izvor wikipedia

Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se
u poprenom presjeku unutra nji dio skrauje i optereen je na tlak, dok se vanjski dio
produljuje i optereen je na vlak. Savijanje limova se dijeli na: kru no savijanje,
savijanje pod kutom (o trokutno savijanje) i profilno savijanje. [1]
Sadr aj/??????? [sakrij/??????]
1
Kru no savijanje lima
1.1
Savijaice s 3 valjka
1.2
Savijaice s 4 valjka
2
Kutno savijanje limova
2.1
Rune mehanike savijaice
2.2
Mehanike savijaice ili pre e
2.3
Hidraulike savijaice ili pre e
3
Izvori
Kru no savijanje lima[uredi - ?????]
Savijaice s 3 valjka[uredi - ?????]
Alatni stroj ima 3 paralelno postavljena valjka za valjanje cilindrinih (valjkast
ih) pla teva. Dva donja valjka su pogonska i slu e kao oslonac, dok je trei valjak ma
ko vei, te nema svoj pogon. Osim rotacije, veliki valjak se mo e vertikalno (okomit
o) pomicati i time odrediti polumjer savijanja lima. Pogon je mehaniki, odnosno o
kretni moment se s elektromotornog pogona prenosi na spojku, zatim na prigon koj
im se pode ava brzina i smjer rotacije, te na pogonske valjke. Vertikalno pomicanj
e veeg valjka mo e se ostvariti mehaniki (navojnim vretenom i maticom kod konstrukti
vno jednostavnijih strojeva) ili hidrauliki (kod veih strojeva koji zahtjevaju pos
tizanje veih sila savijanja). Kod standardnih alatnih strojeva za valjanje cillin
drinih pla teva, duljina valjaka ne prelazi 4 metra. Promjeri valjaka se mijenjaju
prema debljini lima, koji se savija, te polumjeru na koji se lim savija. [2]
Iako su valjci paralelni, postoje i modeli strojeva kod kojih se pogonski valjci
mogu horizontalno razmaknuti s jedne strane alatnog stroja u svrhu dobivanja ci
lindrino zaobljenja proizvoda. Neki sistemi s 3 valjka mogu tako pribli iti valjke
da mogu raditi i predsavijanje.

Savijaice s 4 valjka[uredi - ?????]

Konstruktivna rje enja savijanja lima na savijaicama s 4 valjka omoguuju razliite rad
ne operacije. Samo je jedan valjak radni, ostali su oslonci koji mogu mijenjati
polo aj, kako bi savijali cilindrine ili konusne (sto aste) plohe, obaviti predsavija
nje ili savijanje formi. Nain rada je isti kao i kod savijaice s 3 valjka, ali kod
savijaica s 4 valjka dodan je jo jedan pomoni valjka, koji pobolj ava svojstva savijai
e. Pomicanje valjaka vertikalno, horizontalno ili zakretno obavlja se hidraulikim
cilindrima. Upravljanje je pomou mikroprocesora (CNC ili numeriko upravljanje).
Kutno savijanje limova[uredi - ?????]
Kutno savijenje je oblik savijanja dugih i tankih limova. Alat koji se koristi k
od savijanja lima ima dva dijela. Donji dio je matrica (kalup) u kojoj je V utor
. Gorni dio alata je ig, koji pritiskuje lim u V utor matrice i uzrokuje savijanj
e lima. Alatni stroj koji se koristi za kutno savijanje je pre a s prosjenom snagom
od oko 25 tona po metru duljine savijanja. Za kutno savijanje limova koriste: r
une pre e kod manjih i tanjih obradaka, mehanike pre e (ekscentar pre e i koljenaste pre e
) ili hidraulike pre e.
Rune mehanike savijaice[uredi - ?????]
Na metalnom radnom stolu nalazi se ploa koja savija tanji lim dimenzija debljine
do 2 mm i irine do 2000 mm. Savijanje se obavlja ruicom (polugom). Kut savijanja o
dreuje se oitanjem kuta kazaljke. Graninik je jednostavan, blokada koja zaustavlja
lim kod odabrane duljine prepusta.
Mehanike savijaice ili pre e[uredi - ?????]
Na elinom postolju nalazi se radni stol na koji se ugrauje matrica. ig je ugraen na d

r a alata koji je spojen polugom (ojnicom, klipnjaom) na ekscentar pre e, koji se nala
zi na zama njaku. Okretni moment zama njaka se prenosi iz prigona kojim se regulira
brzina vrtnje. Pogon je elektromotorni, trofaznim asinkronim kaveznim elektromot
orom. Postavljanje obratka, limene ploe je runo. Kontrola dubine savijana i kuta s
avijanja je nakon postavljanja ulaznih podataka automatska. Alat mora biti tako
oblikovan i postavljen da rezultantna sila pada u os iga i matrice. Ako postoji r
azlika u osima alata, dolazi do deformacije alata, nesimetrinog zazora, istupljiv
anja, te zaribavanja iga i matrice.
Hidraulike savijaice ili pre e[uredi - ?????]
Kad mehanike ekscentar pre e vi e ne mogu zadovoljiti potrebe tlaenja obratka, nastavl
ja se sa savijanjem na jaim hidraulikim pre ama, koje posti u mnogo puta vee tlakove. ig
je spojen na dr a alata, na hidraulikom cilindru i obavlja glavni rad, pritiskom li
mene trake na matricu. Zbog toga dolazi do savijanja trake koja poprima oblik po
meuprostoru, koji je izmeu iga i matrice. Kutno savijanje poinje od ravne trake koj
a se mo e vi e puta okretati i ponovo savijati, kako bi se izradili slo eni profili (p
ostupak profilnog savijanja. Graninik mo e biti kontroliran raunalom (numeriko upravl
janje), kako bi se omoguila izrada niza operacija uz visoki stupanj tonosti. Takoer
se mo e snimiti toan polo aj i pritisak potreban za svako savijanje i spremiti u mem
oriju raunala. Ponovljene operacije omoguuju savr eno postizanje istog oblika svih o
stalih obradaka. Osim rada s igom i matricom kod profilnog savijanja mogu se kori
stiti i slo eni alati, koji omoguuju izradu posebnih oblika u samo jednom zahvatu.
[3]