MATERIJALI I

Dijagrami stanja

Dijagrami stanja
Drugo ime: Fazni dijagrami (engl. Phase diagrams)
Dijagrami stanja (njem. Zustandsdiagramme)
Def: Dijagrami stanja su grafiki prikazi koji definiraju faze
prisutne u materijalnim sustavima na razliitim temperaturama ( i
tlakovima)
Def: Faza je fizikalno i kemijski homogeni dio nekog materijalnog
sustava koji se po strukturi i/ili kemijskom sastavu razlikuje od
drugih dijelova
Dijagrami stanja postoje i za iste metale, ali se u tehnici
primjenjuju za prouavanje legura

Ravnoteni dijagrami stanja vrijede za uvjete ugrijavanja i

ohlaivanja uz prisustvo potpune ili gotovo potpune difuzije.

Binarni dijagram stanja pokazuje stanje legure koja se

sastoji od dvije komponente. Prva komponenta, koja je
uvijek metal, u opem sluaju oznauje se s A a druga s B
(moe biti metal ili nemetal).

Koordinatni sustav binarnog dijagrama stanja

Os apscisa: x, % B maseni udio komp. B

Os ordinata: , C - temperatura

T tekua faza
K kruta faza

a) isti metal
b) legura
Krivulje hlaenja za sporo ohlaivanje

L poetak skruivanja
S zavretak skruivanja
tL vrijeme poetka skruivanja

tS vrijeme zavretka skruivanja

L temperatura poetka skruivanja
S temperatura zavretka skruivanja

Def: Latentna toplina pri skruivanju je prikrivena ili

pritajena toplinska energija koja se oslobaa pri
skruivanju zbog nieg energetskog stanja atoma u
kristalnoj reetki u odnosu na rastaljeno stanje.

a)

b)

Konstrukcija dijagrama stanja na temelju krivulja ohlaivanja

a) reprezentativne krivulje hlaenja legura dvokomponentnog sustava A B
b) binarni dijagram stanja sustava legura A B

Izomorfni dijagram stanja

a)
b)
Konstrukcija dijagrama stanja legura Cu Ni
a) reprezentativne krivulje hlaenja
b) dijagram stanja sustava legura Cu - Ni

PRAVILO POLUGE

Binarni dijagram stanja meusobno potpuno topivih

komponenti A i B Izomorfni dijagram

Informacije iz dijagrama stanja:

Faze ili konstituenti prisutni kod legura razliitog sastava na

razliitim temperaturama;
Meusobna topljivost komponenti;
Temperature na kojima legure poinju i zavravaju skruivanje;
Sastav faza ili konstituenata za razliite legure i temperature;
Mogunosti raunskog odreivanja masenog udjela faza ili
konstituenata.

Eutektiki dijagram stanja

a)

b)

a) Opi oblik eutektikog dijagrama stanja

b) Karakteristine krivulje hlaenja

 XE :

legura eutektikog sastava

X<XE :

legure podeutektikog sastava

X>XE :

legure nadeutektikog sastava

X2<XE :

legura podeutektikog sastava

U toki L2 zapoinje skruivanje, stvaranje kristala mjeanaca

Na eutektikoj temperaturi E oba konstituenta dosiu graninu
koncentraciju % B, XC za , odnosno XE za T pa nastupa
eutektika reakcija:
T e + e = E

Na sobnoj temperaturi ova legura sastoji se od:

+ (e + e )

X3>XE :

legura nadeutektikog sastava

U toki L3 zapoinje skruivanje, stvaranje kristala mjeanaca

Na eutektikoj temperaturi E oba konstituenta dostiu graninu

koncententraciju %B, za T je to XE a za XD, pa nastupa
eutektika reakcija:
T e + e = E

Na sobnoj temperaturi ova legura sastoji se od:

+ (e + e )

XE :

legura eutektikog sastava

Na eutektikoj temperaturi E nastupa eutektika reakcija

T e + e = E

Na sobnoj temperaturi prisutna je samo pseudo faza eutektik E

E Najnia temperatura skruivanja (i taljenja)!

Veliina
kristala!
e <
e <
Shematski prikaz strukturnih stanja u eutektikom
dijagramu

Konstituent

Faza

Pseudo faza

e
E
e

Primjeri : Sn Pb, Al Si, itd.

EUTEKTOIDNI DIJAGRAM STANJA

Primarna kristalizacija

Sekundarna kristalizacija

X<Xid : podeutektoidne legure

X>Xid : nadeutektoidne legure
id + id = Eid - eutektoid

Konstituent

Faza

Pseudo faza

id
E id

id

Fe C LEGURE
Komponente legure:

A = Fe, eljezo
B = C, ugljik

Fe eljezo
eljezo je metal, iji atom ima ukupno 26 elektrona.
2 vanjska elektrona
RFe = 124 pm

Kemijski element eljezo:

- poznato od ~2500. godine prije Krista
- sivo-bijele boje
- duktilno i mekano
- srednje tvrdoe
- magnetino
- korodira u vlanoj okolini
- isto eljezo oblikovljivo u toplom i hladnom stanju, zavarljivo

eljezo je polimorfan metal, tj. pojavljuje se,

ovisno o temperaturi, u razliitim kristalnim
reetkama. Ta pojava naziva se polimorfija.

Krivulje hlaenja i grijanja za isto eljezo

hlaenje

grijanje

Temperaturna
histereza

 Fe na 1536 C kristalizira u Fe s BCC reetkom.

Na 1392 C dolazi do prekristalizacije u Fe s FCC reetkom,
a na 898 C prekristalizacija u Fe s BCC reetkom
Na 770 C (Currie temperatura) eljezo pri hlaenju postaje,
a pri grijanju prestaje biti magnetino
Pri ugrijavanju je obrnut tijek promjene osim to
prekristalizacija Fe Fe nastupa sa zakanjenjem od 13 C
(temperaturna histereza)

Promjene specifinog
volumena istog eljeza
tijekom zagrijavanja

C ugljik
Nemetal s ukupno 6 elektrona, od toga 4 u vanjskoj ljusci

Rc = 77 pm

Alotropske modifikacije
- amorfna
- kristalna
- grafit
- dijamant
- fuleren
- grafen

Grafit
Kovalentna veza

Van der Waals veza

Dijamant

Kovalentna veza

Fuleren, Nobelova nagrada za kemiju 1996.

godine

C 60

10

 Grafen, Nobelova nagrada za fiziku 2010.

godine

Ugljik se u Fe C legurama pojavljuje u vie oblika ovisno o

tipu kristalizacije koja pak ovisi o brzini ohlaivanja
Stabilna kristalizacija - ekstremno sporo ohlaivanje
- ugljik ulazi u reetku eljeza - intersticijski kristali mjeanci
- u obliku grafita Cg
Metastabilna kristalizacija - realno sporo ohlaivanje
- ugljik ulazi u reetku eljeza - intersticijski kristali mjeanci
- sa eljezom se spaja u karbid Fe3C koji se naziva cementit

Cementit
- ima stalan kemijski sastav i sadri 6,67 % C
- jedinina elija - komplicirana ortorombska reetka,
- bez kliznih ravnina
- tvrd i krhak

C najvaniji dodatak Fe
- povisuje vrstou i tvrdou eljeznih legura

11

1899. godine metalurg Sir William Chandler Roberts Austen

konstruirao Fe-C dijagram stanja za metastabilnu kristalizaciju

Fe-C dijagram stanja za metastabilnu kristalizaciju

Fe-C dijagram stanja za metastabilnu kristalizaciju

Peritektiki sustav
Likvidus linija A-B-E-C
Solidus linija A-G-H-D-E-F

12

Fe-C dijagram stanja za metastabilnu kristalizaciju

T +

T + Fe3C'

Primarna
kristalizacija
Sekundarna
kristalizacija

Fe C DIJAGRAM ZA METASTABILNU KRISTALIZACIJU

Eutektika toka
L :1147C 4,3% C
T

T +

T +

Adolf Ledebur

Eutektoidna toka
P: 723C 0,8 % C
210-7 0

Likvidus: A-D-L-H
Solidus:A-B-C-F-L-G
T +

+ P

+Fe3C

P+
+Fe3C

+(
+ e + Fe3Ce)
+ Fe3C

T
T + Fe3C

Fe3C+
+ ( e + Fe3Ce)
+ Fe3C

+ Fe3C+
+Fe
+ 3Ce
P+
+ Fe3Ce +Fe3C
P+
+Fe3C

210-7 0

13

Likvidus: A-D-L-H
Solidus:A-B-C-F-L-G
T

T +

+Fe3C

+ P

P+
+Fe3C

T + Fe3C

+(
+ e + Fe3Ce)
+ Fe3C

Fe3C+
+ ( e + Fe3Ce)
+ Fe3C

+ Fe3C+
+Fe
+ 3Ce
P+
+ Fe3Ce +Fe3C
P+
+Fe3C

210-7 0

Fe C DIJAGRAM ZA METASTABILNU KRISTALIZACIJU

Eutektika toka
L :1147C 4,3% C

Eutektoidna toka
P: 723C 0,8 % C
210-7 0

elici

bijeli ljevovi
podeutektiki

podeutekoidni
nadeutektoidni

nadeutektiki

Fe C dijagram - faze
Austenitna faza oznauje se s A
Faza: Austenit, kristal mjeanac Fe (FCC) i C
Cmax = 2,03% C na 1147C
Konstituenti : i e

Oktaedarska
praznina

14

Feritna faza oznauje se s F

Faza: Ferit, kristal mjeanac Fe (BCC) i C
Cmax = 0,025%C na 723C
Konstituenti : i

id

Tetraedarska
praznina

Karbidna faza oznauje se s K

Faza: Cementit, Fe3C eljezni karbid,
konstantan udio ugljika 6,67 % C
Konstituenti: Fe3C, Fe3Ce, Fe3C
i Fe3Cid

Fe C dijagram Pseudofaze
Ledeburit eljezno karbidni eutektik
e + Fe3Ce, nastaje na 1147C i sadri 4,3 %C
Perlit eljezno karbidni eutektoid
id + Fe3Cid, nastaje na 723C i sadri 0,8 %C

15

Brbavica

Sedef Mother of pearl

Konstituent

Faza

Pseudo faza

A
e
L
Fe3Ce
Fe3C
K
Fe3C
Fe3Cid
P
id
F

16


~0%C

0,2%C

Podeutektoidni
elik
+P
+

0,8%C

Eutektoidni
elik

17

1,8%C

Nadeutektoidni
elik

P
+Fe3C

3%C

Bijeli lijev

P
+Fe3C

+Fe3Ce

18

Fe-C dijagram za stabilnu kristalizaciju

Ekstremno
sporo hlaenje
(u pei)

T
T +

T + Cg

+ e + Cge + Cg

id +
Cgid +
Cg

id +
Cgid

610-110

e + Cge + Cg + Cg

+ Cg

id + Cgid + Cg
+ Cge

id + Cgid + Cg + Cge +
Cg

0,68

usporedba metastabilna / stabilna kristalizacija

metastabilna
1147

stabilna
E , C

1153

723

id , C

738

2,03

Xmax , %C

2,01

0,025

Xmax , %C

0,018

4,3

XE , %C

4,26

0,8

Xid , %C

0,68

Ledeburit

eutektikum

e + Cge

Perlit

eutektoid

id + Cgid

6,67

Xmax , %C

100

Neravnotene pretvorbe Fe C legura

19

Uz poveane brzine hlaenja poveava se

temperaturna histereza pretvorbe :

Utjecaj brzine ohlaivanja i sastava elika (%C) na pretvorbu elika

Fe C
legure

Poveanjem brzine
ohlaivanja mijenjaju se
granice pretvorbi u
metastabilnom Fe C
dijagramu.
Granice pretvorbi A1,A3 i Acm
(vrlo sporo ohlaivanje)
prelaze u granice pretvorbi
Ms i Mf (ekstremno brzo
ohlaivanje - gaenje).
Linije Ms i Mf povezuju
temperature poetka i
zavretka stvaranje
MARTENZITA
Ovaj dijagram se naziva
UPTONOV dijagram

20

 MARTENZIT je prezasieni kristal mjeanac ugljika i Fe.

Nastaje vrlo brzim hlaenjem (gaenjem) iz austenita. Ima
prostorno centriranu tetragonalnu reetku (BCT)
KALJENJE je postupak toplinske obrade elika koji se sastoji
od ugrijavanja elika u temperaturno podruje gdje je
prisutna austenitna faza s naknadnim vrlo brzim
ohlaivanjem (gaenjem)

Vrlo brzim hlaenjem elika iz austenitnog

podruja, pri kojem hlaenju je difuzija atoma
gotovo potpuno onemoguena ugljikovi atomi
ostaju prisilno otopljeni (zarobljeni) u martenzitnoj
reetki.
Gaenje (vrlo brzo hlaenje) elika ima za posljedicu
da martenzitna kristalna reetka nije kubina,
odnosno BCC kao to je to kod ferita, nego BCT (
body centered tetragonal):

21

Oktaedarska praznina u BCC reetci - Fe:

r Fe(8) + RFe = a
Za BCC a = 4RFe/
3

r Fe(8) + RFe = (4RFe/

3)

C
Fe
a/2

r Fe(8) = 0,155 RFe = 19,2 pm

RFe = 124 pm
RC = 77 pm
RC >>>rFe(8)

RC = 77 pm >>>rFe(8) 19 pm
>> rFe(4) 35 pm
> rFe(8 ) 51 pm

Martenzitna kristalna reetka (BCT) nastaje preklapanjem austenitne reetke

(FCC) bez difuzije odnosno bez individualnog seljenja atoma! Martenzitna reetka
je zbog prisustva prisilno otopljenih ugljikovih atoma distordirana u jednom
smjeru, odnosno c>aM .
Odnos te dvije stranice jedinine elije martenzitne reetke:
c/aM ,
naziva se stupanj tetragonalnosti za koji vrijedi da je
c/aM>1.

Budui da martenzit M nastaje iskljuivo naglim ohlaivanjem

austenita A, da bi se zakalio, elik treba zagrijati na tzv.
temperaturu austenitizacije.
Ovisno o sadraju ugljika u eliku, odnosno poloaju elika u
metastabilnom Fe-C dijagramu elik treba zagrijati na
sljedeu temperaturu:

22

OPTIMALNA TEMPERATURA
AUSTENITIZACIJE

Za podeutektoidne elike (<0,8%C):

A = A3 + (30 70) C
Nadkritinim hlaenjem s te temperature:
AM
Na sobnoj temperaturi:
- mikrostruktura elika < 0,6 % C M
- mikrostruktura elika s 0,6 do 0,8 %C M + Az

UPTON-ov

dijagram

Nadeutektoidni elici ( 0,8 2,03%C):

A = A1 + (50 70) C
Nadkritinim hlaenjem s te temperature:
A +K M +K

Na sobnoj temperaturi mikrostruktura elika je

M +K + Az (UPTON!)

23

Burnsov dijagram
Tvrdoa elika (mehaniko
svojstvo materijala, o
kojem emo govoriti
kasnije) signifikantno ovisi
o sadraju ugljika u
martenzitu Burnsov
dijagram.

TTT dijagrami
TTT dijagrami (Time-Temperature- Transformation) povezuju zbivanja
pri ohlaivanju od realno sporog ohlaivanja (Fe - C dijagram) do vrlo
brzog ohlaivanja (Uptonov dijagram)
TTT dijagrami mogu biti:
- kontinuirani (hlaenje se ne prekida) i
- izotermiki (hladi se brzo do temperature izoterme i dri na toj
temperaturi do zavretka pretvorbi).
TTT dijagram za podeutektoidni elik konstruiran pomou Fe-C i
Uptonovog dijagrama pokazuje sljedea slika:

Konstruiranje TTT dijagrama

podeutektoidni elik

Faze u TTT dijagramu: F-ferit, P-perlit, Ap-pothlaeni austenit, B-bainit,

Mmartenzit, Azzaostali austenit

24


BAINIT - nelamelarni eutektoid:

id + Fe3Cid

tzv. meustruktura izmeu perlita (koji je meki) i martenzita (koji je tvri)

pojavljuje se samo kod podeutektoidnih elika

TTT dijagram za kontinuirano ohlaivanje

podeutektoidni elik
Kontinuirani
dijagrami imaju
ucrtane krivulje
hlaenja, na
kojima su
umjesto brojeva
(1-6), ucrtane
vrijednosti
tvrdoa elika
dobivenih
takvim
hlaenjem

Krivulje hlaenja:
1 nadkritino gaenje; Postie se 100 % M ; Postie se
maksimalna tvrdoa za taj eilk
2- gornja kritina krivulja gaenja. Postie se takoer 100 %M i
maks. tvrdoa Najmanja brzina gaenja s kojom se jo postie
100 % M. Priblino se izraunava prema izrazu:
vkg = (
A - i ) / t i min , C / s
t i min je minimalno vrijeme inkubacije
i je temperatura na kojoj je trajanje
inkubacije Ap najkrae
Vkg gornja kritina brzina gaenja

25

 3 postie se mikrostruktura: M + B, nia tvrdoa

u odnosu na 1 i 2.
4 - postie se mikrostruktura: M + B + P , nia
tvrdoa u odnosu na 3.
5- donja kritina krivulja hlaenja; postie se
mikrostruktura F + P, nia tvrdoa u odnosu na 4.
Donja kritina brzina gaenje je najvea brzina
kojom se ne postie martenzit u mikrostrukturi.
Priblino se izraunava prema izrazu:
vkd = (
A - n ) / t in , C / s

6- podkritina krivulja hlaenja. Postie se F+P , nia

tvrdoa u odnosu na 5

TTT dijagram za kontinuirano ohlaivanje

eutektoidni elik

TTT dijagram za kontinuirano ohlaivanje

nadeutektoidni elik

26