Biblija je najprodavanija i najitanija knjiga svih vremena.

Dosad je prevedena na preko 1700

svjetskih jezika. Biblija se razlikuje od drugih knjiga. Obino su knjige plod jednog autora.
Meutim, Bibliju je pisalo najmanje 40 ljudi, u razdoblju od 1500 godina, u vie razliitih
zemalja, na tri razliita jezika: hebrejskom, aramejskom i grkom.

Biblija potie sa prostora Bliskog istoka, odakle su i korjeni ljudske civilizacije.

To je jedinstvena poruka koju je Bog uputio ljudima. Ona stoga ne dokazuje postojanje Boga,
ve to uzima kao gotovu injenicu (kao to ne bi bilo normalno da autor neke knjige dokazuje
svoje postojanje, jer se to podrazumijeva). Poruke Biblije su sveobuhvatne: vae za sve ljude u
sva vremena, jer se tiu vjenih istina. Istinu zapravo nije mogue razumjeti na bilo koji drugi
nain osim pomou otkrivenja naeg Tvorca u Njegovoj Rijei. To znai da je ispravno teoloko
obrazovanje osnova za svaku drugu nadogradnju znanja. Biblija odgovara na sva bitna ivotna
pitanja, i to je dublje prouavamo, to su nam vidici iri, ukljuujui spoznaju i vrednovanje svih
drugih stvari na ovom svijetu i izvan njega. Vanost poznavanja Boga i Njegove volje ne moe se
prenaglasiti, jer od toga zavisi ne samo kvalitet naeg sadanjeg ivota, ve i budui obeani
vjeni ivot.
Osim toga, Biblija sadri jasne i radikalne objave u pogledu ljudske egzistencije i sudbine, kakve
se ne nalaze u nijednoj drugoj knjizi. Sam Isus Hrist, prepoznat kao obeani Spasitelj, davao je
snane izjave, koje ne ostavljaju mjesta kompromisu i koje prosto mogu biti ili najsveanije
istine ili najvee lai koje je ljudski rod ikada uo. Ali On je sve to je kazao potvrdio na djelu u
takvom svjedoanstvu i skladu demonstracije istine da sve sumnje ostaju u domenu zlonamjere.
Zbog velike panje koja je posveivana spisima prepoznatim kao bogonadahnutim, Sveto Pismo
je sauvano gotovo istovjetno originalnim rukopisima. Svi biblijski pisci tvrdili su da poruke
koje prenose dolaze od Boga, kao Njegova nadahnuta rije (vidi 2. Samuelova 23:2; 24:11, 12; 2.
Carevima 20:4-6; 2. Dnevnika 24:20; 2. Timoteju 3:16; 2. Petrova 1:21; Jeremija 1:9; 26:1, 2;
Djela 1:16; 2. Mojsijeva 4:14-16; 4. Mojsijeva 22:35, 38; Jovan 12:49).
Meutim, savremene generacije nalaze se pod velikim pritiskom ateistike ideologije i
indoktrinacije na svim poljima, te se stoga sve vrijednosti relativizuju i izopauju. Pored toga,
vjekovima su prenoena i nadograivana velika zastranjenja u samoj religiji i njenim
institucijama. To konkretno znai da lanstvo u nekoj vjerskoj zajednici nije istovremeno

nikakva garancija da Bog to odobrava i podrava. Biblija ne samo to nas savjetuje da paljivo
provjeravamo i ispitujemo ideoloka i duhovna pitanja, ve tvrdi da imamo potrebu za duhovnim
novoroenjem da bismo se nali i stajali na Bojoj strani. (Mi smo u problemu, i, shodno tome,
postoji i druga strana koja je suprotstavljena Bogu i ivotu, na kojoj se VE u svojoj tjelesnoj
prirodi nalazimo.)
Kako da znamo ta je istina? U prvom koraku svaki ovjek na osnovu zdravog razuma, logike i
naunih injenica treba i lako moe ustanoviti da postoji Stvoritelj, dok u drugom provjerava
Boju poruku. Gdje i kako nam Bog govori? Nesumnjivo e svaki iskreni tragalac za istinom
prepoznati Bibliju kao Boju Rije, iako spoznaje njenih istina mogu da budu bolne, prvenstveno
zbog jasne osude grenih sklonosti ovjekovog srca. Ali istina zaboli samo jednom, a la cijelog
ivota, od ijih posljedica se na kraju umire u gluposti i bijedi.
Biblija je jedinstvena kao Knjiga, ona nije odobreno ili autorizovano djelo, nego zbirka vie
knjiga ili spisa, koja iza sebe ima Boji autoritet. Stoga se na osnovu standarda koje Bog
postavlja u Bibliji mogu procjenjivati sva pitanja istine ili zablude. Ali poruke, pouke i standardi
ivota, vjere i moralnosti ne smiju se izvlaiti iz konteksta sveukupne Boje namjere. Takoe,
treba imati na umu da su Boji zakoni dati za ovjeka u USLOVIMA POBUNE, kako u primjeni
tako i u konsekvencama, i da je njihov osnovni cilj popravljanje i izgradnja karaktera po Bojem
obliju i prvobitnoj namjeri za ivot.
Dakle, osnovna poruka Biblije je da smo mi stvorena bia na planeti Zemlji i u univerzumu koji
je Tvorac stvorio za nas, da je nastao problem meu odreenim Bojim stvorenjima koja su
zloupotrijebila slobodnu volju (bez koje ljubav nije mogua), okrenula se protiv Boga i teite
pobune prenijeli na Zemlju, uvukavi ovjeanstvo u probleme koji se mogu iskljuivo rijeiti
putem realizacije Bojeg Plana spasenja. Sve ostalo to pie u Bibliji u tom je kontekstu, od prve
do poslednje strane.
Kao to Biblija nije skup mitova drevnih naroda i ljudi, tako nije ni obina knjiga ili lektira, iz
koje se putem jeftinog lukavstva sekularnog obrazovnog sistema izvuku neki neutralni
segmenti, kao na primjer Solomonova Pjesma nad pjesama, i zatim predstave kao obino
knjievno djelo, ime se u umove uenika i studenata utiskuje ideja da su zvanini ili njihovi
vlastiti stavovi superiorni nad Biblijom i njene poruke u istoj ravni sa obinim knjievnim
djelom.

Zato Biblija?
Na pitanje zato preferiramo Bibliju izmeu svih tzv. svetih spisa, odgovor bismo mogli saeti u
nekoliko redaka:
i) Biblija odgovara logici, nauci, iskustvu, poznatoj istoriji, savjesti i zdravom razumu. Ona je
tana i pouzdana sa nekoliko razliitih aspekata: veliki broj naunih dokaza potvruje Bibliju;
prorotvo potvruje Bibliju; ona je tekstualno dokaziva, kao to to potvruju najstariji otkriveni

manuskripti; istorijski posvjedoena, ne samo od Jevreja i ljudi koji su ivjeli u Hristovo vrijeme,
ve i relevantnih istoriara, arheologa i drugih.
ii) Biblija otkriva transparentnog Stvoritelja i Iskupitelja, koji na jasan nain obznanjuje sebe.
iii) Sam Bog ostavlja svjedoanstvo da je to Njegova Rije, to je Isus potvrdio.
iv) Moralno i etiki Biblija je superiorna u odnosu na ostalu literaturu.
v) Biblija ima silu da radikalno utie na nae ivote; otuda proizilazi da je ona iva Boja Rije.
vi) Iako je Sveto Pismo kompilacija nastala sabiranjem djela oko 40 razliitih pisaca, raznih
profila i vremenske distance, njeno jedinstvo je fascinantno.
vii) Biblija je gotovo savreno sauvana kroz vrijeme.
viii) Biblijski pisci su uglavnom bili progonjene ili osporavane linosti zbog onoga to su
otkrivali, to opet dokazuje da su te poruke od Boga, nepoeljne za izopaenu i manipulantsku
ljudsku prirodu koja nalazi narkomansku zadovoljtinu u konceptu mjeavine dobra i zla.
ix) Biblija nije knjiga koja je nastala kao plod ljudskog umovanja, prosto zato jer ne odgovara
psiholokim potrebama (palog) ovjeka. Ne izmilja se na takav nain, niti bi se naao iko ko bi
zbog lai bio spreman na najvee rtve kao to su bile neke biblijske linosti i sam Isus.
x) Biblija ne ugaa ljudskoj sujeti niti uljepava stvari, ve prikazuje ljude i dogaaje onakvima
kakvi jesu.

Biblija kao kompas

Savjeti za poetnike
Na prvo itanje, Biblija se moe uini komplikovanom, teko razumljivom i dosadnom knjigom.
Ne dajte da vas zavaraju ti utisci.

Prijemiv, otvoren i ponizan pristup su jako vani. Neka vam Biblija ne slui za dokazivanje
vlastitih predrasuda ili stavova vaih omiljenih autoriteta. Zato? Jer nam govori Onaj koji je
zaista Autoritet. Ali kako moemo znati da nije lani? To dolazi vremenom, jer Bog sebe stavlja
na probu, na preispitivanje, za razliku od lanih autoriteta (posebno vjerskih). Mi moemo
jednostavno kazati: Boe, ako te ima, dokai mi da je ovo tvoja poruka za mene. Ako poteno,
od srca, traimo istinu, izvjesno emo je dobiti. Ona e apelovati na na razum, savjest, iskustvo,
javie nam se kroz nauku, istoriju, sociologiju zapravo povezae kompletno znanje u jedan
veliki smisleni mozaik. Otvorie nam duhovne vidike i za ono to ne opaamo svojim ulima.
Konano, na subjektivnom planu, postaemo neuporedivo bolji i kvalitetniji ljudi, koji tano
znaju ta su prioriteti u ivotu, i koje je veoma teko obmanuti i zavesti na bilo koji nain. Takvi
mjerljivi rezultati ne postoje ni u jednoj drugoj ideologiji ili religiji. Ali imajte na umu da to nije
poeljno za sistem koji vas najvie voli imati duhovno i mentalno drogirane (doze se
prilagoavaju profilu i potencijalima linosti).
Ideoloki izgraena osoba ima razumnu religiju, iji klasini vjerski aspekt se sastoji u
jednostavnom povjerenju da e Bog ispuniti sva svoja obeanja, od kojih najvanije konana
realizacija Plana spasenja pripada budunosti. Druenjem sa Biblijom, neminovno ete doi do
te take, s tim to se subjektivna iskustva razlikuju od pojedinca do pojedinca.
Evo nekih osnovnih principa za itanje i prouavanje Biblije:
Ko govori? U kojem kontekstu? Kome je poruka upuena? Da li se radi o direktnoj Bojoj
objavi, poruci putem ilustracija, vizija, proroanstvu? Moramo nauiti da razmiljamo,
razlikujemo tematiku i termine, te predmete i prioritete.
Biblija sadri brojne opise istorijskih dogaaja, od kojih neki mogu djelovati udno zbog
mijeanja natprirodnih sila, kao i individualna iskustva. Kako je i zato dolo do toga? Da li su te
osobe postupale po Bojoj volji? Odobrava li Bog opisane oblike djelovanja? Kakvu pouku i
poruku ti dogaaji imaju za nas?
Ukratko, analitiko razmiljanje za koje nam je potreban skup alata. Ti alati se sastoje u
razumnom razlikovanju stvari, i odreenom predznanju. Da bismo razumjeli Bibliju, moramo
stei i druga znanja, posebno iz istorije, kulture antikih naroda i jezika. Ali najvanije je
duhovno prosvjetljenje koje daje sam Autor (vidi Jovan 14:26; 1. Korinanima 2:11, 14; Psalam
119:18; Prie Solomonove 2:3-5; Efescima 1:17; Luka 8:11; Jovan 6:63, 68).
Kad steknete odreeni pojam o Bibliji i njenom sadraju, najbolji nain prouavanja je po
tematskim cjelinama, imajui pri tome u vidu njenu kljunu poruku, o emu smo govorili u
uvodnom dijelu. ta je Plan spasenja, od ega nas Bog spasava, kako znamo da nam je potrebno
spasenje, porijeklo i posljedice grijeha, ko je Isus Hrist, ta ga kvalifikuje kao Spasitelja
ovjeanstva, ta su proroanstva i zato su ona data, koje vrste proroanstava nalazimo u Bibliji,
kako je nastao ovjek i od kojih elemenata, kakva je razlika izmeu ivota i smrti, zato je smrt
sastavni dio ljudskog iskustva, ima li zagrobnog ivota, ta je Boji Zakon i kakve vrste zakona
pominje Biblija, kakva je Boja priroda i karakter, ta je Duh Boji, postoje li aneli i demoni, ko
je Lucifer ili Sotona, da li je on stvarno bie ili metafora, koju vjersku slubu Bog odobrava,

kako e Bog suditi ovjeanstvu, postoje li raj i pakao, ta se podrazumijeva pod novoroenjem,
itd. Poenta je u objedinjavanju biblijskih tekstova koji govore o istom predmetu, to je metod
koji je koristio sam Isus (vidi Luka 24:25-27)!
Da li je pametno pitati druge za objanjenja ukoliko nam neto nije jasno iz Biblije, a izvjesno e
biti takvih sluajeva? Da, ali pod uslovom da znate osobu kojoj je Biblija autoritet, a ne dogme
i miljenja razliitih vjerskih ustanova i njihovih istaknutih predstavnika, u oiglednom ili
prikrivenom sukobu sa Bojim otkrivenjem. U protivnom, to bi bilo kao da traite novac na
pozajmicu od falsifikatora. Logino, prije ili kasnije, s takvim kapitalom ete nagrabusiti.
Ne oekujte da vam sve odmah bude jasno, jer niko nije toliki kapacitet, naroito ne ako uzmemo
u obzir nau mentalnu, duhovnu i fiziku oteenost i retardaciju od posljedica grijeha. Kao to
se proces istinskog fizikog ozdravljenja vri zaustavljanjem i vraanjem mehanizama koji su
doveli do bolesti, to iziskuje identifikaciju uzroka bolesti, slino tome iscjeljenje na duhovnom
planu takoe je proces, koji Bog moe drastino ubrzati ukoliko to potrebe pojedinca zahtijevaju.
U oba sluaja, neophodan je na voljni pristanak za cjelovit tretman.
Napokon, nemojte kalkulisati kao sitni trgovci ta dobijate a ta gubite na kratkoronim
osnovama. Bog ne nudi polovina rjeenja: samo spasenje ne moe biti polovino, kao ni na
udio u tome. Kasnije, kad sa vremenske distance pogledate na svoje prolo iskustvo, lako ete
uvidjeti da ste odbacili samo ono to vam teti i to vas vodi u smrt, a sve dobro umnoili. Na
primjer, kad pua ostavlja svoj porok puenja tog narkotikog korova, ako je ozbiljan, on ili ona
nee uvati karton svojih omiljenih cigareta u vitrini za svaki sluaj, ve jednom za svagda
raskrstiti s tim.

Da li je svaka Biblija ista?

Koje Biblije su pouzdane? Generalno, sva stara izdanja, prevedena na osnovu Prihvaenog
teksta, kao recimo Danii Karadi na srpskom jeziku, osim crkvenih izdanja u koja su, pored
66 prihvaenih knjiga Starog i Novog Saveza, ubaeni i apokrifi. Mnogi savremeni prevodi su
dijelom izmanipulisani, to prosjean italac obino nee primijetiti, te i takve Biblije ne treba
kupovati.
Poto ni stari prevodi nijesu bez greaka, a pored toga sadre brojne arhaine izraze, to se kao
najbolja opcija namee savremeni prevod, osloboen namjernih i nenamjernih greaka, koliko je
to mogue. Kao takav kvalifikuje se Biblija Novi revidirani prevod. Pored insistiranja na
jasnoi, tanosti i izvornom znaenju teksta i biblijskih termina, ovaj prevod odlikuje se i velikim
brojem strunih referenci u fusnotama koje nauno i na druge naine pojanjavaju odreeni
predmet ili upuuju na njegovo objanjenje po principu da Boja Rije tumai samu sebe.

Autor Biblije je tvoj najbolji Prijatelj!

Prijateljstvo nastaje putem upoznavanja i sticanja povjerenja. A za to je potrebno odvajanje
vremena i druenje. Istinski prijatelj je onaj ko nam eli stvarno dobro, ko je spreman da se
rtvuje za nas, ko nas postojano voli, ko nas vodi u ivot umjesto u smrt. To je na Tvorac i
Iskupitelj, na Otac u punom smislu te rijei. Da li je poteno ignorisati i odbaciti Njegovo
Pismo? Ili ga podrediti lairanim ideolokim i religijskim poslanicama onih koji ni sami sebi
ne mogu pomoi, a nas ele izmanipulisati i iskoristiti za svoje sebine ciljeve? Niko umjesto vas
ne moe obaviti tu provjeru.
Pavle Simovi