1.

Slajd: Glavobolje su meu najeim medicinskim problemima. Neki ljudi imaju glavobolje esto, dok ih
drugi jedva ikad imaju. I kronine glavobolje i one koje se ponavljaju mogu biti bolne i nelagodne, ali
rijetko kada su odraz ozbiljnog medicinskog stanja. Veina glavobolja su glavobolje zbog miine
napetosti, migrene ili glavobolje bez jasnog uzroka. Mnoge su glavobolje u vezi s problemima oiju,
nosa, vrata, zubiju ili uiju. Veinu kroninih glavobolja koje se pripisuju naprezanju oiju su zapravo
glavobolje zbog napetosti. Lijenik obino moe utvrditi uzrok glavobolje iz bolesnikove anamneze i
fizikalnog pregleda. Meutim, ponekad mogu zatrebati pretrage krvi da se otkrije uzrona bolest. Samo
su rijetko kronine glavobolje uzrokovane tumorima mozga, ozljedama mozga ili nestaicom kisika u
mozgu. Ako lijenik sumnja na tumor, modani udar ili drugi problem s mozgom, moe se zatraiti
kompjutoriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MRI) da bi se dobilo slike

2.

Guillain-Barrov sindrom (GBS) je autoimuna bolest perifernog ivanog sustava, najee potaknuta
akutnim upalnim procesom. Spada u iru skupinu perifernih neuropatija. Postoji nekoliko varijanata
sindroma, no, ako se ne navede drugaije, uglavnom se odnosi na ve spomenutu akutnu upalnu
demijelinatnu polineutopatiju. Bolest je najee jako opasna, a izaziva paralizu koja zapoinje u
nogama (pri stupanj je slabost u nogama), a iri se na gornje udove i lice i rezultira potpunim gubitkom
svakog refleksa i potpunom paralizom cijelog tijela. Uobiajeno lijeenje bolesti odvija
se plazmoferozom ili intravenskim unoenjem imunoglobulina u kombinaciji s njegom. Brzom primjenom
ovih terapija, veina pacijenata e se oporaviti u potpunosti. No, smrt se moe dogoditi u sluejevima u
kojima su prisutne ozbiljne plune komplikacije ili disautonomija..

3.

Alzheimerova bolest je teka, neizljeiva, degenerativna bolest mozga, koja moe uzrokovati smrt.
Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamenja, poremeaja miljenja, te promjena u
ponaanju i osobnosti bolesnika. U SAD-u bolest je etvrti uzrok smrti. Napada kratkotrajno pamenje i
unitava neurone i veze u modanoj kori to dovodi do znaajnog gubitka modane mase. Bolest je prvi
opisao psihijatar Aloysius (Alois) Alzheimer 1906. godine, a prvi ovjek koji je obolio od bolesti je
ena Auguste Deter, koja je umrla 8. travnja 1906. u 56. godini, koja je oko sedam godina prije smrti
oboljela od Alzheimerove bolesti. Postoje lijekovi za usporavanje i ublaavanje bolesti u ranijim stadijima.
Alzheimerova bolest je dvostruko ea kod ena, a najea u dobi od preko 65 godina. Bolest u
prosjeku traje 7 godina, katkad i do 20 godina. Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogaaju
danas oko 24 milijuna ljudi u svijetu, a znanstvenici procjenjuju da bi do 2020. u svijetu moglo biti 43
milijuna oboljelih. Poznatiji pacijenti su: Ronald Reagan i ameriki glumac Charlton Heston.

4.

Parkinsova bolest je poremeaj centralnog ivanog sustava, koja je karakterizirana jakim tremorom
(drhtanjem), usporenim pokretima, te karakteristinim i ukoenim dranjem tijela.
Uzrok bolesti je nedostatak dopamina, koji proizvodi substantia nigra u mozgu, a to je kemijska tvar koja
je neophodna za normalno kretanje ovjeka. Mogui uzroci nedostatka dopamina mogu biti razliiti
virusi, traume i ambijentalni otrovi.
Bolest jednako pogaa mukarce i ene, a najee se pojavljuje kod osoba starijih od 55 godina.
Poetni simptom je u veini sluajeva tremor (drhtanje) ruku, koje pacijent ne moe kontrolirati. U isto
vrijeme pacijent sve tee izvodi kompliciranije pokrete, a primjetna je i usporenost pokreta, ukoenost i
nespretnost ekstremiteta. Kod veine pacijenata koji su oboljeli od ove bolesti pojavljuju se i dodatni
simptomi, kao to je: depresija, vrtoglavica, poremeaji spavanja i seksualne funkcije, konstipacija i
pojaanje sekrecije sline. Osnovni cilj lijeenja je usporiti i zaustaviti napredovanje bolesti. Iako je
Parkinsova bolest, neizljeiva bolest, postoji mnogo lijekova koji mogu omoguiti zaustavljanje progresije
bolesti i omoguiti pacijentu voenje normalnog ivota.