Professional Documents
Culture Documents
kultura svakodnevice
10
05.
12.
Radionica ap 2 : s p o r t
05.10.2012.
19.
26.
11
02.
09.
16.
23.
30.
12
09.11.2012.
21.12.2012.
07.
14.
21.
28.
2013
01
04.
11.
18.
25.
02
04.
05.
Idejno rjeenje
Situacija - iri kontekst M 1:2000
Situacija M 1:1000
Karakteristini tlocrt M 1:200, ostali tlocrti 1:500
Presjeci, proelja M 1:200
Karakteristini presjek M 1:100
Rjeenje segmenta proelja M 1:50 (horizontalni i vertikalni presjek te pogled)
Prostorni prikazi objekta u okruenju i karakteristinih ambijenata prostora
Tekstualno obrazloenje sa shemom konstrukcije, iskazom povrina, popisom grafikih
priloga i smanjenim grafikim prilozima - predaje se na listovima formata A4 ili A3.
Projekt se predaje na listovima formata 70/100 cm, vertikalni listovi
25.01.2013.
Model objekta u urbanom okruenju M 1:333 ili karakteristini presjek
(mjerilo odrediti u dogovoru s voditeljem/icom radionice)
04.02.2013.
Izloba radova
Javna prezentacija radova
04.02.2013.
05.02.2013.
Vienje sporta kao,* krianja povijesne, kulturoloke, ideoloke, politike i socijalne struje;
sporta koji balansira u procijepu individualnog i skupnog, privatnog i javnog, rekreativnog i
profesionalnog, izmeu boli, sree, uspjeha i padova, izmeu sveanosti, rituala i igre,
gotovo se moe uzeti kao paradigma svakodnevnog ivota.
Pitanje, to stadion, graevina u koju ulae i gradi lokalna zajednica, daje, odnosno vraa toj
istoj zajednici, ulazna je premisa teme sport + svakodnevica. Stadion, koncipiran kao
suvremena graevina, nije iskljuivi prostor koritenja sportaa (igraa), posjetilaca
(navijaa), ve kao drutveno uvjetovan prostor moe artikulirati fenomene svakodnevnog
ivota lokalnih stanovnika, stvoriti nove aktivnosti i scenarije koritenja. Kritiko sagledavanje
svakodnevice stanovnitva presudno je u definiranju budueg kreiranog konteksta.
Svakodnevica izraena ravnomjernim opetovanim ritmom ili kao festival dogaanja u
irokom spektru navika, obiaja, rutina, rituala, ivotnih stilova, kultura i supkultura,
kulturoloki i socioloki zanimljivih znaajki, kreativnim se procesom iitava kao potencijal i
ishodite transformacije urbanog prostora i stvaranja mjesta.
Prihvaajui kontradiktornost suvremenosti u globalnom, odnosno lokalnom, uoavamo
razliite konflikte, tenzije, koji nas vode ka vrednovanju razliitog, ponekad subjektivnog,
ostavljanju prostora za sluajnost i spontanost, te odmaku od stroge funkcionalne
racionalizacije, socijalne separacije i kulturne pasivnosti.
S druge strane,**implicitna je pretpostavka, kako prostor (sportska graevina) djeluje na
pojedinca, tako i svaka namjerna fizika manipulacija tim istim prostorom manipulira i
socijalnim odnosima, oblikuje svjetonazor stanovnika, konstituira njihova sjeanja i gradi
zajednicu.
Zadatak je istraivanje novog modela sportskog objekta, koji umjesto standardiziranog
stadiona otvara nove obrasce susreta tijela i pokreta, gledatelja i igre, te generira nove forme
socijalnih kontakata. Projektom se istrauje kako jezik arhitekture artikulira i opisuje
specifinu funkciju, karakter i koreografiju koritenja prostora.
Stoga se razvoj postojeeg nogometnog stadiona, koristi kao okvir za redefiniranje dijela
grada u kojem javni sportski sadraj moe postii ravnoteu u nainu koritenja prostora i
potaknuti dijalog zateenih vrijednosti konteksta. (vk)
ADMINISTRACIJA
Tajnitvo kluba
Glavni direktor
Sportski direktor
Tajnica
Financijski slubenik
Treneri i voditelji programa, 4x12 m 2
Dvorana za sastanke
Sanitarije
12 m
2
12 m
12 m2
2
12 m
2
12 m
2
48 m
30 m2
2
8m
146 m2
40 m
2
60 m
2
10 m
2
40 m
20 m2
2
12 m
12 m2
2
20 m
10 m2
2
20 m
20 m2
2
50 m
24 m2
2
12 m
2
100 m
2
100 m
4 m2
2
554 m
Na sve zatvorene i otvorene prostore stadiona potrebno je dodati 25% za komunikacije i
zidove
PRISTUP I PARKIRALINI PROSTORI
Javni pristup
Idealno i ovisno o raspoloivom prostoru, moderan stadion treba okruivati jedna vanjska
ograda smjetena na odreenoj udaljenosti od stadiona. Na toj vanjskoj ogradi, obavljat e
se prvi sigurnosni pregledi posjetilaca. Drugi pregledi obavljati e se na ulazima stadiona.
Ovdje treba biti dovoljno prostora izmeu unutarnje vanjske ograde i stadionskih krinih
rampi, kako bi se omoguilo slobodno kretanje gledatelja bez guve. Svi javni ulazi moraju
se koristiti samo u svrhu ulaza i ne smiju se istovremeno koristiti za izlaz. Isto tako, svi javni
izlazi moraju se koristiti samo u svrhu izlaza i ne smiju se nikada istovremeno koristiti kao
ulazi. Jednom kad gledatelj proe krinu rampu ili ulazna vrata, ne smije biti u dilemi kojim
putem se morati kretati. Jasne i nedvojbene oznake moraju mu pokazati put do sektora, reda
i sjedala. Javni objekti, kao to su zahodi, barovi za osvjeenje, unutar i izvan stadiona,
moraju biti smjeteni u blizini krinih rampi, na putu do ulaza ili izlaza.
Pristup sportaa
Za momadi i slubene osobe utakmice mora biti osiguran poseban i zatieni pristup na
stadion s odvojenim i uvanim parkiralitem, bez mogunosti kontakta s publikom i
predstavnicima medija.
Pristup medija
200 m2
Ovo podruje se mora nalaziti na istoj strani stadiona na kojoj se nalazi glavna kamera. Za
potrebe tv prijenosa osigurati prostor veliine 200 m2 za tv kamione.
Interventni pristup
Vozila za sluajeve nude, ukljuujui vozila prve pomoi i vatrogasna vozila, moraju biti u
mogunosti doi do podruja za igru, kao to to moraju i sve ostale vrste vozila i ureaja za
odravanje terena i druga razliita vozila.
Parking
9 000 m2
Potrebno je formirati otvoreni ili garani parkiralini prostor prema kriteriju od 1PGM/20
sjedeih mjesta.
Slubeni parking
Za momadi, suce i ostale slubene osobe, mora se organizirati parking za najmanje 2
autobusa i 10 parkirnih mjesta za automobile.
2
10 000 m
Literatura i izvori:
Studio 3lhd:
Mary Mcleod
UEFA
HNS
Pravilnik o licenciranju
HNS
http.//www.hns-cff.hr
http.//www.grad-zadar.hr
http.//www.tzzadar.hr
http.//www.nkzadar.hr
neto
bruto
4 810 m2
9 360 m
9 360 m2
ZATVORENI PROSTORI
2 471 m2
3 088 m2
3 848 m
SVEUKUPNO STADION
17 258 m
10 000 m2
10 000 m2
*19 320 m2
19 320 m
*29 320 m
istraiva
istraiva
2012/13
1 retorinost konstrukcije
sport i grad
9 aldo rossi
2 odnos opsluujueg (servant) i opsluenog (served) prostora
arhitektura grada
10 leon krier
i nuovi centri rionali i the city as a federation of quarters
3 crossprogramming:transprogramming:disprogramming
bernard tschumi: "arhitektura i disjunkcija", bow-wow: "made in tokyo"
11 cedric price
potteries thinkbelt, fun palace, inter-action centre
4 drutvo spektakla
guy debord: la societe du spectacle
12 andrea
branzi
5 kultura svakodnevice
henri lefebvre: the everyday and everydayness
13 gordon matta-clark
6 grad / situacionisti ; grad / fluxus
pregled ideja i akcija situacionista i pripadnika fluxusa, utjecaj na suvremene interpretacije grada
14 olafur eliasson
7 metabolizam
15 rachel whiteread