok Smith i Comeskey (2009) daju dopunu. Tretman
odravanja treba smatrati razliitim od primene revitalizacije jer postoje razlike u
izborima hemikalija i primene. Izbor hemikalija treba da zavisi od strune procene
efikasnosti, ekonominosti i reaktivnosti.
(1) Efikasnost: Izabrani hemijski rastvor treba da bude odgovarajui za disperziju
materijala razvijene kolmatacije.
(2) Ekonominost: Trokovi se esto navode kao problem prilikom izbora, da li
koristiti hemikalije, koje izabrati i koliko upotrebiti. Bolje poreenje je
ekonominost (koja je inilac rezultata)
(a) Tri faktora utiu na trinu cenu hemijskih proizvoda koji se upotrebljavaju u
ienju bunara:
- Trokovi samog procesa i transporta.
- Premije za istou i sertifikate standarda.
- Stepen trgovake ekskluzivnosti (naroito kod brendiranog proizvoda).
(b) U pogledu efikasnosti, skuplje hemikalije mogu obezbediti bolji povratak
performansi u odnosu na jeftine proizvode, i tako biti ekonomine. Meu
navedenim kiselinama, npr. organski i koncentrovaniji proizvodi su skuplji od
neorganskih kiselina prevashodno zbog trokova procesiranja. Meutim, njihova
efikasnost protiv bioobrastanja i relativna bezbednost manipulacije tee da
prevaziu razliku stvarnih materijalnih trokova.
(3) Reaktivnost sa komponentama zagaene podzemne vode je problem u
bunarima za remedijaciju i osmatranje i ukoliko su reaktivna jedinjenja prisustna u
podzemnoj vodi, izbor hemikalija treba da bude paljivo procenjen, ukljuujui i
upotrebu hidrohlorne kiseline u visoko sulfidnim podzemnim vodama.
Menadment funkcionisanja i odravanja ima korist usvajajui dalekovidi pristup
proraunu ekonominosti funkcionisanja i odravanja, odnosno razmatrajui
ekonominost na osnovu trokova ivotnog ciklusa. Dostupna istraivanja (Sutherland et
al. 1993) u primeni u vodosnabdevanju ukazuju da je, ak i agresivno, preventivno
odravanje ekonominije u poreenju sa gubicima u efikasnosti, popravci opreme i
kvaru bunara. Prethodni trokovi projektovanja, materijala i ugradnje, monitoring
odravanja i tretmana mogu biti mali u odnosu na trokove funkcionisanja u loem
stanju. Ovo se posebno odnosi na velike, duboke bunare velikih kapaciteta.
Sledi pregled svrhe i efekata hemikalija, bezbednosti, manipulacije i efikasnosti
(1) Kiseline: Kiseline se koriste za rastvaranje tvrdih inkrustacionih materijala,
ukljuujui okside gvoa i mangana i naslage karbonata. Izbor je realitvno
komplikovan, zavisi od lokacije i nije jednoglasno prihvaen meu ekspertima. U
tabelama 2 i 3 data su preporuena i nepreporuena jedinjenja od strane U.S.
Army Corps of Engineers za preventivnu upotrebu u odravanju bunara (Alford et
al. 2000) za spreavanje ili usporavanje kolmiranja u smislu odravanja.
Glikolna
kiselina
Sulfaminska
kiselina
Druge
organske
kiseline
PANJA: Ekstremno
opasna za manipulaciju
Fosforna kiselina
PANJA: Ekstremno
opasna za manipulaciju
Tabela 4 (modifikovana prema Alford et al., 2000) daje pregled korisnih informacija o
bunarima koje treba prikupiti za potrebe otkrivanja i predvianja problema u
preventivnom odravanju. Detaljna razmatranja upotrebe ovih metoda daju Smith i
Comeskey (2009 i 2011).
Tabela 4 Pregled preporuenih parametara preventivnog monitoring odravanja
Hidrauliko
testiranje
Fizikohemijski
parametri
Mikrobioloke
Vizualni/fiziki
Ukupne Fe/Mn bakterija (IRB), sulfito redukujue bakterije (SRB), sluzavi i drugi
mikrobioloki tipovi indikovani kao od znaaja za odravanje
Inspekcija pumpe i ostale opreme u pogedu propadanja
Snimanje buotine kamerom radi utvrivanja propadanja kolone i filtera
Analiza fiziko-hemijskih
parametara i pregled podataka
Testirati parametre
bioobrastanja i pregledati
zapise
Proveriti SN i DN i pregledati
Izvoenje tv snimanja u
bunaru
Crpljenje
peska/praine
Infiltracija
praine/peska
Opadanje
dinamikog nivoa
Nii (ili
nedovoljan)kapacitet
Kompletni gubitak
kapaciteta
Hemijska
enkrustacija
Kolmiranje izazvano
bioobrastanjem
Korozija
pumpe/bunara
Propadanje
bunarske
konstrukcije
Problem
(Tabela8.1)
Obaveze institucije
Posedovanje cilja u prevenciji propadanja
Sistematski monitoring kao deo procedure odravanja lokacije i
Ukljuivanje metode procene radi odreivanja neophodnih akcija odravanja.
U svakom sluaju mora biti poznato da e pristupi monitoringu i odgovori zavisiti od same
lokacije, i verovatno e zahtevati podeavanja tokom implementacije.
esto se znaaj i centralna uloga podataka previdi u kontekstu cilja celog projekta. Ono
to se moe initi kao minorni administrativni detalj odgovornima za upravljanje
projektom moe biti od znaaja kasnije u radu na terenu.
Minimalan broj osnovnih podataka za svaki bunar je potreban da bi se ocenile i
interpretirale njegove performanse u vremenu. Trendovi podataka su pouzdaniji ukoliko
je prikupljanje podataka inkorporirano u plan projekta na poetku. Postoji tenja da se
zanemare trokovi planiranja i odravanja, prikupljanja podataka i trokovi popravke
kada su ponude vee od budeta, ili su neadekvatno odvojena sredstva za ove zadatke
jer su trokovi prilagoeni raspoloivim novanim sredstvima tokom upravljanja
projektom. Budet za finansiranje aktivnosti na vodnom postrojenju moe biti nerealan
po ovom pitanju, neadekvatno razmatrajui realne trokove odravanja.
Dok tabela 4 daje odreen broj korisnih parametara, od pomoi je i uzimanje u obzir
konkretno analiza miokrobioloke koroziije i bioobrastranja. iroko rasprostranjeni
standard za analizu bioobrastanja (npr. Standardne metode ispitivanja vode i otpadne
vode, deo 9240, APHA-AWWA-WEF, 2012 ) konano sadri pun obim korisnih metoda
nakon niza godina zastarelosti. Smith i Comeskey (2009 and 2011) daju okvire za
metodologiju preventivnog odravanja monitoringom bioobrastanja u operacijama
bunarskog sistema.
Metode BART cevi (Droycon Bioconcepts, Inc., Regina, Saskaeuan) skoro opisane kod
Cullimore-a (2008) i ocenjene na terenu od strane Smith-a (1992) omoguavaju
terensko prikupljanje i zasejavanje u dehidrirani medium radi formiranja kulture bujona
na kome se moe osmatrati brzina i tip reakcije. Ovi uzorci mogu biti vezani za pojavu
odreenih mikrobiolokih zajednica i korisni su u kvalitativnoj oceni bioobrastanja.
Slina metodologija je nezavisno razvijena i u regionalnoj je upotrebi (Gariboglio i
Smith, 1993), a neke takoe koriste modifikacije drugih medija iz sekcije 9240. Ovi
sistemi imaju prednosti izvoenja u odnosu na upotrebu broja heterotrofnih bakterija
kao mikrobioloog indikatora.
Uzorci biofilma i vrste materije mogu biti ispitivani svetlosnim mikroskopom radi
dokaza morfoloki izdvojene mikroflore kao to su stabljiaste ili filamentozne
gvoevite bakterije, kao i morfologije vrste materije. Oni takoe mogu biti analizirani
po pitanju sadraja minerala i elemenata. Ove metode su mnogo tipinije za otkrivanje
kvarova neko kao metode preventivnog monitoring odravanja. Odsustvo struktura
gvoevite bakterije ne treba tumaiti kao konani pokazatelj odsustva ove mikroflore.
Podaci i softver za preventivno monitoring odravanje
Podaci su osnovni za monitoring odravanje. Nemogue je da upravnik efikasno zapamti
sve podatke i ostale informacije kao to su procedure, a promene osoblja zahtevaju da
podaci budu dostupni naslednicima da bi razumeli istorijat bunara ili bunarskog polja.
Monitoring odravanje podrazumeva da se zapisi podataka uvaju u cilju
ustanovljavanja trendova (Smith i Comeskey, 2009). Zapisi mogu u potpunosti biti
analogni i da se sastoje od fizike kopije. Za mnoge je ovo efikasan i sistem otporan
na ljudsko neznanje i nepanju. Meutim postrojenja razliite vrste sve vie upoljavaju
kompjuterski softver da upravlja odravanjem. Dostupne su raznorazne opcije.
Na web sajt je www.advancegwt.com
Upravljanje velikim delom informacija odravanja moe biti izvedeno upotrebom gotovih
baza podataka i sistema proraunskih tabela kao to su one koje se mogu nai u
komercijalnim integrisanim paketima kancelarijskog softvera. Baze podataka kao to su
one u Microsoft Access-u mogu da uskladite eljene podatke koji se koriste u
odravanju bunara, i da izvedu analizu trokova i finansija proraunskim tabelama.
Program za raspored moe da obezbedi put za brzu vebu odravanja isto kao to to
moe i analogna tabla za pisanje.
Dostupan je mali izbor sotverskih paketa koji integriu upravljanje podacima, raspored i
generisanje reda rada. Nekoliko predvienih za trite vode i otpadnih voda daje
jednoplatformsko reenje ukoliko je to ono to se trai. Okidai kao to je minimum
specifinog kapaciteta za odreeni bunar mogu biti podeeni da zaponu radni nalog
tretmana bunara. Softver za upravljanje u slinim postrojenjima kao to su rafinerije
takoe moe biti prilagoen. Odravanje bunarskih polja konceptualno se ne razlikuje
od drugih kompleksnih postrojenja koja su predmet degradacije od strane spoljanje
sredine.
Sistemi kontrole nadzora i uzimanja podataka koji automatski prikupljaju podatke kao
to su nivoi vode i protok iz bunara su veoma korisni u davanju informacije o trendu sa
relativno malo truda. Za mnoga bunarska polja (naroito iroko rasute sisteme ili one sa
osam i vie bunara) kontrola nadzora i uzimanje podataka je ekonominije u poreenju
sa runom proverom snienja i protoka. Vano je napomenuti da se senzori moraju
odravati i kalibrisati u odnosu na runa merenja, ili dobijeni podaci mogu biti nevaei i
time neupotrebljivi i mogu zavarati. Takvi sistemi imaju korist poev od strunog dizajna
do najbolje inkorporisanih karakteristika (kao to su alarmi specifinog kapaciteta) koji
odgovaraju hidrogeolokim i projektovanim performansama sistema.
Vano je naglasiti da fizika dokumenta (fakture, specifikacije, video snimci, itd) ostaju
neophodan dodatak zapisima podataka u okviru softvera osim u sluaju kada se koristi
veoma sofisticirani arhivski sistem softvera. Konano, vanije je imati smiljeno
sistematsko sredstvo prikupljanja, skladitenja, pristupa i ocene podataka nego
sofisticirano. Preciznost i ocena su veoma vani, veliko telo podataka koji su neprecizni
ili sa velikim razmacima koje niko ne moe da interpretira su beskorisni.
Raspored aktivnosti na odravanju bunara
Raspored odravanja treba da bude zasnovan na principu ustanovljavanja osnovne linije
podataka, i da potom prelazi u manje (ili vie) este aktivnosti preventivnog odravanja
ukoliko to uslovi opravdavaju. Tabela 6 prikazuje preporuke za uestalost aktivnosti
tokom prve godine odravanja vanih bunara poput onih za vodosnabdevanje optina.
Intervali odravanja (ukljuujui monitoring) mogu biti redukovani kada se trendovi
ustanove. Po pravilu, kod bunara koji adekvatno funkcioniu, uestalost analiza fizikohemijskih i parametara bioobrastanja moe opadati kvartalno ukoliko se primeuju male
promene uslova nakon jedne godine. Tabela 7 daje raspored preventivnog odravanja
nakon prve godine.
Hidraulike
performanse
Sistem i motor V, A, ,
Fiziko-hemijske
Tretmani i servis
Elektrina energija
Biobrastajue
mikrobioloke
komponente
Hidraulike
performanse
Elektrina energija
Fiziko-hemijske
Biobrastajue
mikrobioloke
komponente
Tretmani i servis
Savet za vodne sisteme (Water Systems Council, 2002a, b) daje detaljno uputstvo za
utvrivanje kvara za bunarske pumpe i njihove motore i potisne sisteme. Raspored
tretmana preventivnog odravanja treba da bude ustanovljen na osnovu poznavanja
odreene lokacije i uslova kolmiranja.
moe biti uraunata ili ne u proizvedenu vodu, ipak pokuaj da se utvrdi takvo B je bio
preporuen (Ground Water Science, 2000).
Dobrobiti koje je teko kvantifikovati na povrini mogu biti proraunati dodelom
ekonomske vrednosti ukoliko monetarna vrednost moe biti uraunatra na dobrobit
upotrebom raspoloivih metoda u ekonomskoj vrednosti vode (npr. Young i Gray,
1972). U sluaju projekta Zatvoreni basen, preporueno je da monetarna vrednost treba
da bude uraunata na vodu pumpanu u Rio Grande, upotrebom neke vrednosti kao to
je dolar po jedinici vode raspoloive korisnicima navodnjavanja (Kolorado) ili
potencijalnim nizvodnim korisnicima kao to je City of El Paso (prelazak na povrinsku
vodu.).
Sutherland et al. (1993; 1996) nudi metodologiju specifinu za opravdanje trokova
monitoring odravanja nasuprot reagovanju na slepo na propadanje bunara. Ovaj
metod baziran na proraunskim tabelama vri poreenje trokova tokom perioda u
godinama (do 20). Postoje dve varijante: 1) angaovanje reprezentativnih trokova i 2)
upotreba stvarnih trokova ukoliko su poznati. Mogu biti nainjena poreenja ukupne
razlike i godinja poreenja. Generalno, ivotni ciklus i godinja promenljivost u
trokovima su nii za jedinice kod kojih se izvodi rutinsko monitoring odravanje
parametara propadanja bunara. Bez obrzira na razliku trokova, predvidljivost trokova
odravanja ima mnoge prednosti kada se uporedi sa reakcijom na propadanje bunara
samo kada doe do krize.
Budunost: Terenska i laboratorijska istraivanja odravanja bunara
Terenska i laboratorijska istraivanja bitna za odravanje bunara se neto ubrzanije
izvode od 1980 godine. U perodu od tada, razvijene su jednostavne terenske metode
analize bioobrastanja i biokorozuije (npr. BART i MAG probne cevi i inovacije u
uzorkovanju) opisane i saete kod Smith i Comeskey-a (2009). Biohemijske metode koje
mogu da procene itav sistem ili mikrobiologiju izdani na uzorku DNA ili komponenti
elijskog zida su ve praktine i u upotrebi u stvarnim problemima postajui sve vie
rutinske.
Vano je da inenjeri i menaderi koji donose odluke o bunaru i odravanju sistema
podzemne vode i njegovim poboljanjima, konsultuju veliki broj izvora informacija, po
mogustvu najnovijih. Usled prirode brzog napredovanja ovih istraivanja najverovatnije
je najplodonosnije dodavati izvore tekstova periodinom pretragom online izvora koji se
bave odravanjem bunara i njihovom revitalizaciojom da bi bili upoznati sa najnovijim
deavanjima. Jedan od vodeih u ovom polju je Ground Water Science
(www.groundwaterscience.com). Iskustvo sa odreenim bunarskim poljem e biti
konani filter u procesu donoenja odluke.
Literatura
ADITC. 1997. Drilling: The Manual of Methods, Application, and Management. CRC Press Lewis
Publishers, Boca Raton, FL.
Alford, G., R. Leach and S.A. Smith. 2000. Operation and Maintenance of Extraction and
Injection Wells at HTRW sites, EP 1110-1-27, U.S. Army Corps of Engineers, St. Louis, MO.
APHA-AWWA-AWRA. 2012. Section 9240, Iron and Sulfur Bacteria, Standard Methods for the
Examination of Water and Wastewater (22th ed. updated). URL
http://www.standardmethods.org. American Public Health Assn., Washington, DC.
ASCE, 2014. Hydraulics of Wells: Design, Construction, Testing, and Maintenance of Water Well
Systems, Manual of Practice No. 127, ASCE.
Borch, M.A., S.A. Smith, and L.N. Noble. 1993. Evaluation and Restoration of Water Supply
Wells. NGWA for AWWA Research Foundation, Denver, CO.
Cullimore, D.R. 2008. Practical Manual of Microbiology, 2nd Edition, CRC Press Lewis Publishers,
Boca Raton, FL.
Gariboglio, M. and S.A. Smith. 1993. Corrosin e incrustacin microbiolgia en sistemas de
captacin y conduccin de agua: aspectos tericos y aplicados. Serie Investigaciones Aplicadas,
Argentine Consejo Federal de Inversiones, Buenos Aires, Argentina (99 pp.).
Ground Water Science. 2000. Evaluation of Problems with Closed Basin Division Salvage Wells,
Rehabilitation Method Tests, Methods for Monitoring Well Deterioration, and Recommendations
for Preventive Maintenance and Rehabilitation: A Comprehensive Report. Prepared for U.S.
Department of Interior, Bureau of Reclamation, Denver, CO.
Helweg, O.J., V.H. Scott, and W.C. Scalmanini. 1983. Improving Well and Pump Efficiency,
AWWA, Denver.
NGWA. 1998. Manual of Water Well Construction Practices. National Ground Water Association,
Westerville, OH.
NGWA, 2002. Field Evaluation of Emergency Well Disinfection for Contamination Events.
Prepared for Federal Emergency Management Agency by National Ground Water Association,
Westerville, OH, available from www.groundwaterscience.com.
Smith, S.A. 1992. Methods for Monitoring Iron and Manganese Biofouling, AWWA Research
Foundation, Denver, CO.
Smith, S.A. 1995. Monitoring and Remediation Wells: Problem Prevention, Maintenance and
Rehabilitation. CRC Lewis Publishers, Boca Raton, FL.
Smith, S.A. and D.M. Hosler, 2006. Current Research in Dam Drain Clogging and its Prevention,
Proc. Dam Safety 06, 23rd Annual Conference, Association of State Dam Safety Officers.
Smith, S.A. and A.E. Comeskey, 2009. Sustainable Wells: Maintenance, Problem Prevention, and
Rehabilitation, Taylor & Francis CRC Press, Boca Raton, FL.
Smith, S.A. and A.E. Comeskey, 2011. Performance Testing and Reference Manual, Ground
Water Science, 4th ed. available from www.groundwaterscience.com, Bluffton, Ohio, USA.
Sterrett, R. 2007. Groundwater and Wells, 3rd ed. Johnson Screens, New Brighton, MN.
Sutherland, D.C., P. Howsam, and J. Morris. 1993. The Cost-Effectiveness of Monitoring and
Maintenance Strategies Associated with Groundwater Abstraction - A Methodology for
Evaluation. ODA Project Report 5478A. Silos College, Silsoe, Bedford, U.K.
Sutherland, D.C., P. Howsam, and J. Morris. 1996. Cost-effective monitoring and maintenance
strategies for groundwater abstraction. J. Water SRT - Aqua 45(2): 49-56.
SWWI, 2000. City of North Battleford Well 15 1997 Field Test of UAB Water Well Treatment
Technology, PFRA Technical Services - Earth Science Division, Regina, SK, Canada (URL
http://aceis.agr.ca/pfra/water/swwinb15.htm).
USACE, 1999. Engineering and Liquid Process Design - Liquid Process Piping, EM-1110-1-4008,
U.S. Army Corps of Engineers CEMP-RA.
U.S. Bureau of Reclamation. 1992. Economic Analysis of Maintenance Problems. Vol. 4-3,
Facilities, Instructions, Standards, and Techniques. Denver, CO.
Water Systems Council. 2002a. Water Systems Handbook, 9th ed., Water Systems Council,
Chicago, IL
Water Systems Council. 2002b. Large Submersible Pumps Manual, Water Systems Council,
Chicago, IL.
Young, R.A. and S.L. Gray. 1972. Economic Value of Water: Concepts and Empirical Estimates.
National Technical Information Services, Springfield, VA.
Smith-Comeskey Ground
Water Science LLC
(Ground Water
Science) prua irok
dijapazon naunih i
usluga treninga u
hidrogeologiji i po pitanju problema performansi i kvaliteta vode bunara i sistema
vodosnabdevanja podzemnom vodom irom SAD-a i internacionalno jo od sredine
1980-tih. Jedinstveni meu uporedivim hidrogeolokim konsultatskim firmama, mi se
fokusiramo na reavanje i prevenciju problema koji naruavaju performanse sistema
podzemnih voda. www.groundwaterscience.com.
Ground+Water Tanzania Ltd. iri planiranje vodosnabdevanja, nadzor
i dijagnostike alate za Ground Water Science u energian kutak
sveta u razvoju svojim kadrom tanzanijskih projekt menadera,
hidrogeologa i tehniara. www.groundwatertanzania.com.