Prikazi znanstvenih i strunih skupova /

Reviews of scientific and professional conferences

Etiki aspekti dobrobiti ivotinja

(Beograd, 21. lipnja 2012.)
Tribina Bioetikog drutva Srbije (BDS) pod nazivom "Etiki aspekti dobrobiti ivotinja" odrana je 21. lipnja 2012. u beogradskom Domu omladine. To je jo jedna u
nizu javnih tribina koje od poetka 2012. godine Bioetiko drutvo Srbije organizira u Domu omladine svakog 21. u mjesecu u 19 h. Podsjetimo da je 21. oujka
odrana javna tribina o komplementarnoj medicini u Srbiji, a 21. svibnja javna tribina o bioetikim aspektima potpomognute reprodukcije.
U uvodnom predavanju je organizatorica i moderatorica tribine o etikim aspektima dobrobiti ivotinja prof. dr. Marijana Vuini (Fakultet veterinarske medicine
Univerziteta u Beogradu) izloila osnovne principe te etike aspekte dobrobiti ivotinja. Naime, profesorica Vuini podsjetila je na injenicu da usprkos tome to Republika Srbija posjeduje Zakon o dobrobiti ivotinja od 2009. godine, vei dio stanovnitva jo uvijek nije upoznat ne samo sa sadrajem Zakona, nego ni sa
znaenjem termina "dobrobit". Kako upuuje profesorica Vuini, dobrobit se moe
razliito definirati: najprije kao pokret za zatitu ivotinja, zatim kao znanstvena disciplina koja izuava mehanizme osiguranja kvalitete ivota ivotinja u zajednici s
ovjekom kao njihovim korisnikom, te kao stanje organizma ivotinje koje ukazuje
na stupanj do kojeg se ivotinja prilagoava uvjetima ivota koje je za nju osigurao
ovjek koji je iskoritava. Dakle, dobrobit ivotinja nije ljubav prema ivotinjama,
ve se odnosi na sveobuhvatan i najkompleksniji nain ouvanja fizike, psihike i
genetske cjelovitosti samih ivotinja i ovjeka kao krajnjeg korisnika svih blagodati
koje mu ivotinje pruaju u zamjenu za vlastiti ivot. Ako je etiki opravdano koristiti ivotinje, onda bi to trebalo uiniti tako da se ivotinjama ne nanose neprijatna
tjelesna i emocionalna iskustva koja im tete, a koja mogu biti tetna i za ovjeka,
bilo da se radi o ivotinjama koje slue za proizvodnju namirnica za ovjeka, za pronalaenje i ispitivanje lijekova, za sport, razonodu ili zabavu zakljuuje prof. Vuini. U svom predavanju, organizator i moderator tribine, predsjednik Bioetikog
drutva Srbije prof. dr. Zoran Todorovi (Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu) izloio je osnovne postulate, te etike i bioetike aspekte dobrobiti oglednih ivotinja. Naime, znanstveni rad sa ivotinjama i eksperimenti na ivotinjama u svim
razvijenim zemljama regulirani su, manje ili vie, preciznim zakonskim propisima,
kojima je odreena procedura koju bi istraivai trebali slijediti i koliko je mogue

517

JAHR Vol. 3 No. 6 2012

ne izlagati ivotinje nepotrebnom bolu. U Velikoj Britaniji je, naznaio je profesor

Todorovi, jo 1876. godine donesen zakon kojim se reagiralo na okrutnost prema
ivotinjama namijenjenim za eksperimente (The Cruelty to Animals Act) i koji je bio
dugo na snazi. Sudionicima tribine profesor Todorovi predoio je i tri principa poznata kao kratica 3R (Replacement, Reduction, Refinement), uvrtena u zakone kojima
se regulira oblast ivotinja namijenjenih eksperimentima. Dakle, rije je o zamjeni
eksperimenata na ivotinjama alternativnim istraivakim postupcima, o reduciranju broja ivotinja koje se koriste u eksperimentima, te o rafiniranom, odnosno profinjenom tretmanu u kome ivotinje ne trpe bol itd. Profesor Todorovi podsjetio je
i na formiranje prvog etikog komiteta u SAD-u u Seattleu 60-ih godina XX. stoljea, kao prvog autentinog bioetikog pluriperspektivnog tijela koje je trebalo odluiti kome e od 15.000 bubrenih bolesnika, koliko ih je tada bilo u tom gradu, biti
dostupan prvi i tada jedan jedini aparat za dijalizu. Ubrzo je praksa formiranja etikih komiteta postala uobiajena irom SAD-a, a kasnije i u Europi i svijetu, istaknuo je profesor Todorovi.
Profesor Todorovi i profesorica Vuini su nakon veoma ive diskusije sa sudionicima tribine zakljuili da je neophodna daljnja senzibilizacija javnosti u vezi s brojnim
pitanjima koja se postavljaju u okviru jedne kompleksne teme, kakva je oblast dobrobiti ivotinj.
Ovaj kratak prikaz jo jedne javne tribine Bioetikog drutva Srbije zavrit emo zakljukom da su ova, prethodne, a vjerujemo i tribine Bioetikog drutva Srbije
koje slijede, uinkovit i efektivan nain da se iroj javnosti predoe brojne bioetike
teme, koje su, pored ostalog, vane i za svakodnevni ivot svakog pojedinca.
Dr. sc. Sandra Radenovi
Medicinski fakultet
Univerzitet u Beogradu
Lektorirala:
Sanja Grakali Plenkovi

518