Materijal 2.3. ZJNPP-A Definisana Na Ishodima Učenja

BOSNA I HERCEGOVINA
Agencija za predkolsko, osnovno

i srednje obrazovanje
ZJNPP-a DEFINISANA NA ISHODIMA

UENJA ZA MATERNJI JEZIK
Mostar, 2013. godina
ZJNPP- definisan na ishodima uenja za maternji jezik
Voditeljica Projekta:
mr. sc. Marija Naletili
Konsultantice:
Miske Witt & Associates Inc., Shoreview, MN USA
Miske Witt, via konsultantica
dr. Nancy Clair and Dr. Jan Westrick with Sarah Koehler, asistentice na Projektu,
dr. Shirley Miske, predsjednica
Projektni tim:
Maja Stojki, direktorica Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Marija Naletili, efica Odjeljenja za ZJNPP-a
Jasminka Nalo, zamjenica voditeljice, struna savjetnica za maternji jezik
Haima urak, struna savjetnica za predkolski odgoj i obrazovanje
Radmila Jakovljevi, struna savjetnica za ZJNPP-a
Danica Vasilj, struna savjetnica za razrednu nastavu
Mate ivkovi, struni savjetnik za predmetnu nastavu
Stojan Ljolje, vii struni saradnik za saradnju sa kolama i partnerskim institucijama i koordinaciju rada radnih
grupa i drugih tijela
Branko Slivar, Zavod Republike Slovenije za kolstvo
Radna grupa:
mr. sc. Marija Naletili, Danica Vasilj, dr. sc. Mate ivkovi, Stojan Ljolje, Mubera ajo, Jasminka Nalo, mr. sc.
aneta Dumhur, Haima urak, Branka Popi, Radmila Jakovljevi, mr. sc. Meliha Spahi, Ana avar, Slaven Ljubi,
mr. sc. Ivica Augustinovi, Greta Kuna, Lidija Mustapi, dr. sc. Katica Krei, mr. sc. Vesna Varunek, Maja Zeli,
Vladimir Radii, Indira Buljubai, Andrea Pehar, Ejub Alagi, Bosiljka Spremo, mr. sc. Nijaz Zorlak, mr. sc. Ranko
Nestorovi, Enisa Mehi, Ankica Grgi Mikovi, Dina Borovina
Napomena: Projekt podrao UNICEF

Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatikom rodu odnose se jednako na enski i muki rod.
SADRAJ
Uvod
Zajednika jezgra nastavnih planova i programa

definisana na ishodima uenja za maternji jezik
Ishodi uenja za jezik Bosna i Hercegovina
Oblasti, komponente i ishodi uenja za maternji jezik

u Bosni i Hercegovini
36
Shematski prikaz oblasti i komponenti za maternji jezik
39
Definicije i legenda za proimajue pokazatelje
40
Principi definisanja ishoda uenja
42
Leksikon kljunih termina
45
Shematski prikaz plana aktivnosti razvoja ishoda uenja u 21. vijeku
46
Literatura
47
UVOD
Danas na poetku 21. vijeka, ivimo u drutvu obiljeenom

promjenama, ali i izloenom tehnolokim uticajima i
informacionim tehnologijama. Snaga ovih promjena utie
na promjene odgojno-obrazovnog sistema u cilju pripreme
uenika za ivot i rad. Kompletan proces drutvenih
promjena pomjerio je granice znanja te je neosporno kako
promjene u drutvu imaju uticaj na reformu odgojnoobrazovnog sistema baziranog na kompetencijskom
sistemu i ishodima uenja. Bosna i Hercegovina prepoznala
je potrebe za izmjenama odgojno-obrazovnog sistema
vodei se novim zahtjevima vremena.
Do 2004. godine bio je na snazi osmogodinji sistem
obrazovanja za koji je utvrena 2003. godine Zajednika
jezgra nastavnih planova i programa (ZJNPP-a) koja sadri
programske sadraje i spiskove nastavnih predmeta u
postojeim nastavnim planovima i programima (NPP-i)
osnovnih kola i gimnazija. Postojea ZJNPP-a ne odgovara
potrebama trenutno vaeeg devetogodinjeg sistema
obrazovanja, jer je ZJNPP-a utvrena za osnovnu
osmogodinju kolu samo prenumerisana za novi
devetogodinji sistem obrazovanja tako to je prvi razred
prenumerisan u drugi, drugi razred u trei i tako redom do
devetog razreda devetogodinje osnovne kole.
Dokument je definisan na osnovu ishoda uenja za maternji
jezik i nastao je unutar reformskog procesa u Bosni i
Hercegovini pratei meunarodne edukacijske standarde u
svrhu osiguranja koherentnosti i kompatibilnosti odgojnoobrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i u odnosu
prema Evropskoj uniji, pa i ire.
Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje, u
skladu sa zakonskom nadlenosti, radi na razvoju ZJNPP-a,
a u svrhu ostvarenja ciljeva zacrtanih Stratekim planom
2012. 2016. godine iz kojih se izdvajaju:
1. Razvoj Zajednikog jezgra cjelovitih razvojnih programa
za predkolski odgoj i obrazovanje i razvoj ZJNPP-a za
osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini.
2. Uspostavljanje standarda kvaliteta rada, kao i
standarda uenikih postignua u predkolskom,
osnovnom i srednjem obrazovanju.
Zajednika jezgra
nastavnih planova i
programa (ZJNPP-a)
definisana na ishodima
uenja za maternji jezik
Prvi poduzeti korak Agencije bio je definisanje osam odgojno-obrazovnih podruja: jezikokomunikacijsko, matematiko, podruje prirodnih nauka, drutveno-humanistiko, tehnika i informatike
tehnologije, umjetniko, tjelesno i zdravstveno podruje i kroskurikularno i meupredmetno podruje.
Polazna taka pri definisanju odgojno-obrazovnih podruja bio je Evropski okvir kljunih kompetencija i
kljune kompetencije i ivotne vjetine u BiH, analiza vaeih NPP-a u Bosni i Hercegovini, kao i analiza
kurikuluma Hrvatske, Slovenije, Kosova i Crne Gore.
ZJNPP-a definisana na osnovu ishoda uenja za maternji jezik sastoji se od oblasti, komponenti,
definisanih ishoda uenja1 i indikatora u skladu sa razvojnim uzrastom djeteta na kraju predkolskog
odgoja i obrazovanja (uzrast od 5/6 godina), na kraju treeg razreda (uzrast od 8/9 godina), na kraju
estog razreda (uzrast od 11/12 godina) i na kraju devetog razreda devetegodinjeg odgoja i obrazovanja
(uzrast od 14/15 godina) te na kraju srednjokolskog obrazovanja (uzrast od 18/19 godina). ZJNPP- a
definisana na osnovu ishoda uenja za maternji jezik je polazite revizije postojeih NPP-a u Bosni i
Hercegovini.
Cilj jeziko-komunikacijskog podruja je sticanje jeziko-komunikacijske kompetencije. Jezikokomunikacijska komptencija obuhvata jeziku, drutveno-jeziku i upotrebnu kompetenciju. Uenici
prema dobi i predznanju treba da stiu znanja, razvijaju vjetine i sposobnosti usmenog, pisanog i
vizualnog komuniciranja u meusobnim i meukulturalnim situacijama privatnog i javnog ivota. To
znai da treba da usvoje i razviju leksika, fonetska i gramatika znanja i vjetine primjenjujui ih u
podrujima sluanja, itanja i usmenog izraavanja i pisanja u neposrednoj (npr. jeziko posredovanje)
i posrednoj komunikaciji (npr. mediji). Takoe e usvojiti znanja i razviti analitike, interpretativne,
ocjenjivake i kreativne vjetine, razviti italake potrebe i stvoriti italake navike, razviti pozitivan
stav prema knjievnosti i kulturi odreenog jezika, usvojiti znanja i razviti analitike, interpretativne,
ocjenjivake i kreativne vjetine prikladne govornim i govorno-vizualnim medijima kao sredstvima
umjetnikog izraza i javnog saopavanja i sporazumijevanja, te kulturi svakodnevnog ivota (tampa,
radio, film, televizija, internet...). Uenici e u skladu sa svojim stepenom jezikog razvoja i opeg
razvoja na odreenom jeziku znati izdvojiti bitne obavijesti i podatke, prepoznati suodnose u tekstu,
poznavati vrste teksta i jezike stilove, poznavati jezike i zakonitosti odreenih medijskih te
umjetnikih vrsta i oblika, samostalno se koristiti raznim medijima i izvorima podataka,odnosno
obavijestima, procijeniti sadraj i namjeru napisanog ili izgovorenog. Moi e da usmeno i pisano izraze
svoje namjere, misli, stavove i osjeaje razumljivo i uvjerljivo, moi e da sastave usmene i pisane
tekstove u skladu sa sadrajno-formalnim zakonitostima pojedine vrste teksta te uz odabir
odgovarajueg jezikog stila. Primijenit e komunikacijske strategije primjerene situaciji i namjeri (npr.
u raspravi traiti objanjenje, uzeti rije, zastupati stav), prikazat e sluaocima odreeni sadraj, kao i
svjesno primijeniti odgovarajue strategije uenja.
Osnovni ciljevi nastave maternjeg jezika omoguit e uenicima da na odabranim temama steknu znanje,
sposobnosti, vjetine, stavove i vrijednosti kao temelj za uenje tokom cijelog ivota, to znai vladanje
maternjim standardnim jezikom, razvoj jezikih komunikacijskih sposobnosti i vjetina, odnosno
razvijanje jezikih sposobnosti u govornoj i pisanoj upotrebi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Cilj je i
razvijanje literarnih sposobnosti, interesa za itanje, razvijanje interesa i potreba za sadrajima medijske
kulture, osvjeivanje znaaja znanja maternjih jezika razvijanjem potivanja i ljubavi prema njima,
njihovim knjievnostima i kulturama te potivanje prema maternjim jezicima, kao slubenim jezicima u
Bosni i Hercegovini.
Agencija je uradila ZJNPP-a definisanu na osnovu ishoda uenja za maternji jezik, a cilj je u 2013. godini
zavriti i ZJNPP-a za strani jezik. Po zavretku izrade Dokumenta predvieno je da ministri obrazovanja
usvoje Dokument to e biti polazite za reviziju postojeih NPP-a.
Vidjeti Oblasti, komponente i ishodi uenja za maternji jezik u BiH (str. 34), zatim vidjeti Shematski prikaz oblasti i
komponenti za maternji jezik u Bosni i Hercegovini (str. 37)
Donesena je odluka o parcijalnom pristupu, tj. o izradi ZJNPP-a za pojedine nastavne predmete unutar
odreenog podruja kako bi se, u to kraem roku, uradila revizija NPP-a koja podrazumijeva
ukljuivanje ZJNPP-a u sve postojee NPP-e u Bosni i Hercegovini. Postavljeni ishodi na kraju
predkolskog odgoja i obrazovanja su osnova za dalji razvoj cjelovitih razvojnih programa za predkolski
odgoj i obrazovanje.
Uspostavljanje ishoda uenja predstavlja sutinski dio procesa poboljanja kompletnog odgojno obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, a u krajnjem cilju poboljanja pouavanja i uenja iji rezultat
treba da budu bolja postignua uenika. Kroz dokument ZJNPP-a definisane na osnovu ishoda uenja za
maternji jezik provlai se sedam kljunih kompetencija koje su oznaene razliitim bojama2. Ukljuene
kompetencije za maternji jezik su komunikacijska kompetencija, informatika pismenost, uiti kako se
ui, drutvena i graanska kompetencija, samoinicijativa i poduzetnika kompetencija, kulturna svijest i
kreativno - produktivna kompetencija.
Dokument je osmiljen tako da prikazuje brojano definisane ishode uenja unutar oblasti oznaene
brojano, koje prate postavljeni indikatori pod istim brojem ishoda za razliite nivoe obrazovanja od kraja
predkolskog odgoja i obrazovanja, pa sve do kraja srednjokolskog odgoja i obrazovanja poveavajui
zahtjeve indikatora naspram nivoa obrazovanja definisane po revidiranoj Bloomovoj taksonomiji.
Dogovoreni su principi uspostavljanja ishoda uenja, a to su principi znanja, uestvovanja,
transparentnosti, ponavljanja i ravnopravnosti.3
Razumijevanje Dokumenta olakat e upotreba terminolokog leksikona4 zbog dosljednosti u koritenju
strunih izraza pri nastavku rada na izradi Zajednike jezgre NPP-a i za sve preostale nastavne predmete
unutar definisanih odgojno-obrazovnih podruja.
Pri definisanju ZJNPP-a uraene na osnovu ishoda uenja za maternji jezik uestvovali su predstavnici
pedagokih zavoda, Zavoda za kolstvo, Pedagoke institucije, Zavoda za kolstvo Slovenije, ministarstava
obrazovanja, odgajatelji, uitelji razredne nastave, uitelji predmetne nastave, srednjokolski profesori,
univerzitetski profesori iz BiH, kao i meunarodni strunjaci za jeziko-komunikacijsko podruje i struni
savjetnici iz Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Izrada Dokumenta trajala je od juna 2012. godine do aprila 2013. godine5. Nacrt dokumenta predstavljen
je na 15 javnih rasprava odranih na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Tako su se dobile povratne
informacije o postavljenim ishodima uenja od 400 uesnika javnih rasprava na kojima su uestvovali
odgajatelji, uitelji, nastavnici, profesori jezika i savjetnici pedagokih zavoda, Zavoda za kolstvo,
Pedagoke institucije, te struni savjetnici Agencije.
Nakon javnih rasprava revidiran je Nacrt dokumenta, razmotreni su i uvaeni komentari na prenisko ili
previsoko postavljene ishode uenja.
Ishodi uenja su konkretni i mjerljivi, opisuju TA uenici znaju i mogu uraditi, te se fokusiraju na
primjenu i integraciju znanja i vjetina opisujui vane i korisne ishode koji su relevantni za ivot i karijeru
uenika u 21. vijeku, a NE opisuju kako poduavati i uiti. Dakle, ishodi uenja ne opisuju ili ne
pobrojavaju nastavne sadraje niti govore ta uitelji ili nastavnici treba da rade u razredu nego su
usmjereni na uenike i njihove aktivnosti.
Vidjeti Definicije i legenda za proimajue pokazatelje (str. 38)

Vidjeti Principi definisanja ishoda uenja (str. 40)
4
Vidjeti Leksikon kljunih termina (str. 42)
5
Vidjeti Shematski prikaz plana aktivnosti razvoja ishoda uenja u 21. Vijeku (str. 43)
3
Ishodi uenja za jezik Bosna i Hercegovina

ITANJE: knjievnost
Ishodi uenja za knjievne tekstove
Kljune ideje i detalji
1. Paljivo ita ili slua tekst u cilju razumijevanja i donoenja logikih zakljuaka; citiranje konkretnih tekstova pri
pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zakljuaka donesenih na temelju teksta.
2. Prepoznaje i objanjava kljune ideje teksta i njihove razrade; rezimira kljune ideje na osnovu detalja
koji ih dokazuju.
3. Analizira likove, dogaaje i ideje, te njihove meuodnose u tekstu.
Indikatori podruja kljunih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
odgoja i obrazovanja
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
1.Uz poticaj i podrku

postavlja pitanja i
odgovara na
postavljena pitanja u
vezi s tekstom
1. Postavlja pitanja i
odgovara na pitanja
kako bi pokazao
razumijevanje
pozivajui se na tekst
1. Prepriava
poznate prie
ukljuujui vane
detalje
1. Analizira tekst i
argumentuje analizu
dijelovima teksta te
donosi zakljuke
1.Citira vrste i
korisne dokaze iz
teksta u korist analize
onoga to tekst
posebno navodi, kao i
zakljuaka donesenih
na temelju teksta, to
ukljuuje i utvrivanje
dijelova teksta u
kojima je situacija
ostala neizvjesna
2. Uz poticaj i
podrku prepriava
poznate prie
ukljuujui i vane
detalje prie
2. Prepriava prie iz
razliitih kultura,
utvruje glavnu
poruku i objanjava
kako se ona prenosi
putem vanih detalja
u tekstu
2. Prepriava tekst
odvojeno od linog
miljenja; odreuje
temu i kljunu ideju
2.Odreuje temu i
kljunu ideju
ponuenog teksta
kroz detaljnu analizu
teksta
2. Utvruje dvije ili

vie tema ili
centralnih ideja u
tekstu i analizira
njihovu razradu kroz
tekst, ukljuujui i
nain na koji ulaze u
interakciju i
nadograuju se jedna
na drugu kako bi
stvorile sloen prikaz;
daje objektivan
sadraj teksta
3. Uz poticaj i
podrku nabraja
glavne likove,
dogaaje i mjesto
radnje
3. Opisuje likove u
prii (npr. njihove
osjeaje, motivacije,
osobine) i utvruje
kako njihovi postupci
doprinose razvoju
radnje
3. Odreuje
kompoziciju strukturu knjievnog
teksta i prepoznaje
ulogu pojedinih
likova
3. Analizira razvoj
likova (s viestrukim
ili sukobljenim
motivima) u tekstu u
cilju tumaenja
njihovog doprinosa
zapletu i raspletu
3. Analizira efekt
izbora autora teksta o
tome kako razviti i
povezati elemente
prie ili drame (npr.
mjesto odvijanja
prie, red radnji,
nain uvoenja i
razvoja likova)
Vjetina i struktura
4. Tumai razliita znaenja rijei i izraza,tehnikih, osnovnih i prenesenih znaenja iz teksta i utvruje kako izbor
rijei utie na znaenje teksta.
5. Analizira strukturu tekstova ukljuujui i kako se odreene reenice, pasusi i vei dijelovi teksta (npr. dio, poglavlje,
scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini.
6. Utvruje kako taka gledita ili namjera utiu na oblikovanje sadraja i naina pisanja teksta.
Indikatori podruja vjetine i strukture u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
4. Uz poticaj i
podrku postavlja
pitanja i odgovara na
pitanja o nepoznatim
i manje poznatim
rijeima
4. Pojanjava
osnovno znaenje
rijei i izraza iz teksta
4. Odreuje znaenje
rijei i izraza kako su
upotrijebljene u
tekstu, prenesena i
osnovna znaenja
4. Odreuje
prenesena i doslovna
znaenja rijei i izraza
kako su
upotrijebljene u
tekstu i analizira
uticaj odreenog
izbora rijei na
znaenje teksta
4. Utvruje znaenje
rijei i fraza koje se
koriste u tekstu,
ukljuujui i
preneseno i
konotativno znaenje;
analizira uticaj izbora
odreenih rijei na
znaenje i ton,
ukljuujui i
vieznane rijei ili
jezik koji je naroito
svje, privlaan i lijep
5. Uz poticaj i
podrku prepoznaje i
razlikuje vrste
tekstova
5. Prepoznaje/
identifikuje pojmove
vezane za dijelove
teksta (npr. odlomak,
poglavlje, scena i
strofa), prepoznaje
redoslijed dogaaja
5. Analizira kako se
odreena reenica,
poglavlje, scena ili
strofa uklapa u
sveukupnu strukturu
teksta i doprinosi
razvoju teme, mjesta
radnje ili zapleta
5. Analizira kako
autorov izbor
strukturiranja teksta,
redoslijed dogaaja u
tekstu (npr. paralelni
zapleti) i odreivanje
tempa,
(retrospekcija)
stvaraju efekte kao
to su tajnovitost,
napetost ili
iznenaenje
5. Analizira kako
autorovi izbori naina
strukturiranja
odreenih dijelova
teksta (npr. izbor
mjesta poetka ili
zavretka prie,
davanje i kominog
ili traginog rjeenja)
doprinose njegovoj
kompletnoj strukturi i
znaenju, kao i
estetskom utisku
6. Uz poticaj i
podrku identifikuje
ulogu autora/pisca i
ilustratora
6. Razlikuje vlastito
gledite od gledita
pripovjedaa ili likova
6. Objanjava kako
autor razrauje taku
gledita pripovjedaa
ili govornika u tekstu
6. Analizira odreeno
gledite ili
kulturoloko iskustvo
koje se odraava u
knjievnom djelu iz
neke druge drave
razumijevajui
kulturni identitet
6. Analizira sluaj u
kojem prevladavajue
gledite zahtijeva
razlikovanje izmeu
onog to je
neposredno reeno u
tekstu, od onoga to
se stvarno mislilo
(satira, sarkazam,
ironija ili
nedoreenost)
Usvajanje i koritenje rjenika

7. Utvrdi ili razjasni znaenje nepoznatih i vieznanih rijei i izraza.
8. Razumije preneseno znaenje rijei, veza izmeu rijei i nijanse u znaenjima rijei.
9. Usvaja i ispravno koristi nove rijei i izraze. Bogati rjenik.
Indikatori podruja usvajanja i koritenja rjenika u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
7. Uz poticaj i
podrku prepoznaje
znaenje nepoznatih,
manje poznatih i
vieznanih rijei u
sadraju za
predkolski uzrast
7. Otkriva znaenja
nepoznatih, manje
poznatih ili
vieznanih rijei i
izraza
7. Koristi rjenik
znaenja nepoznatih,
manje poznatih ili
vieznanih rijei i
izraza
7. Analizira/tumai
znaenja nepoznatih,
manje poznatih ili
vieznanih rijei i
izraza
7. Utvruje ili
pojanjava znaenje
nepoznatih ili
vieznanih rijei i
izraza na temelju
sadraja za itanje i
uenje na kraju
srednjokolskog
obrazovanja, birajui
izmeu vie strategija
a. Uz poticaj i
podrku usvaja i
koristi znaenja rijei
nastalih dodavanjem
afiksa poznatoj rijei
a. Upotrebljava
kontekst reenice pri
pojanjavanju rijei ili
izraza
a. Primjenjuje
kontekst dijela
knjievnog teksta u
cilju pojanjenja
odreenih rijei ili
izraza, ukupno
znaenje rijei ili
pasusa, poloaj ili
ulogu rijei u reenici
a. Analizira kontekst
knjievnog teksta u
cilju pojanjenja
odreenih rijei i
izraza, ukupno
znaenje rijei ili
pasusa, poloaj ili
ulogu rijei u reenici
a. Koristi kontekst
(npr. sveukupno
znaenje reenice,
pasusa ili teksta;
poloaj ili ulogu rijei u
reenici), kao klju za
znaenje rijei ili izraza
b. Uz poticaj i
podrku otkriva
znaenje novih rijei
kroz igru
b. Razumije znaenja
novih rijei i izraza
nastalih dodavanjem
afiksa poznatoj rijei
(npr. ugodno,
neugodno)
b. Uoava i koristi
uobiajene afikse i
korijene rijei pri
tumaenju znaenja
rijei.
b. Uoava i pravilno
koristi razliite vrste
rijei nastalih od istog
korijena (npr.
analizirati, analiza,
analitiki).
b. Identifikuje i
pravilno koristi uzorke
promjena rijei koji
oznaavaju razliita
znaenja ili vrste rijei
(npr. pojmiti, pojam,
pojmljiv).
Nije primjenjivo
c. Koristi printane i
elektronske rjenike
kako bi utvrdili ili
pojasnili znaenje
rijei
elektronske
referentne materijale
u svrhu pronalaenja
znaenja rijei i
njihovog izgovora
elektronske
u svrhu pronalaenja
znaenja rijei,
njihovog izgovora i
etimologije rijei.
c. Provjerava i
printane i digitalne
ope i specijalizirane
(npr. rjenike,
leksikone, sinonime)
da bi pronaao/la
izgovor rijei ili
utvrdio/la ili
pojasnio/la njeno
precizno znaenje,
kojoj vrsti rijei
pripada, porijeklu ili
standardnu upotrebu
d. Koristi korijenski
morfem kako bi
utvrdili znaenje
nepoznate ili manje
poznate rijei istog
korijenskog morfema
(npr. druenje, drug)
d. Provjerava
pretpostavljena
znaenja rijei ili
izraza i ispravno ih
koristi
(npr. provjerom
pretpostavljenog
znaenja rijei u
kontekstu ili u
rjeniku)
d. Provjerava
pretpostavljena
znaenja rijei ili
izraza i ispravno ih
koristi (npr.
provjerom
pretpostavljenog
znaenja rijei u
kontekstu ili u
rjeniku)
d. Potvruje
preliminarno utvreno
znaenje rijei ili fraze
(npr. provjerom
pretpostavljenog
znaenja u kontekstu
ili rjeniku)
8. Uz poticaj i
podrku odraslih
istrauje rijei i
znaenja rijei
8. Uoava odnose
meu rijeima i
nijanse u znaenju
rijei
8. Razumije
preneseno znaenje,
meusobni odnos
rijei i nijanse u
znaenjima rijei
8. Razumije
preneseno znaenje,
meusobni odnos
rijei i nijanse u
znaenjima rijei
8. Pokazuje
razumijevanje
figurativnog jezika,
odnosa izmeu rijei i
nijansi u znaenju
rijei
a. Definie
jednostavne pojmove
povezivanjem i
razvrstavanjem
predmeta u kategorije
a. Razlikuje osnovno i
preneseno znaenje
rijei i izraza u tekstu
a. Interpretira stilske
figure
a. Interpretira i
a. Tumai stilske figure
analizira stilske figure (npr. hiperbola,
u tekstu
paradoks) u kontekstu
i analizira njihovu
ulogu u tekstu
b. Pokazuje da
razumije i koristi
suprotna znaenja
rijei
b. Uspostavlja odnos
izmeu rijei u
svakodnevnom ivotu
i njihovu upotrebu u
reenici
b. Koristi odnos
izmeu odreenih
rijei (npr.
uzrok/posljedica,
dio/cjelina,
predmet/kategorija)
u svrhu boljeg
razumijevanja rijei
b. Analizira nijanse
znaenja rijei sa
slinim znaenjem
znaenja rijei slinog
osnovnog znaenja
c. Razlikuje nijanse
znaenja glagola koji
opisuju istu opu
radnju (npr. hodati,
marirati, paradirati,
poskakivati)
znaenja meu
srodnim rijeima koje
opisuju emocije (npr.
ljutnja, bijes, srdba)
c. Prepoznaje i koristi
rijei slinog znaenja
( npr. ekonomizira,
tedi, razumno troi)
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
9. Uz poticaj ispravno
koristi rijei i izraze
usvojene sluanjem i
razgovorom o tekstu
9. Usvaja i ispravno
ukljuujui i one koje
oznaavaju prostorne
i vremenske odnose
odreenog podruja i
tako obogauje
rjenik rijeima ili
izrazima vanim za
razumijevanje ili
izraavanje
odreenog podruja
potrebne za itanje,
pisanje, govor i
sluanje, pokazuje
neovisnost u sticanju
vokabulara pri
razmatranju rijei i
izraza vanih za
razumijevanje i
izraavanje
9. Usvaja i pravilno
koristi rijei i izraze iz
opeg akademskog i
specijaliziranog
konteksta, u dovoljnoj
mjeri za itanje, pisanje,
usmeno izraavanje i
sluanje na nivou
spremnosti za fakultet i
posao; pokazuje
neovisnost u irenju
rjenika kada razmatra
rije ili izraz vaan za
razumijevanje ili
izraavanje
Integracija znanja i ideja

10. Integrie i procjenjuje sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog vizualno,
audiovizualno, numeriki, kao i rijeima.
11. Prikazuje i ocjenjuje i konkretne tvrdnje u tekstu koristei validna objanjenja i relevantne dokaze.
12. Analizira dva ili vie tekstova koji obrauju slinu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja
i uporeuje razliite pristupe autora.
Indikatori podruja integracije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
10. Uz poticaj i
podrku uoava i
uspostavlja vezu
izmeu prie i slika
koje ilustruju
segmente prie (npr.
koji trenutak u prii
prikazuje neka
ilustracija)
10. Objanjava kako

odreeni aspekti
ilustracija teksta
doprinose onome to
se prenosi rijeima u
prii, npr. stvara
atmosferu, naglaava
aspekte lika ili mjesta
radnje
10. Uporeuje
iskustva itanja prie,
drame ili pjesme i
sluanja ili gledanja
audio , video verzije
ili verzije teksta uivo
10. Analizira
predoenu temu ili
kljune scene u dva
razliita medija
ukljuujui i ono to
je naglaeno ili
izostavljeno u svakoj
od obrada
10. Analizira viestruka

tumaenja prie,
drame ili pjesme (npr.
snimljenog izvoenja
pozorinog komada ili
njegovog izvoenja
uivo ili snimljenog
romana ili pjesme),
procjenjujui kako
svaka verzija tumai
polazni tekst.
(Ukljuuje bar jedan
komad koji je napisao
domai, evropski i
svjetski dramatiar)
11.Nije primjenjivo
na knjievnost
11. Nije primjenjivo

na knjievnost
11. Iznosi svoj stav o

konkretnim
tvrdnjama u tekstu i
obrazlae ga
11. Iznosi svoj stav o

tvrdnjama u tekstu i
obrazlae ga
11. Uoava konkretne

tvrdnje u tekstu, iznosi
svoj stav o njima i
potvruje ih dokazima
12. Uporeuje i
suprotstavlja iskustva
likova u razliitim
poznatim bajkama i
priama uz poticaj i
podrku
12. Uporeuje
najvanije take u
kljunim detaljima
predstavljene u dva
razliita teksta na istu
temu
12. Uporeuje naine

na koji se sline teme
obrauju u razliitim
knjievnim oblicima i
anrovima (prie/
pjesme, historijske
romane /naunofantastine prie )
12. Analizira odakle

autor crpi inspiraciju i
transformie polazni
materijal u konkretno
djelo
12. Pokazuje
poznavanje temeljnih
knjievnih djela 18.,
19. i 20. vijeka,
ukljuujui i nain na
koji dva ili vie
tekstova iz istog
perioda obrauju
sline teme
Opseg i nivo sloenosti teksta

13. Nepristrasno i struno ita i razumije sloene knjievne i informativne tekstove.
Indikatori podruja opsega i nivoa sloenosti teksta u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
13. Aktivno sudjeluje

sluajui u grupnom
itanju o raznim
temama
13. Samostalno ita i

pokazuje da razumije
jednostavna
knjievna djela

pokazuje da razumije
sloenija knjievna
djela

pokazuje da
razumije sloena
knjievna djela
13. Neovisno i struno

ita i razumije
knjievnost
namijenjenu kraju
srednjokolskog
obrazovanja, izmeu
ostalih, prie, drame i
poeziju
ITANJE: Informativni tekstovi

Ishodi uenja za informativne tekstove
14. ita tekst u cilju utvrivanja navoda teksta,donoenja logikih zakljuaka i citira konkretne tekstualne dokaze
argumentujui zakljuke donesene na temelju teksta.
15. Odreuje kljune ideje i teme teksta i analizira ih naglaavajui vane detalje i ideje koje to dokazuju.
16. Analizira kako i zato se pojedinci, dogaaji i ideje razvijaju i ulaze u interakciju kroz tekst.
Indikatori podruja kljunih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
14. Uz poticaj i
podrku postavlja
pitanja u vezi sa
vanim detaljima i
likovima u tekstu i
odgovara na
postavljena pitanja u
vezi s tim
14. Postavlja pitanja

u vezi sa vanim
detaljima u tekstu te
trai odgovore
samostalno u tekstu
14. Donosi zakljuke

na temelju teksta i
dokazuje ih citatima
14. Donosi zakljuke

na temelju teksta i
dokazuje ih citatima
14. Analizira tekst i

citira jake i kompletne
dokaze iz teksta te
donosi zakljuke na
temelju analize teksta
i utvruje dijelove
teksta u kojima je
situacija neizvjesna
15. Uz poticaj i
podrku prepoznaje
kljunu temu teksta i
prepriava kratak
sadraj u pravilnom
redoslijedu
15. Odreuje i
objanjava osnovnu
temu teksta
15. Odreuje
osnovnu temu teksta
i kako se ona prenosi
putem pojedinanih
detalja i prepriava
tekst
15. Odreuje
osnovnu temu
teksta,analizira kako
se ona razvija kroz
tekst ukljuujui i
kako se pojavljuje,
oblikuje i usavrava
odreenim detaljima;
priprema objektivno
prepriavanje teksta
15. Odreuje teme i

dvije ili vie ideja
teksta i analizira njihov
razvoj kroz tekst i
nain njihove
interakcije; daje
objektivan sadraj
teksta u svrhu
kompletne analize
16. Uz poticaj i
podrku navodi i
opisuje najvanije
dogaaje i likove iz
proitanog teksta
16. Pokazuje da
razumije odnos
izmeu niza
dogaaja, pojmova ili
predodbi koristei
jezik koji se odnosi na
vrijeme,
redoslijed,uzrok i
posljedicu
16. Analizira kako su

pojedinac, dogaaj ili
ideja ukljueni,
ilustrovani i razraeni
u tekstu
16. Analizira i
objanjava autorovu
razradu, redoslijed
iznoenja
argumenata, nain
uvoenja i njihove
meuodnose
16. Analizira sloen

skup ideja ili niza
dogaaja i objanjava
kako odreeni
pojedinci, ideje ili
dogaaji stupaju u
interakciju i razvijaju
se kroz tekst
Vjetina i struktura
17. Interpretira i objanjava nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu i odreuje struna, osnovna i prenesena
znaenja, te analizira kako izbor rijei doprinosi znaenju.
18. Analizira strukturu tekstova i meuodnos reenica, pasusa i veih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje).
19. Procjenjuje nain oblikovanja sadraja i stila teksta s vlastite take gledita.
Indikatori podruja vjetine i strukture u skladu sa uzrastom za

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
17. Uz poticaj i
podrku sudjeluje u
pojanjavanju manje
poznatih i nepoznatih
rijei i njihovoj
upotrebi
17. Prepoznaje i
odreuje znaenja
rijei i izraza u tekstu
odreenog podruja
17. Odreuje
znaenja rijei i izraza
koritenih u tekstu,
ukljuujui preneseno
i osnovno znaenje
17. Odreuje
znaenja rijei i
izraza koritenih u
tekstu, ukljuujui
preneseno i osnovno
znaenje; analizira
jasan uticaj
odreenog izbora
rijei na znaenje
(npr. kako se jezik
pravosua razlikuje
od jezika naunika)
17. Odreuje znaenja

rijei i izraza koritenih
u tekstu ukljuujui
preneseno,
konotativno i tehniko
znaenje; analizira
nain na koji autor
koristi i precizira
znaenje kljunog
pojma ili pojmova kroz
tekst
18. Razlikuje
naslovnu stranicu
knjige ili asopisa od
zadnje stranice
18. Koristi tekst i

alate za efikasno
traenje (npr. kljune
rijei, trake sa strane i
hiperlinkove) vanih
informacija o zadatoj
temi
18. Analizira nain na

koji se odreene
reenice, pasusi,
poglavlja ili dijelovi
uklapaju u strukturu
teksta
18. Analizira razvoj

ideje ili tvrdnje
nekog autora
18. Analizira i
ocjenjuje efikasnost
autorove strukture
prezentacije ili
argumenta, kao i da li
ta struktura iznosi
argument jasno,
uvjerljivo i zanimljivo
19. Izraava lini stav

prema prii
19. Razlikuje lini stav

od stava autora
teksta
19. Odreuje svrhu

teksta i objanjava
nain na koji je autor
u tekst ugradio
vlastito miljenje
19. Odreuje i
analizira miljenje
autora ili njegovu
namjeru u tekstu
19. Odreuje miljenje

autora ili njegovu
namjeru u tekstu u
kojem je retorika
naroito efektna,
analizirajui nain na
koji stil i sadraj
doprinose snazi,
uvjerljivosti i ljepoti
teksta
Usvaja i koristi rjenik

20. Utvrdi i razjasni znaenje nepoznatih, manje poznatih i vieznanih rijei i izraza koritenjem podataka iz teksta
koritenjem konteksta, analizom sadrajnih dijelova rijei i koritenjem opeg i specijalizovanog referentnog
materijala po potrebi.
21. Iskazuje razumijevanje prenesenog znaenja rijei, veza izmeu rijei i nijansi u znaenjima rijei.
22. Usvaja i ispravno koristi niz rijei i izraza iz odreene oblasti dovoljnih za itanje, pisanje i sluanje za nastavak
obrazovanja i i ivotne uloge; pokae neovisnost u proirivanju rjenika kad naie na nepoznatu rije koja je vana
za razumijevanje ili izraavanje.
Indikatori podruja usvajanja rjenika i upotrebe u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
20. Uestvuje u
tumaenju
nepoznatih ili manje
poznatih rijei u prii
20. Utvrdi ili pojasni

znaenja nepoznatih i
manje poznatih
vieznanih rijei i
izraza na osnovu
proitanog

vieznanih rijei i
izraza na osnovu
proitanog

znaenja
nepoznatih i
vieznanih rijei i
izraza na osnovu
proitanog

vieznanih rijei i
izraza na osnovu
tekstova i sadraja za
kraj srednjokolskog
obrazovanja,
prilagodljivo pravei
izbor izmeu vie
strategija
a. Uz poticaj i
podrku prepoznaje
nova znaenja
poznatih rijei i
ispravno ih
primjenjuje
a. Koristi kontekst
reenice za
prepoznavanje rijei
ili izraza
a. Koristiti kontekst
(npr. ukupno
znaenje reenice ili
pasusa; poloaj ili
funkciju rijei u
reenici) kao trag
prema znaenju rijei
ili izraza
a. Koristiti kontekst
(npr. ukupno
znaenje reenice ili
pasusa; poloaj ili
funkciju rijei u
reenici) kao trag
prema znaenju
rijei ili izraza
a. Koristi kontekst
(npr. ukupno znaenje
reenice ili pasusa;
poloaj ili funkciju
rijei u reenici) klju
za znaenje rijei ili
izraza.
b. Uz poticaj i
podrku utvruje
znaenje nepoznatih i
manje poznatih rijei
dodavanjem esto
koritenih afiksa na
poznate rijei
b. Utvruje znaenja
nove rijei nastale
dodavanjem afiksa
poznatoj rijei, npr.
ugodno, neugodno
b. Koristi uobiajene
afikse i korijene rijei
kao nainu
pronalaenja
znaenja rijei
b. Identifikuje i
pravilno koristi
promjenjive rijei
ukazujui na razliita
znaenja ili vrste
rijei, npr. analizirati,
analiza, analitiki
b. Identifikuje i pravilno
koristi promjenjive rijei
koje ukazuju na razliita
znaenja ili vrste rijei
(npr. pojmiti, pojam,
pojmljiv)
Nije primjenjivo
c. Koristi poznati
korijenski morfem za
razumijevanje
znaenja nepoznate
rijei s istim
korijenskim
morfemom (npr.
druenje, drug)
elektronske
u svrhu pronalaenja
rijei i njihovog
izgovora
elektronske
referentne
materijale u svrhu
pronalaenja rijei i
njihovog izgovora i
etimologiju rijei
c. Provjerava printane,
digitalne, ope i
specijalizovane
(npr. rjenike,
leksikone, tezauruse) da
bi pronaao/la izgovor
rijei ili utvrdio/la ili
pojasnio/la njeno
precizno znaenje, kojoj
vrsti rijei pripada,
porijeklo ili standardnu
upotrebu
Nije primjenjivo
d. Koristi printani/
digitalni rjenik u
svrhu utvrivanja ili
pojanjenja preciznog
znaenja kljunih
rijei i izraza
d. Potvruje
prethodno utvreno
znaenje rijei ili
izraze, npr.
provjerom
pretpostavljenog
znaenja u tekstu ili
rjeniku)
d. Potvruje
prethodno
utvrena znaenja
rijei ili izraza, npr.
provjerom
pretpostavljenog
znaenja u tekstu ili
rjeniku
d. Potvruje
preliminarno utvreno
znaenje rijei ili fraze
(npr. provjerom
pretpostavljenog
znaenja u kontekstu
ili rjeniku)
21. Uz podrku i
pomo odraslih
istrauje odnose
izmeu rijei i nijanse
u znaenju rijei
21. Utvruje odnos

izmeu rijei i uoava
nijanse u znaenju
rijei
21. Objanjava
prenesena znaenja
rijei i razlike u
znaenjima rijei
21. Objanjava i
primjenjuje
prenesena znaenja
rijei i razlike u
znaenjima rijei
21. Pokazuje
razumijevanje
figurativnog jezika,
odnosa izmeu rijei i
nijansi u znaenju
rijei
a. Objanjava
jednostavne
pojmove, povezuje
znaenje novih
pojmova sa vlastitim
iskustvom
a. Razlikuje knjievne
rijei i izraze i njihovo
znaenje od
neknjievnih rijei i
izraza i njihovog
znaenja u tekstu
a. Prepoznaje stilske
figure u kontekstu
a. Prepoznaje
stilske figure i
analizira njihove
uloge u tekstu
a. Tumai stilske figure

(npr. hiperbola,
paradoks) u kontekstu
i analizira njihovu
ulogu u tekstu
b. Uz poticaj i
podrku upotrebljava
suprotna znaenja
esto koritenih rijei,
npr. imati-nemati,
crtati-brisati, velikimali i sl. (antonimi)
b. Uoava odnose
izmeu rijei i njihove
upotrebe u
svakodnevnom ivotu
(npr. uzrok/
posljedica, dio/
cjelina, predmet/
kategorija)
b. Koristi odnose
izmeu odreenih
rijei (npr.
uzrok/posljedica,
dio/cjelina,
predmet/kategorija)
kako bi bolje
razumjeli svaku rije
znaenja rijei sa
slinim osnovnim
znaenjem
znaenja rijei slinog
osnovnog znaenja
c. Uz poticaj i podrku
uspostavlja vezu
izmeu znaenja
rijei i njihove
upotrebe u stvarnom
ivotu
c. Razlikuje rijei koje

oznaavaju osjeanja.
izmeu znaenja
rijei slinog
znaenja;
(ekonomie, tedi,
krtari, cicijai)
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
d. Pravi razliku u
nijansama znaenja
glagola koji opisuju
istu opu radnju (npr.
hodati, marirati,
paradirati,
poskakivati)
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
22. Koristi rijei i

izraze usvojene kroz
razgovor ili sluanje
itanog sadraja i
reaguje na tekstove

koristi uobiajene
rijei i izraze koje
oznaavaju prostorne
i vremenske odnose

razliitih izvora
karakteristinih za
odreena podruja
dovoljna za itanje,
pisanje, govor i
sluanje

koristi uobiajene
rijei i izraze
karakteristine za
odreena podruja,
dovoljne za itanje,
pisanje, govor i
sluanje kao
preduslov za daljnje
obrazovanje i
spremnost za
karijeru

opeg akademskog i
specijalizovanog
konteksta u dovoljnoj
mjeri za itanje,
pisanje, usmeno
izraavanje i sluanje
na nivou spremnosti
za fakultet i posao;
pokazuje neovisnost u
irenju rjenika kada
razmatra rije ili izraz
vaan za
razumijevanje ili
izraavanje

23. Integrie i ocjenjuje sadraje predstavljene u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog, vizualno,
brojano i rijeima.
24. Prikazuje i ocjenjuje argument i konkretne tvrdnje u tekstu koristei argumentovana objanjenja
i relevantne dokaze.
25. Analizira kako dva ili vie tekstova obrauju sline teme ili predmete zanimanja s ciljem akumulacije znanja
ili uporedbe pristupa autora.
Indikatori podruja integracije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
23. Uz poticaj i
podrku opisuje
odnos izmeu
ilustracije i teksta
23. Upotrebljava
informacije
predstavljene u
razliitim medijima i
formatima kako bi
pokazao
razumijevanje teksta
23. Integrie
informacije
predstavljene
formatima (npr.
vizualno, brojano i
rijeima) kako bi
pokazao
razumijevanje teme
23. Analizira razliito

obraene teme u
razliitim medijima
(npr. neija ivotna
pria u printanom
obliku i
multimedijalnom
obliku), utvrujui
koji detalji su
naglaeni u svakoj
obradi
23. Integrie i
ocjenjuje viestruke
izvore informacija
iznesenih u razliitim
medijima i formatima
(npr. vizualno,
kvantitativno), kao i
rijeima, kako bi se
pozabavio/la nekim
pitanjem ili rijeio/la
problem
Nije primjenjivo
24. Opisuje logike

veze meu
odreenim
reenicama i
pasusima u tekstu
(npr. uporedba,
uzrok/posljedica,
prvi/drugi/trei u
nizu)
24. Pronalazi i
procjenjuje
argumente i
konkretne tvrdnje u
tekstu pravei razliku
izmeu tvrdnji koje
su utvrene
razlozima i dokazima
od tvrdnji koje nisu
24. Prikazuje i
ocjenjuje argumente
i konkretne tvrdnje u
tekstu , procjenjujui
da li je objanjenje
validno, a dokazi
relevantni, da li
identifikuju lane
izjave i obmanjujua
objanjenja
24. Prikazuje i ocjenjuje

objanjenja u prvim
pisanim tekstovima u
BiH, ukljuujui
primjenu ustavnih
naela i koritenje
pravnih objanjenja,
kao i premisa, ciljeva i
argumenata u radovima
iz javnog zastupanja
25. Uz poticaj i
podrku u
uoava iskustva
likova u razliitim
tekstovima
25. Uporeuje i
suprotstavlja
najvanije i vane
detalje predstavljene
u dva teksta na istu
temu
25. Uporeuje i
suprotstavlja
dogaaje prikazane u
tekstovima razliitih
autora (npr. memoari
koje je napisala jedna
osoba sama i
biografija te iste
osobe)
25. Analizira prve

pisane dokumente
od historijske i
knjievne vanosti
za BiH
25. Analizira teme,

namjene i retorike
osobine osnivakih
dokumenata od
historijske i knjievne
vanosti za BiH iz 17.,
18., 19. i 20. vijeka

26. ita i razumije sloene knjievne i informativne tekstove.
Indikatori podruja opsega i nivoa sloenosti teksta u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
26. Uz pomo i
podrku uestvuje u
grupnom sluanju o
raznim temama
26. ita i pokazuje

razumijevanje
informativnih
tekstova ukljuujui i
tekstove s razliitih
naunih podruja
26. ita i razumije

tekstove koji ne
spadaju u beletristiku
26. ita i razumije

opirne i sloene
tekstove koji ne
spadaju u
beletristiku
26. Samostalno i
struno ita i razumije
tekstove koji ne
spadaju u beletristiku
ITANJE
Ishodi uenja temeljnih sposobnosti itanja
Pojam velikih tampanih slova
1. Pokazuje razumijevanje organizacije i osnovnih osobina velikih tampanih slova.
Indikatori podruja pojma velikih tampanih slova u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
a. Prati rijei slijeva

nadesno, od vrha do
dna i stranicu po
stranicu, lista
slikovnicu od naslovne
stranice do kraja i
ispravno je dri
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Uoava da su
izgovorene rijei
predstavljene pisanim
jezikom odreenim
nizovima slova
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
shvata da su rijei
razdvojene
razmacima
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
d. Uz poticaj i
podrku prepoznaje i
imenuje slova,
uoava razliku
izmeu velikih i malih
slova
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Fonoloka osvijetenost
2. Pokazuje razumijevanje izgovorenih rijei, slogova i glasova (fonema).
Indikatori podruja fonoloke osvijetenosti u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
a. Uz poticaj i
podrku prepoznaje i
izgovara rijei koje se
rimuju
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Uz poticaj i
podrku pronalazi i
izgovora poetne,
srednje i zavrne
glasove u rijeima
koje se sastoje od tri
fonema
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
dodaje ili zamjenjuje
pojedinane glasove
(foneme) u
jednostavnim,
jednoslonim rijeima
kako bi napravili nove
rijei
Pravilno izgovara sve

foneme
Pravilno ita naglasne

cjeline
Pravilno ita rijei Nije primjenjivo

posuene iz drugih
jezika uvaavajui
njihovo etimoloko
porijeklo
Prepoznavanje i foninost rijei

3. Prepoznaje i primjenjuje vjetine foninosti i analize rijei.
Indikatori podruja prepoznavanja i foninosti rijei u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
a. Uz poticaj i
podrku prepoznaje
i izgovara rijei koje
se rimuju
a. Koristi se
deifriranjem da
odgonetne izgovor
nepoznate rijei
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Prepoznaje rijei
koje se esto koriste
b. Prepoznaje
znaenje uestalih
prefiksa i sufiksa.
Prepoznaje rijei koje
imaju iste sufikse
Prepoznaje rijei iz
istih porodica rijei
Prepoznaje sloenice,
polusloenice i
izvedenice
Nije primjenjivo
c. Razlikuje izmeu
rijei koje su slino
napisane i
prepoznaje glasove
po kojima se
razlikuju
c. Prepoznaje rijei
koje imaju iste sufikse
d. Prepoznaje
vieslone rijei
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Teno itanje
1. ita sa svrhom i razumijevanjem
Indikatori podruja tenog itanja sa svrhom i razumijevanjem u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
4. ita naglas prve

slikovnice sa svrhom
i razumijevanjem
4. ita teno i tano

da se moe razumjeti
ita tekstove teno

odgovarajuim
tempom i izraajno
pri viestrukom
itanju, u skladu sa
standardima za uzrast
ita tekstove teno

Nije primjenjivo
odgovarajuim
tempom i izraajno, u
skladu sa
standardima za uzrast
Nije primjenjivo
a. ita prozu i
poeziju sa svrhom i
razumijevanjem
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Koristi kontekst da
potvrdi ili samostalno
koriguje prepoznatu
rije i njeno
razumijevanje
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
PISANJE
Ishodi uenja za pisanje
Vrste i namjene teksta
1. Analizira poznate (obraene) teme i tekstove, pie argumente u korist navedenih tvrdnji koristei validna
objanjenja i relevantne argumente.
2. Pie informativne tekstove uz objanjenja kako bi se razmotrile i prenijele sloene informacije i ideje jasno i precizno
djelotvornim odabirom, organizacijom i analizom sadraja.
3. Pie pripovijedne tekstove kako bi razvio stvarna ili zamiljena iskustva ili dogaaje koristei odgovarajuu tehniku,
dobar odabir detalja i dobro strukturiran redoslijed dogaaja.
Indikatori podruja vrste i namjene teksta u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
1.Uz poticaj i
podrku iznosi
miljenje i daje
osnovne informacije
o nekoj temi ili npr.
naziv prie o kojoj
govori
1. Pisano izraava
miljenje o temama
ili tekstovima
dokazujui ga
argumentima
1. Pisano izraava
argumente kojima
dokazuje tvrdnje
jasnim argumentima i
relevantnim
dokazima
1. Pisano izraava
argumente koji
dokazuju tvrdnje u
analizi poznatih
(obraenih) tema ili
tekstova, koristei
validno objanjenje i
relevantne i dovoljne
dokaze
1. U pisanom obliku
argumentuje i
dokazuje tvrdnjama u
analizi poznatih
(obraenih)tema ili
tekstova, koristei
validno objanjenje i
relevantne i potrebne
dokaze
Nije primjenjivo
a. Predstavlja temu ili

tekst o kojem pie,
iznosi miljenje i gradi
organizacionu
strukturu navodei
argumente
a. Predstavi tvrdnju/e
i precizno organizuje i
navodi dokaze
a. Predstavlja
precizne tvrdnje
pravei razliku
izmeu tvrdnje i
suprotstavljenih
tvrdnji i pravi
organizaciju koja
uspostavlja jasne
odnose meu
tvrdnjama,
protutvrdnjama,
argumentima i
dokazima
a. Iznosi preciznu
tvrdnju/e, utvruje
znaaj tvrdnje/i,
razlikuje tvrdnju/e od
drugaijih ili
suprotstavljenih
tvrdnji i stvara
organizaciju koja
logino reda tvrdnju/e,
protutvrdnje, razloge i
dokaze
Nije primjenjivo
b. Iznosi dokaze koji

argumentuju
miljenje
b. Dokazuje tvrdnje
jasnim argumentima i
relevantnim
dokazima iz
vjerodostojnih/
odgovarajuih izvora
pokazujui
razumijevanje teme
ili teksta
b. Ravnomjerno
objanjava tvrdnje i
protutvrdnje
argumntujui ih
dokazima i istiui
prednosti i
ogranienja tako to
uzima u obzir nivo
znanja publike
b. Potpuno i detaljno
iznosi tvrdnje i
protutvrdnje
argumentirajui ih
dokazima i istiui
prednosti i ogranienja
c. Koristi rijei i
ustaljene izraze (npr.:
zato, zato to,
naprimjer) kako bi
povezao miljenja i
argumente
c. Koristi
odgovarajue rijei u
svrhu pojanjenja
odnosa meu
pojmovima i
percepcijama
c. Koristi rijei, izraze

i reenice kako bi
povezao glavne
dijelove teksta,
stvorio smisleno
povezan tekst i
pojasnio odnose
izmeu tvrdnji i
argumenata, te
izmeu tvrdnji i
protutvrdnji
c. Koristi rijei, izraze i

reenice, kao i razliitu
sintaksu kako bi
povezao glavne
dijelove teksta, stvorio
smisleno povezan
tekst i pojasnio
odnose izmeu tvrdnji
i razloga, razloga i
dokaza, te izmeu
tvrdnji i protutvrdnji
Nije primjenjivo
d. Pie zakljuak
d. Pie zakljuak na
osnovu predoenih
argumenata u formi
reenice ili kratkog
odlomka
d. Pridrava se
formalnog stila i
objektivnog tona
bavei se normama i
pravilima discipline o
kojoj pie
d. Uspostavlja i
primjenjuje formalan
stil i objektivan ton
bavei se normama i
kojoj pie
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
e. Pie zakljuak na
osnovu predoenih
argumenata
e. Pie zakljuak ili

odlomak koji proizilazi
iz iznesenih
argumenata i
podrava ih
2. Uz poticaj i podrku
pravi jednostavan
informativni tekst u
kojem imenuje ono o
emu pria, te daje
neke informacije o
temi
2. Pie informativne
tekstove s
objanjenjima kako bi
razmotrio temu i
jasno prenio ideje i
informacije
2. Pie informativne
tekstove s
objanjenjima kako
bi razmotrio teme i
prenio ideje, pojmove
i informacije kroz
odabir, organizaciju i
analizu relevantnog
sadraja
2. Pie informativne
tekstove koji jasno i
precizno prenose
sloene ideje,
pojmove i informacije
o razliitim temama
2. Pie informativne
tekstove s
objanjenjima kako bi
jasno i precizno
razmotrio i prenio
sloene ideje, pojmove
i informacije kroz
efikasan odabir,
organizaciju i analizu
sadraja
Nije primjenjivo
a. Predstavlja temu i
grupie povezane
informacije; ilustruje
datu temu da
pomogne
razumijevanje
a. Predstavlja temu;
organizuje pojmove,
percepcije i
informacije
koritenjem strategija
kao to su definicija,
klasifikacija,
uporedba/kontrast i
uzrok/posljedice.
Ukljuuje formatiranje
teksta (npr. naslove),
grafike (npr. grafikon,
tabele) i multimedije
ako mogu pomoi
razumijevanju (itanje
i pisanje prebaciti za
prirodne nauke i
drutvenohumanistiko
podruje)
organizuje sloene
pojmove, percepcije i
informacije kako bi
uspostavili vane
veze i objasnili
razlike. Formatira
tekst (npr. naslove),
podatke predstavlja u
vidu grafikona i
tabela; koristi
multimedije u svrhu
pomoi pri
razumijevanju
organizuje sloene
pojmove, percepcije i
informacije tako da se
svaki novi element
nadograuje na
prethodni u
jedinstvenu cjelinu;
ukljuuje formatiranje
(npr. naslove), grafiku
(npr. slike, tabele) i
multimedije u svrhu
pomoi pri
razumijevanju
Nije primjenjivo
b. Razvija temu uz
pomo injenica,
definicija i detalja
b. Razvija temu uz
pomo relevantnih
injenica, definicija,
konkretnih detalja,
citata ili drugih
informacija i primjera
b. Razvija temu uz
pomo dobro
odabranih,
relevantnih i
dovoljnih injenica,
proirenih definicija,
konkretnih detalja,
citata ili drugih
informacija i primjera
primjerenih znanju
publike o temi
b. Detaljno razrauje
temu izborom
najznaajnijih i
najrelevantnijih
injenica, proirenih
definicija, konkretnih
pojedinosti, citata ili
drugih informacija i
primjera koji
odgovaraju znanju
publike o datoj temi
Nije primjenjivo
c. Koristi veznike
(npr. i, jo, ali) da
povee dijelove
informacije
c. Koristi
odgovarajue rijei u
svrhu pojanjenja
odnosa meu
pojmovima i
predodbama
c. Koristi
odgovarajue i
raznolike rijei da
povee glavne
dijelove teksta, stvori
jedinstvo i objasni
odnose meu
sloenim pojmovima i
predodbama
c. Koristi odgovarajue
i raznolike prijelaze i
sintaksu da povee
glavne dijelove teksta,
stvori jedinstvo i
objasni odnose meu
sloenim pojmovima i
predodbama
Nije primjenjivo
d. Pie zakljuak
d. Koristi jasne
reenice i vokabular
iz odreene oblasti u
svrhu objanjenja
informacija o temi
d. Koristi jasne
reenice i vokabular
iz odreene oblasti
da izrazi sloenost
teme
d. Koristi jasne
reenice i vokabular iz
odreene oblasti, te
stilska sredstva kao to
su metafora, uporedba
i analogija kako bi
izrazio/a sloenost
teme
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
e. Koristi stil i ton

pisanja primjeren
temi
e. Koristi i primjenjuje e. Uspostavlja i

stil i ton pisanja o
primjenjuje formalan
temi o kojoj pie
stil i objektivan ton
bavei se normama i
kojoj pie
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
f. Pie zakljuak, u
formi kratke izjave ili
odlomka, koji
proizilazi iz
informacija ili
predstavljenih
objanjenja
f. Pie zakljuak, u
odlomka, koji
proizilazi iz
informacija ili
predstavljenih
objanjenja i
dokazuje ih
f. Pie zakljuak u
odlomka, koji proizilazi
iz informacija ili
predstavljenih
objanjenja (koji npr.
navode implikacije ili
znaaj teme)
3. Uz poticaj i
podrku prepria
jedan dogaaj ili
nekoliko slabo
povezanih dogaaja,
dogaaje ispria
redom kako su se
odigrali i izrazi svoje
reakcije na ono to
se dogodilo
3. Pie o stvarnim ili

izmiljenim
doivljajima ili
dogaajima, slijedi
tok radnje i opisuje
vane detalje
3. Pie o stvarnim ili

izmiljenim
doivljajima ili
dogaajima, koji
sadre dobro
strukturiran
redoslijed dogaaja,
opise likova i druge
vane detalje
3.Pie s kritikim
osvrtom nasuprot
vrijednosti (esej,
rasprava, putopis,
reportae,
informacije, itd.)
3. Pie eseje s ciljem

razvoja stvarnih ili
zamiljenih doivljaja
ili dogaaja koristei
odgovarajuu tehniku,
dobro odabrane
pojedinosti i strukturu
redoslijeda dogaaja
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
a. Motivie i orijentie
itatelja iznoenjem
problemske situacije
utvrujui jednu ili
vie taaka gledita, i
uvoenjem
pripovjedaa ili likova;
stvara napredovanje
doivljaja ili dogaaja
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Koristi tehnike
pripovijedanja, poput
dijaloga, tempa, opisa,
refleksije i vie zapleta
da razvije doivljaje,
dogaaje, odnosno,
likove
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
c. Koristi razliite
tehnike u cilju razvoja
smjera dogaaja koji
ine smislenu cjelinu i
stvaraju odreeni
osjeaj (npr. osjeaj
tajnovitosti, napetosti,
rasta ili rjeenja)
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
d. Koristi precizne
rijei i fraze navodei
pojedinosti i izraze koji
opisuju osjeajne
doivljaje da prenese
ivu sliku doivljaja,
dogaanja, mjesta
radnje, odnosno likova
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
e. Daje zakljuak koji

proizilazi iz i odraava
se na doivljeno,
uoeno ili rijeeno
tokom pripovijedanja
Pisanje i distribucija pisanih radova

4.Pie jasne i smislene radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
5.Usavrava svoj pisani rad planiranjem, revizijom, redigovanjem ili pokuajem novog pristupa.
6.Koristi savremenu tehnologiju da napie i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
Indikatori oblasti pisanja i distribucije pisanih radova u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
Nije primjenjivo
4. Uz vodstvo i
podrku odraslih, pie
rad u kojem su
sadraj i organizacija
primjereni zadatku i
svrsi
4. Pie jasan i smislen

rad u kojem su
sadraj, organizacija i
stil primjereni
zadatku, svrsi i publici

rad u kojem su
sadraj, organizacija i
stil primjereni
zadatku, svrsi i publici

rad u kojem su
razrada, organizacija i
stil primjereni zadatku,
svrsi i publici za vrste i
namjene tekstova
5. Uz vodstvo i
podrku odraslih
odgovara na pitanja i
prijedloge vrnjaka i
dodaje detalje
pisanom radu da ga
po potrebi ojaa
5. Uz vodstvo i
podrku vrnjaka i
odraslih, pie rad i po
potrebi ga mijenja i
usavrava
5. Uz ogranieno
vodstvo i podrku
vrnjaka i odraslih,
pie rad i po potrebi
ga mijenja i usavrava
popravlja ve
napisani rad ili pie
novi s pokuajem
drugaijeg pristupa
5. Pie rad i po
potrebi ga mijenja i
usavrava popravlja
ve napisani rad ili
pie novi s drugaijim
pristupom,
fokusirajui se na
rjeavanje onog to je
najbitnije za
odreenu svrhu i
publiku
5. Pie po potrebi
planiranjem, revizijom,
ureenjem, ponovnim
pisanjem ili
isprobavanjem novog
pristupa, fokusirajui
se na bavljenje onim
to je najznaajnije za
odreenu svrhu i
publiku
6. Uz vodstvo i
podrku odraslih
istrai raznolike
digitalne alate za
pisanje i razmjenu
radova, ukljuujui i
saradnju sa
vrnjacima
6. Uz vodstvo i
podrku odraslih,
koristi tehnologiju da
pie i objavljuje
radove (koristei
vjetine kucanja),
kako bi ostvarili
interakciju i saradnju
s drugima
6. Koristi
informacionu
tehnologiju da napie
i predstavi/objavi
radove, te ostvari
interakciju i saradnju
s drugima; pokae
vjetinu kucanja i
moe u kontinuitetu
da iskuca
pola stranice
6. Koristi tehnologiju
da pie i predstavlja
/objavljuje
samostalne ili
zajednike pisane
radove, koristei
prednosti tehnologije
da prikae
informacije na
fleksibilan i
dinamian nain, te
da pronae pisane
radove drugih
6. Koristi tehnologiju,
ukljuujui i internet
da pie, predstavlja/
objavljuje i aurira
samostalne ili
zajednike pisane
radove u odgovoru na
stalne povratne
informacije,
ukljuujui nove
argumente ili
informacije
Gramatika i pravopis
7.Pokazuje vladanje pravilima standardne gramatike i njihovom primjenom pri pisanju.
8.Pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i interpunkcijom.
Indikatori oblasti gramatika i pravopis u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
7. Pokazuje vladanje
gramatiki pravilnim
govorom kroz
intuitivno
poznavanje jezika
gramatikim
pravilima i koristi ih u
pisanju i govoru
gramatikim
pravilima i koristi ih u
pisanju i govoru
gramatikim
pravilima i
primjenjuje ih u
pisanju i govoru
7. Primjenjuje pravila
standardne gramatike
pri pisanju
a. Uz poticaj i
podrku pie slova i
neke rijei, u pisanju
pravi razmak meu
rijeima
a. Pravilno pie esto

upotrebljavane rijei
a. Pravilno pie
veinu rijei
ukljuujui i strunu
terminologiju. Uoi i
ispravi nepravilne
promjene u broju i
rodu imenice
a. Pravilno pie rijei

ukljuujui strane
rijei i strunu
terminologiju
a. Pravilno pie sve

rijei, ukljuujui i
strane rijei
b. Uz poticaj i
podrku koristi este
imenice i glagole.
Koristi upitne i
uzvine rijei
b. Koristi apstraktne
imenice (npr.
djetinjstvo, ljubav,
ljutnja, misao),
glagolska vremena,
este priloge i
prijedloge
b. Koristi rijei i
oblike rijei (imenice,
zamjenice, glagoli),
izraze i ustaljene
fraze
b. Koristi razliite
vrste rijei, izraza i
reenica da prenese
posebna znaenja, te
uini pisanje i
prezentaciju
zanimljivom
b. Koristi da je
upotreba pravila stvar
dogovora, vremenom
se moe mijenjati i
ponekad se osporava
c. Intuitivno
primjenjuje pravila o
slaganju rijei
c. Primjenjuje pravila
u slaganju subjekta i
predikata, imenica i
pridjeva
c. Primjenjuje pravila
kongruencije
c. Prepoznaje
odstupanja od pravila
standardnog jezika u
vlastitom pisanju i
govoru, kao i kod
drugih, te poznaje i
primjenjuje strategije
za poboljanje
izraavanja
c. Namjerno odstupa
od standardne
upotrebe kako bi
prenio/la odreene
efekte ili znaenja u
vlastitom pisanju
d. Izraava se
potpunom
reenicom
d. Stvara proste,
proirene i sloene
reenice
d. Pie razvijene
sloene reenice
d. Reenice razliite
duine organizuje u
smislene odlomke i
vee smislene cjeline
d. Efikasno koristi
reenice razliitih
duina
Nije primjenjivo
8. Primjenjuje
pravopisna pravila u
pisanju u esto
koritenim rijeima,
nazivima i
reenicama, pravilno
koristi znakove
interpunkcije
8.Primjenjuje
pisanju, pravilno
koristi znakove
interpunkcije
8. Primjenjuje
pisanju, pravilno
koristi znakove za
interpunkciju
8. Pri pisanju pokazuje

vladanje pravilima
standardnog pisanja
velikog slova,
interpunkcije i
pravopisa
a. Pie svoje ime i

prezime velikim
poetnim slovom
a. Pie veliko poetno

slovo u linim
imenima, imenima
poznatih naselja i
ustanova
a. Pie veliko poetno

slovo u sloenim
geografskim
imenima, nazivima
knjiga i ustanova
a. Primjenjuje
dosljedno pravila
pisanja velikog
poetnog slova
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Pie pravilno
negaciju uz glagole u
rijeima koje se esto
koriste
b. Pie pravilno
negaciju u glagolima
b. Potuje pravila o
sastavljenom i
rastavljenom pisanju
rijei. Prepoznaje
odstupanja od
pravopisnih pravila u
vlastitom pisanju kao
i kod drugih, te zna
da ih ispravi
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
c. Pravilno pie je/ije

u esto koritenim
rijeima
c. Potuje pravila
zamjene glasa jat u
pisanju
c. Poznaje i
primjenjuje
odstupanja od
osnovnih pravila u
zamjeni glasa jat
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
d. Pravilno pie
afrikate , , d, u
rijeima koje esto
koristi
e. Koristi osnovne
znake interpunkcije,
itko pie slova
d.Pravilno izgovara i
pie afrikate ,,d,
u rijeima
e. Pravilno koristi
interpunkcijske
oznake u veini
reenica. Pie upravni
govor u svim oblicima
d. Uoi pogreno
Nije primjenjivo
napisane afrikate , ,
d, i ispravlja ih
e. Koristi sve
interpunkcijske znake
na odgovarajui
nain. Pravilno
obiljeava citirani
tekst
Istraivanje u cilju izgradnje i prezentacije znanja

9. Provodi kratke ali i znaajnije istraivake projekte utemeljene na zadatim pitanjima, pokazujui razumijevanje
predmeta istraivanja.
10.Prikupi relevantne informacije iz vie printanih i digitalnih izvora, procijeni validnost i preciznost svakog izvora i
integrie informacije, u isto vrijeme izbjegavajui plagiranje.
11.Nae dokaze u knjievnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrke analize, razmiljanja i istraivanja.
Indikatori oblasti istraivanja u cilju izgradnje i prezentacije znanja u skladu sa uzrastom za:
kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
9. Uz poticaj i podrku
sudjeluje u
zajednikim
istraivakim
projektima (npr.
istrai/ predstavi
crteom/ temu knjige,
glavnog junaka, broj
stranica i dr.)
9. Provodi kratke
istraivake projekte
s namjerom da
odgovori na
postavljena pitanja
9. Provodi kratke
istraivake projekte
koji proiruju znanja o
nekoj temi crpei
informacije iz vie izvora
i pravi biljeke o tome
9. Provodi kratke ali

obimnije istraivake
projekte da odgovori
na pitanje
(ukljuujui i vlastito
pitanje) ili rijei
problem; suzi ili
proiri istraivanje po
potrebi; spoji vie
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
9. Provodi istraivake
projekte da odgovori
na pitanje (ukljuujui
i vlastito pitanje) ili
rijei problem; suzi ili
proiri istraivanje po
potrebi; spoji vie
izvora o temi,
pokazujui
izvora o temi,
pokazujui
razumijevanje teme
istraivanja
razumijevanje
predmeta istraivanja
10. Uz vodstvo i
podrku odraslih,
odgovori na pitanja
prisjeajui se
vlastitog iskustva ili
prikupi informacije iz
ponuenih izvora
10. Prisjea se
informacija iz svog
iskustva ili prikupi
informacije iz
printanih i digitalnih
izvora; napravi kratke
biljeke o izvorima i
sortira dokaze u
ponuene kategorije
10. Prikupi
relevantne
informacije iz vie
izvora; procijeni
kredibilitet svakog
izvora i citira ili
parafrazira podatke i
zakljuke drugih,
istovremeno
izbjegavajui
plagiranje; osigurava
osnovne bibliografske
informacija za izvore
10. Prikupi
relevantne
informacije iz vie
izvora efikasno
koristei naprednu
pretragu; ocijeni
korisnost svakog
izvora pri davanju
odgovora na pitanje
iz istraivanja;
integrie informacije
u tekst selektivno
kako bi odrali protok
ideja, izbjegavajui
plagiranje i
pridravajui se
standardnog formata
za citiranje
10. Prikupi relevantne

informacije iz vie
pouzdanih printanih i
digitalnih izvora
efiksano koristei
naprednu pretragu;
ocijeni prednosti i
ogranienja svakog
izvora u smislu
zadatka, namjene i
publike; integrie
informacije u tekst
selektivno kako bi
odrali protok ideja,
izbjegavajui
plagiranje i pretjerano
oslanjanje na odreeni
izvor i pridravajui se
standardnog formata
za citiranje
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
11. Pronalazi dokaze

u knjievnim ili
informativnim
tekstovima u svrhu
podrke analize,
razmiljanja i
istraivanja
11. Pronalazi dokaze

u knjievnim ili
informativnim
tekstovima za analize,
razmiljanja i
istraivanja
11. U knjievnim ili

informativnim
tekstovima pronalazi
dokaze za analize,
razmiljanja i
istraivanja
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
a. Primjenjuje ishode
uenja za itanje u
oblasti knjievnosti
uenja za itanje u
oblasti knjievnosti
itanja u oblasti
knjievnosti
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
b. Primjenjuje ishode
uenja za itanje
informativnih,
naunih i
dokumentarnih
tekstova
uenja za itanje
informativnih,
naunih i
dokumentarnih
tekstova
itanja na tekstove koji
ne spadaju u
beletristiku
Poznavanje jezika
12. Pokazuje razumijevanje kako jezik funkcionie u razliitim kontekstima i zna odabrati odgovarajui izbor forme,
rjenika i stila pri pisanju.
Indikatori oblasti poznavanja jezika u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
Nije primjenjivo
12. Koristi znanje

jezika i njegovih
pravila pri pisanju
12. Koristi znanje

jezika i njegovih
pravila pri pisanju
12. Koristi znanje

jezika i njegovih
pravila pri pisanju
sastava koji pripadaju
razliitim
funkcionalnim
stilovima
12. Pie u duim

vremenskim okvirima
(vrijeme za
istraivanje,
razmiljanje i reviziju) i
kraim vremenskim
okvirima (u jednom
komadu ili dan-dva)
razliite vrste
zadataka, namjena i
publike
Nije primjenjivo
a. Bira rijei ili fraze

radi efekta
a. Koristi razliite
forme reenica da
sastav uini
zanimljivim
a. Pie rasprave,
eseje, putopise
koristei
retrospekciju, dijalog
i deskripciju
a) Pie rasprave, eseje,

putopise koristei
retrospekciju, dijalog i
deskripciju
Nije primjenjivo
b. Prepoznaje i
uoava razlike
izmeu govornog i
pisanog jezika
b. Odrava
dosljednost u stilu i
tonu
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
Opseg pisanja
13. Pie jednostavne i krae ili sloene i obimnije pisane radove za koje je potrebno vrijeme za istraivanje, razmiljanje
i reviziju u razliite namjene.
Indikatori oblasti opsega pisanja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
Nije primjenjivo
13. Pie jednostavne

pisane radove (pisma,
estitke, pozivnice...)
13. Pie sloenije

pisane radove
(izvjetaje, pisma,
plakate...)
13. Pie sloene i

obimne pisane
radove iz razliitih
oblasti za koje je
potrebno vrijeme za
istraivanje,
razmiljanje i reviziju,
za razliite namjene i
publiku
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
13. Pie sloene pisane
radove za koje je
potrebno vrijeme za
razmiljanje i reviziju,
za razliite namjene i
publiku
USMENO IZRAAVANJE I SLUANJE

Ishodi uenja za usmeno izraavanje i sluanje
Razumijevanje i suradnja
1. Priprema se i sudjeluje efikasno u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama
drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo.
2. Integrie i ocjenjuje informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima, ukljuujui vizualno,
kvantitativno i usmeno.
3. Procjenjuje govornikovo stajalite, argumentaciju i koritenje dokaza i retorike.
Indikatori oblasti razumijevanja i saradnje u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
1. Uestvuje u
razgovorima o
razliitim
predkolskim
temama s vrnjacima
i odraslima, s
razliitim
sagovornicima, u
malim i veim
grupama ili u paru
1. Uestvuje efikasno
u nizu razgovora i
saradnji (jedan na
jedan, u grupama,
predvoen
nastavnikom)
s razliitim
sagovornicima o
temama i tekstovima
na nivou razreda,
nadogradnji na
idejama drugih i
jasnom izraavanju
vlastitih ideja
u nizu razgovora i
saradnji (jedan na
jedan, u grupama,
predvoen
nastavnikom)
s razliitim
sagovornicima o
temama i tekstovima
na nivou razreda,
nadogradnji na
idejama drugih i
jasnom izraavanju
vlastitih ideja
u nizu razgovora i
saradnji (jedan na
jedan, u grupama,
predvoen
nastavnikom)
s razliitim
sagovornicima o
temama i tekstovima
na nivou razreda,
nadogradnji na
idejama drugih i
jasnom izraavanju
vlastitih ideja
1. Efikasno inicira i
efiksano u nizu
rasprava utemeljenih
na saradnji (jedan na
jedan, u grupama i
onim koje vodi
nastavnik) s razliitim
sagovornicima o
temama, tekstovima i
pitanjima,
nadograuje na ideje
drugih i izraava
vlastite jasno i
uvjerljivo
a. Prati dogovorena
pravila za diskusiju
(npr. sluanje drugih i
naizmjenino
prianje)
a. Priprema se za
diskusiju, nakon to se
proita ili proui
traeni materijal;
iskljuivo se oslanja na
tu pripremu i druge
informacije koje ima o
temi radi istraivanja
ideja o kojima se
raspravlja
a. Uestvuje u diskusiji
nakon to proita ili
proui traeni
materijal; iskljuivo se
oslanja na tu pripremu
pozivajui se na
dokaze o temi, tekstu
ili pitanju koje treba
razmotriti i razmisliti o
idejama o kojima se
raspravlja
pripremljen, nakon to
je proitao ili prouio
traeni materijal;
tu pripremu pozivajui
se na dokaze o temi,
tekstu ili pitanju radi
poticanja paljive,
dobro obrazloene
razmjene ideja
pripremljen, nakon to
je proitao ili prouio
traeni materijal;
tu pripremu pozivajui
se na dokaze iz
tekstova ili drugih
vrsta istraivanja o
temi ili pitanju radi
poticanja paljive,
dobro obrazloene
razmjene ideja
b. Prati i nastavlja
razgovor uz
uvaavanje
sagovornika
b. Prati dogovorena
pravila za dijalog i
diskusiju na
uvaavajui nain
b. Prati pravila
kolegijalne diskusije,
postavlja odreene
ciljeve i rokove, te
b. Sarauje s
kolegama s ciljem
postavljanja pravila za
kolegijalnu diskusiju i
b. Sarauje s
vrnjacima na
promociji graanskih,
demokratskih
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo
2. Provjerava i trai
objanjenja za
razumijevanje teksta
ili informacije
prezentirane usmeno
ili putem razliitih
medija postavljanjem
i odgovaranjem na
pitanja o kljunim
detaljima
definie pojedinane
uloge po potrebi.
odluivanje (npr.
neformalni konsenzus,
glasanje o kljunim
pitanjima, iznoenje
alternativnih stavova),
uz jasne ciljeve i
rokove, te pojedinane
uloge po potrebi
razgovora i
odluivanja, postavlja
jasne ciljeve i rokove i
utvruje pojedinane
uloge po potrebi
c. Postavlja pitanja da
provjeri razumijevanje
prezentiranih
informacija, dri se
teme i povezuje
njihove komentare s
primjedbama ostalih
c. Postavlja konkretna
pitanja i odgovora na
njih uz objanjenje i
iznoenje detalja,
stavljajui komentare
koji doprinose temi,
tekstu ili pitanju koje
se razmatra
c. Potie razgovore
postavljanjem i
odgovaranjem na
pitanja koja povezuju
trenutnu diskusiju sa
irim temama ili veim
idejama; aktivno
ukljuuje druge u
diskusiju; te
pojanjava, potvruje
ili osporava ideje i
zakljuke
c. Potie razgovore
postavljanjem i
odgovaranjem na
pitanja koja tragaju za
objanjenjem i
dokazima; brine se da
se sasluaju svi stavovi
o nekoj temi ili
pitanju; pojanjava,
potvruje ili osporava
ideje i zakljuke; i
promovie razliita i
kreativna stajalita
d. Izraava i brani
vlastite ideje u svjetlu
diskusije
d. Razmatra kljune
ideje koje su iznesene i
pokazuje da su
razumjeli razliita
gledita kroz
razmiljanje i
parafraziranje
d. Odgovara paljivo
na razliita gledita,
sumira usaglaena i
neusaglaena pitanja,
te kad je to
opravdano, opisuje ili
opravdava vlastite
stavove i poimanja i
mijenja vlastita
miljenja u svjetlu
argumenata i dokaza
d. Odgovara paljivo
na razliita gledita;
sintetizira komentare,
tvrdnje i dokaze svih
strana o predmetu
rasprave; gdje je
mogue razrjeava
kontradiktornosti i
utvruje koje su
dodatne informacije ili
istraivanje potrebni
da bi se produbila
istraga ili zadatak
zavrio do kraja
2. Odreuje glavne
ideje i detalje u tekstu
proitanom naglas ili
informacije
prezentirane u
formatima
2. Objasni informacije
prezentirane u
formatima, (npr.
vizualno, brojano i
usmeno) i objasni kako
one doprinose temi,
tekstu ili pitanju koje
se prouava
2. Integrie vie izvora

informacija
prezentiranih u
formatima, (npr.
vizualno, brojano i
usmeno), ocjenjujui
kredibilnost i
preciznost svakog
izvora
2. Integrie vie izvora

informacija
prezentiranih u
formatima (npr.
vizualno, kvantitativno
i usmeno) kako bi
mogao/la donositi
odluke i rjeavati
probleme,
procjenjujui
vjerodostojnost i
tanost svakog izvora i
zapisivajui bilo kakvo
neslaganje podataka
3. Postavlja pitanja i
odgovara na pitanja
traei pomo,
informaciju ili
pojanjenje u cilju
boljeg razumijevanja
prezentiranog
3. Pita i odgovara na
pitanja o
informacijama
govorniku. Nudi
odgovarajue
objanjenje i
pojedinosti
3. Pravi razliku izmeu

tvrdnji koje su
argumentovane
dokazima i onih koje
nisu
3. Ocjenjuje
govornikovo stajalite,
objanjenje i
koritenje dokaza i
retorike, identifikujui
obmanjujua
objanjenja ili
pretjerane ili
iskrivljene dokaze
3. Ocjenjuje
govornikovo miljenje,
objanjenje i
koritenje dokaza i
retorike, ocjenjujui
stav, premise,
povezanost predodbi,
izbor rijei, naglaene
cjeline i ton koji
govornik koristi
Prezentacija znanja i ideja

4. Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da sluatelji mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil
primjereni su zadatku, svrsi i publici.
5. Koristi digitalne medije i vizualno izlaganje podataka da strateki prikae informacije i ojaa razumijevanje
prezentacija.
6. Prilagodi govor razliitim kontekstima i komunikacijskim zadacima.
Indikatori oblasti prezentacije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog
(5/6 god.)
kraj 3. razreda
(8/9 god.)
kraj 6. razreda
(11/12 god.)
kraj 9. razreda
(14/15 god.)
kraj srednjokolskog
(18/19 god.)
4. Opisuje poznate
ljude, mjesta, stvari i
uz poticaj i podrku
navede dodatne
pojedinosti
4. Izvjetava o temi ili

tekstu, ispria priu ili
detaljno prepriava
iskustvo uz
odgovarajue
injenice i relevantne,
opisne detalje,
govorei jasno,
odgovarajuim
ritmom
4. Iznosi tvrdnje i
nalaze, navodei
ideje logikim
redoslijedom i
koritenjem
primjerenih opisa,
injenica i detalja da
naglasi glavne ideje ili
teme; odrava
primjeren kontakt
oima, adekvatnu
glasnou i jasan
izgovor
4. Iznosi tvrdnje,
nalaze i dokaze u
korist toga jasno,
saeto i logino, tako
da sluaoci mogu
slijediti tok
obrazlaganja, a
organizacija, razrada,
sutina i stil
primjereni su svrsi,
publici i zadatku
4. Iznosi informacije,
nalaze i dokaze u
korist toga s jasne i
precizne take
gledita tako da
sluaoci mogu slijediti
tok obrazlaganja,
razmatraju se
drugaija ili suprotna
stajalita, a
organizacija, razrada,
sutina i stil
primjereni su svrsi,
publici i opsegu
formalnih i
neformalnih zadataka
5. Dodaje po elji
crtee ili druga
vizualna izlaganja
opisima kako bi time
osigurali vie
pojedinosti
5. Pravi zanimljive i
dinamine audio
snimke pria ili
pjesama koje
ilustruju teno itanje
razumljivim ritmom;
dodaje vizualne
efekte gdje je to
prikladno da naglase
ili podvuku odreene
injenice ili
pojedinosti
5. Ukljui
multimedijalne
komponente (npr.
grafiku, slike, zvuk) i
vizualne efekte
tokom prezentacija
kako bi pojasnili
informacije
5. Strateki koristi
digitalne medije (npr.
tekstualne, grafike,
audio, vizualne i
interaktivne
elemente) kako bi
unaprijedio
razumijevanje nalaza,
objanjenje dokaza,
te pojaali interes
5. Strateki koristi
digitalne medije (npr.
tekstualne, grafike,
audio, vizualne i
interaktivne
elemente) tokom
prezentacije kako bi
unaprijedili
razumijevanje nalaza
objanjenja i dokaza,
te pojaao/la
zanimanje
6.Izraava se
govorom i glasovnim
kvalitetima govora
kao to su visina,
tempo i boja glasa
kako bi osjeaje,
misli i ideje jasno
izrazili
6. Izraava se punim
reenicama
6. Prilagoava govor
razliitim
kontekstima i
zadacima, pokazuje
da vlada standardnim
jezikom kad je
potrebno ili
primjereno
6. Prilagoava govor
razliitim
kontekstima i
zadacima, pokazuje
jezikom kad je
potrebno ili
primjereno
6. Prilagoava govor
razliitim kontekstima
i zadacima, pokazuje
jezikom kad je
potrebno ili
primjereno
Oblasti, komponente i ishodi uenja za maternji jezik u BiH

ITANJE: KNJIEVNOST (predkolski odgoj i obrazovanje kraj srednjokolskog obrazovanja)
Ishodi uenja za itanje (knjievnost)
1. Paljivo ita ili slua tekst u cilju razumijevanja i donoenja logikih zakljuaka; citira konkretne tekstove pri
pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zakljuaka donesenih na temelju teksta.
2. Prepoznaje i objanjava kljune ideje teksta i njihovih razrada; rezimira kljune ideje na osnovu detalja koji
ih dokazuju.
3. Analizira likove, dogaaje i ideje, te njihove meuodnose u tekstu.
Vjetina i struktura
4. Tumai razliita znaenja rijei i izraza, tehnikih, osnovnih i prenesenih znaenja iz teksta i utvruje kako
izbor rijei utie na znaenje teksta.
5. Analizira strukturu tekstova ukljuujui i kako se odreene reenice, pasusi i vei dijelovi teksta (npr.
odlomak, poglavlje, scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini.
6. Utvruje kako taka gledita ili namjera utiu na oblikovanje sadraja i naina pisanja teksta.
Usvajanje i koritenje rjenika
7. Utvrdi ili razjasni znaenje nepoznatih i vieznanih rijei i izraza.
8. Razumije preneseno znaenje rijei, veza izmeu rijei i nijanse u znaenjima rijei.
9. Usvaja i ispravno koristi nove rijei i izraze. Bogati rjenik.
10. Integrie i procjenjuje sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog, vizualno,
kvalitativno, kao i rijeima.
11. Prikazuje i ocjenjuje i konkretne tvrdnje u tekstu koristei validna objanjenja i relevantne dokaze.
12. Analizira dva ili vie tekstova koji obrauju slinu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i
uporeuje razliite pristupe autora.
13. Nepristrasno i struno ita i razumije sloene knjievne tekstove.
ITANJE: INFORMATIVNI TEKSTOVI

(predkolski odgoj i obrazovanje kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja)
Ishodi uenja za itanje informativnih tekstova
14. ita tekst u cilju utvrivanja navoda teksta, donoenja logikih zakljuaka i citira konkretne tekstualne
dokaze argumentujui zakljuke donesene na temelju teksta.
15. Odreuje kljune ideje i teme teksta i analizira njihovu razradu rezimirajui kljune detalje i ideje koji to
dokazuju.
16. Analizira kako i zato se pojedinci, dogaaji i ideje razvijaju i ulaze u interakciju kroz tekst.
Vjetina i struktura
17. Interpretira i objanjava nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu i odreuje tehnika, osnovna i
prenesena znaenja, te analizira razliita znaenja pri izboru rijei.
18. Analizira strukturu tekstova i meuodnos reenica, pasusa i veih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje).
19. Procjenjuje nain oblikovanja sadraja i stila teksta s vlastite take gledita.
Usvaja i koristi rjenik
20. Utvruje i razjanjava znaenje nepoznatih, manje poznatih i vieznanih rijei i izraza koritenjem
kontekstualnih indicija, analizom sadrajnih dijelova rijei i koritenjem opeg i specijalizovanog referentnog
materijala po potrebi.
21. Iskazuje razumijevanje prenesenog jezika, veza izmeu rijei i nijansi u znaenjima rijei.
22. Usvaja i ispravno koristi niz rijei i fraza iz odreene oblasti dovoljnih za itanje, pisanje i sluanje za
nastavak obrazovanja i i ivotne uloge; pokae neovisnost u sticanju rjenika kad naie na nepoznatu rije
koja je vana za razumijevanje ili izraavanje.
23. Integrie i ocjenjuje sadraje predstavljene u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog, vizualno,
kvantitativno i rijeima.
24. Prikazuje i ocjenjuje argument i konkretne tvrdnje u tekstu koristei validna objanjenja i relevantne
dokaze.
25. Analizira kako dva ili vie tekstova obrauju sline teme ili predmete zanimanja s ciljem akumulacije znanja
ili uporedbe pristupa autora.
26. ita i razumije sloene informativne tekstove .
TEMELJNE VJETINE ITANJA (predkolski odgoj i obrazovanje 3. razreda (9 god.)

Ishodi uenja temeljnih vjetina itanja
Pojam velikih tampanih slova
1. Pokazuje razumijevanje organizacije i osnovnih osobina velikih printanih slova.
Fonoloka osvijetenost
2. Pokazuje razumijevanje izgovorenih rijei, slogova i glasova (fonema).
Prepoznavanje i foninost rijei
3. Prepoznaje i primjenjuje vjetine foninosti i analize rijei.
Teno itanje
4. ita sa svrhom i razumijevanjem.
PISANJE (predkolski odgoj i obrazovanje kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja)

Ishodi uenja za pisanje
Vrste i namjene teksta
1. Analizira bitne teme i tekstove, pie argumente u korist navedenih tvrdnji koristei validna objanjenja i
relevantne argumente.
2. Pie informativne tekstove uz pojanjenja kako bi se razmotrile i prenijele sloene informacije i ideje jasno i
precizno efektnim odabirom, organizacijom i analizom sadraja.
3. Pie pripovijedne tekstove kako bi razvio stvarna ili zamiljena iskustva ili dogaaje koristei efikasnu
tehniku, dobar izbor detalja i dobro strukturiran redoslijed dogaaja.
Pisanje i distribucija pisanih radova
4. Pie jasne i smislene radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
5. Usavrava svoj pisani rad planiranjem, revizijom, redigovanjem, ponovnim pisanjem ili pokuajem novog
pristupa.
6. Koristi savremenu tehnologiju da napie i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
Gramatika i pravopis
7. Pokazuje vladanje pravilima standardne gramatike i njihovom upotrebom pri pisanju.
8. Pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i interpunkcijom.
Istraivanje u cilju izgradnje i prezentacije znanja
9. Provodi kratke ali i znaajnije istraivake projekte utemeljene na fokusiranim pitanjima, pokazujui
razumijevanje predmeta istraivanja.
10. Prikupi relevantne informacije iz vie printanih i digitalnih izvora, procijeni kredibilitet i preciznost svakog
izvora i integrie informacije, u isto vrijeme izbjegavajui plagiranje.
11. Pronalazi dokaze u knjievnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrke analize, razmiljanja i
istraivanja.
Poznavanje jezika
12. Razumije kako jezik funkcionie u razliitim kontekstima i zna napraviti odgovarajui izbor forme, rjenika i
stila pri pisanju.
Opseg pisanja
13. Pie jednostavne i krae ili sloene i obimnije pisane radove za koje je potrebno vrijeme za istraivanje,
razmiljanje i reviziju u razliite namjene.
USMENO IZRAAVANJE I SLUANJE

(predkolsko obrazovanje kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja)
Ishodi uenja za usmeno izraavanje i sluanje
Razumijevanje i saradnja
1. Priprema se i sudjeluje efikasno u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na
idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo.
2. Integrie i ocjenjuje informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima, ukljuujui vizualno,
kvantitativno i usmeno.
3. Procjenjuje govornikovo stajalite, argumentaciju i koritenje dokaza i retorike.
Prezentacija znanja i ideja
4. Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da sluaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj
i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
5. Koristi digitalne medije i vizualno izlaganje podataka da strateki prikae informacije i ojaa razumijevanje
prezentacija.
6. Prilagodi govor razliitim kontekstima i komunikacijskim zadacima.
Shematski prikaz oblasti i komponenti za maternji jezik u Bosni i Hercegovini
Definicije i legenda za proimajue pokazatelje6

Ishodi uenja
Proimajui pokazatelji
Ishodi uenja za jezik koji utiu

na razvijanje a odnose se na
ita, razumije i analizira knjievne i informativne tekstove.
Komunikacijsku kompetenciju
na maternjem jeziku
Pie razne vrste teksta za razliite namjene i publiku.

Pria i slua radi prenosa i razumijevanja informacija s potovanjem i efikasno u
razliitim situacijama i u razliite svrhe u konstruktivnom i kritikom dijalogu.
Pie sloene tekstove.
Kritiki ocjenjuje komunikacije u razliitim oblicima.
Izraava pozitivne stavove i pokazuje vjetine za efiksanu meukulturalnu
komunikaciju.
Ishodi uenja za pismenost

koja se odnosi na
Koristi multimedije za traenje, nalaenje, pristupanje, izradu, prikaz i razmjenu

informacija i komunikacije .
Informatiku pismenost
(Informacijska, medijska,
tehnoloka)
Sudjeluje odgovorno u virtualnim drutvenim mreama .

koja se odnosi na
Organizuje i ureuje vlastito uenje.
Uiti kako se ui
Koristi kompjuterske pismenosti za podrku kritikom nainu razmiljanja,

inovacijama i kreativnosti .
Pokazuje upornost i samoprocjenu pri uenju.

Trai prilike za podrku, pomo i uenje.
Izrauje plan za uenje radi upravljanja vremenom.
Radi pojedinano i s drugima.

koja se odnosi na
Drutvenu i graansku
kompetenciju
Poznaje opeprihvaene norme i pravila ponaanja.

Komuniciranje konstruktivno i s potovanjem u drutvenim situacijama.
Izgrauje povjerenje i empatiju prema drugima.
Izraava frustracije na konstruktivan nain.
Razvija i razumije nacionalni kulturni identitet u interakciji s kulturnim
identitetom Evrope i ostatkom svijeta.
Uvia i razumije razliita stajalita koja su posljedica razliitosti i koja
konstruktivno doprinose vlastitim stavovima.
Razvija vjetine grupnog rada.

koja se odnosi na
Planira, organizuje, analizira, komunicira, izvodi, izvjetava, procjenjuje i vodi

evidencije.
Samoinicijativu i poduzetniku
kompetenciju
Upravlja projektima.
Radi s timovima na kooperativan i fleksibilan nain.
Prepoznaje vlastite jake i slabe strane.
Iz dokumenta: Kljune kompetencije i ivotne vjetine za Bosnu i Hercegovinu. Program zapoljavanja i zadravanja
mladih. (2011.god.)

koja se odnosi na
Poznaje domae i meunarodno kulturno naslijee (muzika, vizualne

umjetnosti, ples, knjievnost).
Kulturnu svijest
Uvaavanje i uivanje u umjetnikim djelima i izvoenjima i razvijanje osjeaja

za lijepo.

koja se odnosi na
Proizvodnja mnogih ideja, proizvoda, pretpostavki.
Kreativno-produktivnu
kompetenciju
Povezivanje ideja.
Donoenje zakljuaka nezavisno.
Zamiljanje, vizualizacija alternativnih rjeenja.
Kritiko razmiljanje pri rjeavanju problema.
Kognitivna sposobnost tolerisanja suprotnih ideja.
Efikasno koritenje informacija, znanja i injenica pri rjeavanju problema.
Principi definisanja ishoda uenja

Znanje, transparentnost, uestvovanje, ponavljanje i umjerenost predstavljaju pet naela za
definisanje ishoda uenja (IU). Svako od ovih naela vano je za kvalitetan razvoj ishoda uenja.
ZNANJE
Dvije vrste znanja su neophodne za razvoj ishoda uenja za jeziku pismenost:
(1) znanje vrednovanja i(2) tehniko znanje i vjetine.
Stavovi i vjerovanja odreuju ovjekov pogled na svijet i utiu na njegovo ponaanje.
Strunjaci koji rade na definisanju ishoda uenja treba da budu potpuno predani tom zadatku
da bi ti ishodi mogli pruiti svakom djetetu osnovu za uspjeh u koli i ivotu nakon
kolovanja.
Strunjaci koji rade na razvoju ishoda uenja moraju imati tehniko znanje i vjetine najmanje u dvije
oblasti.
Struno znanje u oblasti sadraja: jezika pismenost, matematika, itd.
Struno znanje o ishodima uenja: svrha definisanja ishoda uenja i osnovni elementi
sistema koji se zasniva na ishodima uenja. Strunjaci moraju poznavati razliite naine
razvrstavanja dokumentacije o ishodima uenja i elementima ocjenjivanja i praenja koji
odgovaraju ishodima uenja.
Primjer
Njemaki nacionalni obrazovni standardi. Strunjaci za izradu standarda imaju visok stepen znanja o
sadraju, razvoju djece i adolescenata, ocjenjivanju, evaluaciji i mjerenju, te su angaovali vanjske
strunjake s tim znanjima za razliite poslove u okviru izrade standarda.
TRANSPARENTNOST
Transparentnost podrazumijeva da su proces, svrha i definisanje ishoda uenja jasni.
Osobe koje rade na razvoju ishoda uenja dune su omoguiti svim zainteresovanim
stranama na svim nivoima sistema pristup podacima o procesu razvoja ishoda uenja.
Sastanci sa lanovima zajednice i objavljivanje podataka na neformalnim web- stranicama su
tek dva naina osiguranja transparentnosti ishoda uenja.
Primjer
Standardi za zajedniko jezgro nastavnog plana i programa u SAD-u su primjer jednog takvog
sveobuhvatnog pristupa koji ukljuuje upotrebu interneta u najranijim fazama kako bi zainteresovane
strane imale na raspolaganju relevantne i aurirane podatke o procesu razvoja ishoda uenja (u ovom
sluaju standarda). Web- stranica www.corestandards.org, koju finansira Nacionalno udruenje
guvernera i Vijee rukovodilaca obrazovnih sektora drava SAD-a, sadri opis aktivnosti, podatke o
ishodu uenja, izraze podrke razliitih subjekata, najnovija dogaanja, FAQ (esto postavljana
pitanja) i ishode uenja.
UESTVOVANJE
Ishodi uenja treba da budu odraz same vizije obrazovne reforme koja je zasnovana na
znanju, vjetinama i stavovima 21. vijeka. Ukoliko vizija odraava saglasnost aktera (roditelja,
uenika, nastavnika i lanova zajednice) tada svi mogu uestvovati u pruanju podrke
akademskom, socijalnom, emotivnom i fizikom razvoju djece.
To, meutim, ne znai da sve zainteresovane strane uestvuju u svim aspektima razvoja
ishoda uenja jer taj proces zahtijeva visok stepen tehnikih vjetina.
Uestvovanje mora biti namjerno i planirano.
Strunjaci koji rade na razvoju moraju zauzeti strateki pristup u osiguranju uestvovanja
razliitih aktera, kako bi uestvovanje bilo proporcionalno njihovim strunim znanjima.
Primjer
Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH formirala je radnu grupu za izradu
standarda kvaliteta rada za odgajatelje u predkolskom odgoju i obrazovanju. U proces su bili
ukljueni strunjaci i drugi akteri u izradi i utvrivanju standarda.
PONAVLJANJE
Proces razvoja ishoda uenja je proces koji se zasniva na ponavljanju. Drugim rijeima, ponavljaju se
koraci, a rezultati prethodne faze su informacije potrebne za narednu fazu.
Primjer
Prema izvjetajima aktera iz Njemake, Turske, Makedonije i Uzbekistana (nacionalni standardi za
obrazovne sadraje) dokumenti o ishodima uenja u tim zemljama proli su brojne revizije nakon
razmatranja povratnih informacija i komentara vanjskih strunjaka i lanova zajednice.
UJEDNAENOST
Ujednaenost podrazumijeva:(1) proces razvoja ishoda uenja i (2) rezultati aktivnosti koje se odnose
na ishode uenja
Proces razvoja ishoda uenja:
Mora biti ujednaen u pogledu lanova radnih grupa i uestvovanja.
Ujednaenost podrazumijeva razliitosti: predstavnici razliitih zajednica i osobe s razliitim
strunim znanjima treba da budu dio procesa razvoja ishoda uenja kao lanovi radne grupe
ili kao uesnici na sastancima na kojima se razmatraju povratne informacije ili vri validacija.
Rezultati ishoda uenja:
Ishodi uenja i pokazatelji koji predviaju znanja i vjetine koje uenici treba da savladaju
kako bi bili spremni za 21. vijek su isti za svu djecu, bez obzira na nacionalno porijeklo,
geografsku lokaciju, socijalno-ekonomski status, spol ili jezik.
Strunjaci za razvoj ishoda uenja postavljaju visoka oekivanja za svu djecu kroz definisanje
ishoda i pokazatelja uenja za 21. vijek.
Primjeri
Finska. Rukovodstvo kola i nastavni kadar su detaljnije razradili i proirili inae prilino bazian
nacionalni plan i program i set ishoda uenja.
Singapur i Finska su smanjili jaz u postignuima uenika tako to su osigurali da svi uenici imaju
pristup ujednaenom i kvalitetnom obrazovanju.
Leksikon kljunih termina
Pismenost za 21. vijek:

Pismenost je oduvijek bila skup kulturolokih i komunikacijskih praksi zajednikih pripadnicima
odreenih grupa. Kako se mijenjaju drutvo i tehnologija, tako se mijenja i pismenost. U 21. vijeku,
pismenost se sastoji od sposobnosti nalaska, ocjene, koritenja izvora i komunikacije putem irokog
opsega izvora, meu kojima su tekst, audio zapisi, vizualni izvori i digitalne tehnologije. Pismeni
pojedinci upravljaju, analiziraju i sintetiziraju viestruke tokove informacija koje dolaze istovremeno;
stvaraju, kritiziraju, analiziraju i ocjenjuju informacije iz multimedijalnih izvora te se brinu za etike
odgovornosti koje se trae u ovako sloenim okruenjima.
Ishodi uenja (IU) za 21. vijek:

To su izjave u kojima se navodi ta bi uenik trebao da zna, razumije ili uini/pokae po zavretku
odreenog procesa uenja kao rezultat aktivnosti uenja.
Indikatori ishoda uenja:

Primjeri ponaanja/aktivnosti uenika koji pokazuju stepen dostizanja ishoda uenja. Indikatori
pokazuju i opisuju razvijenost vjetine, znanja i razumijevanja odreene oblasti, odnosno
komponente i kao takvi moraju biti mjerljivi.
Oblasti:
Oblast je organizovan, koherentan sklop znanja, vjetina i stavova u sklopu odreenog podruja.
Rijei koje se koriste za opisivanje grupacija sadraja; nain organizovanja ili grupisanja ishoda uenja.
Komponente za jezik su: itanje, pisanje i govor/sluanje.
Komponente:
Ralanjena znanja, vjetine i stavovi koji su znaajni i definiu oblast.
Kompetencije:
Kompetencije i ishodi uenja prolaze kroz vie oblasti predmeta. Neophodne su za pripremu uenika
za 21. vijek kako bi opstali, razvijali svoje kapacitete, te u potpunosti uestvovali u razvoju,
unapreivali kvalitet svoga ivota, donosili odluke i nastavljali uiti. Ukljuuju: komunikativnu
kompetenciju, informatiku pismenost, uenje o tome kako uiti, socijalnu kompetenciju,
samoinicijativu i poduzetnitvo, kulturnu svjesnost i kreativnu i produktivnu kompetenciju.
Shematski prikaz plana aktivnosti razvoja ishoda uenja u 21. vijeku
Literatura:
- Zakon o Agenciji za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje (2007.)
- Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u BiH (2007.)
- Zajednika jezgra kompletnih razvojnih programa za rad u predkolskim ustanovama (2009.)
- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (2003.)
- Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH (2008.)
- Sporazum o zajednikoj jezgri NPP-a (2003.)
- Informacija o provoenju Okvirnog zakona za osnovno obrazovanje i usaglaenost kantonalnih
zakonskih akata sa ovim zakonom. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Mostar (2009.)
- Strateki pravci obrazovanja u BiH s planom implementacije 2008-2015. (2008.)
- Model okvirnog nastavnog plana i programa Curriculum (2005.)
- Kurikulum, Colin J. Marsh, Zagreb, (1994.)
- Vlasta Vizek Vidovi, Kompetencije kao ishodi uenja, trajno obrazovanje, Zagreb, (2008.)
- Sternberg RJ, Kognitivna psihologija, Jastrebarsko, Slap, (2004.)
- Marko Savi, Praktikum za definisanje ishoda uenja, Arhitektonski fakultet, Beograd, (2008.)
- Slavko Petrinak, Obrazovna politika i kurikularni pristup, Pedagoki fakultet, Osijek (2008.)
- Model NPP-a za maternji jezik i matematiku, grupa autora, Reforma opeg obrazovanja u Bosni
i Hercegovini (2005.)
- Institucija za unapreenje obrazovanja i vaspitanja, Katalog programa strunog usavravanja
zaposlenih u obrazovanju, Beograd (2009./10.)
- Izvjetaj o pregledu postojeih ZJNPP-a i nastavnih planova i programa za devetogodinje
osnovne kole u BiH, Osiguranje kvaliteta u obrazovanju u BiH (2009.)
- Okvir kurikuluma za preduniverzitetsko obrazovanje u Republici Kosovo, (2011.)
- NPP osnovne kole Slovenije (1999., 2006.)
- NPP gimnazije Slovenije (1998., 2006.)
- Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obavezno i
srednjokolsko obrazovanje Hrvatske, (2010.)
- Predmetni NPP-i Crne Gore (2011.)
- Kljune kompetencije i ivotne vjetine u Bosni i Hercegovini, Sarajevo (2011.)
- Dravno vijee nastavnika engleskoga jezika (2008. ) Izjava o stavu; Izvrni odbor Dravnog
vijea nastavnika engleskoga jezika, Urbana, Illinois
Izdava:
Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Za izdavaa:
Maja Stojki, direktorica Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Lektura:
Denana Memievi
DTP:
Branka Zveevac
Tira:
350 primjeraka
tampa:
Projekt podrao UNICEF

Materijal 2.3. ZJNPP-A Definisana Na Ishodima Učenja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Materijal 2.3. ZJNPP-A Definisana Na Ishodima Učenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

Agencija za predkolsko, osnovno

ZJNPP-a DEFINISANA NA ISHODIMA

Mostar, 2013. godina

ZJNPP- definisan na ishodima uenja za maternji jezik

Napomena: Projekt podrao UNICEF

Zajednika jezgra nastavnih planova i programa

Ishodi uenja za jezik Bosna i Hercegovina

Oblasti, komponente i ishodi uenja za maternji jezik

Shematski prikaz oblasti i komponenti za maternji jezik

Definicije i legenda za proimajue pokazatelje

Principi definisanja ishoda uenja

Leksikon kljunih termina

Shematski prikaz plana aktivnosti razvoja ishoda uenja u 21. vijeku

Danas na poetku 21. vijeka, ivimo u drutvu obiljeenom

Vidjeti Definicije i legenda za proimajue pokazatelje (str. 38)

Ishodi uenja za jezik Bosna i Hercegovina

Indikatori podruja kljunih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

1.Uz poticaj i podrku

2. Utvruje dvije ili

Indikatori podruja vjetine i strukture u skladu sa uzrastom za:

Usvajanje i koritenje rjenika

Indikatori podruja usvajanja i koritenja rjenika u skladu sa uzrastom za:

Integracija znanja i ideja

Indikatori podruja integracije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:

10. Objanjava kako

10. Analizira viestruka

11. Nije primjenjivo

11. Iznosi svoj stav o

11. Iznosi svoj stav o

11. Uoava konkretne

12. Uporeuje naine

12. Analizira odakle

Opseg i nivo sloenosti teksta

Indikatori podruja opsega i nivoa sloenosti teksta u skladu sa uzrastom za:

13. Aktivno sudjeluje

13. Samostalno ita i

13. Samostalno ita i

13. Samostalno ita i

13. Neovisno i struno

ITANJE: Informativni tekstovi

Indikatori podruja kljunih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

14. Postavlja pitanja

14. Donosi zakljuke

14. Donosi zakljuke

14. Analizira tekst i

15. Odreuje teme i

16. Analizira kako su

16. Analizira sloen

Indikatori podruja vjetine i strukture u skladu sa uzrastom za

17. Odreuje znaenja

18. Koristi tekst i

18. Analizira nain na

18. Analizira razvoj

19. Izraava lini stav

19. Razlikuje lini stav

19. Odreuje svrhu

19. Odreuje miljenje

Usvaja i koristi rjenik

Indikatori podruja usvajanja rjenika i upotrebe u skladu sa uzrastom za:

20. Utvrdi ili pojasni

20. Utvrdi ili pojasni

20. Utvrdi ili pojasni

20. Utvrdi ili pojasni