FILOZOFIJA

Filozofija gr. filein (ljubiti), sofia(mudrost) 'ljubav prema mudrosti' , tenja

prema mudrosti
-

vrsta racionalnog objanjavanja svijeta koja poiva na argumentaciji, a ne

na empirijskom ili formalnom dokazivanju
jedina metoda spoznavanja u filozofiji je miljenje
bavljenje nedokazivim
Platonova alegorija o pilji ljudi kao sunji robovi svojih osjetila,
svakodnevnog iskustva, vjerovanja i navika, pitanje moemo li se u to
pouzdati Platon tvrdi da filozofija moe'izvui ljude iz pilje'
Camus mit o Sizifu apsurd (poloaj ovjeka u svijetu koji karakterizira
ljudska potreba za racionalnim objanjenjem svijeta, svoenjem svijeta na
ljudske kategorije i injenica da je svijet iracionalan u takvom se svijetu
ovjek osjea strancem
Nagel 'to sve to znai?' filozofija se razlikuje od znanosti i
matematike, oslanja se samo na miljenje, glavni zadatak filozofije jest
ispitati i razumjeti ideje kojima se svakodnevno koristimo, a da o njima ne
razmiljamo

Filozofske discipline:
FILOZOFSKA DISCIPLINA
METAFIZIKA
Opa metafizika

ontologija

Fil.kozmolo
gija
Posebne metafizike
Fil. teologija
Fil.
psihologija
EPISTEMOLOGIJA
ETIKA
FILOZOFIJA POLITIKE
ESTETIKA

PITANJA I PROBLEMI
Bavi se svijetom kao cjelinom i postojanjem u
najopenitijem smislu.
to uope realno postoji, to je postojanje, to je bie,
bit?
Problemi nastanka i strukture fizikog svijeta
Problem boga
Filozofija uma ili filozofska antropologija
znanje
moral
Problemi politike zajednice
Problem lijepoga (umjetnost, estetska vrijednost)

Povijest filozofije:
GRKA FILOZOFIJA

HELENISTIKORIMSKA
FILOZOFIJA

SREDNJEVJEKOV
NA FILOZOFIJA

NOVOVJEKOVNA
FILOZOFIJA

a) kozmoloko r.
1. miletska kola
(Tales, Anaksimen,
Anaksimandar)
2. pitagorovska kola
(Pitagora)
3. Heraklit
4. elejska kola
(Parmenid, Zenon)
5. atomizam
(Demokrit, Leukip)
6. Anaksagora,
Empedoklo
b) antropoloko
razdoblje
sofisti Protagora,
Gorgija
Sokrat, Platon,
Aristotel

a) stoici (Zenon iz
Kitiona, Krizip,
Seneka, Marko
Aurelije)
b) skeptici (Piron)
c) epikurejci
(Epikur)
d)
neoplatonizam
(Plotin)

a) patristika
(Aurelije Augustin)
b) skolastika
(Anzelmo iz
Canterburyja,
Petar Abelard,
Albert Veliki, Toma
Akinac, Ockham)

a) renesansa
b) racionalizam
(Descartes, Spinoza,
Leibniz)
c) empirizam (Hobbes,
Locke, Hume)
d) prosvjetiteljstvo
(Voltaire, Rousseau)
e) klasini njemaki
idealizam (Kant, Hegel)
Schoppenhauer, Marx,
Kierkegard, Nietzsche,
Bergson, Husserl, Jaspers,
Heidegger, Sartre, Russell,
Wittgenstein, Ayer

SVIJET
-

cjelina svega postojeeg

svijet moe biti i vanjski svijet koji ukljuuje sve fiziko, ali ne i um
pitanja o svijetu pripadaju ontologiji (metafizici) to je postojanje, to
uope postoji, to su bia, zato uope neto postoji?; je li svijet nastao ili
je oduvijek, ako je nastao, kako je nastao, je li stalno isti ili se mijenja,
kakva je priroda toga svijeta? itd.
Aristotel: objasniti svijet znai otkriti osnovne uzroke i principe na kojima
on poiva

Monizam sve to postoji nije nita drugo nego jedan oblik ili manifestacija
jednog principa
a) materijalizam temeljni princip ili supstancija je materija
b) idealizam temeljni princip nije materijalan
predsokratovci 'objasniti svijet znai pronai njegovo poelo (arche, lat.
principium)iz kojeg je sve nastalo i na koje se sve moe svesti'
Tales sve nastalo iz vode i stoga je voda u temelju svakog pojedinanog bia
Anaksimen smatrao da je sve nastalo iz zraka
Anaksimandar drao da poelo ne moe biti nijedan od poznatih 4 elementa
(voda, vatra, zrak, zemlja), nego aperion (neto openitije iz ega elementi
nastaju)
Demokrit i Leukip sve se da svesti na atome (atomisti) pojedinana bia se
razlikuju po strukturi atoma

Josip Ruer Bokovi materiju ine toke , nedjeljive toke bez dimenzija koje
su meusobno odijeljene, izmeu estica djeluje interaktivna sila, ako je
udaljenost izmeu estica vea, rije je o privlanoj sili, ako se udaljenost smanji,
pretvara se u odbojnu - teorija dinamikog atomizma ; atomi imaju
protenost (kretanje)

PLATON
sve se da razvrstati na 3 razine:
-

IDEJE (nematerijalne, nepromjenjive, vjene i nestvorene, ukljuuju samo

bitna svojstva, svakoj vrsti bia odgovara jedna ideja idealistika
filozofija ideje u osnovi svega, bia koja postoje u stvarnome svijetu tek
su kopije, slike ili odrazi ideja)
POJEDINANA BIA (materijalna i stvorena, stvorena tako to je njihov
tvorac (ovjek) oponaao ideju toga bia) i PRIRODNA BIA (tvorac im je
demiurg bog stvoritelj)
TREI NAKON PRIRODE (umjetniki proizvodi nastali oponaanjem
materijalnih predmeta, kopija kopije

2 svijeta:
-

fiziki, prirodni, promjenjivi materijalni svijet u kojem prebivaju sva

materijalna bia
metafiziki svijet u njemu se nalaze ideje (transcendentne su u odnosu
na pojedinana bia) temelj svijeta

ARISTOTEL
-

polazi od kritike Platonu - bitna svojstva pojedinanih bia su izvan njih

samih, ideje koje nisu uope prisutne u pojedinanim biima, ve se nalaze
u metafizikom svijetu ako pojedinano bie mora imati bitna svojstva da
bi uope bilo to jest, kako je onda mogue da nisu u biu ako svojstva
nisu u biu, ono ih ni nema
supstancija kao osnova svijeta ispod ili iza supstancija nema niega
konkretno pojedinano bie, ono emu se mogu pripisati razliita svojstva
svaka supstancija ima svoju materiju (ono od ega je bie sastavljeno) i
formu (bitna svojstva)
sva materijalna bia podlona kretanju
dvojako postojanje materije: potencijalno (svako bie ima potencijal
postati neto drugo) i aktualno (egzistencija bia ono to to bie u tom
trenutku doista jest)
zbivanje prijelaz iz potencijalnog u aktualno; za zbivanje potreban
nekakav vanjski uzrok

10 kategorija:
-

supstancija to?
kvaliteta Kakav?
kvantiteta Koliko?
relacija Uodnosu prema emu?

vrijeme Kada?
mjesto Gdje?
poloaj U kakvom se poloaju nalazi?
stanje U kakvom se stanju nalazi?
djelovanje to radi?
trpljenje to trpi?

filozofski sustav:
Dio filozofskog
sustava
Vrsta spoznavanja
Predmet

Filozofske discipline

Teorijska
filozofija
Znanost
Temeljna naela
zbilje (drukije,
nepromjenjivo,
nuno)
Metafizika, fizika

Praktika
filozofija
Razboritost

Poetika filozofija
umijee

Ljudski svijet (promjenjivo)

Ljudsko
Ljudsko stvaranje
djelovanje
(poesis)
(praxis)
Etika, ekonomika,
poetika
politika

Uzroci: - nijedno se pojedinano bie ne kree samo od sebe

1.
2.
3.
4.
-

MATERIJALNI UZROK graa od koje je bie napravljeno

FORMALNI UZROK bitna svojstva
UZROK KRETANJA ono to je stvorilo bie/stvar
FINALNI UZROK svrha
teleoloka slika svijeta sve ima svoju svrhu (neemu tei)
bog ista forma, krajnja svrha, nepokrenuti pokreta

HEGEL
-

tvrdi da je u osnovi svega nematerijalni princip; ponekad ga zvao um,

ponekad ideja
um ili ideja su ontoloke kategorije
sva bia manifestacije uma/ideje
za razliku od Platona, ija ideja je transcendentna (izvan), Hegelova je
unutar bia (imanetna)
pojedinana bia su tek pojave, prolazne, raaju se i umiru, nastaju i
nestaju, a um je ono zbiljsko, vjean, samo on nuno postoji: priroda
svijeta, bit
zbivanje jedno od kljunih koncepata
povijest proces razvoja cijelog svijeta
dijalektika struktura procesa po kojem je uspostavljen svijet teza,
antiteza, sinteza (etape)
filozofija kao zavretak povijesti

Filozofski sustav:
LOGIKA:
-

nauk o bitku
nauk o biti

nauk o pojmu

FILOZOFIJA PRIRODE:
-

mehanika
fizika
organika

FILOZOFIJA DUHA:
-

subjektivni duh (antropologija, fenomenologija, psihologija)

objektivni duh (pravo, moral, udorednost)
apsolutni duh (umjetnost, religija, filozofija)

NIETZSCHE
-

sugerira da iza svega stoji jedno, neka vrsta energije koja proima sve i
koju zove 'volja za mo'
voluntarizam ontoloka monoistika koncepcija prema kojoj se u
temelju svega postojeeg nalazi neka vrsta volje
svijet nema smisla suprotnost teleolokom stajalitu
neprestano nastajanje i nestajanje bez krajnjeg cilja

DESCARTES
-

dualizam uenje prema kojem je u temelju bia ne jedan, ve dva

meusobno neovisna principa, od kojih je jedan materijalne, a drugi
nematerijalne prirode
supstancija causa sui (ono to je samo sebi uzrokom)
supstancija je jedino ono to je stvoreno od boga
2 supstancije; svaka ima svoj atribut (bitno svojstvo):
TJELESNA protenost (zauzimanje prostora) res extensa
MISAONA - miljenje res cognitans
supstancije jedna o drugoj neovisne, nemogue ih je svesti jednu na drugu
pojedinana bia su modusi (oblici) ili jedne ili druge supstancije
(materijalna bia su modusi tjelesne supstance, nematerijalna su modusi
misaone supstancije)
dva nezavisna svijeta ija je poveznica bog
problem: svesti ovjeka na jednu supstanciju epifiza (povezuje duh i
tijelo) problem: je li epifiza modus tjelesne ili misaone supstancije?

SPINOZA
-

slae se s Descartesom da je supstancija causa sui

dri da je supstancija samo jedna: bog ili priroda

bog natura naturans

priroda natura naturata
panteizam uenje prema kojem je bog identian svijetu (Deus sive
natura bog ili priroda)
rjeava problem Descartesovog dualizma miljenje i protenost atributi
su iste supstancije, materijalna i nematerijalna bia modusi su jedne
supstancije
determinizam sve je odreeno, determinirano; u svijetu ne postoji
sluaj, ve se sve zbiva po nunosti (tzv. tvrdi determinizam), sve ima neki
vanjski uzrok

HERAKLIT
-

sve se neprestano kree panta rei

metafora vatre, plamena
svijet je vjean, ali je i neprestance drugaiji
kretanje je svaka vrsta promjene, od kojih je najznaajnija nastajanje i
nestajanje nastajanje je prelazak iz nebia (nepostojeeg) u bie
(postojee), a nestanak ono obrnuto
kozmos ureen, harmonian svijet (jedinstven svijet u kojem su
razliitosti mnotva pojedianih bia pomirene, usklaene)
taj red posljedica djelovanja logosa (kozmikog zakona koji upravlja svime,
racionalni princip koji proima sve, a u ovjeku je prisutan na osobit nain)

DEMOKRIT
-

atomist
atomi se kreu u praznom prostoru, nita ih nije pokrenulo, oduvijek se
kreu
sudaraju se u praznom prostoru, ako su sukladni, spoje se i nastaju bia, a
ako nisu, odbiju se
prazan prostor je ono u emu nema niega (=Heraklitovo nebie)

PARMENID
-

pripadnik elejske kole

za zbivanje potrebno 'nita'
zbivanje je puka iluzija zahvaljujui varljivosti naih osjetila

ZENON
-

paradoksi nema zbivanja

paradoks o Ahileju i kornjai

Nunost i sluajnost sluajno se moglo i ne moglo dogoditi, nuno je neizbjeno;

pitanje postojanja slobodne volje
Holbach dri da ne postoji nita, osim materije i kretanja, a u prirodi je sve
kauzalno determinirano, ukljuujui i ljudske postupke
libertarijanizam uenje koje odbacuje determinizam na podruju ljudskih
voljnih aktinosti tvrdei kako su nai postupci posljedica slobodne volje
indeterminizam uenje prema kojem nije sve to se zbiva posljedica nunosti,
odbacuje determinizam
determinizam sve je odreeno
kompatibilizam 'meki determinizam', uenje prema kojem su determiniranost
fizikoga svijeta i ovjekova slobodna volja spojivi

logiki pozitivizam: filozofija Bekog kruga iji su zastupnici drali da su svi

iskazi koji se ne mogu provjeriti besmisleni, stoga ne pripadaju znanju, tako je
radikalno osporena ne samo tradicionalna metafizika, ve i one filozofske
discipline koje su po svojoj prirodi normativne, a ne deskriptivne, poput etike ili
filozofije politike jedino relevantno znanje je ono znanstveno jer se jedino ono
sastoji od iskaza koji se mogu verificirati
Wittgenstein iskazi slike stvarnosti, a istiniti iskazi o svijetu u potpunosti
pripadaju prirodnoj znanosti