UPRAVLJANJE TERMOTEHNICKIM SUSTAVIMA

Tema:
- Osnovna nacela regulacije u sustavima grijanja,
ventilacije i klimatizacije
Dipl. Ing. Darko SMOLJAN

Automatska regulacija
- automatska regulacija u GViK sustavima se koristi za:
- osiguravanje toplinske ugodnosti ili drugih uvjeta neophodnih za
odvijanje proizvodnog procesa
- zatita od nepotrebnih kvarova ili oteenja sustava
- upravljanje pogonom (uklj./isklj., moduliranje) i odabir parametara
od strane korisnika.
- GViK sustav obino ukljuuje regulaciju:
- temperature
- relativne vlanosti
- tlaka
- protoka.

Regulacija ucina grijaca i hladnjaka u postrojenjima grijanja,

ventilacije i klimatizacije
Svodi se na regulaciju kolicine topline (dva osnovna nacela)
1. Regulacija promjenom kolicine protoka = f (mw)
2. Regulacija promjenom temperature medija u polaznom vodu
(regulacija mijesanjem) = f ( )
- provodi se pomocu troputnih i prolaznih regulacijskih ventila
- prolazni ventil omogucuje samo nacelo regulacije promjenom kolicine
protoka , dok troputni ventil omogucuje oba nacela regulacije

= kA
= mwcww

Temeljne hidraulicke sheme regulacije primjenom troputnog

ventila
- primjenjuju se cetiri osnovna nacine regulacije

Troputni regulacijski ventil

- koriste se za mijesanje dviju struja u jednu ili razdvajanje jedne
struje u dvije
- primjenjuju se kod velikih cijevnih mreza sustava grijanja i
klimatizacije radi eliminiranja promjena tlaka i drugih smetnji koje
nastaju kod primjene prolaznih ventila
- kolicina vode koja struji kroz mrezu ostaje priblizno konstantna

Regulacija mijesanjem - shema a); = f ( )

- konstantan protok vode kroz regulacijski krug sa razlicitim ulaznim
temperaturama
- protok kroz postrojenje neovisan o omjeru kolicina A i B, A+B=const.
- konstantan protok kroz potrosac znaci da u oba ekstremna polozaja
troputnog ventila pad tlaka mora biti jednak C-K-A = CB
- crpka se ugradjuje u krug s priblizno konstantnom kolicinom
- pogodno za regulaciju velikog broja paralelno povezanih izmjenjivaca
- ugradnja troputnog ventila u funkciji mijesanja i u funkciji razdjelnika

Regulacija kolicinom - shema b); = f (mw)

- temperatura polaznog voda je konstantna a kolicina vode promijenjiva
- promjenom protocne kolicine medija mijenja se razlika temperatura
na izmjenjivacu a time i kolicina izmijenjene topline
- crpka se ugradjuje u krug izvora topline s konstantim protokom
- ugradnja troputnog ventila u funkciji mijesanja i u funkciji razdjelnika
- otklanja poteskoce koje se pojavljuju u regulaciji kolicinom s
prolaznim ventilom

poteskoce koje se pojavljuju u regulaciji kolicinom s

prolaznim ventilom moguce je otkloniti ugradnjom troputnih ventila

Dvokruzna regulacija mijesanjem - shema c); = f ( )

- shema mijesanja postaje dvostruka shema mijesanja ako kratko
spojimo izlaz iz kotla i ulaz u kotao
- primarni i sekundarni krug rade u rezimu s konstantnim protokom
- kolicina vode koja se transportira iz primarnog u sekundarni krug ovisi
o postavi troputnog ventila

Dvokruna shema mijeanja, hidrauliki spoj i dijagram tlaka za

kritine poloaje troputnog ventila:
a) zatvoren otvor A troputnog ventila otvoren otvor B
b) otvoren otvor A troputnog ventila zatvoren otvor B

Struktura hidraulike mree u sustavima grijanja ili hlaenja

Dijeli se na tri dijela:
- krugovi potroaa (radijatori, konvektori, ventilokonvektori...)
- krugovi izvora topline (kotlovska postrojenja, rashladna postrojenja...)
- razvodna mrea
Za napajanje vie od jednog potroaa postoje tri razliite mogunosti
spajanja na razvod cijevne mree:
a) dvocijevni sustav paralelni razvod
- kod paralelnog razvoda polaznog i
povratnog voda razlika tlaka na
potroau smanjuje se s udaljenosti
od potroaa

b) dvocijevni sustav mimobjeni razvod (Tichelmann)

- kod dvocijevnog sustava u
mimobjenom razvodu razlika
tlaka kod svih potroaa priblino
je jednaka:

p p pn
1
2

b) jednocijevni sustav
temperatura vode pri
ulasku u radijator se
smanjuje s udaljenou od
kotla, a ukupni pad
temperature jednak je
zbroju padova na
pojedinim radijatorima:

1 pol

>
>
... > n
2 pol 3 pol

= + ...+ n
UK
1
2
- kod jednocijevnog sustava je razlika tlaka na svakom potroau
ovisna je o veliini radijatora i moe za sve biti priblino jednaka
- zahtijeva se manja koliina cjevovoda za razvod mree nego kod
dvocijevnog sustava
- mana su problemi u regulaciji toplinskog uina

Regulacija kotlovskog postrojenja hidrauliko odvajanje primarnog i

sekundarnog kruga
Kotlovi se opremaju kotlovskim (primarnim) crpkama i regulacijskim
krugovima kotla da bi se osiguralo protok odreene koliine vode kroz
kotao radi stabilnog pogona kotla
Hidrauliko odvajanje primarnog i sekundarnog kruga vrsi se tzv.
spojnim mjestom. Spojno mjesto se najee ostvaruje :
a) pomou prestrujnog ventila
b) pomou hidraulike skretnice

a) kotlovsko postrojenje
hidraulicko odvajanje primarnog
i sekundarnog krugapomou
prestrujnog ventila

b) kotlovsko postrojenje s vise paralelno povezanih kotlova

hidraulicko odvajanje primarnog i sekundarnog kruga pomou
hidraulicke skretnice

Automatska regulacija - GViK

Regulacija ventilatora:
- najefikasniji nain promjene kapaciteta ventilatora je promjena brzine
vrtnje.
- pogoni s frekvencijskom regulacijom su u irokoj primjeni.
- aksijalni ventilatori se mogu regulirati promjenom nagiba lopatica.
- zaklopkama i kanalima se dio zraka moe jednostavno vratiti obilaznim
vodom od tlane na usisnu stranu ventilatora. Obilazni vod ne mijenja
kapacitet ventilatora, ali omoguava prilagoavanje sustava ventilacije
promjenama protoka u distribucijskom sustavu bez nestabilnosti u radu
ventilatora.
TLANI
VENTILATOR

MJERENJE
PROTOKA

OBILAZNI VOD

DOBAVNI
ZRAK

Automatska regulacija - GViK

Regulacija ventilatora:
- Regulacija preko razlike statikog tlaka se koristi za odravanje tlaka u
zgradi ili prostoru razliitog od okolnih prostorija ili vanjskog okolia.
Tipine primjene su: za iste prostore (pozitivna razlika tlaka kako bi se
sprijeila infiltracija), laboratorije (pozitivna ili negativna ovisno o namjeni),
i kod raznih proizvodnih prostora poput lakirnica.
- regulator tlaka obino upravlja zaklopkama u dobavnom kanalu kako bi
se odrao traeni tlak pri promjenama odsisnog volumena zraka.
- metoda regulacije odsisnog ventilatora trai mjerenje unutarnjeg i
vanjskog (referentnog) statikog tlaka.
VANJSKI
- lokacija mjerenja statikog tlaka
STATIKI TLAK
mora biti na mjestu udaljenom od
ODSISNI
UNUTARNJI
VENTILATOR
STATIKI TLAK
vrata i vanjskih otvora, dizala, a
ako se koristi osjetnik treba ga
PROSTOR
smjestiti u prostrano reprezentativno
podruje zatieno od propuha.

Automatska regulacija - GViK

Regulacija ventilatora:
- Regulacija preko razlike statikog tlaka u kanalima za sustave s
promjenjivim volumenom zraka (eng. Variable Air Volume) i ostale sustave
s terminalima odrava statiki tlak na mjernom mjestu. Najea primjena
regulacije preko statikog tlaka je regulacija kapaciteta ventilatora u VAV
sustavima.
- potrebno je vie osjetnika statikog tlaka u sluaju kada se nakon
ZRANI TERMINALI
tlanog ventilatora dobavni kanal
razdijeli u vie ogranaka. Osjetnik
s najstroim zahtjevom na statiki
TLANI
VENTILATOR
tlak upravlja radom ventilatora.

75 do 100% od L

Automatska regulacija - GViK

Regulacija kruga ekonomajzera (mjealita):
- potrebno je utvrditi koliko svjezeg zraka sustav treba i zasto

- izracunati potrebnu kolicinu zraka za toplinske potrebe: Vz =

Vc p (u p )
=N
V
- izracunati higijensku kolicinu zraka za potrebe ljudi: V
min
osoba osobi
- obicno je : V
= (10 40%)Vz
min
- smanjuje trokove hlaenja pri
odgovarajuim vanjskim
uvjetima,tj. kada je vanjski
zrak dovoljno hladan da bi
se koristio kao rashladni
medij obino 13 do 18C.

ISTROENI
ZRAK

POVRATNI
ZRAK

TLANI
VENTILATOR
VANJSKI
ZRAK

TEMPERATURA
MJEAVINE ZRAKA

DOBAVNI
ZRAK

Automatska regulacija - GViK

Regulacija hladnjaka:
1. Hladnjak s rashladnom vodom
- regulacija se vri preko prolaznih ili troputnih regulacijskih ventila, koji su
obino zatvoreni da bi se sprijeilo hlaenje kada je ventilator iskljuen.
Ventil se podeava u ovisnosti o temperaturi zraka na izlazu iz hladnjaka ili
temperaturi prostora (na ulazu povratnog kanala).
POVRAT
RASHLADNE
VODE

POLAZ
POVRAT
RASHLADNE RASHLADNE
VODE
VODE

POLAZ
RASHLADNE
VODE

HLADNJAK
STRUJANJE
ZRAKA

HLADNJAK
STRUJANJE
ZRAKA

PROLAZNI VENTIL

TROPUTNI VENTIL

Automatska regulacija - GViK

Regulacija hladnjaka:
2. Hladnjak s direktnim isparavanjem
- regulira se solenoidnim ventilima na cijevima kapljevite faze radne tvari.
- termoekspanzijski ventil regulira tlak isparavanja mjerenjem temperature
na izlaznom vodu
- ucin hladnjaka s direktnim isparavanjem je teze regulirati jer ovisi o
temperaturi isparavanja
OD REGULATORA
SOLENOIDNI
VENTIL

TERMOESPANZIJSKI
VENTIL

KAPLJEVITA
RADNA TVAR

STRUJANJE
ZRAKA

Dvopoloajna

HLADNJAK S
DIREKTNOM
EKSPANZIJOM

USIS RADNE TVARI

Automatska regulacija - GViK

Regulacija grijaa:
- grijai kod kojih ne postoji opasnost od smrzavanja, mogu se regulirati
jednostavnim prolaznim ili troputnim ventilima.
- ventilom se upravlja preko temperature zraka na izlazu iz grijaa ili
temperature prostora. Ventili su podeeni da se otvore za grijanje ukoliko
doe do prekida napajanja regulacijskog sklopa.
- grijai u centralnim klima jedinicama predgrijavaju, dogrijavaju ili
zagrijavaju, ovisno o stanju i minimalno potrebnoj koliini vanjskog zraka.
- grijai za toplu vodu moraju odravati minimalnu brzinu vode u cijevima
POVRAT
POLAZ
(reda veliine oko 0.9 m/s) da bi
TOPLE VODE TOPLE VODE
REGULAse sprijeilo smrzavanje
CIJSKI
VENTIL
(uobiajena je pumpa grijaa).
PREMA
DOBAVNOM
DONJI GRANINIK - u konvencionalnom rasporedu
VENTILATORU
(ZATITA OD
PUMPA
SMRZAVANJA)
GRIJAA
primarnog/sekundarnog kruga,
pumpa grijaa i pumpa sustava
su hidrauliki neovisne. Rezultat
PREMA
SUSTAVU
VANJSKI
su konstantni protoci kroz grija i
KLIMATIZACIJE
ZRAK
kroz primarnu petlju uz primjenu
KAPILARE
troputnog ventila.
GRIJA

Automatska regulacija - GViK

Regulacija grijaa:
- pumpa grijaa se moe ugraditi u seriji (A) s primarnim pumpama kada je
troputni ventil otvoren prema grijau. U tom sluaju je protok kroz grija
priblino konstantan, ali moe rasti i padati ovisno o razlici tlaka
raspoloivoj s primarnih pumpi.
POVRAT
TOPLE VODE

POLAZ
TOPLE VODE

POVRAT
TOPLE VODE

POLAZ
TOPLE VODE
REGULACIJSKI
VENTIL

REGULACIJSKI
VENTIL

PUMPA
GRIJAA

(A)

PUMPA
GRIJAA

NEPOVRATNI
VENTIL

(B)

- pumpa grijaa se moe ugraditi i

paralelno (B) s primarnim
pumpama. Prednost ovakvog
rasporeda je to se protok tople
vode moe ostvariti kroz grija
ak i u sluaju kvara pumpe
grijaa. Primarna pumpa se mora
dimenzionirati i za pad tlaka u
grijau pri nazivnom protoku.

Automatska regulacija - GViK

- funkcionalna shema spajanja i regulacije sustava ventilacije i
toplozranog grijanja sa 100% vanjskim zrakom regulacija temperature:

Automatska regulacija - GViK

- funkcionalna shema spajanja i regulacije sustava ventilacije i
toplozranog grijanja sa 100% vanjskim zrakom i sustavom povrata topline
regulacija temperature:

Automatska regulacija - GViK

- funkcionalna shema spajanja i regulacije zranog sustava grijanja i
hlaenja sa 100% vanjskim zrakom regulacija temperature:

Automatska regulacija - GViK

- funkcionalna shema spajanja i regulacije zranog sustava grijanja i
hlaenja regulacija temperature:

Automatska regulacija - GViK

Regulacija vlanosti:
- temelji se na izlaznim signalima osjetnika vlage smjetenog u prostoru ili
u odsisnom kanalu.
- Odvlaivanje. Jedan od naina je preko regulacije hladnjaka.
Temperatura hladnjaka se smanji na vrijednost pri kojoj se odvaja dovoljna
koliina vlage iz dobavnog zraka tako da se postie zadana vrijednost
relativne vlanosti. Dogrija se moe koristiti za odravanje temperature
prostora kada, uslijed procesa odvlaivanja, temperatura dobavnog zraka
postane preniska.
POVRAT
POVRAT
RASHLADNE VODE
TOPLE VODE
POLAZ
POLAZ
RASHLADNE VODE
TOPLE VODE

OSJETNICI
U ZONI
STRUJANJE
ZRAKA

HLADNJAK

GRIJA

Automatska regulacija - GViK

Regulacija vlanosti:
- Odvlaivanje. Odvlaiva koji radi na osnovi kemijskog sredstva za
suenje, moe smanjiti relativnu vlanost na nie vrijednosti no to se to
moe pomou hladnjaka. Ovaj ureaj apsorbira vlagu koristei silikagel ili
slian materijal. Pri kontinuiranom pogonu,
dovode se toplina i zrak za regeneraciju
tog materijala.

TOPLINSKI
IZVOR

ZRAK ZA
REGENERACIJU
KEMIJSKI
ODVLAIVA
KONDICIONIRANI
ZRAK

RASHLADNI
IZVOR

Automatska regulacija - GViK

Regulacija vlanosti:
- Ovlaivanje. Osjetnik relativne vlanosti zraka smjeten u prostoru ili u
odsisnom kanalu alje potreban signal u regulator. Trebalo bi koristiti
osjetnik u kanalu kako bi se na minimum smanjilo prijenos kapljica ili
kondenzaciju u kanalu. Cilj je odravanje minimalne projektne relativne
vlanosti tijekom razdoblja grijanja.

PARA

OSJETNIK
U KANALU

STRUJA
ZRAKA

Ovlaiva s mlazom pare

OSJETNIK
U ZONI

Automatska regulacija - GViK

Regulacija sustava:
- na primjeru GViK sustava za grijanje, hlaenje i ovlaivanje
Zadatak. Regulacija temperature za vrijeme sezone grijanja i hlaenja i
regulacija relativne vlanosti za vrijeme sezone grijanja. Sustav radi sa
100% vanjskim zrakom. Klima jedinica se sastoji od ventilatora, grijaa,
hladnjaka, dogrijaa i ovlaivaa. Sustav je jednokanalni, jednozonski, s
konstantnim volumenskim protokom zraka. Sustav distribucije vode ima
promjenjivi protok.
Regulacija. Izvodi se sa tri regulacijske petlje.
Prva regulacijska petlja upravlja radom (pred)grijaa odravajui
temperaturu rosita konstantnom. Temperaturni osjetnik (16), smjeten
nakon ovlaivaa, alje signal PI regulatoru (R1). Ovisno o promjeni
temperature, regulator R1 pokree pogon ventila mijenjajui uinak
izmjenjivaa prema PI karakteristici.

Automatska regulacija - GViK

Regulacija na primjeru GViK sustava za grijanje, hlaenje i ovlaivanje

Automatska regulacija - GViK

Regulacija. (nastavak)
Druga regulacijska petlja upravlja radom hladnjaka i dogrijaa odravajui
zadanu vrijednost temperature prostora. Osjetnik temperature prostorije
(12) mjeri promjenu temperature u prostoriji u ovisnosti o temperaturi
vanjskog zraka. Temperatura vanjskog zraka se mjeri osjetnikom u
usisnom kanalu (1). PI regulator (R2) usporeuje iznose tih temperatura.
Kada se vanjska temperatura povisi, R2 zatvara ventil (14) smanjujui
time protok vode kroz dogrija. Ventili na polazu vode za dogrija i za
hladnjak djeluju u nizu kada se ventil (14) potpuno zatvori, ventil (7) na
polazu vode za hladnjak se poinje otvarati.
Trea regulacijska petlja upravlja radom ovlaivaa. U odsisnom kanalu je
smjeten dvopoloajni higrostat (21) kojim se ograniava minimalna i
maksimalna relativna vlanost. Higrostat pokree ili zaustavlja pumpu za
vodu u ovlaivau.

Automatska regulacija - GViK

Zatita sustava.
Zatita od smrzavanja je izvedena pomou temperaturnog graninika (9).
Kada je temperatura nakon predgrijaa ispod 5C, tlani i odsisni
ventilator se zaustave, zaklopke u zranim kanalima se zatvore, ventil na
polazu vode za predgrija se potpuno otvori, pokree se pumpa
predgrijaa, a pumpa ovlaivaa se zaustavlja.
Praenje pada tlaka na filteru se izvodi pomou osjetnika razlike tlaka.
Osjetnici razlike tlaka na ventilatorima reagiraju u sluaju niskog protoka
ili prestanka protoka i zaustavljaju ventilatore, zatvaraju ventile i zaklopke
te zaustavljaju cirkulacijske pumpe.
Zatita u sluaju poara izvodi se zaustavljanjem ventilatora i zatvaranjem
svih zaklopki na strani zraka.