Predavanje8 Micic Hot

Dr
aft
Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)
Matematika 2
Poglavlje 8
1 / 80
Sadrzaj
Sadrzaj:
Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)
Usmjerena derivacija
Gradijent
Svojstva gradijenta
Derivacije viseg reda

Parcijalne derivacije viseg reda
Diferencijali viseg reda
Taylorova formula
Priblizno racunanje i Taylorova formula
Ekstremi funkcija vise varijabli

Lokalni ekstremi
Kriticne tocke
Kriterij za odredivanje ekstrema
Opci kriterij
Globalni ekstremi
Dr
aft
Matematika 2
Poglavlje 8
2 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:
Naucit c emo s to je usmjerena derivacija i gradijent, te koje je
njihovo geometrijsko znacenje i primjena
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:
Naucit c emo kako racunati parcijalne derivacije viseg reda.
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:
Naucit c emo kako racunati diferencijale viseg reda.
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:
Kako glasi Taylorova formula za funkcije vise varijabli?
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:

Naucit c emo kako odrediti lokalne ekstreme funkcije vise varijabli.
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:

Kako odrediti globalne ekstreme?
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
Ciljevi ucenja
Ciljevi ucenja:

Kako odrediti globalne ekstreme?
Kako odrediti uvjetne ekstreme?
Matematika 2
Poglavlje 8
3 / 80
Dr
aft
USMJERENA DERIVACIJA
Stojite na brezuljku kao na slici i z elite odrediti nagib brda prema

xy-ravnini. Ako plohu brda predstavimo funkcijom z = f(x, y),
znamo kako bi se utvrdio nagib padine u dva razlicita

smjera:
nagib u y-smjeru daje parcijalna derivacija fy (x, y), a nagib u
x-smjeru parcijalna derivacija fx (x, y). Vidjet cemo

da se ove dvije
parcijalne derivacije mogu koristiti kako bismo odredili nagib u
bilo kojem smjeru.
Matematika 2
Poglavlje 8
4 / 80
Dr
aft
Da bismo odredili nagib plohe z = f (x, y) u tocki (x0 , y0 , f (x0 , y0 )) u

smjeru vektora ~s, definirat c emo novu vrstu derivacije - usmjerenu
vektor
derivaciju. Smjer usmjerene derivacije daje jedinicni
~
~
~
~
~s = sx i + sy j (tj. ~s = cos i + sin j, gdje je kut koji taj vektor zatvara
s pozitivnim smjerom x-osi.)
Postavimo vertikalnu ravninu kroz tocku T0 (x0 , y0 ) paralelnu vektoru ~s.
Ta ravnina presijeca plohu po krivulji C. Trazeni nagib definiramo kao
nagib krivulje C u tocki (x0 , y0 , f (x0 , y0 )).
Taj nagib je granicni nagib sekante kroz tocke (x0 , y0 , f (x0 , y0 )) i
(x0 + tsx , y0 + tsy , f (x0 + tsx , y0 + tsy )) kad t 0.
Matematika 2
Poglavlje 8
5 / 80
Nagib sekante je
f (T )f (T0 )
|T0 T |
f (x0 +t cos ,y0 +t cos )f (x0 ,y0 )

.
t
Dakle,
prelaskom na limes kad t 0 dobivamo:
Dr
aft
Definicija usmjerene derivacije
Usmjerena derivacija skalarne funkcije z = f (x, y ) u tocki T0 (x0 , y0 ) u

smjeru jedinicnog vektora ~s = sx~i + sy~j jednaka je
f (x0 + t sx , y0 + t sy ) f (x0 , y0 )
z
:= lim
t0
t
~s
Tvrdnja
Ako je funkcija z = f (x, y) diferencijabilna, tada je usmjerena derivacija

u smjeru jedinicnog vektora ~s = sx~i + sy~j jednaka
z
z
z
=
sx +
sy
y
~s x
Matematika 2
Poglavlje 8
6 / 80
Dr
aft
Postoji beskonacno mnogo usmjerenih drivacija plohe u odredenoj

tocki, po jedna za svaki smjer vektora ~s, kako s to je prikazano ovom
animacijom:
Matematika 2
Poglavlje 8
7 / 80
Dr
aft
Lako je pamtiti kako racunamo usmjerenu derivaciju tako da totalni

zamijenimo s sx , a y
s sy :
diferencijal formalno podijelimo s d~s, pa x
~s
~s
dz =
z
~s
z
~s
=
=
z
x
z
x
z
x
z
dy
y
x z y
+
~s y ~s
z
sx +
sy
y
dx +
varijabli i
Slicno definiramo usmjerenu derivaciju funkcije vise
vrijedi:
Ako je funkcija u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) diferencijabilna, tada je usmjerena
derivacija u smjeru jedinicnog vektora ~s = (sx1 , sx2 , . . . , sxn ) jednaka
u
u
u
u
=
sx1 +
sx2 + . . . +
sxn
~
x1
x2
xn
s
Matematika 2
Poglavlje 8
8 / 80
Primjer
PRIMJER 1.
a)
Dr
aft
Za funkciju z = x 2 y odredimo:
usmjerenu derivaciju u smjeru vektora ~s = (1, 2),
usmjerenu derivaciju u smjeru tog vektora npr. u tocki (2, 3).

Pada li ili raste funkcija u toj tocki u zadanom smjeru?
Matematika 2
Poglavlje 8
9 / 80
Primjer
PRIMJER 1.
a)
Dr
aft

b)
usmjerenu derivaciju u smjeru vektora

od tocke A(1, 2) do tocke B(4, 6);
Matematika 2
Poglavlje 8
9 / 80
Primjer
PRIMJER 1.
a)
Dr
aft

b)
usmjerenu derivaciju u smjeru vektora

od tocke A(1, 2) do tocke B(4, 6);
c)
usmjerenu derivaciju u smjeru vektora ~s
koji s pozitivnim smjerom x-osi zatvara kut = 4 .
Rjesenje:
z
z
z
=
sx +
sy
x
y
~s |{z}
|{z}
=2xy
=x 2
Matematika 2
Poglavlje 8
9 / 80

(1, 2)
1 2
~
s0 = = ,
5
5 5
z
1
2
= 2xy + x 2
~s
5
5
z
1
2
4
(2, 3) = 2 (2) 3 + (2)2 = 1.79
~s
5
5
5
u tocki (2, 3) funkcija z pada (-) u smjeru vektora ~s = (1, 2)
Dr
aft
a)
Primjer
brzinom 1.79
(3,4)
b) ~s = AB = (3, 4);
AB0 = 5 =
3
4
z
= 2xy + x 2
5
5
~s

c) s~0 = (cos , sin )|= = 12 , 12
4
z
1
1
= 2xy + x 2
~
s
2
2
Matematika 2
3 4
5, 5
Poglavlje 8
10 / 80
ZADATAK 1.
Zadaci
Dr
aft
Odredi usmjerenu derivaciju funkcije z = x 2 + y 2 u tocki T (1, 1):

a)
u smjeru pozitivne x-osi, pozitivne y -osi;
Matematika 2
Poglavlje 8
11 / 80
ZADATAK 1.
Zadaci
Dr
aft

a)
b)
u smjeru vektora ~s koji s pozitivnim smjerom x-osi

zatvara kut = 3 ;
Matematika 2
Poglavlje 8
11 / 80
ZADATAK 1.
Zadaci
Dr
aft

a)
b)
u smjeru vektora ~s koji s pozitivnim smjerom x-osi

zatvara kut = 3 ;
c)
usmjerenu derivaciju u smjeru vektora c ije su

rubne tocke A(1, 0) i B(0, 1).
Matematika 2
Poglavlje 8
11 / 80
Zadaci
Rjesenje:
=2x
a)
z
(1, 1)=2 sx + 2 sy
~s
Dr
aft
z z
z
=
sx +
sy ,
x
y
~s |{z}
|{z}
=2y
smjer pozitivne x-osi: s~0 =~i = (1, 0)

z
z
z
z
1+
0 =
=
y
x
~s x
z
z
= 2x,
(1, 1) = 2
x
x
smjer pozitivne y-osi: s~0 =~j = (0, 1)

z
z
z
z
0+
1 =
=
~
y
y
s x
z
z
= 2y ,
(1, 1) = 2
y
y
Matematika 2
Poglavlje 8
12 / 80
!
1 3
,
s~0 = (cos , sin )|= =
3
2 2
z
1
3
= 2x + 2y
= x + 3y
2
~s
2
= x + 3y
z
(1, 1) = 1 + 3
~s
Dr
aft
b)
Zadaci
(1, 1)
c) ~s = AB = (1, 1),
AB0 =
2

1
1
z
= 2x
+ 2y
~s
2
2
= 2x + 2y
z
(1, 1) = 2 + 2 = 0
~s
Matematika 2
Poglavlje 8
13 / 80
Zadaci
ZADATAK 2.
a)
Dr
aft
Odredi usmjerenu derivaciju funkcije y = u 2 + v w u tocki T (1, 0, 1):

u smjeru vektora ~s = (1, 2, 0);
Matematika 2
Poglavlje 8
14 / 80
Zadaci
ZADATAK 2.
Dr
aft

a)
b)
u smjeru vektora od tocke A(3, 2, 0) i B(1, 0, 1).
Matematika 2
Poglavlje 8
14 / 80
Zadaci
ZADATAK 2.
Dr
aft

a)
b)
u smjeru vektora od tocke A(3, 2, 0) i B(1, 0, 1).
Rjesenje:
y y
y
y
=
s2 +
s3
s1 +
u
v
w
~s |{z}
|{z}
|{z}
=2u
a)
=w
=v
1 2 0
(1, 2, 0)
= , ,
5
5 5 5
1
2
0
2
2
y
= 2u + w + v = u + w
~
s
5
5
5
5
5
y
2
2
4
(1, 0, 1) = 1 + 1=
~s
5
5
5
s~0 =
Matematika 2
Poglavlje 8
14 / 80
Zadaci
Dr
aft
~ = (2, 2, 1)
b) ~s = AB

2 2 1
(2, 2, 1)
= , ,
s~0 =
3
3 3 3

y
2
1
4
1
2
2
+w
+v = u + v w
= 2u
3
3
3
3
3
3
~s
y
4
1
2
(1, 0, 1) = 1 + 0 1= 2
~
3
3
3
s
Matematika 2
Poglavlje 8
15 / 80
Gradijent
GRADIJENT
Dr
aft
Gradijent funkcije dviju varijabli z = f (x, y ) vektorska je funkcija

dviju varijabli:
f (x, y ) := fx (x, y)~i + fy (x, y)~j.
Oznacava se takoder s grad f (x, y ). Primjerimo (vidi sliku) da je
f (x, y ) vektor u ravnini (ne u prostoru).
Matematika 2
Poglavlje 8
16 / 80
Gradijent
Dr
aft
Gradijent funkcije tri varijable w = f (x, y, z) vektorska je funkcija

triju varijabli:
f (x, y, z) := fx (x, y , z)~i + fy (x, y, z)~j + fz (x, y , z)~k .
varijabli.
Analogno definiramo gradijent funkcije vise
Matematika 2
Poglavlje 8
17 / 80
Primjer
a)
Dr
aft
PRIMJER 2.
Odredimo gradijent funkcije:
z = y ln x + xy 2 u tocki (1, 2);
Matematika 2
Poglavlje 8
18 / 80
Primjer
Dr
aft
PRIMJER 2.
a)
z = y ln x + xy 2 u tocki (1, 2);
b)
w = x 2 + y 2 4z u tocki (2, 1, 1).
Matematika 2
Poglavlje 8
18 / 80
Primjer
Dr
aft
PRIMJER 2.
a)
z = y ln x + xy 2 u tocki (1, 2);
b)
w = x 2 + y 2 4z u tocki (2, 1, 1).
Rjesenje:
a)
z
= yx + y 2 ,
x = ln x + 2xy

y
z = x + y 2 ~i + (ln x + 2xy)~j

z(1, 2) = 12 + 22 ~i + (ln 1 + 2 1 2)~j= 6~i + 4~j
b)
w = 2x~i + 2y~j 4~k

w(2, 1, 1) = 4~i 2~j 4~k
z
x
Matematika 2
Poglavlje 8
18 / 80
Alternativni oblik usmjerene derivacije
PRIMJER 3.
Dr
aft
vektor,
Ako je f diferencijabilna (funkcija vise varijabli) i ~s jedinicni
tada je:
z
= z ~s.
~s
Odredimo usmjerenu derivaciju funkcije z = 3x 2 2y 2 u tocki ( 34 , 0) u

smjeru od tocke A( 34 , 0) do tocke B(0, 1).
Matematika 2
Poglavlje 8
19 / 80
PRIMJER 3.
Dr
aft
vektor,
Ako je f diferencijabilna (funkcija vise varijabli) i ~s jedinicni
tada je:
z
= z ~s.
~s
Odredimo usmjerenu derivaciju funkcije z = 3x 2 2y 2 u tocki ( 34 , 0) u

smjeru od tocke A( 34 , 0) do tocke B(0, 1).
Rjesenje:
3~ ~
AB = 4 i + j,
~s = AB0 =
1
5
4
3~
4i

+~j = 53~i + 54~j
z~
z~
z = x
i + y
j = 6x~i 4y~j,
z( 43 , 0) = 92~i + 0~j

z
3
3
9~
~j 3~i + 4~j = 27
~
(
,
0)
=
z(
,
0)
s
=
i
+
0
4
4
2
5
5
10
~s
Matematika 2
Poglavlje 8
19 / 80
Svojstva gradijenta
Dr
aft
Neka u = f (~x) diferencijabilna funkcija vise varijabli.

1
Ako je f (~x) = ~0, onda je
Ako je f (x~0 ) 6= ~0, onda je f (x~0 ) okomit na nivo-plohu kroz x~0 .
z
~s
= 0 za svaki ~s.
f ima orijentaciju najbrzeg porasta funkcije f . Maksimalna

jednaka je |f |.
vrijednost usmjerene derivacije z
~s
Dokaz: z
= f ~s = |f | |~s| cos , gdje je kut izmedu f i ~s.
~s
Maksimalna vrijednost cos jednaka je 1 i postize se za = 0. U
tom slucaju ~s i f imaju istu orijentaciju.
f ima orijentaciju najbrzeg pada funkcije f . Minimalna

vrijednost usmjerene derivacije z
jednaka je |f |.
~s
Matematika 2
Poglavlje 8
20 / 80
Primjer
Dr
aft
PRIMJER 4.
Neka je temperatura (u stupnjevima Celzijusa) na povrsini metalne
ploce zadana s T (x, y ) = 20 4x 2 y 2 , gdje se x i y mjere u
centimetrima. U kojem smjeru temperatura najbrze raste u tocki
(2, 3)? Odredimo maksimalnu brzinu porasta temperature.
Matematika 2
Poglavlje 8
21 / 80
Primjer
Rjesenje:
Dr
aft
PRIMJER 4.
Neka je temperatura (u stupnjevima Celzijusa) na povrsini metalne
ploce zadana s T (x, y ) = 20 4x 2 y 2 , gdje se x i y mjere u
centimetrima. U kojem smjeru temperatura najbrze raste u tocki
(2, 3)? Odredimo maksimalnu brzinu porasta temperature.
T (x, y) = Tx (x, y)~i + Ty (x, y)~j = 8x~i 2y~j
Temperatura u tocki (2, 3) najbrzi raste u smjeru vektora T (2, 3) = 16~i + 6~j.
Maksimalna brzina porasta temperature iznosi

|T (2, 3)|
= 256 + 36 = 292= 17.09 C
Matematika 2
Poglavlje 8
21 / 80
Primjer
Dr
aft
Na slici je prikazan primjer crtanja gradijentnog polja za sedlastu

plohu: z = x 2 y 2 . Gradijent ima pocetak u tocki u kojoj se racuna, a
pokazuje u smjeru najbrzeg porasta funkcije. Takoder su prikazane
nivo-krivulje, pa se vidi okomitost gradijenta na odgovarajucu
nivo-krivulju.
Matematika 2
Poglavlje 8
22 / 80
PARCIJALNE DERIVACIJE VISEG

REDA
Dr
aft
Parcijalna derivacija drugog reda funkcije u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) je druga

derivacija te funkcije (derivacija derivacije) po jednoj od njenih n
varijabli, npr. po x1 imamo n parcijalnih derivacija drugog reda:

u
,
,
, ...,
.
x1 x1
x1 x2
x1 x3
x1 xn
Gornje parcijalne derivacije oznacavamo redom simbolima:
2 u
2 u
2 u
2 u
,
,
,
.
.
.
,
x1 xn
x12 x1 x2 x1 x3
ili alternativno:
ux1 x1 , ux1 x2 , ux1 x3 , . . . , ux1 xn .
Analogno, imamo parcijalne derivacije po bilo kojoj drugoj varijabli.

Dakle, funkcija n varijabli ima n2 parcijalnih derivacija drugog reda.
Matematika 2
Poglavlje 8
23 / 80
w
z
Dr
aft
Analogno definiramo i oznacavamo parcijalne derivacije treceg reda,

c etvrtog, itd.
Specijalno, u slucaju funkcije tri varijable w = f (x, y, z) imamo 3
parcijalne derivacije prvog reda, 9 parcijalnih derivacija drugog reda,
27 treceg, itd.
Parcijalne derivacije prvog reda
gradijenta:
su komponente

w w w
,
,
.
x y z
Deriviranjem ovog vektora dobivamo matricu, koja sadrzi parcijalne
derivacije
drugog

reda
(Hesseova
matrica, Hessian):
2
w
2 w
2 w
w
2
x
x
y
x
z
x
y
x
z
x
x
w w w ozn.
2 w
2 w
2 w
=
x y y 2 z y
x y
y y
z y

2
2
2
w
z
w
x z
w
y z
wxx
wxy
wxz
wyx
wyy
wyz
w
z
alt.ozn.
Matematika 2
w
z 2
wzx
wzy
wzz
Poglavlje 8
24 / 80
Dr
aft
Parcijalne derivacije treceg reda su primjerice:

2
3
w
wxzy = xzwy := x
z y

3
2 w
wzzx = z 2wx
:= z
z x
2
3
w
w
:= x
itd.
wxyy = x y
2
y 2
Vrijedi sljedeca tvrdnja o jednakosti mjesovitih derivacija:

Schwarzov teorem
Ako su mjesovite
parcijalne derivacije neprekinute,
onda one ne ovise o redoslijedu varijabli po kojima deriviramo,
nego samo o varijablama po kojima se derivira i koliko puta.
Matematika 2
Poglavlje 8
25 / 80
Dr
aft
Parcijalne derivacije treceg reda su primjerice:

2
3
w
wxzy = xzwy := x
z y

3
2 w
wzzx = z 2wx
:= z
z x
2
3
w
w
:= x
itd.
wxyy = x y
2
y 2
Vrijedi sljedeca tvrdnja o jednakosti mjesovitih derivacija:

Schwarzov teorem
Ako su mjesovite
parcijalne derivacije neprekinute,
onda one ne ovise o redoslijedu varijabli po kojima deriviramo,
nego samo o varijablama po kojima se derivira i koliko puta.
Primjerice,
3 w
x y z
3 w
x y x
=
=
2 w
y x
2 w
x y ,
3 w
x z y
3 w
y x z
3 w
x 2 y
3 w
y x 2
2 w
z x
3 w
y z x
2 w
x z ,
2 w
z x
3 w
z x y
2 w
x z ,
3 w
z y x ,
itd.
Matematika 2
Poglavlje 8
25 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 5.
Izracunajmo zxy i zyx , ako je z = xy + (x + 2y)2 .
Matematika 2
Poglavlje 8
26 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 5.
Rjesenje:
zx = y + 2(x + 2y ),
zy = x + 4(x + 2y )
zxy = 1 + 4 = 5 = zyx = 1 + 4 = 5
Matematika 2
Poglavlje 8
26 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 5.
Rjesenje:
zx = y + 2(x + 2y ),
zy = x + 4(x + 2y )
zxy = 1 + 4 = 5 = zyx = 1 + 4 = 5
PRIMJER 6.
Izracunajmo sve parcijalne derivacije drugog reda i sljedece mjesovite
derivacije treceg reda: wxxz , wxzx , wzxx , ako je w = exy + z cos x.
Matematika 2
Poglavlje 8
26 / 80
w = exy + z cos x
Dr
aft
Rjesenje:
Primjeri
wx = yexy z sin x
wxx = y 2 exy z cos x

wxy = exy + xyexy
wxz = sin x
wy = xexy
wz = cos x
wyx = exy + xyexy
wyy = x 2 exy
wyz = 0
wzx = sin x
wzy = 0
wzz = 0
wxxz = cos x, wxzx = cos x, wzxx = cos x

dakle wxxz =wxzx =wzxx
Matematika 2
Poglavlje 8
27 / 80
Primjeri
a)
Dr
aft
ZADATAK 3.
Nadite
parcijalne derivacije drugog reda funkcije z = exy ;
Matematika 2
Poglavlje 8
28 / 80
Primjeri
Dr
aft
ZADATAK 3.
Nadite
a)
b)
parcijalne derivacije drugog reda funkcije z = yx ;
Matematika 2
Poglavlje 8
28 / 80
Primjeri
Dr
aft
ZADATAK 3.
Nadite
a)
b)
c)
parcijalne derivacije drugog reda funkcije w = sin(xz) cos y;
Matematika 2
Poglavlje 8
28 / 80
Primjeri
Dr
aft
ZADATAK 3.
Nadite
a)
b)
c)
d)
parcijalne derivacije treceg reda funkcije w =
Matematika 2
x
yz
Poglavlje 8
28 / 80
Primjeri
Dr
aft
ZADATAK 3.
Nadite
a)
b)
c)
d)
parcijalne derivacije treceg reda funkcije w =
Rjesenje:
a)
zx = y exy
zy = xexy
zxx = y 2 exy
b)
zx =
zxx =
zxy =zyx = (1 + xy)exy
y
x2
2y
x3
x
yz
1
x
= x12
zyy = x 2 exy
zy =
zxy =zyx
zyy = 0
Matematika 2
Poglavlje 8
28 / 80
wx = z cos(xz) cos y, wy = sin(xz) sin y , wz = x cos(xz) cos y
Dr
aft
c)
Primjeri
wxx = z 2 sin(xz) cos y
wyx =wxy = z cos(xz) sin y
wzx =wxz = cos(xz) cos y xz sin(xz) cos y

wyy = sin(xz) cos y
wyz =wzy = x cos(xz) sin y

wzz = x 2 sin(xz) cos y
d)
wx =
1
,
y z
wy =
x
,
(y z)2
Matematika 2
wz =
x
(y z)2
Poglavlje 8
29 / 80
Primjeri
Radi pregledosti parcijalne derivacije drugog i treceg reda zapisat

c emo kao elemente matrica.
1
(yz)2
2x
(yz)3
2x
(yz)3
1
(yz)2
2x
(yz)3
2x
(yz)3
Dr
aft
wxx
H(x, y, z) = wxy
wxz
wyx
wyy
wyz
wzx
wzy =
wzz
1
(yz)2
1
(yz)2
Parcijalnim deriviranjem Hessiana H(x, y , z) po x, y i z, redom,

dobivamo blok matricu koja sadrzi parcijalne derivacije treceg reda:

wxxx wxyx wxzx
wyxx
wyyx
wyzx
wzxx
wzyx
wzzx
wxxy
wxxz
0
0
wxyy
wxzy
wyxy
wyyy
wyzy
wzxy
wzyy
wzzy
wxyz
wxzz
wyxz
wyyz
wyzz
wzxz
wzyz
wzzz
2
(y z)3
2
(yz)3
2
(y z)3
2
(yz)3
2
(y z)3
2
(yz)3
2
(yz)3
6x
(y z)4
6x
(yz)4
2
(y z)3
6x
(y z)4
6x
(yz)4
2
(y z)3
2
(yz)3
2
(yz)3
6x
(y z)4
6x
(yz)4
2
(y z)3
6x
(y z)4
6x
(yz)4
Matematika 2
Poglavlje 8
30 / 80
Diferencijal drugog reda
Diferencijali viseg reda
Dr
aft
Podsjetimo se, prvi diferencijal funkcije u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) definiramo

kao funkciju:
du :=
=
u
u
u
dx1 +
dx2 + +
dxn
x1
x2
xn
u d~x,
gdje je d~x = (dx1 , dx2 , . . . , dxn ).
Diferencijal drugog reda (drugi diferencijal) je diferencijal prvog

diferencijala:
d2 u := d(du)
gdje du shvacamo
kao funkciju od ~x = (x1 , x2 , . . . , xn ) s
konstantnim d~x.
Matematika 2
Poglavlje 8
31 / 80
Primerice, drugi diferencijal funkcije z = f (x, y):
Dr
aft
d2 z = d(dz) = d(zx dx + zy dy)
=
(zx dx + zy dy ) dx + (zx dx + zy dy ) dy
x
y
= (zxx dx + zxy dy) dx + (zyx dx + zyy dy) dy
= zxx (dx)2 + zxy dy dx + zyx dxdy + zyy (dy)2
Koristeci Schwarzov teorem imamo:
d2 z = zxx (dx)2 + 2 zxy dydx + zyy (dy)2

Ako dz formalno oznacimo: dz =
d2 z =
dx +
dy
x
y
dx +
dy
x
y
Matematika 2
z, onda je:
2
Poglavlje 8
32 / 80
Dr
aft
Na isti nacin dobivamo drugi diferencijal funkcije w = f (x, y, z):

d2 w
= d(wx dx + wy dy + wz dz)
= wxx (dx)2 + wyy (dy)2 + wzz (dz)2
+ 2 wxy dxdy + 2 wxz dxdy + 2 wyz dydz
s to formalno oznacavamo:

2
2
d w=
dx +
dy +
dz w
x
y
z
Isto vrijedi za drugi diferencijal funkcije u = f (x1 , x2 , . . . , xn ):

2
2
d u=
dx1 +
dx2 + . . . +
dxn u
x1
x2
xn
Matematika 2
Poglavlje 8
33 / 80
Primjer
PRIMJER 7.
Dr
aft
Izracunajmo drugi diferencijal funkcije z = x 3 + y 2 u tocki T (1, 1) za

priraste:
a) (dx, dy) = (0.1, 0)
Matematika 2
Poglavlje 8
34 / 80
Primjer
PRIMJER 7.
Dr
aft

priraste:
a) (dx, dy) = (0.1, 0)
b) (dx, dy) = (0.1, 0.3)
Matematika 2
Poglavlje 8
34 / 80
Primjer
PRIMJER 7.
Dr
aft

priraste:
a) (dx, dy) = (0.1, 0)
b) (dx, dy) = (0.1, 0.3)
Rjesenje:
d2 z = zxx (dx)2 + 2 zxy dxdy + zyy (dy)2
zxx = 6x,
zxy = 0,
zyy = 2,
d2 z = 6x (dx)2 + 2 (dy)2 ,
a)
b)
d2 z(T ) = 6 (dx)2 + 2 (dy )2

d2 z(T )(0.1,0) = 6 0.12 + 2 02 = 0.06

d2 z(T )(0.1,0.3) = 6 0.12 + 2 0.32 = 0.12
Matematika 2
Poglavlje 8
34 / 80
Zadaci
ZADATAK 4.
a)
Dr
aft
Odredi dw i d2 w za funkcije
w = xy + 3x 2 ;
Matematika 2
Poglavlje 8
35 / 80
Zadaci
ZADATAK 4.
Dr
aft
a)
w = xy + 3x 2 ;
b)
w = ln(x 2 + y 2 );
Matematika 2
Poglavlje 8
35 / 80
Zadaci
ZADATAK 4.
Dr
aft
a)
w = xy + 3x 2 ;
b)
w = ln(x 2 + y 2 );
c)
w = xy + xz + yz
Matematika 2
Poglavlje 8
35 / 80
Zadaci
ZADATAK 4.
Dr
aft
a)
w = xy + 3x 2 ;
b)
w = ln(x 2 + y 2 );
c)
w = xy + xz + yz
ZADATAK 5.
Odredi vrijednost prvog i drugog diferencijala za funkcije u tocki
(koristiti rezultate iz zadatka 4):
a)
w = xy + 3x 2
u T (1, 1);
Matematika 2
Poglavlje 8
35 / 80
Zadaci
ZADATAK 4.
Dr
aft
a)
w = xy + 3x 2 ;
b)
w = ln(x 2 + y 2 );
c)
w = xy + xz + yz
ZADATAK 5.
a)
w = xy + 3x 2
b)
w = ln(x 2 + y 2 )
u T (1, 1);
u T (1, 1);
Matematika 2
Poglavlje 8
35 / 80
Zadaci
ZADATAK 4.
Dr
aft
a)
w = xy + 3x 2 ;
b)
w = ln(x 2 + y 2 );
c)
w = xy + xz + yz
ZADATAK 5.
a)
w = xy + 3x 2
b)
w = ln(x 2 + y 2 )
c)
w = xy + xz + yz
u T (1, 1);
u T (1, 1);
u T (1, 1, 1)
Matematika 2
Poglavlje 8
35 / 80
Zadaci
Rjesenje
4:
wx = y + 6x, wy = x, zxx = 6, wxy = 1, zyy = 0
Dr
aft
a)
dw = (y + 6x) dx + x dy,
b)
wx =
2x
,
x 2 +y 2
wxx =
dw =
2y 2 2x 2
,
(x 2 +y 2 )2
2x
dx
x 2 +y 2
d2 w =
c)
wy =
2y 2 2x 2
(x 2 +y 2 )2
d2 w = 6 dx 2 + 2 dxdy
2y
x 2 +y 2
wxy =
4xy
,
(x 2 +y 2 )2
wyy =
2x 2 2y 2
(x 2 +y 2 )2
+ x 22y
dy
+y 2
2x 2y
2
dx 2 (x 28xy
dxdy + (x
2 +y 2 )2 dx
+y 2 )2
wx = y + z, wy = x + z, wz = x + y
wxx = wyy = wyy = 0, wxy = wxz = wyz = 1

dw = (y + z) dx + (x + z) dy + (x + y) dz
d2 w = 2 (dxdy + dxdz + dydz)
Matematika 2
Poglavlje 8
36 / 80

Rjesenje
5:
a)
Zadaci
Dr
aft
dw(1, 1) = 5 dx + dy
d2 w(1, 1) = 6 dx 2 + 2 dxdy
b)
dw(1, 1) = dx dy
d2 w(1, 1) = 2 dxdy
c)
dw(1, 1, 1) = 2dy
d2 w(1, 1, 1) = 2 (dxdy + dxdz + dy dz)
Matematika 2
Poglavlje 8
37 / 80
Diferencijal m-tog reda
Analogno prethodnom, definiramo diferencijal treceg

reda funkcije
u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) kao diferencijal drugog diferencijala:
d3 u := d(d2 u),
Dr
aft
i opcenito
za konstantno d~x
dm+1 u := d(dm u),
za konstantno d~x
(m = 1, 2, 3, . . .)
Moguce je diferencijal m-tog reda funkcije formalno pisati:

m
m
d u=
dxn
u,
dx1 +
dx2 + . . . +
x1
x2
xn
pa je, primjerice, treci diferencijal funkcije z = f (x, y):
d3 z =
dx +
dy
x
y
3
= zxxx (dx)3 + 3 zxxy (dx)2 dy + 3 zxyy dx (dy)2 + zyyy (dy )3

Matematika 2
Poglavlje 8
38 / 80
Taylorova formula
Taylorova formula
Dr
aft
Ako je u = f (x, y, . . . , t) neprekinuto diferencijabilna funkcije do reda

(n + 1), onda vrijedi razvoj
( uz oznake T0 (x0 , y0 , . . . , t0 ) i T (x0 + h, y0 + k , . . . , t0 + `) ):
f (T ) = f (T0 ) +
1
1
1
df (T0 ) + d2 f (T0 ) + . . . + dn f (T0 ) + Rn ,
1!
2!
n!
uz prirast (h, k , . . . , `) u diferencijalima:

m
m
d f (T0 ) =
h+
k +...+
`
f (T0 ), m = 1, 2, . . . , n.
x
y
k
i ostatak

n+1
1
Rn =
h+
k +...+ `
f (Tc ),
(n + 1)! x
y
t
gdje je Tc neka tocka izmedu T0 i T : Tc = (x0 + h, y0 + k , . . . , t0 + `)
za neki h0, 1i.
Matematika 2
Poglavlje 8
39 / 80
Dr
aft

Primjenom Taylorove formule dobivamo sljedece aproksimacije:
4u du
1 2
d u
2!
1
1
4u du + d2 u + d3 u
2!
3!
..
.
1
1
4u du + d2 u + . . . + dn u
2!
3!
..
.
4u du +
Matematika 2
Poglavlje 8
40 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 8.
Izracunajmo priblizno 4w = w(1.1, 0.9) w(1, 1) ako je
w = xy + 3x 2 .
Matematika 2
Poglavlje 8
41 / 80
Primjeri
Rjesenje:
Dr
aft
PRIMJER 8.
Izracunajmo priblizno 4w = w(1.1, 0.9) w(1, 1) ako je
w = xy + 3x 2 .
za T (1.1, 0.9) i T0 (1, 1) je dx = 0.1 i dy = 0.1
Iz zadatka 5 a) slijedi:
w(1.1, 0.9) w(1, 1) dw(1, 1)(0.1, 0.1) = 5 0.1 + 0.1= 0.6

w(1.1, 0.9) w(1, 1) dw(1, 1)(0.1, 0.1)
1 2
+
d w(1, 1)(0.1, 0.1)
2!
1
= 0.6 + (6 0.12 + 2 0.1 0.1) = 0.64
2
Primjetimo da je w(1.1, 0.9) w(1, 1) = 0.64, jer je dn w = 0 za
n 3. Slijedi: w(1.1, 0.9) w(1, 1) + 0.6 = 2.6
w(1.1, 0.9) = w(1, 1) + 0.64 = 2.64
Matematika 2
Poglavlje 8
41 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 9.
Primjenom prvog i drugog diferencijala izracunajmo priblizno
w(1.1, 0.9, 1.1) ako je w = xyz.
Matematika 2
Poglavlje 8
42 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 9.
Primjenom prvog i drugog diferencijala izracunajmo priblizno
w(1.1, 0.9, 1.1) ako je w = xyz.
Rjesenje:
wx = yz, wy = xz, wz = xy
wxx = wyy = wyy = 0, wxy = z, wxz = y, wyz = x

dw
= yz dx + xz dy + xy dz
= 2 (z dxdy + y dxdz + x dydz)
d w
dw(1, 1, 1) = dx + dy + dz
d2 w(1, 1, 1) = 2 (dxdy + dxdz + dydz)

1
4w(1, 1, 1) dw(1, 1, 1) + d2 w(1, 1, 1)
2!
= (dx + dy + dz) + (dxdy + dxdz + dy dz)
Matematika 2
Poglavlje 8
42 / 80
Primjeri
Dr
aft
za T (1.1, 0.9, 1.1) i T0 (1, 1, 1) je dx = 0.1, dy = 0.1 i dz = 0.1 ()

w(1.1, 0.9, 1.1) =
=
()
w(1, 1, 1) + 4w(1, 1, 1)
1
1 + dw(1, 1, 1) + d2 w(1, 1, 1)
2!
1 + (dx + dy + dz) + (dxdy + dxdz + dydz)
+
+ (0.1 0.1 +

1 + (0.1
0.1
0.1)
0.1
0.1
0.1
0.1)
1 + 0.1 0.01
1.09
Matematika 2
Poglavlje 8
43 / 80
Lokalni ekstremi

Definicija
Dr
aft
Lokalni ekstremi
Za funkciju u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) kazemo

da u tocki A(a1 , a2 , . . . , an ) iz domene
ima lokalni minimum ako je f (A)
f (T ) za sve tocke T (x1 , x2 , . . . , xn ) iz
neke okoline tocke A.
Ako vrijedi
obratna nejednakost, f (A) f (T ), onda
kazemo da funkcija f ima u tocki A
lokalni maksimum.
Ako u gornjim nejednakostima imamo
stroge nejednakosti za sve T 6= A iz
te okoline, onda govorimo o strogom
lokalnom minimumu, odnosno
strogom lokalnom maksimumu.
Matematika 2
Poglavlje 8
44 / 80
Kriticne tocke
Dr
aft
Kandidati za lokalne ekstreme
(KRITICNE
TOCKE)
funkcije u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) su tocke (x1 , x2 , . . . , xn ) u kojima je

ux1 = 0, ux2 = 0, . . . , uxn = 0
(stacionarne tocke)
ili tocke
u kojima parcijalne derivacije ne postoje.
Zaista, ako diferencijabilna funkcija u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) ima lokalni
ekstrem u tocki A(a1 , a2 , . . . , an ), onda funkcija y = f (x1 , a2 , . . . , an )
dy(a1 )
jedne varijable ima u tocki x1 = a1 lokalni ekstrem, pa je
= 0,
dx1
u(A)
u(A)
tj.
= 0. Na isti nacin je
= 0 za i = 2, 3, . . . , n.
x1
xi
Slijedi da je
grad u(A) = 0 i du(A) = 0.
Matematika 2
Poglavlje 8
45 / 80
Primjeri
a)
Dr
aft
PRIMJER 10.
Odredimo kandidate za ekstreme danih funkcija. Jesu li to tocke
ekstrema?
z = x 2 + y 2;
Matematika 2
Poglavlje 8
46 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 10.
ekstrema?
a)
z = x 2 + y 2;
b)
z = x 2 y 2 ;
Matematika 2
Poglavlje 8
46 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 10.
ekstrema?
a)
z = x 2 + y 2;
b)
z = x 2 y 2 ;
c)
z = x 2 y 2.
Matematika 2
Poglavlje 8
46 / 80
Primjeri
Dr
aft
PRIMJER 10.
ekstrema?
a)
z = x 2 + y 2;
b)
z = x 2 y 2 ;
c)
z = x 2 y 2.
Rjesenje:
a)
zx = 2x, 2x = 0
zy = 2y , 2y = 0
x =y =0
Kriticna tocka (tj. kandidat za ekstrem)

je T(0, 0)
Taj kandidat ocito je i tocka u kojoj se

postize lokalni minimum!
Matematika 2
Poglavlje 8
46 / 80
Primjeri
b)

x =y =0
Dr
aft
zx = 2x, 2x = 0
zy = 2y, 2y = 0

je T(0, 0)
Taj kandidat ocito je i tocka u kojoj se

postize lokalni maksimum!
c)

zx = 2x,
2x = 0
x =y =0
zy = 2y, 2y = 0
je T(0, 0)
Taj kandidat nije tocka u kojoj se
postize ekstrem: vidjeti parabole na
slici!
Matematika 2
Poglavlje 8
47 / 80
Primjeri
PRIMJER 11.
Dr
aft
Odredimo kandidate za ekstreme funkcije z = x 2 y + y 2 x. Jesu li to

tocke ekstrema?
Matematika 2
Poglavlje 8
48 / 80
Primjeri
PRIMJER 11.
Rjesenje:
Dr
aft
Odredimo kandidate za ekstreme funkcije z = x 2 y + y 2 x. Jesu li to

tocke ekstrema?
zx = 2xy + y 2 , 2xy + y 2 = 0
zy = x 2 + 2xy, 2xy + y 2 = 0
x =y =0
Kriticna tocka (tj. kandidat za ekstrem) je

T(0, 0).
Presjek plohe i ravnine y = x je krivulja z =
2x 3 . Ako promatramo tocke (x, x) na plohi
za x > 0, onda je z > 0; a za x < 0 je z <
0. Slijedi da T (0, 0) nije tocka u kojoj se
postize ekstrem.
Matematika 2
Poglavlje 8
48 / 80
Dr
aft
Kako medu kandidatima (tj. kriticnim tockama) odabrati ekstreme?

Graficki prikaz u slucaju funkcije dvije varijable:
Matematika 2
Poglavlje 8
49 / 80
Dovoljni uvjeti za lokalne ekstreme:
(a)
Dr
aft
Neka je A stacionarna tocka funkcije u = f (x1 , x2 , . . . , xn )

(znaci da je f (A) = 0 tj. df (A) = 0).
Ako je d2 f(A) > 0 (uvijek) za sve priraste d~x 6= ~0,
onda je u A lokalni minimum funkcije f.
(b) Ako je d2 f(A) < 0 (uvijek) za sve priraste d~x 6= ~0,

onda je u A lokalni maksimum funkcije f.
(c)
Ako postoje prirasti ds~1 i ds~2 takvi da je

d2 f(A)(ds~1 )> 0 i d2 f(A)(ds~2 )< 0,
onda A nije tocka

ekstrema funkcije f.
Tu tocku zovemo sedlastom tockom.
(d) Ako d2 f(A)(ds~1 )= 0 za neke priraste d~x 6= ~0 onda

nema odluke. Treba daljnje ispitivati ponasanje funkcije.
Matematika 2
Poglavlje 8
50 / 80
Dr
aft
Dokaz:
(a) i (b) slijede odmah iz Taylorove formule (za n = 1):
1
f (T ) = f (A) + df (A) + d2 f (Tc ),
| {z } 2!
=0
gdje je Tc neka tocka izmedu A i T . Ako je d2 f (A) > 0, onda je

1 2
d f (Tc)
d2 f (T ) > 0 za T dovoljno blizu A. Slijedi f (T ) = f (A) + 2!
> f (A), s to znaci da imamo lokalni minimum u f (A). Na isti nacin, ako
je d2 f (A) < 0, onda je f (T ) > f (A), pa imamo lokalni maksimum u f (A).
U slucaju (c) za funkcija (jedne varijable) y = f1 (A + t s~1 ) vrijedi
f10 (A) = 0 i f100 (A) > 0, s to znaci da u A ima lokalni minimum. Slicno,
funkcija y = f2 (A + t s~2 ) ima u A lokalni maksimum. Prema tome, A nije
tocka ekstrema funkcije f , jer je iz A u smjeru vektora s~1 funkcija
rastuca, a u smjeru vektora s~2 padajuca.
Matematika 2
Poglavlje 8
51 / 80
Primjer
PRIMJER 12.
Dr
aft
Odredimo lokalne ekstreme funkcije z = x 2 + 2y 3 + y 2 2x + 1.
Matematika 2
Poglavlje 8
52 / 80
Primjer
PRIMJER 12.
Rjesenje:
Dr
aft
Odredimo lokalne ekstreme funkcije z = x 2 + 2y 3 + y 2 2x + 1.
zx = 2x 2,
2x 2 = 0
zy = 6y 2 + 2y, 6y 2 + 2y = 0
x =1
2y (3y + 1) = 0 y = 0, 1/3
Kandidati: (1, 0), (1, 1/3)
zxx = 2, zxy = 0, zyy = 12y + 2;

d2 z = 2dx 2 + (12y + 2)dy 2
d2 z(1, 0) = 2dx 2 + 2dy 2 > 0 vrijedi za sve (dx, dy) 6= (0, 0)
z postize minimum u (1, 0). Taj minimum je z = 0.
d2 z(1, 1/3) = 2dx 2 2dy 2 0 za razne izbore dx, dy . Npr. za

(dx, dy) = (1, 0) je d2 z(1, 1/3) = 2 > 0, a za (dx, dy) = (0, 1) je
d2 z(1, 1/3) = 2 < 0.
u (1, 1/3) funkcija z ne postize ekstrem.

Matematika 2
Poglavlje 8
52 / 80
Zadaci
a)
Dr
aft
ZADATAK 6.
Odredi lokalne ekstreme funkcija:
z = 2x + 3y;
Matematika 2
Poglavlje 8
53 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 6.
a)
z = 2x + 3y;
b)
z = x 2 2x + 2y 2 + 1;
Matematika 2
Poglavlje 8
53 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 6.
a)
z = 2x + 3y;
b)
z = x 2 2x + 2y 2 + 1;
c)
z = x 2 2x y 2 + 3
Matematika 2
Poglavlje 8
53 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 6.
a)
z = 2x + 3y;
b)
z = x 2 2x + 2y 2 + 1;
c)
z = x 2 2x y 2 + 3
d)
z = 4xy x 4 y 4
Matematika 2
Poglavlje 8
53 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 6.
a)
z = 2x + 3y;
b)
z = x 2 2x + 2y 2 + 1;
c)
z = x 2 2x y 2 + 3
d)
z = 4xy x 4 y 4
Rjesenje:
a)
zx = 2
zy = 3
z = 2x + 3y
zx =
6 0
zy =
6 0
Nema kandidata, pa nema ekstrema!
Matematika 2
Poglavlje 8
53 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 6.
a)
z = 2x + 3y;
b)
z = x 2 2x + 2y 2 + 1;
c)
z = x 2 2x y 2 + 3
d)
z = 4xy x 4 y 4
Rjesenje:
a)
zx = 2
zy = 3
z = 2x + 3y
zx =
6 0
zy =
6 0
Nema kandidata, pa nema ekstrema!
Matematika 2
Poglavlje 8
53 / 80
z = x 2 2x + 2y 2 + 1
Dr
aft
Rjesenje:
b)
zx = 2x 2
zy = 4y
Zadaci
2x 2 = 0
4y = 0
x =1
y =0
Kandidat: (1, 0)
zxx = 2,
zxy = 0,
zyy = 4
d2 z = 2dx 2 + 4dy 2
d2 z(1, 0) = 2dx 2 + 4dy 2 > 0

za sve (dx, dy) 6= (0, 0)
z postize minimum u (1, 0).

Taj minimum je z(1, 0) = 0.
m(1, 0, 0)
Matematika 2
Poglavlje 8
54 / 80
z = x 2 2x + 2y 2 + 1
Dr
aft
Rjesenje:
b)
zx = 2x 2
zy = 4y
Zadaci
2x 2 = 0
4y = 0
x =1
y =0
Kandidat: (1, 0)
zxx = 2,
zxy = 0,
zyy = 4
d2 z = 2dx 2 + 4dy 2
d2 z(1, 0) = 2dx 2 + 4dy 2 > 0

za sve (dx, dy) 6= (0, 0)
z postize minimum u (1, 0).

Taj minimum je z(1, 0) = 0.
m(1, 0, 0)
Matematika 2
Poglavlje 8
54 / 80
z = x 2 2x y 2 + 3
Rjesenje:
c)

2x 2 = 0
2y = 0
x =1
y =0
Dr
aft
zx = 2x 2
zy = 2y
Zadaci
Kandidat: (1, 0)
zxx = 2,
2
zxy = 0,
2
d z = 2dx 2dy
zyy = 2
d2 z(1, 0) = 2dx 2 2dy 2 0

za razne izbore dx, dy
z nema ekstrem u (1, 0).
Matematika 2
Poglavlje 8
55 / 80
z = x 2 2x y 2 + 3
Rjesenje:
c)

2x 2 = 0
2y = 0
x =1
y =0
Dr
aft
zx = 2x 2
zy = 2y
Zadaci
Kandidat: (1, 0)
zxx = 2,
2
zxy = 0,
2
d z = 2dx 2dy
zyy = 2
d2 z(1, 0) = 2dx 2 2dy 2 0

za razne izbore dx, dy
z nema ekstrem u (1, 0).
Matematika 2
Poglavlje 8
55 / 80
Zadaci
z = 4xy x 4 y 4

y = x3
4y 4x 3 = 0
y = x3
zx = 4y 4x 3
3
3
3
x = x9
4x 4y = 0
x =y
zy = 4x 4y
x1 = 0
x2 = 1
x2 = 1
y1 = 0
y2 = 1
y2 = 1
Dr
aft
Rjesenje:
d)
Kandidati: (0, 0),

zxx = 12x 2 ,
(1, 1),
zxy = 4,
(1, 1)
zyy = 12y 2
d2 z = zxx dx 2 + 2zxy dxdy + zyy dy 2 = 12x 2 dx 2 + 8dxdy 12y 2 dy 2
u (0, 0) :
d2 z(0, 0) = 8dxdy 0 za razne izbore (dx, dy ) 6= (0, 0).
Npr. za (dx, dy ) = (1, 1) je d2 z(0, 0) = 8 > 0, a za (dx, dy ) = (1, 1) je
d2 z(0, 0) = 8 < 0.
z nema ekstrem u (0, 0)
Matematika 2
Poglavlje 8
56 / 80
Zadaci
d2 z(1, 1)
Dr
aft
u (1, 1) :
= 12dx 2 + 8dxdy 12dy 2

=
4dx 2 + 8dxdy 4dy 2 8dx 2 8dy 2

= 4 (dx dy)2 8 dx 2 + dy 2 < 0 za sve (dx, dy) 6= (0, 0)
z postize lokalni maksimum u (1, 1); z(1, 1) = 2 M(1, 1, 2)
u (1, 1) :
d2 z(1, 1) = 12dx 2 + 8dxdy 12dy 2

= . . . = 4 (dx dy )2 8 dx 2 + dy 2 < 0 za sve (dx, dy) 6= (0, 0)
z postize lokalni maksimum u (1, 1); z(1, 1) = 2

M(1, 1, 2)
Matematika 2
Poglavlje 8
57 / 80
Zadaci
Dr
aft
Matematika 2
Poglavlje 8
58 / 80
Opci kriterij
kriterij u slucaju
Opci
funkcije dvije varijable
Dr
aft
Neka je T0 (x0 , y0 ) stacionarna tocka funkcije z = z(x, y) i neka

u okolini te tocke funkcija ima neprekinute mjesovite
parcijalne derivacije. Uvedimo oznake:
A11 = zxx (x0 , y0 ), A12 = A21 = zxy (x0 , y0 ), A22 = zyy (x0 , y0 ),

A11 A12

= A11 A22 A2 .
H =
12
A21 A22
(a) Ako je A11 > 0 i H > 0,
T0 ima lokalni minimum.
onda funkcija z u tocki
(b)
Ako je A11 < 0 i H > 0,

T0 ima lokalni maksimum.
T0 nema lokalni ekstrem.

(c) Ako je H < 0, onda z u tocki
(d)
T0 moze, ali i ne mora imate

Ako je H = 0, onda z u tocki
lokalni ekstrem. Treba daljnje ispitivati ponasanje funkcije.
Matematika 2
Poglavlje 8
59 / 80
Dokaz:
Opci kriterij
Dokazat c emo samo slucajeve (a), (b) i (c)
Dr
aft
d2 z(x0 , y0 ) = zxx(x0 , y0 )dx 2 + 2zxy (x0 , y0 )dxdy + zyy (x0 , y0 )dy 2

2

dx
dx
= dy 2 zxx (x0 , y0 ) dy
+ 2zxy (x0 , y0 ) dy
+ zyy (x0 , y0 )
!

2
dx
dx
2
+ 2A12
+ A22
= dy A11
dy
dy
|
{z
}
KVADRATNA FUNKCIJA: at 2 + bt + c
(a) Ako je a > 0 i b2 4ac < 0, onda je at 2 + bt + c > 0

ako je A11 > 0 i H > 0, onda je d2 z(x0 , y0 ) > 0,
pa funkcija u tom slucaju ima lokalni minimum;
(b) Ako je a < 0 i b2 4ac < 0, onda je at 2 + bt + c < 0
ako je A11 < 0 i H > 0, onda je d2 z(x0 , y0 ) < 0,
pa funkcija u tom slucaju ima lokalni maksimum;
(c) Ako je b2 4ac > 0, onda at 2 + bt + c mijenja znak
ako je H < 0, onda d2 z(x0 , y0 ) mijenja znak, pa z nema ekstrem.
Matematika 2
Poglavlje 8
60 / 80
Opci kriterij u slucaju funkcije vise varijabli
kriterij u slucaju
varijabli
Opci
funkcije vise
Dr
aft
Neka je T0 stacionarna tocka funkcije u = f (x1 , x2 , . . . , xn ) i neka

u okolini te tocke funkcija ima neprekinute mjesovite parcijalne
2
0)
derivacije. Uvedimo oznake: Aij = xf i(T
xj , i, j = 1, 2, . . . , n,

A11 A1r

..

.
.
.
.
1 = A11 , r = .
.
. , r = 2, 3, . . . , n.

Ar 1 Arr
(a) Ako je r > 0 za sve indekse r ,
T0 ima lokalni minimum.
(b) Ako je r < 0 za sve neparne indekse

i r > 0 za sve parne indekse r ,
T0 ima lokalni maksimum.
(c)
Ako je r < 0 za barem jedan paran indeks r

ili ako je r > 0 i r 0 < 0 za neka dva neparna indeksa r i r 0 ,
T0 nema lokalni ekstrem.
onda z u tocki
Matematika 2
Poglavlje 8
61 / 80
Primjer
Dr
aft
PRIMJER 13.
Odredimo opet lokalne ekstreme funkcije iz PRIMJERA 12:
z = x 2 + 2y 3 + y 2 2x + 1.
Matematika 2
Poglavlje 8
62 / 80
Primjer
Rjesenje:
Dr
aft
PRIMJER 13.
Odredimo opet lokalne ekstreme funkcije iz PRIMJERA 12:
z = x 2 + 2y 3 + y 2 2x + 1.
zx = 2x 2,
2x 2 = 0
2
zy = 6y + 2y, 6y 2 + 2y = 0
x =1
y = 0, 1/3
Kandidati: (1, 0), (1, 1/3)

zxx = 2, zxy = 0, zyy = 12y + 2
zxx (1, 0) = 2,
zxy (1,
0) = 0,
zyy (1, 0) = 2
2 0
= 4 > 0 z ima minimum; m(1, 0, 0)
A11 = 2 > 0 i H =
0 2
zxx (1, 1/3) = 2,
zxy (1, 1/3)

= 0, zyy (1, 1/3) = 2
2 0
= 4 < 0 z nema ekstrem.
A11 = 2 > 0 i H =
0 2
Matematika 2
Poglavlje 8
62 / 80
Zadaci
a)
Dr
aft
ZADATAK 7.
z = 3x 2 2xy + y 2 8y;
Matematika 2
Poglavlje 8
63 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 7.
a)
z = 3x 2 2xy + y 2 8y;
b)
z = x 4 + y 4 2x 2 + 4xy 2y 2 ;
Matematika 2
Poglavlje 8
63 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 7.
a)
z = 3x 2 2xy + y 2 8y;
b)
z = x 4 + y 4 2x 2 + 4xy 2y 2 ;

z = exy x 2 2y 2
c)
Matematika 2
Poglavlje 8
63 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 7.
a)
z = 3x 2 2xy + y 2 8y;
b)
z = x 4 + y 4 2x 2 + 4xy 2y 2 ;

z = exy x 2 2y 2
c)
Rjesenje
a):
z = 3x 2 2xy + y 2 8y
zx = 6x 2y
zy = 2x + 2y 8
6x 2y = 0
2x + 2y 8 = 0
x = 2, y = 6
Kandidat: (2, 6)
zxx

6 2
=8>0
= 6, zxy = 2, zyy = 2 A11 = 6 > 0 i H =
2
2
z ima lokalni minimum: m(2, 6, 24)
Matematika 2
Poglavlje 8
63 / 80
Rjesenje
b):
Zadaci
z = x 4 + y 4 2x 2 + 4xy 2y 2
za (0, 0):
Dr
aft

zx = 4x 3 4x + 4y
4x 3 4x + 4y = 0
zy = 4y 3 + 4x 4y
4y 3 + 4x 4y = 0

y = x
x +y = 0
x 2x = 0
x1 = 0, x2,3 = 2
Kandidati: (0, 0), ( 2, 2), ( 2, 2)

zxx = 12x 2 4, zxy = 4, zyy = 12y 2 4

4
4
A11 = 4 < 0 i H =
4 4

=0

nema odluke!
Dalje ispitujemo:
d2 z(0, 0) = 4dx 2 + 8dxdy 4dy 2 = 4(dx dy)2 0

d2 z(0, 0) = 0 ako je dx = dy
tj. d2 z(0, 0) 0 za sve (dx, dy) 6= (0, 0)
nema odluke!
Matematika 2
Poglavlje 8
64 / 80
Zadaci
Dalje ispitujemo:
Dr
aft
Presjek plohe i ravnine y = x je krivulja z(x) = 2x 4 , koja ima lokalni

minimum u (0, 0).
Presjek plohe i ravnine x = y je krivulja z(x) = 2x 4 8x 2 , koja ima
lokalni maksimum u (0, 0). Slijedi da je (0, 0) sedlasta tocka (tj. u (0, 0)
ne postize se ekstrem).
za ( 2, 2):

20 4

>0
A11 = 20 > 0 i H =
4 20
z ima lokalni minimum: m( 2, 2, 8)

za ( 2, 2):

20 4
>0
A11 = 20 > 0 i H =
4 20

z ima lokalni minimum: m( 2, 2, 8)
Matematika 2
Poglavlje 8
65 / 80
Rjesenje
c):
z=
exy
x 2 2y 2
Zadaci
Dr
aft

x = 2y
zx = exy x 2 2y 2 + 2x =
0
xy
2
2
y1 = 0, y2 = 2
zy = e
x + 2y 4y = 0
Kandidati: (0, 0),
(4, 2)

zxx = exy x 2 2y 2 + 4x + 2,
zyy = exy x 2 2y 2 + 8x 4
za (0, 0):

2
0
A11 = 2 > 0 i H =
0 4
zxy = exy x 2 + 2y 2 2x 4y

= 8 < 0

z nema ekstrem u (0, 0)

za (4, 2):
A11 =
6e2

6e2
8e2
< 0 i H =
8e2 12e2

= 8e4 > 0

z ima lokalni maksimum: M(4, 2, 8e2 )

Matematika 2
Poglavlje 8
66 / 80
Globalni ekstremi
Tvrdnja
Dr
aft
Globalni ekstremi
Neprekinuta funkcija z = f (x, y) na

nekom podrucju P i njegovom rubu P,
postize globalni minimum i maksimum
unutar P ili na rubu P.
Kandidati za globalne ekstreme su:

(1) kriticne tocke u unutrasnjosti P,
(2) kriticne tocke na rubu P (funkcije dobivene restringiranjem z na
taj rub).
vrijednost funkcije medu svim
Globalni maksimum je najveca
kandidatima, a globalni minimum je najmanja vrijednost.
Matematika 2
Poglavlje 8
67 / 80
Primjer
PRIMJER 14.
Dr
aft
Odredimo globalne ekstreme funkcije z = x 2 + y 2 x y + 1 na krugu

x 2 + y 2 1.
Matematika 2
Poglavlje 8
68 / 80
Primjer
PRIMJER 14.
Rjesenje:
Dr
aft
Odredimo globalne ekstreme funkcije z = x 2 + y 2 x y + 1 na krugu

x 2 + y 2 1.
zx = 2x 1 = 0
zy = 2y 1 = 0
x=
y=
1
2
1
2
kandidat:
1 1
2, 2
param. j.
K : x 2 + y 2 = 1 x = cos t
z|K = 2 sin t cos t
y = sin t
5
dz
dt = sin t cos t, sint cos t=0 t = 4 , 4
kandidati na rubu:

2
2
2 , 2
2 2
,
2
2
Matematika 2
Poglavlje 8
68 / 80
Primjer
Dr
aft

z 21 , 12 =21

z 22 , 22 = 2 2

z 22 , 22 = 2 + 2
kandidat
vrijednost
globalni
ekstrem
1 1
2, 2
1
= 0.5
2
GL. MIN.

m 12 , 12 , 12

2
2
,
2
2
2 2 0.59

22 , 22
2 + 2 3.41
GL. MAX.

M 22 , 22 , 2 + 2
Matematika 2
Poglavlje 8
69 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 8.
Naci globalne ekstreme funkcije
3
z = x 2 2x y 2
2
na podrucju P :
x2
2
+ y 2 1.
Matematika 2
Poglavlje 8
70 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 8.
3
z = x 2 2x y 2
2
na podrucju P :
x2
2
+ y 2 1.
ZADATAK 9.
z = 1 + x + 2y
na podrucju P :
x 0,
y 0,
x + y 1.
Matematika 2
Poglavlje 8
70 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 10.
z = x 3 + y 3 3xy
na podrucju K :
0 x 2,
1 y 2.
Matematika 2
Poglavlje 8
71 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 10.
z = x 3 + y 3 3xy
na podrucju K :
0 x 2,
1 y 2.
ZADATAK 11.
z = x 2 + y 2 xy + x + y
na podrucju K :
x 0,
y 0,
x + y 3.
Matematika 2
Poglavlje 8
71 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 12.
z = x2 y2
na podrucju K :
x 2 + y 2 1.
Matematika 2
Poglavlje 8
72 / 80
Zadaci
Dr
aft
ZADATAK 12.
z = x2 y2
na podrucju K :
x 2 + y 2 1.
z = 23 x 2 2x y 2

zx = 3x 2 = 0
x = 23
T1
zy = 2y = 0
y =0
Rjesenje
8:
2
3,0
P : y 2 = 1 12 x 2 z|P = z = 2x 2 2x 1;
z 0 = 4x 2 = 0 x =

T2,3 =
q
1
7
2,
8 P
1
2

kandidati na rubu P: T4,5 = 2, 0
Matematika 2
Poglavlje 8
72 / 80
kandidat
vrijednost
globalni
ekstrem
2 ,0
3
Zadaci
Dr
aft
32 0.67
1,
2
q
7
8
32 = 1.5
m1
MIN.
GL.q
1
7 , 3
2,
8
2
7
8
23
m2

2, 0
q
1 ,
2
MIN.
GL. q

1 , 7 , 3
2
8
2
Matematika 2
3
2
+ 2 2 4.32843
GL. MAX.

2, 0, 32 + 2 2

2, 0
3
2
2 2 1.32843
Poglavlje 8
73 / 80
Zadaci
Dr
aft
Rjesenje
9: z = 1 + x + 2y

zx = 1
nema kandidata u unutrasnjosti P
zy = 2
RUB x = 0 :
z(y) = 1 + 2y, 0 y 1
kandidati: (0, 0), (0, 1)
RUB y = 0 :
z(x) = 1 + x, 0 x 1
novi kandidat: (1, 0)
dz
dy
dz
dx
= 2 (z %)
= 1 (z %)
RUB y = 1 x :
z(x) = 1 + x + 2(1 x) = 3 x, 0 x 1
nema novih kandidata
Matematika 2
dz
dx
= 1 (z &)
Poglavlje 8
74 / 80
Zadaci
Dr
aft
kandidat
vrijednost
A(0, 0)
1
globalni
ekstrem
GL. MIN.
m (0, 0, 1)
B(1, 0)
2
Matematika 2
C(0, 1)
3
GL. MAX.
M (0, 1, 3)
Poglavlje 8
75 / 80
Zadaci
z = x 3 + y 3 3xy

zx = 3x 2 3y = 0
x = 0, 1
kandidati: (0, 0), (1, 1) K K

y = 0, 1
zy = 3y 2 3x = 0
Dr
aft
Rjesenje
10:
RUB x = 0 :
dz
z(y) = y 3 , 1 y 2 dy
= 3y 2 = 0
kandidati: (0, 0), (0, 1), (0, 2)
RUB y = 1 :
z(x) = x 3 + 3x 1, 0 x 2
dz
dx
RUB x = 2 :
z(y) = y 3 6y + 8, 1 y 2
novi kandidati: ( 2, 2), (2, 2)

RUB y = 2 :
z(x) = x 3 6x + 8, 0 x 2

= 3x 2 + 3 > 0
dz
dy
dz
dx
= 3y 2 6 = 0
= 3x 2 6 = 0
Matematika 2
Poglavlje 8
76 / 80
kandidat
(0, 0)
vrijednost
globalni
ekstrem
Zadaci
Dr
aft
(1, 1)
(0, 1)
(2, 1)
(2, 2)
(2, 2)
( 2, 2)
(0, 2)
13
4(2 2)
2.34
4(2 2)
2.34
GL. MIN.
GL. MIN.
GL. MAX.
m1 (1, 1, 1)
m2 (0, 1, 1)
M (2, 1, 13)
Matematika 2
Poglavlje 8
77 / 80
Zadaci
z = x 2 + y 2 xy + x + y

zx = 2x y + 1 = 0
x = 1
kandidati: (1, 1) K
zy = 2y x + 1 = 0
y = 1
Dr
aft
Rjesenje
11:
RUB x = 0 :
z(y) = y 2 + y, 3 y 0
kandidati:
(0, 12 ),
dz
dy
= 2y + 1 = 0
(0, 0), (0, 3)
RUB y = 0 :
dz
z(x) = x 2 + x, 3 x 0 dx
= 2x + 1 = 0
1
novi kandidati: ( 2 , 0), (0, 3)
RUB y = x 3 :
z(x) = 3x 2 + 9x + 6, 3 x 0
novi kandidat: ( 32 , 92 )
dz
dx
Matematika 2
= 6x + 9 = 0
Poglavlje 8
78 / 80
kandidat
vrijednost
globalni
ekstrem
Zadaci
Dr
aft
(1, 1)
(0, 0)
(0, 21 )
(0, 3)
( 12 , 0)
(3, 0)
14
41
( 23 , 92 )
39
4
= 9.75
GL. MIN.
GL. MAX.
m (1, 1, 1)

M 32 , 92 , 39
4
Matematika 2
Poglavlje 8
79 / 80
z = x2 y2
Dr
aft
Rjesenje
12:
Zadaci
kandidati: (0, 0) K
i rub: (0, 1), (0, 1), (1, 0), (1, 0)
kandidat
(0, 0)
(1, 0)
(0, 1)
(1, 0)
(0, 1)
vrijednost
globalni
ekstrem
GL. MAX.
GL. MIN.
GL. MAX.
GL. MIN.
M1 (1, 0, 1)
m1 (0, 1, 1)
M2 (1, 0, 1)
m2 (0, 1, 1)
Matematika 2
Poglavlje 8
80 / 80

Predavanje8 Micic Hot

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje8 Micic Hot

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr

Derivacije viseg reda

Ekstremi funkcija vise varijabli

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Kako glasi Taylorova formula za funkcije vise varijabli?

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Kako glasi Taylorova formula za funkcije vise varijabli?

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Kako glasi Taylorova formula za funkcije vise varijabli?

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Kako glasi Taylorova formula za funkcije vise varijabli?

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Stojite na brezuljku kao na slici i z elite odrediti nagib brda prema

znamo kako bi se utvrdio nagib padine u dva razlicita

x-smjeru parcijalna derivacija fx (x, y). Vidjet cemo

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Da bismo odredili nagib plohe z = f (x, y) u tocki (x0 , y0 , f (x0 , y0 )) u

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

f (x0 +t cos ,y0 +t cos )f (x0 ,y0 )

prelaskom na limes kad t 0 dobivamo:

Definicija usmjerene derivacije

Usmjerena derivacija skalarne funkcije z = f (x, y ) u tocki T0 (x0 , y0 ) u

Ako je funkcija z = f (x, y) diferencijabilna, tada je usmjerena derivacija

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Postoji beskonacno mnogo usmjerenih drivacija plohe u odredenoj

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Lako je pamtiti kako racunamo usmjerenu derivaciju tako da totalni

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

usmjerenu derivaciju u smjeru tog vektora npr. u tocki (2, 3).

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

usmjerenu derivaciju u smjeru tog vektora npr. u tocki (2, 3).

usmjerenu derivaciju u smjeru vektora

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

usmjerenu derivaciju u smjeru tog vektora npr. u tocki (2, 3).

usmjerenu derivaciju u smjeru vektora

usmjerenu derivaciju u smjeru vektora ~s

koji s pozitivnim smjerom x-osi zatvara kut = 4 .

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Odredi usmjerenu derivaciju funkcije z = x 2 + y 2 u tocki T (1, 1):

u smjeru pozitivne x-osi, pozitivne y -osi;

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Odredi usmjerenu derivaciju funkcije z = x 2 + y 2 u tocki T (1, 1):

u smjeru pozitivne x-osi, pozitivne y -osi;

u smjeru vektora ~s koji s pozitivnim smjerom x-osi

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

Odredi usmjerenu derivaciju funkcije z = x 2 + y 2 u tocki T (1, 1):

u smjeru pozitivne x-osi, pozitivne y -osi;

u smjeru vektora ~s koji s pozitivnim smjerom x-osi

usmjerenu derivaciju u smjeru vektora c ije su

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb)

Derivacija funkcija vise varijabli (2.dio)

= 256 + 36 = 292= 17.09 C