PUBERTET I ADOLESCENCIJA

Osnovni pojmovi

Adolescencija prelazni period izmeu djetinjstva i odrasle dobi

Pubertet poetak adolescencije koji predstavlja niz biolokih dogaaja

koji dovode do potpunog razvoja tijela i spolne zrelosti

Poznato je da djeaci i djevojice ovaj period doivljavaju kao izrazito

stresan

Danas istraivai nude objanjenje kako su preobraaji tokom puberteta

uveliko determinisani socijalnim i kulturolokim faktorima (istraivanje
Margaret Mead, 1928)

Alternativna gledita smatraju da je socijalna okolina u potpunosti

odgovorna za itav niz iskustava u tinejderskoj dobi

Za razumijevanje promjena koje doivljavaju tinejderi vea panja se

mora posvetiti socijalnim i kulturolokim faktorima

U industrijski razvijenim zemljama u kojima participacija u ekonomskom

svijetu zahtijeva mnogo godina obrazovanja, period adolescencije je jako
produen

Hormonalne promjene

Izmeu 8 9 godine poveava se izluivanje hormona rasta (GH) i

tiroksina to dovodi do ogromnog napretka u rastu tijela i sazrijevanju
kostiju

Kod djeaka dolazi do luenja velikih koliina testosterona, a kod djevojica

estrogena - sekundarne seksualne karakteristike

Djeaci - uveava se procenat miine mase u tijelu, dolazi do maljavosti i

rasta brade i produbljenja glasa

Djevojice estrogen je zasluan za transformaciju tijela djevojice u

tijelo ene, i za regulaciju menstrualnog ciklusa

Pubertetske se promjene mogu podijeliti u dvije velike grupe:

1. Cjelokupni tjelesni rast

2. Sazrijevanje spolnih karakteristika

Pubertet je vrijeme najvee spolne diferencijacije nakon prenatalnog

perioda

Tjelesne promjene

Pubertet je period znaajnog tjelesnog rasta djeaka i djevojica

Tjelesni rast se kod djevojica pojavljuje nakon 10-te a kod djeaka nakon
12-te godine

Djevojice su tokom rane adolescencije i vie i tee, ali ta tjelesna prednost

djevojica dugo ne traje

Za veinu djevojica tjelesni rast zavrava oko 16-te godine, a za djeake

oko 17-te godine

Tokom rane adolescencije se cefalokaudalni rast koji je prisutan u ranijim

periodima razvoja obre

Prvo se ubrzava rast aka, nogu i stopala, a potom gornjeg dijela tijela na
koji otpada veina rasta tjelesne visine u ranoj adolescenciji

Dolazi i do velikih spolnih razlika u proporcijama adolescenata

Djeacima se ramena ire u odnosu na bokove, dok se djevojicama bokovi

ire u odnosu na ramena i struk

Spolna zrelost

Rast u ranoj adolescenciji prate promjene vezane sa spolnim

funkcionisanjem

Primarne spolne karakteristike - razvoj reproduktivnih organa kod

djeaka i djevojica

Sekundarne spolne karakteristike vidljive su na tijelu i oznaavaju

dodatne znakove spolne zrelosti adolescenata

Razlike u sazrijevanju

Kod djevoica rani rast u visini, teini i tjelesnoj masnoi moe biti okida
za rano sazrijevanje

To moe biti problem jer iznenadna promjena tjelesnih proporcija i vanjski

izgled u ovom ivotnom periodu nikako nisu odraz intelektualne i socioemocionalne zrelosti u ranoj adolescenciji

Rano tjelesno sazrijevanje odreenog postotka djevojica, posebno u

siromanijim, ruralnim, te emocionalno siromanim okruenjima - rano
stupanje u spolne odnose i trudnoa

Kada je ugroena djetetova sigurnost, za njega je adaptivno da postane

reproduktivno (vie istraivanja je potvrdilo povezanost izmeu pojave
menstrualnog ciklusa i uslova ivota djevojica)

Prijetnje emocionlnoj sigurnosti ubrzavaju pubertet,

Prijetnje tjelesnom zdravlju usporavaju pubertet

Djevojice koje postiu spolnu zrelost u 10-toj ili 11-toj godini osjeaju
pritisak da se ponaaju zrelije nego to to jesu

Roditelji svoju djecu u ovom periodu pokuavaju zatititi od zloupotrebe

alkohola i droga, saobraajnih nesrea i ranog stupanja u spolne odnose

Postoje velike razlike u doivljajima i ponaanju okoline prema rano

sazrelim i kasno sazrelim adolescentima

Odrasli i vrnjaci na djeake koji rano sazrijevaju gledaju kao na oputene,

nezavisne, samopouzdane i tjelesno privlane osobe

Djeaci koji kasno sazrijevaju nisu posebno omiljeni - odrasli i njihvi

vrnjaci doivljavaju ih kao anksiozne, previe priljive, te previe
zahtjevne u socijalnom kontaktu

Djevojice koje rano sazrijevaju su nepopularne, povuene, anksiozne, i

bez samopouzdanja, te se rijetko nalaze na vodeim pozicijama

ee se uputaju u neprimjerena ponaanja (konzumiranje alkohola, rani

seksualni odnosi) i manje su uspjene u koli

Djevojice koje kasnije sazrijevaju od vrnjaka su doivljene kao tjelesno

privlane, drutvene, i u koli su na vodeim pozicijama

Dva su faktora vana za trendove razvoja adolescenata:

1. Stepen u kojem tijelo adolescenta odgovara kulturalnom trendu tjelesne
privlanosti
2. U kojoj se mjeri mladi ljudi fiziki uklapaju meu svoje vrnjake

U ranoj adolescenciji tjelesni izgled je posebno vaan privlana ena je

mrava i dugonoga, a mukarac visok miiav i razvijen

Zakljuci koje mladi ljudi donose o svom izgledu snano utiu na njihovo
samopotovanje i psihiku dobrobit

Razlike u prilagodbi izmeu rano i kasnije tjelesno sazrelih adolescenata

mogu se objasniti njihovim tjelesnim statusom u odnosu na vrnjake

Djevojice koje rano sazrijevaju i djeaci koji kasno sazrijevaju imaju

potekoa zato to se u drutvu svojih vrnjaka osjeaju da im ne pripadaju

Dugorona praenja ovih adolescenata ipak pokazuju zapanjujue

preokrete u njihovoj sveukupnoj dobrobiti

Mnogi rano sazreli djeaci i kasno sazrele djevojice koji su bili toliko
oboavani u adolescenciji nerijetko postaju rigidni, neezadovoljni i
konformistiki orijentisani odrasli ljudi

Za razliku od njih, kasno sazreli djeaci i rano sazrele djevojice koji su u

adolescenciji bili pod stresom razvijaju se u nezavisne, fleksibilne i
kognitivno kompetentne i zadovoljne odrasle ljude

Adolescentni period koji potie samopouzdanje, ne unaprjeuje vjetine

koje su toliko potrebne za rjeavanje problema u odrasloj dobi

Bolna iskustva odrastanja u pubertetu koji se dogaa izvan uobiajenog

vremena doprinosi razvijanju svjesnosti, pojanjavanju ciljeva i veoj
stabilnosti osobe

Pubertet i afekt

Iako se burne promjene u raspoloenju adolescenata povezuju sa visokim

nivoom hormona, veze izmeu ove dvije pojave su veoma slabe

Adolescenti izvjetavaju o mnogo negativnijim raspoloenjima, u poreenju

sa djecom i odraslima

Negativna raspoloenja su esto povezana sa veim brojem negativnih

ivotnih dogaaja kao to su sukobi sa roditeljima, loe ocjene u koli ili
svae sa momkom ili djevojkom

Adolescentski osjeaji su, u poreenju sa osjeajima odraslih, manje

stabilni

Situacijski faktori zajedno sa hormonalnim promjenama utiu na nagle

promjene u raspoloenju kod adolescenata

Pubertet i adolescencija snano su povezani sa porastom sukoba izmeu

adolescenata i njihovih roditelja

Tokom puberteta i adolescencije i djeca i roditelji izjavljuju kako se osjeaju

manje bliskima

Ova udaljenost rezultat produenog procesa obrazovanja zbog kojeg

adolescenti due ostaju ovisni i u zajednici sa svojim roditeljima
psiholoka udaljenost je substitut za fiziki odlazak

Porastu porodinih tenzija moe doprinjeti i nova sposobnost rasuivanja

kod adolescenata

Razmirice se esto pojavljuju i iz razloga to djeca postaju tjelesno zrela i

zahtijevaju da ih se tretira kao odrasle osobe

Poremeaji ishrane

Anoreksia nervosa poremeaj prehrane uzrokovan kompulzivnim

strahom od debljine

Uestalost pojave anoreksie nervose se naglo poveava u zadnjih nekoliko

godina zbog kulturolokog velianja enske mravosti

Anoreksia nervosa je poremeaj vie svojstven djevojicama udio djeaka

je svega 10% (najee homoseksualni ili biseksualni mladii)

Najei uzrok anoreksie je potpuno iskrivljena slika vlastitog tijela

U naprednim stadijima anoreksije djevojice gube 25-50% ukupne tjelesne

mase

Oko 6% anoreksinih djevojaka umire zbog posljedica ovog poremeaja, ili

izvre samoubistvo

Vani faktori linosti, porodice, te kulture

Kulturoloki ideal mravosti naroito je utjecajan na sliku tijela djevojica

koje tjelesno rano sazrijevaju, te one predstavljaju najriziniju grupu

Anoreksine djevojke imaju izrazito visoke standarde za svoje ponaanje i

uspjehe, emocionalno su zakoene, i izbjegavaju prisne veze izvan
porodice

Iako izgledaju uzorne i primjerne, interakcije adolescentica sa svojom

porodicom otkrivaju probleme autonomije

esto majke ovih djevojaka imaju visoke standarde vezane uz tjelesni

izgled, postignua i drutvenu prihvaenost svojih keri, te se ponaaju
zatitniki i kontroliu ih

Najuspjeniji tretman je porodina terapija usmjerena na promjenu

interakcije roditelja i djeteta i promjenu njihovih oekivanja

Poraavajua injenica da se samo 50% anoreksinih djevojaka potpuno

oporavlja bez recidiva

Bulimia nervosa poremeaj hranjenja koji se sastoji od komponente

prejedanja nakon ega slijedi ienje organizma izazivanjem povraanja ili
laksativima

Bulimia je uestalija od anoreksie, a nekada je sa njom i povezana

Djevojke koje boluju od bulimie, svoje roditelje doivljavaju kao

neukljuene i emocionalno nedostupne

Bulimine djevojke se okreu hrani kako bi kompenzirale osjeaj praznine,

najee zbog minimalnog angamana roditelja u njihovom ivotu

Djevojke koje pate od anoreksije i bulimije imaju problema i sa

perfekcionizmom

Zbog osjeaja da im nedostaje samokontrola ne samo u jelu ve i u drugim

podrujima ivota, veoma esto to kompenziraju sitnim kraama i
zloupotrebom alkohola

esto se osjeaju krivima zbog svojih prehrambenih navika i oajniki ele

pomo

Iz tih razloga je bulimiu lake tretirati od anoreksije a terapija je usmjerena

na kreiranje grupa podrke, edukacije o prehrani i promjeni prehrambenih
navika

Spolna aktivnost

Veina problema vezanih uz seksualnost adolescenata rezultat je injenice

da roditelji nedovoljno informiu svoju djecu o seksu, i o tome uopte ne
razgovaraju u prisustvu dvoje djece adolescentnog uzrasta

Kada adolescenti ponu stvarati interesovanja za ovo podruje ivota,

informacije najee dobijaju od prijatelja, ili putem printanih i drugih
medija

Istraivanja pokazuju da dvije treine televizijskog programa sadri

seksualne sadraje

Veina ih spolne partnere prikazuje kao strastvene, samosvjesne,

spontane, sa malo osjeaja meusobne povezanosti

Adolescenti se kada je seksualnost u pitanju nalaze u nezavidnoj situaciji

s jedne strane odrasli uvijek naglaavaju kao je seks izvan braka lo, a ira
socijalna okolina velia uzbudljivost i romantinost tog ina
5

Znaajan postotak mladih ljudin je spolno aktivan dosta rano, prije 15-te
godine

Znaajni faktori su: rastava roditelja, ivot u porodici sa jednim roditeljem

ili roditeljem i njegovim novim partnerom, brojnost porodice, spolno aktivni
braa i sestre i vrnjaci, lo kolski uspjeh, nie tenje za obrazovanjem i
konzumacija alkohola, droga i delikvencija

Spolna aktivnost je uestalija kod djece iz porodica sa niim socioekonomskim statusom

Adolescenti koji izvjetavaju o dobrim odnosima sa roditeljima, i koji sa

njima otvoreno razgovaraju skloniji su odgaanju prvog seksualnog
iskustva i eoj upotrebi sredstava kontracepcije

Spolni identitet

Znaajan broja adolescenata je biseksualan ili u spolnom sazrijevanju

ostvare bar jedno biseksualno iskustvo

Naslijee znaajno doprinosi homoseksualnosti muka homoseksualnost

je ea sa majine nego sa oeve strane porodice

Nalazi sugeriu da bi mogla biti povezana sa X hromosomom jedan ili

vie takvih gena moe predisponirati jedan dio djeaka za
homoseksualnost

Odreeni hormoni i grupe njih odreuju uticaj prenatalnih spolnih hormona

koji modifikuju modane strukture na naine koji potiu homoseksualne
osjeaje i ponaanje

Vano je znati da utjecaj prenatalnih hormona mogu izmjeniti faktori

okoline

Istraivanja pokazuju da su homoseksualni djeaci obino kasniji po redu

roenja i imaju vie starije brae od prosjeka

Trudnoa i roditeljstvo u adolescenciji

3 faktora poveavaju incidenciju adolescentne trudnoe:

1. Efikasno spolno obrazovanje obuhvata premalo adolescenata

2. Ne postoje slube koje bi nudile adekvatne i besplatne uskluge
savjetovanja i kontracepcije
3. Mnoge porodice ive u siromatvu, to mlade ljude potie na rizina
ponaanja

Poveana drutvena prihvaenost samostalnog majinstva i uvjerenja

mladih majki da mogu ispuniti prazninu u ivotu raanjem djeteta

Danas sve manji postotak djevojaka daje djecu na usvajanje

Djevojke koje u tinejderskoj dobi postanu majke imaju veu vjerovatnou

da e biti siromane nego njihove vrnjakinje koje odgode raanje

One su obino imale roditelje koji nisu bili topli i emocionalno angaovani,
lo im je kolski uspjeh, konzumiraju droge i alkohol

Imaju modele samohranih roditelja u porodici, roditelja sa ogranienim

obrazovanjem i zaposlenou

ivjele su u okruenjima u kojima su i drugi adolescenti bili izloeni slinim

rizicima

ivot trudnih tinrjderki obino se oteava na tri sljedea naina:

1. obrazovno postignue
2. obrasci branoga statusa
3. ekonomske okolnosti

Ako adolscentica nakon roenja djeteta zavri kolu, izbjegne daljnja

raanja i nae stabilnog branog partnera dugorone tekoe u njenom
daljnjem ivotu mogu biti drastino smanjene

Prevencija

asovi o spolnom odgoju moraju biti informativniji

Pristup sredstvima kontracepcije

Ovisnost u adolescenciji

Mladi se ugledaju na odrasle u svom okruenju - piju kafu, pue cigarete,

uzimaju tablete

Upotreba sredstava ovisnosti odrava njihovu jaku radoznalost u vezi sa

ponaanjima koja podsjeaju na ponaanja odraslih

S ove take gledita adolescenti su psihiki zdravi, radoznali mladi ljudi

Prevencija - edukacija tinejdera o tetnosti droge i rad na socijalnim

vjetinama koje podstiu odolijevanje socijalnom pritisku vrnjaka

Kod ovisnika rehabilitacija podrazumijeva medicinski i porodini tretman

U tretmanu kljune take su rad na neadekvatnim porodinim odnosima,

na niskom samopotovanju, anksioznosti i impulsivnosti

Kognitivni razvoj u adolescenciji

Promjene u miljenju

Oko 11-te godine mladi ulaze u stadij formalnih operacija

Sposobnost apstraktnog, naunog miljenja

Hipotetiko-deduktivno miljenje - u problemskoj situaciji prvo stvaraju

optu teoriju o svim moguim faktorima koji mogu utjecati na ishod, a
onda dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza ta se moe dogoditi

Primjer sa uzicam razliite duine i predmetima razliite teine

Adolescenti u stadiju formalnih operacija dolaze do sljedeih hipoteza:

1. duina uzice
2. teina predmeta koji je na nju objeen
3. Promjene u miljenju

3. Koliko se predmet visoko podigne prije nego to je puten

4. Koliko jako je predmet gurnut

Presudna duina uzice

Djeca ranijih stadija nisu sposobna na ovakav nain testirati hipoteze

Testiraju pretpostavke ne odravajui konstantima

Djeca prije formalnog stadija nisu u stanju propozicijski razmiljati - ona ne

razumiju logiku nunost ove vrste rezonovanja - da valjanost
zakljuaka donesenih na temelju premisa poiva na pravilima
logike, a ne potvrdi u stvarnosti

ak i dobro obrazovani ljudi imaju problema sa propozicijskim miljenjem

( 40-60% ljudi ne uspijeva da rijei Piagetove zadatke koji poivaju na
propozicijskom miljenju)

U mnogim ruralnim i plemenskim drutvima formalno-opracionalni zadaci

se uopte ne savladavaju

Kognitivni razvoj sa aspekta obrade informacija

Predstavnici ove teorije slau se sa optim Piagtovim postavkama, ali

ujedno naglaavaju da miljenje postaje apstraktno zahvaljujui sljedeim
faktorima:

1. Panja - trajnija i bolje prilagoenja specifinostima izvoenja zadatka

2. Strategije - djelotvornije i poboljavaju pohranu, reprezentaciju i prisjeanje
3. Znanje - poveava se i time unaprjeuje strategije
4. Metakognicije - novi uvid u efiksne strategije rjeavanja problema
5. Kognitivna samoregulacija - bolja samokontrola nad procesima miljenja i
preusmjeravanja tokova miljenja
6. Kapacitet obrade informacija -poveava se

Sr ovog miljenja je usklaivanje teorije sa dokazima

Sposobnost razlikovanja teorije od dokaza i upotreba logikih pravila za

ispitivanje njihovog odnosa u sloenim situacijama poboljava se od
djetnjstva, u adolescenciji i kasnije u zreloj dobi

Razvoj naunog miljenja

Od velike je vanosti kapacitet obrade informacija koji se u ovom periodu

ivota poveava

Metakognicija - sposobnost predstavljanja teorije kao objekta miljenja, a

ne kao odraz stvarnosti

Unapreenje vjetina koje se odnose na usklaivanje teorije sa dokazima

pod velikim je uticajem formalnog obrazovanja

Ipak, naunom se miljenju ljude rijetko ui - umjesto toga uenici

vjebaju kako donijeti zakljuke koji slijede iz datih informacija, a
pri tom svoja vlastita iskustva i uvjerenja staviti na stranu

Nauno miljenje zahtijeva da matkognitivni kapaciteti budu

objektivni, a ne da slue u vlastite svrhe

Posljedice apstraktnog miljenja

Mnoge tipine rakcije adolescenata - svadljivost, usmjerenost na sebe,

neuviavne primjedbe i neodlunost - rezultat su neiskustva sa novim
sposobnostima rezonovanja
1. Svadljivost - kroz raspravu o porodinim pravilima i obiajima
adolsecnt postaje svjesniji razloga koji stoje u njihovoj podlozi i
vrijednosti svojih roditelja
2.

Postupno uviaju valjanost roditeljskih uvjerenja i mnoga prihvataju

kao vlastita

Nove mogunosti miljenja otvaraju put ka debatama i dugim raspravama

o razliitim drutvenim, moralnim i politikim pitanjima

2. Samosvjesnost i usmjerenost na sebe - novi oblik egocentrizma tinejderi razmiljaju o tome ta drugi misle i pojavljuju se slike iskrivljenih
odnosa sebe i drugih
3. Zamiljena publika - adolescenti msle da su u centru panje drugih
4. Lina bajka - preuveliano miljenje o sebi i svojoj vanosti ( misle kako su
jednistveni i posebni - variraju od vrhunca sree i dubine oaja i misle da ono to
oni doivljavaju niko drugi ne moe razumjeti

Sa boljim uspostavljanjem apstraktnog miljenja iskrivljeno gledite sebe

ne mora voditi u egocentrinost ve je izraz napretka u sposobnosti
zauzimanja perspektive o tome ta drugi misle

Idealizam i kritinost

Spolne razlike u kognitivnim sposobnostima

Iako se djeaci i djevojice ne razlikuju u inteligenciji razlikuju se u

specifinim sposobnostima

Djevojice - verbalne vjetine (lijeva modana hemisfera)

Spolni jaz u matematici - bioloko uslovljeno

Prostorno rasuivanje kod djeaka

Veliki znaaj drutvenog pritiska

Spolne razlike u kognitivnim sposobnostima

Maskulini i feminini kolski predmeti - samoispunjavajue proroanstvo

U posljednjim decenijama spolne razlike opadaju

Vrlo vano poticanje zanimanja i samopouzdanja djevojica za

matematike predmete

Vano da roditelji imaju nesterotipne vrijednosti za spolne uloge

Socijalni razvoj

Erikson - idenntitet

Mogui statusi identiteta:

Postignuti identitet -

Moratorij

Preuzeti ili zakljuani identitet

Difuzija identiteta

Samopoimanje - na poetku adolescencije opada, a potom raste

Moralni razvoj

Piaget smatrao da moralni razvoj prati intelektualni, i smatrao da prolazi

kroz dva iroka stadija:

Heteronomna moralnost - 5-10 godine ivota, pod autoritetom

drugoga, rezonovanje usmjereno na ishod a ne na namjeru

Autonomna moralnost - pravila nisu nepromjenjiva ve neto to

je s

Drutveno dogovoreno naelo

Kohlbergovo proirenje Piagetove teorije

Predkonvencionalna faza - postupci se procjenjuju posljedicama

Konvencionlna faza - konformisanje sa drutvenim pravilima

Postkonvencionalna faza - apstrakna naela

Spolne razlike u moralnom rasuivanju

Vanost faktora okoline - roditelji, kolovanje, interakcija sa vrnjacima,

karakteristike kulture

RANA ODRASLA DOB

Tjelesni razvoj

Bioloko starenje ili senecencija - pad u funkcionisanju organa i

sistema koji je univerzalan svim pripadnicima nae vrste

10

promjene jako variraju za razliite dijelove tijela, a neke strukture uopte

nisu pogoene starenjem

postoje mnoge individualne varijcije u procesu starenja

Starenje je usporeno procesom regeneracije organizma - stari dijelovi se

naeg tijela se zamijene tj. Sami sebe poprave

Energino vjebanje je znaajan pediktor dueg i zdravijeg ivota

Objanjenja biolokog starenja dijele se na dvije vrste:

1. Ona koja naglaavaju programirane efekte specifinih gena

Ideja dobijena posmatranjem krvnih srodnika koji pokazuju da je

dugovjenost porodina osobina;

Vjeruje se da ljudi direktno ne nasljeuju dugovjenost, ve nekoliko

faktora koji svojom interakcijom odluuju o tome da li e neko due ili
krae ivjeti

Geni starenja kontroliu odreene postupke kao to je sijeda kosa,

menopauza i sl

Oslobaanje slobodnih radikala - ukljueni u razliite poremeaje starenja

kao to su koronarne bolesti, rak, katarakta

2. Ona koja naglaavaju kumulativne efekte sluajnih dogaaja

stres, nain ivota isl.

Motorike vjetine - doseu svoj vrhunac izmeu 20 i 30 godine, a onda

poinju opadati

Iako se sportska aktivnost tokom zadnjih decenija poboljala, oni zadaci

koji zahtijevaju brzinu pokreta, eksplozivnu snagu, koordinaciju krupnih
motorikih pokreta - tranje, skakanje, tenis - svoj vrhunac dostiu u ranim
20-tim godinama

aktivnosti koje ovise o izdrljivosti, mirnoi ake i preciznoj motorikoj

kontroli - doseu vrhunac u kasnim 20-tim i ranim 30-tim godinama sposobnostima povezanim sa izdrlivou i preciznou treba due
vremena da se razviju

dokle god traje vjebanje (ak i u strosti) efekti slabo opadaju (2% po
deceniji)

Vaan je kontinuirani trening

Treniranje usporava i gubitak miia

Imunitet- kapaciteti imunolokog sistema pod uticajem su t-elija koje se

stvaraju u u kotanoj sri i sazrijevaju u timusu

B-elije koje nastaju u kotanoj sri hvataju antigene i omoguavaju

krvnom sistemu da ih unitava

Imunitet je u porastu do 20-te godine, a onda polako poinje da opada

11

Takav trend je rezultat prmjena u timusu koji je vei tokom tinejderske

dobi, a potom se smanjuje dok se u dobi od 50 godina jedva moe nai

Imunoloki sistem je u interakciji sa endokrinim i CNS-om

Tako npr.stres moe oslabiti imunoloke reakcije

Hormoni stresa mobiliu organizam, dok ga imunoloki sistem smiruje

Tjelesno zdravlje - stope obolijevanja i tjelesne invalidnosti rastu sa dobi

Prihod, obrazovanje i zanimanje pokazuju snanu povezanost sa svim

indikatorima zdravlja i bolesti

Longitudinalne studije pokazuju da obrazovani i situirani pojedinci obino

odravaju dobro zdravlje tokom najveeg dijela svojih zrelih godina, dok
zdravlje osoba sa niim primanjima i slabijim obrazovanjem dosljedno
opada

Zloupotreba sredstava ovisnosti- puenje i alkoholizam

Privreni odnosi

Dananji odrasli praktikuju vei broj spolnih izbora i ivotnih stilova kao to
je brak, vanbrana zajednica, i heteroseksualna i homoseksualna
orijentacija

Javno izraavanje spolnosti u literaturi i filmovima stabilno raste i izraava

dojam spolne otvorenosti vie nego ikad prije tako da se mladi nerijetko
pitaju da li neto proputaju

Odravanje intimne veze je lake kada ljudi dijele interese, vrijednosti,

stavove i kada ljudi koje oni poznaju odobravaju njihove izbore

Danas zabavljanje ee dovodi do zajednikog ivota, koje onda dovodi ili

do prekida ili do braka

Danas, za razliku od prije ljudi u kasnijoj ivotnoj dobi stupaju u brak, i

stopa razvoda je puno vea nego prije

Ipak, trend je da veina ljudi i danas uprkos ivotnim prilikama (prekid

veza, brakova) koje stvaraju mogunosti za vie seksualnih partnera,
veina ljudi ivot provede samo sa jednim

Sa porastom broja spolnih partnera zadovoljstvo spolnim ivotom jako

opada

Rezultati ovakvih istraivanja pobijaju injenice o braku kao neemu

seksualno dosadnom, i ljudima koji esto mijenjaju partnere kao onima koji
najvie uivaju

Spolno nasilje - procjenjuje se da je oko 13% ena doivjelo silovanje

Skoro 50% ena doivjelo je neki drugi oblik spolne agresivnosti

U veini sluajeva njihovi su zlostavljai mukarci koje one dobro poznaju

12

Mukarci koji se uputaju u spolne napade skloni su vjerovati u

tradicionalne spolne uloge, odobravati nasilje protiv ena i i prihvatati
mitove o silovanju

Nasilnici takoer imaju potekoa u tanom procjenjivanju drutvenog

ponaanja ena

Skloni su prijateljsko ponaanje percipirati kao zavodniko, asertivnost kao

neprijateljstvo, a otpor kao elju

Spolnoj prisili doprinose kulturoloke smjernice - naroito spolne razlike kad se mukarce od rane dobi potie da budu dominantni, agresivni,
kompetitivni a ene da budu submisivne, kooperativne i pasivne,
potkrepljuju se teme silovanja

Drutvena prihvatljivost nasilja takoe utie na lake pojavljivanje prilika

za silovanje koje se najee dogaa tamo gdje su dozvoljeni i drugi oblici
nasilja

Prevencija - efikasan sistem kanjavanja koji bi omoguio sankcionisanje,

terapija, socijalna mrea

Stres

Loe socijalne prilike, negativni ivotni dogaaji, svakodnevni problemi

imaju loe ishode za zdravlje

Stres ima jasne tjelesne posljedice

Dok mobilie tijelo za reakciju, die krvni pritisak, interferira sa

imunolokim sistemom (zato je povezan sa razliitim oblicima raka), i
odgovoran je za niz psihosomatskih bolesti

Mnogi zadaci rane odrasle dobi ine ovaj ivotni period posebno stresnim

Sredovjeni odrasli ljudi bolje se nose sa stresom nego mladi odrasli ljudi

Na stres pozitivno djeluje socijalna podrka koja traje cijelog ivota

(porodica) - pomoi mladim odraslim osobama koje su pod stresom da
uspostave i odre zadovoljavajue socijalne veze vano je podjednako kao i
bilo koja zdravstvena intervencija

Kognitivni razvoj

Post-formalno miljenje- kognitivni razvoj koji se javlja nakon razvoja

piagetovog formalnog miljenja

ak je i Piaget priznao mogunost bitnog napretka nakon formalnog stadija

miljenja

Teorije o post-formalnom miljenju pokazuju kako obrazovni, porodini, i

profesionalni izazovi potiu sve fleksibilniji nain razmiljanja

Teorija W. Perry-ja

Dualistiko miljenje - informacije koje, vrijednosti i autoritete ijelimo na

tane i netane, na dobre i lo , na mi i oni

13

Relativistiko miljenje - gledanje na znanje kao na dio miljenja;

posljedica toga je odustajanje od mogunosti apsolutne istine i usvajanja
shvatanja da postoji vie istina, pri emu je svaka od njih relativna u
odnosu na svoj kontekst

Ova teorija je utemeljena na uzroku kognitivnog napretka u

visosobrazovanih mladih osoba

Autor piznaje kako je prelazak sa dualizma na relativizam jerovatno

ogranien na ljude koji se suoavaju sa razliitim gleditima koja su tipina
za fakultetsko obrazovanje

Shaieva teorija

Prema ovoj teoriji ljudskoj kogniciji bi bilo teko da nadmai sloenost

piagetovog stadija formalnih operacija

Ulaskom u odraslu dob situacije u kojima ljudi moraju rasuivati postaju

sve raznolikije

Rezultat toga je da se ciljevi mentalne aktivnosti pomiu na na sticanje

znanja i na njihovu upotrebu

Prema ovoj teoriji razvojse odvija kroz kroz 4 sljedea stadija:

Faza sticanja (djetinjstvo i adolescencija) - usmjerena ka stjecanju

znanja; Kada ljudi prelaze iz stadija konkretnih operacija u formalni
stadij oni uglavnom razvijaju djelotvornije postupke za pohranu
informacija, njihovo kombinovanje i donoenje zakljuaka

Faza postignua (rana odrasla dob)- kognitivne vjetine se

prilagoavaju razliitim situacijama; posljedica toga je manje
usmjeravanje na sticanje znanja, a vie na njegovu primjenu u
svakodnevnom ivotu

problemi sa kojima se mladi ljudi susreu na poslu, u intimnim

odnosima i u odgoju djece nemaju samo jedno tano rjeenje. Da bi
bili uspjeni, mladi ljudi moraju prepoznati kontekst u kojem se
problemi javljaju

Faza odgovornosti - kognicije se ire na situacije koje

podrazumijevaju socijalne obaveze, koordinacija odnosa sa
partnerom, angaovanost oko podizanja djece, vea inicijativnost na
poslu, i izvravanje uloga u iroj zajednici. Najrazvijeniji oblik ove
vrste miljenja je izvrni stadij i karakteristian je za ljude ije su
obaveze postale jako sloene.

Reintegrativna faza (kasna odrasla dob) - kada se ljudi penzioniu

oni ponovo istrauju i reintegriraju svoje interese, stavove i
vrijednosti i koriste ih za maksimiziranje kvaliteta svog ivota.

Kako im je budunost kraa, potreba za stjecanjem znanja i

modeliranjem odluka se smanjuje.

Teorija Labouvie - Viefove

Ova teorija istie naine na koje adolescenti operiraju u svijetu mogunosti

14

Odrasla dob podrazumijeva prelazak sa hipotetikog na pragmatino

miljenje to je napredak tokom kojeg logika postaje sredstvom za
rjeavanje problema

Promjena u nainu razmiljanja motivisana je potrebom za specijalizacijom

Kada odrasli odaberu jednu od brojnih alternativa postaju svjesniji

ogranienja svakodnevnog ivota

Odriu potrebe da rijee kontradikcije i umjesto toga prihvataju

nedosljednost kao dio ivota i razvijaju naine razmiljanja koji se temelje
na nesavrenostima i kompromisu

Obrada informacija

Da bi osoba ovladala bio kojim sloenim procesom, potrebno je vrijeme

Osim to strunost unaprjeuje rjeavanje problema, ona je nuna i za

kreativnost

Kreativni porizvodi u odrasloj dobi razlikuju se od onih u djetinjstvu, ne

samo po tome to su orginalni, ve su i usmjereni na socijalne i estetske
promjene

Prelazak sa rjeavanja problema na pronalaenje problema kljuan je

faktor postformalnog miljenja koji je prisutan kod umjetnika i naunika

Studije sluaja pokazuju 10-godinje pravilo u razvoju kreativnosti

Kreativna postignua rastu u mlaoj odrasloj dobi, doseu vrhunac u

kasnim tridesetima ili ranim etrdesetima i onda postepeno opadaju

Ovo upuuje na to da je kreativnost vie karijerne, a manje hronoloke dobi

Kreativnost ima svoje korjene u strunosti, ali nisu svi strunjaci kreativni

Potrebne su i druge kvalitete, kao to je inovativni stil razmiljanja,

telerisanje vieznajnosti, poseban nagon za uspjehom i spremnost za
ekspermentisanje i ponovno zapoinjanje nakon neuspjeha

Kreativnost je viestruko determinisana osobina - kada je zajedniki

podupiru personalni i sitacijski faktori moe se protegnuti vie decenija i
protegnuti se u starost

Promjene u kreativnim sposobnostima

Testovi inteligencije, koji su pogodni za mjerenje uspjeha u koli, manje su

pogodni za procjenu kompetencija koje su relevantne za svakodnevni ivot
mnogih odraslih

Mjera praktinog znanja koja pokazuje procjenu kvalitete rjeenja za

probleme vezane uz posao, predviaju iznimna postignua na poslu

Kada propadaju modane strukture, inteligencija slabi - transverzalna

istraivanja pokazuju da je vrhunac uinka na testovima inteligencije u
dobi od oko 35 godine, nakon ega slijedi nagli pad

15

Postoje takoer rezultati istraivanja koji pokazuju a se uinak poveava

paralelno sa dobi

Seatlle-ovska longitudinalno-sekvencijalna studija (schaie, 1994-98)

Za razlike su uglavnom odgovorni efekti kohorte

U transverzalnim istraivanjima svaka nova generacija ima bolje zdravlje i

obrazovanje od prethodne

U Shaieovom istraivanju mlae osobe postiu bolje rezultate od onih

starijih

Tana slika koja se dobija iz longitudinalnih istraivanja je da verbalne i

ostale sposobnosti koje ovise od prethodno akumulisanog znanja, od rane
do srednje dobi se stalno poboljavaju, nakon ega slijedi nagli pad

Studiranje

Godine studiranja su fomativne- uticajnije su od bilo koje druge ivotne

dobi

Studenti sve bolje rezonuju o problemima koji nemaju jasno rjeenje i sve
bolje otkrivaju suprotne strane kompleksnih problema

Sve ih vie zanima literatura, istorijska, drutvena i politika pitanja, a

postaju tolerantniji i prema etnikoj i kulturokokoj raznolikosti

to studenti vie stupaju u interakciju sa vrnjacima, ali i sa onima koji nisu

direktno vezani za njihov studij, to je kognitivni razvoj napredniji

Psiholoka dobrobit studiranja je vea to se studenti vie zalau i

spremniji su uestvovati u nastavi, to je nastava zahtjevnija i zahtjeva
integraciju znanja iz vie razliitih kolegija, te to je vie kontakata sa
fakultetom

Izbor zanimanja

Biranje zanimanja je postupan proces koji poinje i prije adolescencije

Mladi ljudi prolaze kroz nekoliko faza razvoja profesionalnog interesa:

Faza matanja - poznato, glamurozno, uzbudljivo i nema veze s

krajnjim ishodom

Provizorna faza (rana i srednja adolescencija) - u obzir se uzimaju

interesovanja, te vlastite sposobnosti i vrijednosti

- Realistina faza (kasna aolescencija i rana odrasla dob) - do ranih dvadesetih

godina ekonomska i paktina stvarnost odrasle dobi ve su toliko blizu da ljudi
poinju da suavaju svoje izbore; potom ulaze u zavrni stadij kristalizacije, u
kojem se usmjeravaju na optu kategoriu zanimanja; prije nego se odlue za
jedno zanimanje obino eksperimentiu unutar jedne kategorije.

Faktori koji utiu na izbor zanimanja

1. Linost - ljude privlae ona zanimanja koja su komplementarna njihovim

linostima. Hollnd je identificirao 6 tipova linosti koji utiu na izbor zanimanja:

16

osoba sklona istraivanju - fiziar, antropolog, ininjer

drutvena osoba - savjetodavni rad, poduavanje

umjetnika osoba - pisanje, muzika, vizuelna umjetnost

Konvencionalna osoba - raunovodstvo, bankarstvo

Realistina osoba - graevina, geodezija

Poduzetna osoba - direktori, politiari

mnogi ljudi imaju mjeavinu nekoliko tipova linosti

odluke o zanimanju donose se u kontekstu porodinih utjecaja, mogunosti

obrazovanja i trenutnih ivotnih okolnosti

2. Porodini utjecaji - profesionalne aspiracije mladih ljudi jako koreliraju sa

zanimanjima njihovih roditelja

Osobe odrasle u porodicama visokog ses-a sklone su odabiru zanimanja

visokog statusa

Slinost izmeu roditelja i djece funkcija je obrazovnog postignua

Najbolji pojedinani prediktor uspjeha u zanimanju je broj godina proveden

u formalnom obrazovanju

Roditelji vieg ses-a djeci e dati reevantnije informacije o svijetu rada, i

imaju veze koje mladim ljudima mogu pomoi da steknu poloaj visokog
statusa

S radom povezane vrijednosti oblikuju se roditeljskin postupcima

Roditelji vieg ses-a skloni su unaprjeivati nezavisnost i znatielju, koje se

zahtijevaju za mnoga zanimanja visokog statusa

Roditelji nieg ses-a vie naglaavaju konformizam i poslunost

Poslovi koji se sviaju mladima uglavnom su slini poslovima njihovih

roditelja

Ostvarivanje zanimanja vieg od roditeljskog ses-a povezano je sa

roditeljskim pritiskom za dobrim uspjehom za dobrim uspjehom u koli i
poticanjem prema zanimanjima vieg statusa

3. Nastavnici - mnogo utiu na odbir zanimanja

Studenti imaju mnogo vie mogunosti razvijanja bliskih odnosa sa

nastavnicima nego njihovi vrnjaci koji nisu fakultetski obrazovani i na koji
vei utjecaj imaju roditelji

4. Spolni stereotipi - mlade ene sve vie izraavaju zanimanje za profesije koje
inae obavljaju mukarci

Rezultat ovoga su sve vee promjene u stavovima prema spolnim ulogama

i dramatian porast zapoljavanja majki, koje kerima slue kao uzor u
usmjeravanju prema karijeri

17

ene su ipak i dalje prisutnije u slabije plaenim, tradicionalno enskim

zanimanjima (socijalni rad, med. sestra isl.)

U skoro svim podrujima njihova postignua zaostaju za postignuima

mukaraca koji piu vie knjiga, dolaze do vie otkria, zauzimaju vodee
pozicije i proizvode umjetnika djela

Premda djevojice imaju manje ocjene nego mukarci one u kolu dolaze
mnje sigurne u svoje sposobnosti i s veom vjerovatnoom podcjenjivanja
svog postignua

Aspiracije akademski talentovanih ena tokom studija opadaju

Do druge godine studija ene u prosjeku pokazuju pad intelektualnih

sposobnosti

Takoer, ene se vie usmjeravau ka manje zahtjevnim karijeama zbog

brige oko kombinovanja profesionalne uloge sa porodinom, i zbog sumnje
u svoju vlastitu sposobnost

Aspiracije mladih ena rastu ako imaju profesionalno okruenje koje ih

ohrabruje da daberu ciljeve koji odgovaraju njihovim sposobnostima,
interesima i vrijednostima

5. Pristup informacijama o zanimanju - mladi ljudi visokih ambicija i malog znanja

rizini su za lutanja koji su propustili uiniti strateke izbore o tome kako mudro
uloiti svoje napore

PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI

Erikson- Prisnost - izolacija

Njegov rad pokrenuo istraivanja razvoja linosti odraslih osoba

Ova faza odnosi se na vane odluke pojedinca i mislima i osjeajima da se

trajno obvee drugoj osobi

Veina mladih ljudi tek je stekla ekonomsku neovisnost i mnogi su jo

zaokupljeni stvaranjem vlastitog identiteta

Prisnost zahtijeva jednim dijelom odricanje od tek steene neovisnosti i

njegovo redefiniranje kako bi se u njega integrisali interesi i vrijednosti
drugih osoba

Zrelost se oituje u uravnoteenju tih potreba

Bez osjeaja nezavisnosti ljudi se definiu samo u odnosu na svog partnera

i rtvuju vlastito samopotovanje i inicijativu

Bez prisnosti ljudi se suoavaju sa negativnim ishodom samoom i

zaokupljenou samim sobom

Siguran osjeaj prisnosti oituje se i u drugim prisnim odnosima

Mladi ljudi koji su u socijalnim odnosima ostvarili prisnost saradljivi su,

tolerantni, i prihvaaju razlike u porijeklu i vrijednostima

18

Ljudi sa osjeajem otuenosti oklijevaju u uspostavljanju bliskih odnosa jer

se boje gubitka vlastitog identiteta, kompetitivni su a ne kooperativni i
osjeaju se ugroenima kada im se drugi priblie

Prisnost je najvanije pitanje rane odrasle dobi

Levinsonova teorija

Teorija otkriva zajedniki put promjene tokom kojeg mukarci i ene na

donekle razliite naine pristupaju svojim razvojnim zadacima

Razvoj kao slijed kvalitativno razliitih era

Svaka era zapoinje prelaznim periodom koji traje oko 5 godina, zakljuuje
prethodnu eru i priprema osobu za sljedeu

Izmeu prelaznih perioda ljudi se nalaze u stabilnim fazama koje traju oko
7 godina

Tokom stabilnih faza izgrauju se stabilne strukture kojima je cilj

usklaivanje unutranjih linih i vanjskih drutvenih zahtjeva, te kao
rezultat toga poboljanje kvaliteta ivota

Na kraju svakog perioda ljudi preispituju postojee strukture i zapoinju

novi period

ivotna struktura temeljna organizacija ivota neke osobe koja se sastoji

iz odnosa sa znaajnim drugima pojedincima, grupama, institucijama

ivotna struktura moe imati vie dijelova mali dio njih je centralni
obino brak i zanimanje

Rana odrasla dob je period najvee energije, kontradikcija i stresa

Donose najvee zadovoljstvo, ali zahtijevaju i najvee odluke

Uloga mentora

Prelazni period 30-tih godina

Mladi ponovo preispituju svoje ivotne perspektive

Mukarci rijetko mijenjaju prioritette porodica i karijera

ene usmjerene na karijeru to ee ine

Za mukarce i ene bez zadovoljavajueg profesionalnog i porodinog

ivota ovaj period moe biti krizan

Mukarci se u ovom periodu obino smiruju fokusirajui se na njima vane

stvari

Za ene ovo je intenzivan period usklaivanja odnosa i karijere

Mnoge ene srednje dobi ne postiu stabilnost koja je tipina za mukarce

u srednjim godinama postizanje profesionalne zrelosti i preuzimanje vie
odgovornosti u drutvu

Valliantova teorija prilagodbe na ivot

19

Porie postojanje strogog, sa dobi povezanog raasporeda promjena

Kvalitet odnosa sa okolinom oblikuje ivotni tok

Konsolidacija sa eriksonovim fazama

Dvadesete godine usmjerene na preispitivanje identiteta, a tridesete

usmjerene na karijeru

tokom etrdesetih godina ljudi se povlae iz individualnih karijera i postaju

generativniji - posveujui se drugima i vodei ih

Tokom 50-tih i 60-tih godina postaju uvari znaenja kulture i izraavaju

zabrinutost za budue generacije

Zapaanja odnose se na obrazovane mukarce i ene

Ogranienja teorije zakljuci se temelje na ljudima roenim u prvih 20

godina prolog vijeka

U uzorak bili ukljueni i manje obrazovani mukarci, a neobrazovane ene

niskog SES-a nisu bile predmet ove studije

Potrebna istraivanja novih generacija mukaraca i ena razliitog

kulturolokog porijekla i SES-a

Socijalni sat

Socijalni sat s dobi povezana oekivanja ivotnih dogaaja poput

zapoljavanja , stupanja u brak, roenja djeteta, odlaska u penziju

Sva drutva imaju vremenski raspored za ostvarivanje glavnih razvojnih

zadataka

Pridravanje ili nepridravanje tog vremena moe jako uticati na

samopotovanje zato to odrasli vre socijalna poreenja uporeujui
napredak u svojim ivotima sa napretkom brae, prijatelja i kolega

To posebno vrijedi za postignua na porodinom i poslovnom planu

Odrasle osobe kada zaostaju za vremenskim rasporedom ivotnih dogaaja

doivljavaju odreenu psiholoku nelagodu

Pridravanje socijalnog sata u odrasloj dobi podrava samopouzdanje garantuje angaman u drutvenom radu, razvoj vjetina i jaanje
sposobnosti sebe i drugih

Stabilnost drutva ovisi o tome ima li ono ljude koji se pridravaju obrazaca
socijalnog sata

Bliski odnosi

Partneri se obino upoznaju na mjestima gdje se susreu ljudi njihovih

godina, etnike pripadnosti i ses-a

Ljudi obino biraju partnere koji im nalikuju u drugim pogledima

stavovima, osobinama, obrazovnim planovima, inteligenciji, fizikim
karakteristikama isl

20

Partneri imaju komplementarne osobine jedan je vie drutven, jedan je

znatieljniji,

Kada takve razlike dozvoljavaju svakoj osobi da zadovolji svoje line

preferencije, to doprinosi njihovoj kompatibilnosti

Poveanjem slinosti meu partnerima raste osjeaj zadovoljstva odnosom

i vjerovatnost da e par ostati zajedno

ene i mukarci se razlikuju u vanosti koju pridaju odreenim

karakteristikama pri odabiru partnera

ene veu panju pridaju inteligenciji, ambicioznosti, finansijskom statusu i

moralnom liku osobe

Mukarci veu panju pridaju tjelesnom izgledu i domainskim kvalitetama

osobe

ene preferiraju partnera iste dobi ili malo starijeg, dok mukarci
preferiraju mlae ene

Altzernativno gledite socijalnog uenja spolne uloge jako utiu na

kriterije pri odabiru partnera

Mukarci od djetinjstva ue biti asertivniji i nezavisniji, a to su osobine koje

u svijetu rada vode ka uspjehu

ene stiu njegujua ponaanja koja olakavaju brigu o drugima

U mlaim generacijama postoji vea ravnopravnost meu spolovima

Da bi romansa dovela do tajnog partnerstva, mora se dogoditi u pravo

vrijeme

Komponente ljubavi triangularna komponenta ljubavi koja podrazumijeva

prisnost, strast i razumijevanje

Prisnost emocionalna komponenta- obzirna komunikacija, razumijevanje,

briga za tuu dobrobit

Obvezivanje kognitivna komponenta- da bi se ljubav odrala treba

postojati odluka za to

Obvezivanje je kljuna komponenta koja odluuje da li e odnos opstati

Oblici privrenosti radni modeli

Sigurna privrenost dre sebe dopadljivima i lakima za upoznavanje

uivaju u prisnosti i ne brinu o tome da e ih partner napustiti , opisuju
ljubav u terminima sree i prijateljstva, strategije za rjeavanje problema
su konstruktivne

Izbjegavajua privrenost roditeljska zahtjevnost, neprijateljstvo i

kritinost nezavisnost, nepovjerenje i strah od prevelike bliskosti,
uvjerenje da ih drugi ne vole, dominacija ljubomore i prezatienosti, skloni
mijenjenju partnera

21

Opirua privrenost nepredvidivo i nepravedno ponaanje roditelja

potreba za potpunim stapanjem sa drugom osobom, briga da vlastiti
osjeaji ne preplave partnera, zahtijevnost u odnosu ljubomora i
emocionalna nestabilnost, brzo izraavanje straha i ljutnje, otkrivanje
informacija o sebi u neprikladno vrijeme

Prijateljstva i usamljenost

Kao i partneri, i prijatelji su meusobno slini po faktorima koji doprinose

zajednikim interesima, stavovima i potrebamaa time i zadovoljstvu iz
prijateljstva

Razlika u prijateljstvima izmeu mukaraca i ena

Braa i sestre

Ljudi koji oekuju da e ostvariti bliske odnose, a to se ne dogaa obino se

suoavaju sa usamljenou

Usamljenost je odraz nezadovoljstva izmeu socijalnih odnosa koje ljudi

imaju spram onih koje oekuju

Ljudi se osjeaju usamljenima jer nisu stupili u brak ili nemaju

zadovoljavajue prijateljstvo

Usamljenost dosee svoj vrhunac u adolescenciji i ranim 20-tim godinama,

nakon ega ravnomjerno opada do 70-tih godina

S dobi ljudi lake podnose samou i koriste je u pozitivne svrhe da izotre

svijest o svojim linim strahovima i potrebama

Razdvojeni, rastavljeni ili udovi-ce su vie usamljeni od vrnjaka koji ive sa

svojim partnerima

Usamljenosti pridonose i karakteristike linosti jer srameljivi i socijalno

anksiozni ljudi doivljavaju vei stepen usamljenosti

Porodini ciklus

Slijed stadija koji su karakteristini za veinu porodica irom svijeta

Tradicionalni brakovi podrazumijevaju jasnu diobu uloga ene i mua,

mukarac je glava porodice i njegova primarna uloga je da porodici
omogui egzistenciju

Egilitarni brakovi mu i ena su ravnopravni zajedno dijele mo i autoritet

Zadovoljstvo u braku spolne razlike u u korist mukaraca

Brak je vie povezan sa tjelesnim i mentalnim dobicima mukaraca slijed

koji proizlazi iz osjeaja privrenosti, pripadanja i socijalne podrke

Na mentalno zdravlje ena vei utjecaj ima kvalitet odnosa

Iako su u braku ene i ee rtve zlostavljanja, mukarci i ene su i rtve i

zlostavljai

U prolosti su emne imale malo moi u drutvu i braku, a status ene je

proizlazio iz statusa mua
22

Ovaj status ima duboke korjene i danas utie na odnose u braku

ene i danas smatraju da mukarci trebaju biti obrazovaniji od njih i vie

zaraivati i obratno

Veina ena smatra da treba po nstatusu i inteligenciji biti inferiorna u

odnosu na svog mua

ene esto rtvuju svoje sposobnosti za dobrobit braka i tako gube dio
sebe

Mukarci se pak vie orjentiu na finansijsku brigu o porodici i tako gube

porodinu funkciju odgajatelja

Mnogi mladi imaju mitsku sliku o braku koja je daleko od stvarnosti da:
1. Tokom prve godine braka zadovoljstvo ivotom raste
2. Najsnaniji prediktor zadovoljstva u braku je tjelesna privlanost
3. Ako postoji ljubav, partneri instiktivno znaju ta je onom drugom potrebno
4. Ljubav u braku je bezuslovna ljubav

Mladi koji imaju religijske poglede na brak kao na svetinju rjee u njega
ulaze sa nerealnim oekivanjima, i sposobniji su se nositi sa nesuglasicama

Potreba kolskih predmeta za obrazovanje o porodinom ivotu

Roditeljstvo

Pitanje individualnog izbora

Za mnoge iskustvo koje nudi najvei smisao u ivotu

Odluka o roditeljstvu ovisi o finansijskom stanju, linim i religijskim

vrijednostima i zdravstvenom stanju

Mnogi na roditeljstvo gledaju kao na finansijsko optereenje i na gubitak

slobode

Ako postoji velika razlika izmeu odgojnih vrijednosti partnera roditeljstvo

nje esto uzrok smanjenja branog zadovoljstva

Dijeljenje brige oko djeteta predvia veu branu sreu

Odgaanje raanja olakava prelaz u roditeljstvo

Daljnja raanja u padu zbog vee usmjerenosti ena na karijeru

Manja porodica pospjeuje interakciju djeteta i roditelja

Takvi roditelji su strpljiviji

Vea razlika izmeu djece pospjeuje harmonizaciju odnosa

Manja porodica je povezana sa veim branim zadovoljstvom, zdravijom

djecom, inteligentnijom i boljom u koli

23

Povezano sa ses-om ako s-a negativni efekti mnogobrojnih porodica

otpadaju

Odgoj malog djeteta je moan izvor razvoja odrasle osobe

Roditeljstvo iri emocionalne kapacitete roditelja i obogauje im ivot

Istraivanja pokazuju da roditeljstvo poveava osjetljivost za tue osjeaje

i potrebe, toleranciju i samopouzdanje i odgovornost

Samaki ivot

Prednosti su sloboda i pokretljivost

Nedostaci su usamljenost, ogranien drutveni ivot, smanjen osjeaj

sigurnosti i iskljuenost iz ivota branih parova

Mukarci imaju vie problema sa tjelesnim i mentalnim zdravljem nego

ene koje se lake prilagode samakom ivotu

ene imaju veu socijalnu podrku koju dobijaju kroz intimna prijateljstva
sa drugim enama

Kohabitacija

ivotni stil nevjenanih brakova

Kohabitacija kao priprema za brak ili alternativa za brak

Karakteristike linosti mogu doprinjeti ishodima negativnim za kohabitaciju

manja sklonost dijeljenja obaveza, rjeavanja problema, ujedinjavanja
finansija

Kohabitacija moda smanjuje motivaciju da se u odnosu razvijaju

djelotvorne vjetine razrjeenja sukoba

Ipak ljudi koji kohabitiraju nakon razvoda paljivo testiraju uspjenost

novog odnosa

Vani razvojni dogaaji

razvod

ponovni brak

pomajke i pooimi

samohrani roditelji

karijera mukarci obino imaju kontinuiranu, a ene diskontinuiranu

karijeru

vaan osjeaj samoefikasnosti, istrajavanje i socijalne vjetine

24