Biondi, H.

(2012): Geodetski radovi pri izgradnji i rekonstrukciji prometnica

Ekscentar, br. 15, pp. 112-115

Struni lanci
Hrvoje Biondi, ing. geod. Naselje A. Hebranga 6/36, 35000 Slavonski Brod, e-mail: hbiondic@gmail.com

Geodetski radovi

pri izgradnji i rekonstrukciji prometnica

Saetak: Geodetska mjerenja tijekom izgradnje i rekonstrukcije prometnice potrebno je provoditi u vie faza. Sam posao podijeljen je u dva dijela. Prvi dio ine operativni geodetski poslovi i obavljaju ih geodeti izvoditelja, a drugi dio su kontrolni poslovi
i provode ih nadzorni inenjeri u ime investitora.
Da bi prometnica bila izgraena uspjeno i po projektu, potrebno je provoditi kontinuirana geodetska mjerenja i kontrole. Kontrolni poslovi odreeni su Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama. U ovome lanku bit e opisani postupci geodetskih
strunjaka tijekom gradnje ili rekonstrukcije prometnica, dane analize postignutih i traenih tonosti te problemi na koje se
nailazi i prijedlozi njihova otklanjanja u svrhu postizanja kvalitete radova.
Kljune rijei: geodetski nadzor, opi tehniki uvjeti za radove na cestama

Land surveying tasks required for the construction and reconstruction of traffic roads
Summary: Land surveying tasks related to the construction and reconstruction of traffic roads are to be done in several stages.
The work itself is divided into two parts. The first one includes operational land surveying tasks performed by the building surveyors, while the second part includes quality control tasks which are conducted by the supervising engineers on behalf of the
investors. In order to have a traffic road built successfully and in accordance with the design, continuous land measurements
should be conducted and controlled. Quality control tasks are regulated by the General Technical Requirements related to
road works. This article provides the description of the procedures executed by land surveyors during construction, analyses of
the accuracy achieved and required, the problems encountered in the process, as well as the suggestions how to avoid these
problems in order to achieve the desired quality.
Keywords: operational land surveying tasks, geodesic supervision, general technical requirements related to road works

1. Uvod
Izgradnja i rekonstrukcija prometnica je vrlo sloen, dugotrajan
i skup posao, a vanu ulogu imaju i geodeti. Oni sudjeluju u poslu od samog poetka (izrade podloga za potrebe projektiranja)
pa sve do kraja, tj. do izrade situacijskog nacrta stvarnog stanja.
Treba imati na umu da je konani cilj jednog ovakvog posla u
zadanom roku napraviti graevinu to bolje kvalitete koja zadovoljave sve potrebne uvjete. Da bi se tako neto moglo izvesti,
potrebna je to bolja koordiniranost svih sudionika u graenju, a
to su: investitor, projektant, izvoditelj radova i nadzorni inenjer.
Kontrola kvalitete izvedenih radova provodi se na osnovi uputa
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama (u daljnjem tekstu OTU).
OTU sadri tehnike uvjete za izvoenje radova, naine ocjenjivanja i osiguravanja kvalitete i nain obrauna koliina izvedenih
radova. Sudionici u gradnji definirani su Zakonom o prostornom
ureenju i gradnji:
investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi
graevina;
projektant je fizika osoba ovlatena za projektiranje,
izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na
graevini;
nadzorni inenjer je fizika osoba ovlatena za provedbu
strunog nadzora.
Ovaj rad e se detaljnije baviti problematikom vezanom za rad
geodeta izvoditelja na izgradnji trupa prometnice i bit e spomenute
aktivnosti nadzorne slube.
112

List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

2. Geodetska mjerenja tijekom graenja

Geodetska mjerenja tijekom graenja se jednostavno mogu podijeliti u dvije skupine i to na operativne geodetske poslove i kontrolne
geodetske poslove. U daljnjem tekstu bit e vie rijei o provoenju
navedenih poslova pojedinano, metodama izmjere, koritenom instrumentariju i priboru, potrebnoj tonosti, itd.
2.1. Operativni geodetski poslovi
2.1.1. Operativni poligon
Da bi se uope moglo pristupiti izgradnji prometnice ili bilo koje
druge graevine potrebno je napraviti stanovite predradnje, npr.
prikupljanje projektne dokumentacije (analogne i digitalne). Projekti
starijeg datuma uglavnom su samo analogni s vrlo malo digitalnog
oblika to dosta oteava posao, dok su projekti novijeg datuma u
cijelosti obraeni digitalno. Nadalje, treba izraditi elaborat iskolenja
te postaviti operativni poligon s kojega e se iskolavati trasa i provoditi sva ostala mjerenja tijekom gradnje, kao i elaborat izvlatenja
s iskolenom granicom zahvata. Posljednji korak u tim predradnjama
je, dakako, primopredaja trase.
Kod primopredaje trase investitor predaje izvoditelju radova elaborat iskolenja. Primopredaja trase je zapravo slubeni in kojim se
ustanovljava da je trasa iskolena te se izvoa uvodi u posao.
Operativne geodetske poslove obavljaju geodeti izvoditelja radova. To su iskolenja trase i svih objekata u trasi i preko trase prometnice, sva mjerenja koja su u vezi s prijenosom podataka iz projekta
na teren i obrnuto, odravanje iskolenih oznaka na terenu u cijelom
razdoblju izvoenja radova. Operativni poligon se koristi za sva geo-

Biondi, H. (2012): Geodetski radovi pri izgradnji i rekonstrukciji prometnica

Ekscentar, br. 15, pp. 112-115

detska mjerenja do kraja izgradnje cijelog objekta.

Najbolji razmak izmeu geodetskih toaka operativnog poligona je od 200 do 300 metara
i toke se najee stabiliziraju
betonskim kamenjem (slika 2.1).
Toke se postavljaju izvan dosega graevinskih radova. To je
iskljuivo iz razloga da budu sauvane od oteenja koje se nerijetko dogaa.
Geodetske toke obino su
udaljene tridesetak metara od
gradilita u obradivim poljoprivrednim povrinama, npr. u Slavoniji, ali ni to nije garancija da
Slika 2.1. Stabilizacija geodetske toke
e biti sauvane jer ih mogu unititi poljoprivredne i graevinske
mehanizacije. Zato je dobro oznaiti toku zabijanjem kolca pored
nje i omotati neku vidljivu traku ili slino.
2.1.2. Geodetski instrumenti
Prije samog otvaranja gradilita, nuno je provesti kalibraciju geodetskih mjernih instrumenata kao sigurnost da e podaci iz projekta
biti tono preneseni na teren. Instrumenti koje koristimo su:
klasini niveliri
digitalni niveliri
totalne mjerne stanica
GPS sustavi.
Geodetska mjerenja e biti visinska i poloajna. Visinska mjerenja su
visinska iskolenja (geometrijski nivelman, trigonometrijski nivelman i
GPS) i mjerenja slijeganja (geometrijski nivelman, trigonometrijski nivelman). Poloajna mjerenja su poloajna iskolenja i snimanja izvedenih stanja (polarna metoda primjenom totalnih mjernih stanica i GPS).
Najea kombinacija instrumenata na gradilitima su klasini nivelir i totalna stanica, prije svega zato to su jeftiniji od digitalnih nivelira
i GPS sustava, a ipak njima moemo postii odgovarajuu tonost.
U ranijim fazama mjerenja, snimanja postojeih stanja i temeljnog
tla te iskolavanja posteljica i tampona, mogue je koristiti totalne
stanice, dok je za skuplje slojeve kolnike konstrukcije preporuljivo koristiti nivelire.
2.1.3. Kolnika konstrukcija
Kolnika konstrukcija je najvaniji dio ceste. To su sustavi koji se
sastoje od odreenih materijala ugraenih u vie kompaktnih, meu-

Struni lanci

Slika 2.2. Unitena geodetska toka

Slika 2.3. Totalna mjerna stanica

sobno povezanih slojeva. Ceste mogu imati jedan ili vie asfaltnih slojeva, cementom stabiliziran nosivi sloj CNS (ceste za teka optereenja) i mehaniki stabilizaran nosivi sloj MNS. U dijelu projekta kojim
se dimenzioniraju kolnike konstrukcije i u normalnom poprenom
profilu nalaze se podaci o debljini pojedinog sloja. Normalni popreni profil (slika 2.4) odreuje geometrijske odnose svih konstruktivnih
elemenata ceste kao to su irine pojedinih slojeva i njihovi popreni
padovi, pokosi i drugo. Svrha kolnike konstrukcije je ta da prihvati
optereenje i da ga bez tetnih posljedica prenese na posteljicu.
Slojevi kolnike konstrukcije se iskolavaju na proguenim profilima (osobito asfaltni slojevi), a mjerenja se provode na karakteristinim
mjestima profila. Za autoceste su to etiri toke, a za ostale ceste tri.
OTU je za posteljicu i ostale slojeve kolnike konstrukcije propisao
tolerancije, odnosno vrijednosti dozvoljenih odstupanja pojedinog
sloja od projekta. Vrijednosti odstupanja prikazane su u Tablici 1.
Ve je spomenuto da je izgradnja ceste skup posao, stoga treba jo
jednom napomenuti da se geodetska izmjera pojedinih slojeva ceste
treba provoditi s posebnom panjom. Svaki sljedei sloj je skuplji od
prethodnog pa su i tolerancije sve manje. Po zavretku geodetske izmjere svakog pojedinog sloja, ukoliko su odstupanja u dozvoljenim
granicama, obavjetava se nadzorni inenjer za geodeziju, koji e jo
jednim mjerenjem na terenu ustanoviti je li sloj izveden po projektu i
svoje zapaanje zapisati u graevinski dnevnik. Na osnovi tog upisa,
glavni nadzorni inenjer za trasu odobrava izgradnju sljedeeg sloja.
2.1.4. Postojee stanje i temeljno tlo
Os trase koju je investitor predao izvoditelju uglavnom je stabilizirana drvenim kolcima i oznaena nekom vidljivom bojom, ali os e se
ve ulaskom prvog graevinskog stroja poeti unitavati. Cilj je da os

Slika 2.4. Normalni popreni profil

List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

113

Biondi, H. (2012): Geodetski radovi pri izgradnji i rekonstrukciji prometnica

Ekscentar, br. 15, pp. 112-115

Struni lanci
Tablica 2.1. Dozvoljena odstupanja za pojedine slojeve
Sloj ceste

Tolerancija po OTU

Posteljica

30 mm

Mehaniki stabiliziran nosivi sloj MNS

15 mm

Cementom stabiliziran nosivi sloj CNS

15 mm

Bitumeniziran nosivi sloj BNS

15 mm (autocesta 10 mm)

Habajui sloj asfalta

10 mm (autocesta 5 mm)

bude to due ouvana, barem dok traju, uvjetno reeno, grubi radovi, kao to su skidanje humusa i iskop temeljnog tla, a to se moe
postii samo njezinim osiguravanjem. Detaljna iskolenja profila se
provode na razmacima od 5 do 50 metara i u punoj irini.
Geodetska izmjera postojeeg stanja provodi se na svim profilima
u cijeloj zoni zahvata (koju definira pojas izvlatenja). Podatke izmjere je nuno ucrtati kasnije u poprene profile jer su postojee stanje
(slika 2.5) i temeljno tlo (slika 2.6) najrelevantniji podaci pri izradi
obrauna masa (kubature).
esto je u projektima dano postojee stanje kao rezultat geodetske izmjere metodom slabije tonosti (npr. aerofotogrametrija) pa se
iz tog razloga podaci postojeeg stanja dobiveni neposrednim geodetskom izmjerom na terenu uzimaju i kao vaei.
Na sraslom tlu ne moe se graditi cesta zbog vrlo male nosivosti povrinskog sloja (humusa) te se ono uklanja graevinskom
mehanizacijom izvan trupa ceste. Debljine skidanja humusa su od
15 do 40 cm, a moe biti i vie, sve dok se ne postigne potrebna nosivost tla. Uklanjanjem humusa i sabijanjem takve povrine
nastaje temeljno tlo. Geodetska izmjera temeljnog tla takoer se
provodi na svim profilima i unosi se u poprene profile.
Naime, projektom je predviena koliina ugradivog materijala pa bi
se veim skidanjem humasa i produbljivanjem do zdravog tla ta koliina poveala to bi u konanici rezultiralo poskupljenjem ceste. Zbog
toga je geodetska izmjera temeljnog tla jedna od najvanijih radnji u
izgradnji ceste. Ocjene i kontrole iskopa, u smislu kvalitete tla, donose
geomehaniari, a ne geodeti ili geodetski nadzor. Odluka da se temeljno tlo produbi moe biti zbog injenice da se na nekom dijelu budue
ceste nalazila nekakva deponija smea ili zbog muljevitog tla i slino.
Podaci izmjere obrauju se u CAD programima, ali na terenu se
podaci mjerenja biljee u obrasce. Obino nadzorni inenjer daje
obrasce geodetima izvoditelja radova, iako to nije pravilo, koje e
nakon provedene geodetske izmjere traiti na uvid radi kontrole podataka. Primjer jednog takvog obrasca vidi se na slici 2.7.
Kao to se moe vidjeti, u zaglavlju je pokazano to sve oznaava
koja rubrika. Svi podaci se unose kemijskom olovkom plave ili crne
boje, dok nadzorni inenjer svoja mjerenja evidentira drugom bojom, najee crvenom.
Na ovakav obrazac se nailazi na mnogim gradilitima u RH pa
moemo rei da je ve postao standard. Najvanije je da prui informaciju o traenom podatku. Iz podataka mjerenja moe se vidjeti
kota postojeeg stanja, ispod toga nalazi se kota temeljnog tla, a
crvenom bojom napisana je razlika, to u ovom sluaju, pokazuje
koliko je humusa skinuto. Na temeljno tlo moe se poeti graditi kolnika konstrukcija. Zavrni sloj nasipa nazivamo posteljica (slika 2.8).
Takva vrsta nasipa je izraena od razliitih materijala.
Upravo nasip ini najveu koliinu materijala u cesti. Geodetska
izmjera posteljice takoer se provodi na karakteristinim profilima, a
evidentira se putem obrazaca.
Posteljica i slojevi kolnike konstrukcije koji se nastavljaju na nju
moraju biti dovedeni na projektirani poloaj, tj. imati svoju projektiranu kotu.
2.2. Kontrolni geodetski poslovi
Kontrolne poslove u procesu gradnje ceste obavljaju nadzorni inenjeri. Broj nadzornih inenjera ovisi o sloenosti i veliini objekta
na kojemu se izvode radovi. Pravna osoba koja je ugovorila poslove
114

List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Slika 2.5. Primjer postojeeg stanja

Slika 2.6. Primjer temeljnog tla

Slika 2.7. Primjer obrasca geodetske izmjere postojeeg stanja i temeljnog tla

Biondi, H. (2012): Geodetski radovi pri izgradnji i rekonstrukciji prometnica

Ekscentar, br. 15, pp. 112-115

Struni lanci

Slika 2.8. Zavrni sloj nasipa posteljica

nadzora, npr. Institut graevinarstva Hrvatske IGH, imenuje nadzornog inenjera i izdaje mu rjeenje o imenovanju.
Moe se dogoditi da na poslovima geodetskog nadzora imamo
vie nadzornih inenjera.
Nadzorni geodetski inenjer kontrolira tonost izvoenja geodetskih radova. U geodetskom smislu, to je kontrola iskolenja poloaja
i visina te tonost izvoenja pojedinih dijelova prometnice koja je
definirana prema OTU (tablica 2.1). Uglavnom se zajedno s iskolenjem prometnice provodi i iskolenje granica izvlatenja i obnavljaju
se mene oznake. Nakon toga moe poeti izgradnja.
Najvei dio radova geodetskog nadzornog inenjera svodi se na
kontrolna mjerenja u pojedinim fazama izgradnje ceste. Svrha tih
mjerenja je da se utvrdi jesu li slojevi ceste poloajno i visinski u
skladu s projektom. Kontrole se provode odmah nakon geodetske
izmjere koje su izveli geodeti izvoditelja radova. Svi se podaci zapisuju u obrasce, a evidenciju i ocjenu o kvaliteti daje geodetski nadzorni inenjer upisom u graevinski dnevnik. Prve kontrole se provode ve na postojeem stanju s ciljem da se uoe mogue razlike
u odnosu na postojee stanje koje je dano projektom, a koje mogu
biti znatne ukoliko je prolo dosta vremena od izrade geodetske
podloge za projekt i poetka radova. Nadalje, nakon preuzimanja
postojeeg stanja, zapoinje se s izgradnjom ceste. Kontrolna mjerenja provode se na svim slojevima prometnice te se podaci mjerenja evidentiraju u odgovarajue obrasce. Primjer jednog takvog
obrasca je dan na slici 2.9 koji predstavlja kontrolno snimanje sloja
BNS-a.
Obrazac se popunjava plavom ili crnom tintom, a nadzorni inenjer prilikom kontrole koristi drugu boju (u ovom sluaju crvena).
Sastavljanjem izvjea, koje obuhvaa sva kontrolna mjerenja
tijekom cijelog rada na prometnici, zavrava i posao geodetskog
nadzornog inenjera. Izvjee se predaje povjerenstvu za tehniki
pregled.
2.2.1. Uvjeti rada i pribor
Posao na ovakvim objektima je vrlo dinamian, a mjerenja se neprestano provode. OTU je propisano da geodetski nadzorni inenjer
mora provesti kontrolu nad 50% podataka koje su izveli geodeti
izvoaa radova. Takva vrsta posla iziskuje i odreene uvjete. Nadzorni inenjer mora imati kalibriranu opremu za mjerenje te legalizirani softver za obradu prikupljenih podataka. Kako je rad nadzorne
slube timski, geodetskom nadzornom inenjeru treba osigurati
primjereni uredski prostor u blizini ostalih tehnolokih nadzora.
Geodetski nadzorni inenjer treba voditi rauna o tome je li ured
za katastar izvjeten o zahvatu koji e se provoditi u tom podruju
te osigurati, u dogovoru s katastrom, zatitu postojeih geodetskih
toaka.

Slika 2.9. Kontrolno snimanje sloja BNS

3. Geodetski radovi nakon izgradnje ceste

3.1. Geodetski situacijski nacrt stvarnog
stanja i tehniki pregled
Rekonstrukcijom i izgradnjom ceste nastaje novo stanje u prostoru koje je potrebno geodetski snimiti i evidentirati. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja obavezno mora sadravati sve vidljive
elemente iz normalnog poprenog profila, sve objekte, horizontalnu
i vertikalnu signalizaciju, podzemne i nadzemne vodove, cestovnu
rasvjetu. On je ujedno i zavrna kontrola izvedenih radova.
Dokumentaciju na tehnikom pregledu odredio je Zakon o prostornom ureenju i gradnji, a to je situacijski nacrt izgraene graevine prema graevinskoj dozvoli, kao dio geodetskog elaborata
koji je ovjerilo tijelo dravne uprave nadleno za poslove katastra,
a izradila i potpisala osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti
po posebnom propisu. Po istom zakonu, Povjerenstvu za tehniki
pregled mora biti predoeno zavrno izvjee nadzornog inenjera
o izvedbi graevine.
4. Zakljuak
Radovi na izgradnji prometnica su zahtjevni i iziskuju velike napore. Gradilita su dugaka, este su izmjene projekata, mjerenja
su svakodnevna, razliiti su vremenski uvjeti. Imajui sve to na
umu, geodetskim poslovima treba prilaziti odgovorno i paljivo.
Osobitu vanost treba dati izgradnji odnosa na relaciji izvoditelj
geodetskih radova geodetski nadzor jer to je zasigurno prvi korak koji vodi do uspjene realizacije svakog projekta.
Literatura
Babi, B. (urednik) i suradnici (2001): Opi tehniki uvjeti za
radove na cestama, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb.
Narodne novine (2003): Zakon o gradnji, 175.
Narodne novine (2004): Pravilnik o tehnikom pregledu
graevine, 108.
Ambro, F., Slivac, V., Moser, V. (2007): Geodetski nadzor
izgradnje i rekonstrukcije prometnica, Simpozij o inenjerskoj
geodeziji, Beli Manastir.
List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

115