Urgentna medicina

Anamneza i kliniki pregled trebaju biti kratki i ekspeditivni

(otkriti sve ono to ugroava ivot bolesnika), utvrditi rad srca,
disanja i stanja svijesti.
Dunant osniva organizovane prve pomoi.
Najvei broj korisnika prve pomoi su iz oblasti hirurgije tj.
povrijeeni.
Prva
indirektna masaa srca-1847-Schiffa
Napoleonov hirurg Larey je zadao da se ukae pomo u prva
24h kod velikoga broja povrijeenih.
Biblijski podatak- Elizej je vratio ivot djeaku, upuhivanjem
vazduha u plua. Urgentna medicina je strogo definisana
specifinou hitnog sluaja.
Urgentna medicina
se bavi urgentnim stanjima, bolestima i povredama koje
ugroavaju vitalne funkcije organizma (disanje, cirkulacija).
Urgentna medicina svoje djelovanje zapoinje momentom
nastanka hitnog stanja, a zavrava se definitivnim
zbrinjavanjem povrijeenog ili oboljelog u nadlenoj ustanovi.

Neposredne opasnosti po ivot povrijeenog/oboljelog:

- prestanak rada srca i disanja
- jako krvarenje
- razvoj oka
- besvjesno stanje povrijeenog ili oboljelog
- utvrditi okolnosti trovanja.

Princip urgentne medicine:

- to prije (pokupi i uri)
- to bolje (stani i odradi)
- to prije i to bolje (uri i odradi)

Cilj urgetne medicine

Urgentna medicina pomo je:
- pruiti urgentnu medicinsku pomo povrijeenom/oboljelom
na mjestu nastanka, to prije i to bolje
- obezbijediti vitalne funkcije organizma
- obezbijediti adekvatan transport
Podjela urgentne medicine:
- prva pomo
- prva medicinska pomo
- urgentna medicinska pomo
Prva pomo prilikom zbrinjavanja povrijeenih podrazumijeva
skup mjera i postupaka kojima se spaava ivot i sprijeava
dalje pogoranje zdravlja povrijeenih, uz primjenu standardnih,
prirunih i improvizovanih sredstava.
Prvu pomo ukazuje lice koje se zatekne na mjestu nesree i
raspolae znanjem o ukazivanju prve pomoi.
Pod prvom pomoi podrazumijevamo sve radnje i postupke
na mjestu povrijeivanja ili neposrednoj blizini, odmah nakon
povrijeivanja ili obolijevanja to prije, sa sredstvima kojim
raspolaemo, a u cilju da se ouva ivot i sprijei nepovoljan tok
povrijeenog/oboljelog do mjesta gdje e se pruiti vii stepen
prve pomoi. Prva pomo moe biti samopomo i uzajamna
pomo. Svrha svih postupaka prve pomoi je uspostavljanje
poremeenih vitalnih funkcija jednostavnim metodama.
Prva pomo podrazumijeva:
- izvlaenje povrijeenog i sprijeavanje ponovnog
povrijeivanja
- sprijeavanje nastanka
uguenja, prestanka rada srca i disanja
- privremeno zaustavljanje krvarenja (jedan od metoda)
- previjanje rane
- privremena improvizirana imobilizacija
- postavljanje u adekvatan poloaj.

Pod urgentnom medicinom podrazumijevamo radnje i

postupke vieg stepena strunosti do onih u I pomoi, a
podrazumijeva je sprijeavanje nastanka stanja ili poremeaja
koji neposredno vitalno ugroavaju povrijeenog/oboljelog. Ovaj
oblik prua ljekar.
Urgentna medicinska pomo-bitno je da ima: dobru
kordinaciju, sistem dojavljivanja, transport, trijau i dijagnostiku.
Pomo se sastoji od:
- osiguranje prohodnosti dinih puteva
- osiguranje respiracije, ventilacije i stabilizacije grudnog koa
- kontrola krvarenja
- osiguranje venskog puta
- prevencija nastanka oka
- kateterizacija mokranog mjehura
- plasiranje nazogastine sonde
- imobilizacija standardnim sredstvima imobilizacije
- suzbijanje boli
- primjena antibiotika i Ana-Te

Posebnosti urgentne medicinske pomoi:

1. Vrijeme provoenja dijagnostikog postupka i provoenje
terapije je ogranieno
2. Dijagnostiki postupak je kratak, ali iscrpan, da ta ne
promakne to ugroava ivot povrijeenog/oboljelog
3. Lijeenje zapoeti na mjestu dogaaja

Alarmirajui sindrom:
- polazna taka u postavljanju dijagnoze kod hitnih sluajeva je
alarmirajui sindrom koji dominira klinikom slikom
- alarmirajui sindrom je skup svih simptoma koji ukazuju na
povredu odreenog organa ili dijela tijela
- kratka anamneza
- pregled povrijeenog/oboljelog po planu (utvrditi povredu ili
funkcionalno stanje organizma)
- potom se utvruju vitalne funkcije
- obratiti panju na poloaj pacijenta
- manifestacije (povraanje, boja koe)
- panika, pomagai
Organizacija urgnetne medicine:
1. Zavod ili stanice hitne pomoi
2. Centar urgentne medicine
3. Bolnice za urgentna stanja
Zavod ili stanice hitne pomoi: u svim veim gradovima se
organizuju zavodi hitne pomoi koji je specijalizovana ustanova
koju ine: vlastiti prostor, oprema, sanitetska sredstva, kadar.
Ustanova radi 24h, zbrinjava sva urgentna stanja u ustanovi ili
na terenu, pravi komunikaciju sa CUM-om i bolnikim
ustanovama.Urgentna medicinska pomo se prua na mjestu
incidenta, u ustanovi urgentne medicinske pomoi i samom
transportu. Pruanje pomoi je na nivou ljekara urgentne
medicine.
Centar urgentne medicine: CUM je dio opte bolnice ili
klinikog centra koji je po funkcionisanju neovisan; naslonjen na
bolnike/klinike kapacitete u dijagnostikom, terapijskom,
kadrovskom, materijalnom i prostornom aspektu. U CUM-u se
prua urgentna medicinska pomo na nivou ljekara specijaliste
urgnetne medicine.
Nakon pruanja urgentne medicinske pomoi se
dijagnostiki pacijent diferencira i moe biti:

-upuen kui na ambulantni tretman

-zadran na opservaciji 24h
-upuen na jednu od klinika/odjela
Bolnica za urgentna stanja je zdravstvena ustanova koja
zbrinjava sva urgentna stanja. Razlika od CUM-a-jer ima vlastite
smjetajne kapacitete. Ove institucije moraju imati kompletnu
dijagnostiku, kadar je sposoban rijeiti sva urgentna stanja.

Funkcionisanje urgentne medicine

Svako dejstvo u sistemu urgentne medicine se sastoji
od:
1. Natanak incidenta koji zahtijeva urgentnu medicinsku
pomo, moe biti razliit po svojoj vrsti, mjestu
incidenta, razliito vrijeme, razliiti uslovi
2. Detekcija nesree-moe nekada biti jako oteano zbog
vremenskih
prilika,
vremena
nestanka,
mjesta
dogaanja
3. Notifikacija: prijava incidenta stanici hitne pomoi ili
CUM-u pri emu je vano dobiti informacije o mjestu
incidentna, karakteru i broju povrijeenih
4. Odgovor slube urgentne medicine sastoji se od
upuivanja sanitetskog vozila sa timom na lice mjesta
5. Akcija ekipe urgentne medicine na mjestu incidentna i
pruanje
urgentne
medicinske
pomoi
koja
podrazumijeva : identificirati, prepoznati i pruiti
urgentnu medicinsku pomo kojim je ivot neposredno
ugroen, prepoznati i pruiti pomo onima kojima ivot
nije ugroen, stabilizirati stanje bolesnika, obezbijediti
uslove za transport
Tim urgentne medicine: ljekar, 2 medicinska tehniara,
sestra, voza

Anatomija dinih puteva i srca

Dini sistem:
- dini putevi
- plua
- dini miii
Klasiikacija dinog sistema:
1. Gornji respiratorni trakt ili provodljiva zona (nosna i
usna upljina, drijelo, grkljan, dunik, dunice)
2. Donji respiratorni trakt ili respiracijska zona (plua)
Dini sistem:
Provodljiva zona-filtriranje, zagrijavanje, vlaenje i
rezonancija u govor
Plua:
1.
2.
3.
4.

Osnovna uloga je razmjena gasova

Paran organ
Poplunica (pleura) i porebrica
Dijafragma

Mehanika disanja
1. Udisanje (inspirij)-poveava se volumen grudnog koa,
porast negativnog pritiska izmeu 2 lista pleure -5 do
-10 mm Hg u odnosu na atmosferski pritisak vanjskog
zraka (konvencionalna nula)
2. Izdisanje (ekspirij)-elastina vlakna plunih alveola i
ekspiratorna
Frekvencija disanja
a) eupnea

b) tahipnea (plune bolesti, visoke temperature, poremeaj

metabolizma)
c) bradipnea (neurolokih oboljenja, intoksikacija,
medikamentima, trauma)
d) apnea

Dubina disanja
a) normalno (bez napora)
b) produbljelo (udie i izdie veu koliinu zraka)
c) povrno (udisanja i izdisanje male koliine zraka)
Patoloki oblici disanja
1. Biotovo disanje-prestanak disanja koji se smjenjuje
sa plitkim i nepravilnim udisajima (meningitisa)
2. Cheyne-Stockesovo disanje-smjene prestanka
disanja sa dubljim i pliim disanjem (modanih udara
3. Kusmaulovo disanja-duboko ujno disanje
(dijabetika koma)
4. Agonalno disanje-nepravilno usporeno disanje sa
dubokim disajnim ciklusima (umirujui pacijenti)
Paradoksalno disanje
Paradoksni tipovi disanja (za razliku od normalnog disanja se
grudni ko i trbuh u inspiriju simetrino podiu, a u ekspiriju
sputaju)
1.torako-abdominalno paradoksno disanje (grudni ko se
sputa, trbuh nadima. Javlja se kod povrede kimenog stuba
(kompletne) na nivo C/T kraljeaka
2. torakalno paradoksno disanje (jednostrano asimetrino)
zdrava strana grudnog koa u inspiriju se podie, bolesna
sputa, u ekspiriju zdrava strana se sputa, a bolesna podie.
Javlja se kod serijskih preloma rebara.

Vano:
1. Osigurati poloaj u kome su smetnje disanja najmanje
izraene
2. Pripremiti kisik
3. Uputiti pacijenta u nadlenu ustanovu

Srce i cirkulacija
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Perikard-ovojnica
Predvorje, predkomora, atrij
Komora, vertikul
Septum interatriale
Septum interventrikulare
Zalisci
Arterijski i venski krvni sudovi
Koronarne arterije, sinus

Sprovodni sistem srca

a) Sinusni vor (nodus sinuatrialis-Keith Flack-predvodnik i
ubrziva srane akcije)
b) Komorni vor (nodus atrioventricularis Aschoff-Tawarasprovodnik i usporiva)
c) Hisov snop (atrioventrikularni snop)
d) Autonomni nervni sistem (simpatikus-parasimpatikus)
regulie brzinu kontrakcije
Srce i cirkulacija
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Sistola
Dijastola
Udarni volumen
Krvni pritisak
Sfingomanometar
Puls-niz tlanih valova za arterijama
a) Frekvencija

b) Bradikardija
c) Tahikardija
d) Respiratorna aritmija
e) Apsolutna aritmija
f) Poremeaj punjenosti pulsa (nema pulsa,filiforman i jako
punjen puls)
Smrt
Smrt je posljednja faza ivog organizma i njegov prirodni
zavretak sa prestankom rada njegovih osnovnih ivotnih
funkcija ( KVS, RS, NS). Nastankom smrti, zavrava se faza
umiranja. Umiranje je proces koji prolaazi kroz odreene faze sa
iskljuenjem pojedinih organa u sistemu organizma dok ne
nastupi stanje inkopatibilno sa ivotom.
Urgentna medicina ima cilj i zadatak da se uplete u neku od
faza i pokua prekinuti proces umiranja i reanimacionim
mjerama spasiti ivot povrijeenog/oboljelog. U terminalna
stanja spadaju preagonija, agonija i klinika smrt.
Agonija
Preagonija moe dugo trajati-razliito (pad pritiska, usporenost,
ubrzan puls, promjena boje koe, oteano disanje). Agonija
(predsmrtna borba)-skup predsmrtnih pojava sa razliitom
duinom trajanja.
Znaci agonije:
- oi mutne i bez sjaja
- uske i upale zjenice sa odsustvom refleksa
- lice zemljano blijede boje oroeno ljepljivim i hladnim znojem
- pomodrele okrajine
- poremeena svijest
- nepravilno disanje
- neujednaen rad srca
- disanje je agonalnog tipa
- sluh se due odrava od vida
Klinika smrt

Klinika smrt je kraj agonije sa prestankom rada disanja i

cirkulacije. Klinika smrt ne znai definitivnu smrt. Prestankom
rada srca i disanja prestaje oksigenacija i orefuzija tkiva sa O2 i
potrebnim metabolitima zbog ega nastupa hipoksija, a zatim
anoksija i gubitaj funkcionalnog, a zatim i anatomskog
integriteta organizma. Najmanju toleranciju na gubitak O2 ima
mozak u kome ve nakon 3-6 min nastaju ireverzibilne
promjene. Ukoliko se reanimacionim mjerama uspostavi rad
srca i disanja prije ireverzibilnih promjena na centralni nervni
sistem, mogue je spasiti ivot povrijeenog/oboljelog.
Znaci smrti
Nesigurni znaci smrti:
-prestanak rada srca i disanja
-proirene zjenice bez reakcije na svjetlo
-odsustvo pulsa na karotidama
-blijedilo i hladnoa
Sigurni znaci smrti:
-zamuene ronjae (1/2-2 h)
-mrtvake mrlje (2045 min)
-mrtvaka ukoenost (2-4h)
-raspad lea
Cerebralna smrt
Stanje nepovratnog prestanka svih modanih funkcija
(aktivnosti) uz vjetako odravanje rada srca i disanja u
vremenskom periodu od nekoliko sati do nekoliko dana naziva
se modana (cerebralna) smrt. Neurofiziolozi su jo u 11 vijeku
konstatirali da se disanje vri po mini impulsima iz modanog
stabla. Kod gubitka funkcije modanog stabla prestaje podrka
ventilacije i javlja se apnea, hipoksija, aritmija, asistolija i smrt.
Moderna medicina je tehnologijom vjetakog disanja cirkulacije
u odsustvo funkcije modanog stabla omoguila rad srca i
disanja.
Dijagnoza cerebralne smrti se postavlja na osnovu:
- duboke kome

odsustva spontanih pokreta

pozitivan apnea test
odsustvo reagovanja na bolne podraaje
dilatacione zjenice, ne reaguju na svjetlo
EEG nema znakoga modane aktivnosti
dijagnoza se provjerava svakih 6h.

Dijagnozu modane smrti postavlja tim ljekara kojeg

ine: neurolog, neurohirurg, anesteziolog i proglaava se
potencijalnim davaocem organa.

Ujed otrovnih zmija:

Poskok
arka
U BiH ivi nekoliko zmija koje spadaju u jako otrovne, pripadaju
istoj familiji. argan (planinski i bosanski)
Zmija ujeda kada je napadnuta ili ugroena.
Opasnost od ujeda ovisi od:
1. lokalizacije ujeda (glava i vrat)
2. ovisno od godinjeg doba ( ujed ljeti je opasniji jer
imaju vie otrova)
3. doba dana
4. da li povrijeeni ima odjeu ili obuu
5. poskok je najotrovniji
Znaci ujeda zmije
1. Na mjestu ujeda se vide 2 takice na udaljenosti 6-10
mm
2. Potom se javi otok, crvenilo i utrnulosti
3. Mjehurii na koi, potkono krvarenje i poveanje
regionalnih limfnih vorova, ubrzano disanje, ubrzan
puls, e, povraanje, blijedilo, grevi miia i smrt
Ujed otrovnih zmija
Tretman:

1. Apsolutno mirovanje da se otrov sporije iri cirkulacijom

2. Iznad mjesta ujeda blie srcu stavlja se poveska koja
komprimira vensku, ali ne i arterijsku cirkulaciju
3. Na mjestu ujeda initi rez, spojiti ubod od zuba zmije,
usisavanje krvi
4. Led na mjestu ujeda ili oblog kuhinjske soli
5. Previjanje rane
6. Imobilizacija
7. Serum antiviperinum je najbolji antioksin
8. Rehidracija
Ujed otrovnih pauka
Na podruju bive drave, na podruju Hercegovine, Crne Gore i
Dalmacije ivi crna udovica. Najee stradaju poljoprivrednici.
Neurotoksin
Znaci: na mjestu ujeda crvenilo, otok, utrnulost, bolovi koji se
ire na cijelo tijelo. Tipian izraz lica (grevi miia, otok kapaka,
suzenje i slinjenje). Oteano kretanje, znoji se, povrno i
ubrzano disanje, oskudno mokri. Bolest traje nekoliko dana.
Zapraivanje prije sjetvenskih radova sa DDT
Tretman:
1. Lokalno led, analgetika, miorelaksanti i Ca gluconat
2. Transport u zdravstvenu ustanovu
3. Sedativa, analgetika
4. Rehidracija
5. Antilatrodektini serum
Ubod korpiona
Na podruju bive drave na podruju
Dalmacije. Ubod korpiona na naim
opasan i djeluje neto jae od uboda
bol, otok, crvenilo. Naknadno se
hipersalivacija i glavobolja.

Hercegovine, Crne Gore i

podrujima nije posebno
pele. Na mjestu uboda:
jave grevi masetera,

Ubod otrovnih kukaca

Pela, osa i strljen.
Ubodi su ugl. bezopasni.
Znaci: otok, crvenilo, bol
Tretman: hladni oblozi, izvlaenje aoke
Oprez kod ujeda veeg broja kukaca (moe doi do anafilakse)

Dijagnostiki pristup povrijeenog/oboljelog sa aspekta

urgentne medicine

Zbog specifinih uvjeta rada i znaaja prvog pristupa

povrijeenog/oboljelog na dalji tok, evoluciju i ishod
povrijeenog/oboljelog, osnovni principi pristupanja su:
1. Dijagnostika mora biti brza, konkretna, racionalna i u
funkciji vrste i stupnja povrijeenog/oboljelog, reanimacije,
trijae i evakuacije
2. Dobiti neophodne informacije od povrijeenog/oboljelog ili
od pratnje
3. Prvi pregled mora biti brz za utvrivanjem opteg stanja
povrijeenog/oboljelog i koji su to oigledni problemi koji
ugroavaju vitalne funkcije povrijeenog/oboljelog
4. Drugi pregled je sistematian od glave i utvruje povrede
ili bolest koje ugroavaju neposredno ivot, ali zbog ne
prepoznavanja i nepreduzimanja mjera mogu zbog
sekundardnih
promjena
posljedino
ugroziti
ivot
povrijeenog

Stanje svijesti i postoji li povreda kimene modine

Stanje svijesti povrijeenog/oboljelog:
- orijentacija u vremenu i prostoru
- odgovara li na verbalan podraaj

- reaguje li na bolne podraaje (pritisak na rubove orbitalnog

rama)
Postoji li povreda kimene modine:
- povreda glave sa bolom u vratu i leima
- bolna osjetljivost spinalnih nastavaka sa senzacijom kod ruke i
noge
- pozitivan test plantarnog
nadraaja sa dorzalnom fleksijom palca

Prvi urgentni pregled

Opte stanje povrijeenog/oboljelog i oigledni problem:
- utvrditi vrstu i lokalizaciju povrede
- poloaj, deformitete, asimetrije
- znake vanjskih povreda i krvarenja
- utvrditi prohodnost dinih puteva (znaci potpunog ili
djeliminog zaepljenja dinih puteva)
- produen i otean inspirij
- zabaena glava unatrag
- naprezanje muskulature vrata i trbuha
- izvlaenje supraklavikularnih loa i interkostalnih prostora
- cijanoza lica i okrajina
- izgubljen pogled
Utvrditi da li postoje znaci poremeaja cirkulacije:
- postoje li znaci unutranjeg ili vanjskog krvarenja
- palpabilan puls ( art radialis ili art karotis)
- vrijednost arterijskog pritiska
- postoji li adekvatna perfuzija
- postoje li znaci temponade srca (distendirane vene vrata,
paradoksalan puls)

Utvrditi postoji li adekvatna ventilacija i respiracija

(uzroci poremeaja):
- povrede grudnog koa
- dupli serijski prelom rebara
- pneumothoraks i hematothoraks
Znaci:
- paradiksalni pokreti grudnog koa
- subkutani emfizem
- bol pri antero-lateralnoj kompresiji
- oslabljeno i neujno disanje
- perkusijom-hipersonoran zvuk

Opti urgentni pregled

Povrede ekstremiteta:
- povreda krvnih sudova, krvarenje, hematom, ishemija
- povrede kosti: angulacije, deformiteti, postoji li pokretljivost,
abnormalan poloaj
Povrede nerava:
- pleks brachialis-nepokretna ruka, neosjetljiva
- n. radialis-visea ruka
- n. ulnaris-kandasta ruka
- n. femoralis-nemogunost fleksije natkoljenice
- n.ischiadicus-nemogunost fleksije potkoljenice
- n. peroneus: nemogunost dorzalne fleksije stopala
- n. tibialis: nemogunost plantarne fleksije stopala i prsti
Povrede glave:
1. Ekstracerebralne povrede (poglavina i kost):
- prisustvo krvi ili likvora u unim kanalima i nosnicama
- prisustvo periorbitalnog hematoma
2. Intracerebralne povrede (oteenje modanog
stabla, fokalne neuroloke slabosti ili lateralizacija):
-proirena zjenica koja slabo reaguje na svjetlo (oteenje
na toj strani)

-pareza-paraliza noge ili ruke (oteenje mozga na drugoj

strani)
Povrede grudnog koa:
- kod povrede donjih 6 rebara, mogunost povrede
abdominalnih organa
- asimetrija
Povrede trbuha:
- hemoragini sindrom; povreda krvnih sudova
- penetrantni sindrom; povreda digestivne cijevi
- retroperitonealni sindrom; urinarni hematom