LJUBUAK 1839-1902

LEGITIMNOST VLASTI I POLITIKI KONFORMIZAM: umjesto totalne konfrontacije pledira kooperaciju, konformizmu pronalazi izvorite u
islamskoj dogmatici, ireverzibilnost, dravljanska jednakost i ravnopravnost, carski autoritet, utilitarizam i interesna konstelacija.
KARAKTEROLOGIJA I APOLOGIJA BONJAKA: opa dekadenicija, pozitivna karakterologija nastala kao odgovor na izvanjski svijet i
napadaje na bosnu,muslimanski narod u superlativu.
KONCEPCIJA BONJATVA: prvi koji uvodi termin bonjak-kao odgovor na razapetost na liniji otomanska imperija-AU. Samo za njega i
bonjake BiH je mila domovina.Patriotizam ne poima kroz transnacionalne imperije u kojima je bosna prebivala ili prebiva,sada je to iskljuivo
bosanski patriotizam i odanost Bosni i Hercegovini kao jedinoj bonjakoj domovini. U elemente koncepcije spada: razdvojenost pojma narodnosti
i vjere, lijepa i znamenita historina prolost, jasna svijest o njegovu kontinuitetu sa srednjovjekovnom Bosnom, recepcija junoslovenskog
diskursa, aksiologija tolerancije (ideja ravnopravnosti i ideja unutar bosanske konvergencije, etika komiluka), bosanski jezik i pismo, moderna
nauka i obrazovanost i bosanski begovat i muslimanska elita.
SAFVET BEG BAAGI 1870-1934
KONCEPCIJA BONJATVA:Ispoetka javno manifestira svoju hrvatsku identifikaciju ali to nije etnika no politika identifikacija. On govori o
bosanskome narodu ali pod tim misli iskljuivo na muslimane,bonjake ( insistirajui na ovoj identifikaciji istovremeno se suprostavlja srbizaciji i
kroatizaciji muslimana.Zna da je jedan dio bonjana bio labilan i prihvatio jedan od ponuenih koncepata ali amatra da je to samo iz linog
interesa uraeno.On kae: mi znamo da smo bonjaci a to moramo i svijetu kazati). Dalje, u narodni bonjaki individualitet ulazi bonjaka
samosvjet,povjesno-genetska etnika osnova ( jesmo slaveni-nismo turci i isto tako nismo srbi i hrvati koji se izmeu sebe jako razlikuju. Kod
karakterologije bonjaka istie dvije bitne osnove:ponos i stid), bonjaki povijesni kontinuitet u tri odsutna aspekta, kontinuitet u bonjakoj
kulturnoj produkciji-posebno u knjievnosti,zatim jezik i misija bosanskoga plemstva.
DOMOVINA,PATRIOTIZAM I ISLAM: bonjatvo ostaje u uskoj vezi sa shvatanjem domovine.Njeguje kult bonjaka i bosne ali u formi
domovinskog patriotizma. Pod domovinom on poima kolijevku jednog naroda. Domovina odnosno narod shvaeni su kao zajednica istovrsnog
etnikog porijekla, identine povijesne sudbine, zajednica jezika i kolektivne osjeajnosti. Po njemu,ljubav prema domovini nije volja pojednih
ljudi, to je sila prirode i pripada najviim ljudskim vrijednostima. Domovina je neto kao porodica i funkcionira analogno njoj. Definira narodni
odnos ka ovom fenomenu: kada je pozitivan i osvijeten onda je to patriotizam. U psiholokom diskursu identificira skalu emocionalnosti koja
karakterizira patriotizam. U etikom diskursu uvrtava moral dunosti koji ukljuuje etiku rtve. Domovinu vidi kao egzistencionalno kao
povijesnu pretpostavku samog narodnog opstanka. U religijskom diskursu patriotizam je islamski imperativ.
Njegova poimanja
domovine,patriotizma i islma nastala su kao plod kritikog uvida u nedostatak domovinske afekcije i patriotske samosvjesti kod bosanskih
muslimana ( iskreno to j ei dan danas,bez obzira na sve genocide koji su nad muslimanima sprovedeni ). Temeljni uzrok takvog stanja nalazi u
porodinom i kolskom odgoju. Takoe ovi uvidi inspirirani su i njegovim znanjem o iseljavanju muslimana iz BiH.
IVO PILAR 1874-1933
PRIRODNI ZAKON HISTORIJE: u historiji vladaju prirodni zakoni te oni odreuju povijesnu sudbinu naroda i drava. Meu prirodnim
zakonima osnovni je kruti zakon o prostoru i vremenu. Rje je o prirodnom zakonu irenja ivih organizama u prostoru. Postoji prirodni zakoni
da svaki ivi stvor nastoji da unutar prirodom odreenih granica zauzme to vie prostora i da postane to vei. To je i zakon reprodukcije naroda u
historiji. Taj zakon vrijedi i za narode po kojem svi narodi ele postati veliki. Stoga, s moralnog aspekta politici koja slijedi ovaj zakon nemamo ta
prigovoriti. Kroz ovaj prirodni zakon historije on je elio rei da srbija vri nasilje nad ovim zakonom jer ovaj zakon diktira prostorno irenje
samo u okviru prirodom odreenih granica a politika srpska ne poznaje ovaj fenomen u svom prirodnom razvoju. Sa teorijskog-znanstvenog
stajalita Ivini uvidi u smisao funkcioniranja prirodnog zakona o nunom irenju naroda u prostoru nemaju nikakvu racionalnu osnovu. On je taj
zakon formulirao u kontekstu ondanjeg imperijalnog rata. U modernome svijetu narodi svoju povijesnu sudbinu ne veu za osvajako ve za
sposobnost recepcije razvoja proizvodnih snaga. Iz ovoga se poima da oni zakoni koje Ivo poima kao prirodne i nisu u biti prirodni ve
predstavljaju historijski proizvod-ljudsko djelo. U tijesnoj vezi sa njegovom teorijom prirodnog zakona stoji i geopolitiki diskurs . Takoe u
njegovom poimanju historije fenomen rasa dolazi do izraaja.
URO KRULJ
Zavrivi medicinske studije u Beu zapoljava se u Bjeljini.Radi na ureivanju lista Dubrovnik,potom pokree list Narod. Sudjeluje u osnivanju
SNO. lan je srpsko-muslimanske delegacije koja protestira u Peti protiv aneksije. elio je da utemelji tijesnu vezu izmeu biologije, sociologije i
politike. Tu interakciju nalazi u pojmu rasne higijene i nacionalne eugenike.
Rasna higijena ima svoju objektivnu osnovu u biolokom zakonu prirodnog odabiranja. On govori kako se i sama priroda pobrinula za
usavravanje i zdravlje rasa odbacivanjem nepodobnih a umnoavanjem krepkih individua.Krajnji smisao prirodnog odabiranja je ienje
rase. Na toj prirodnoj podlozi nalazi se prostor za ljudsku intervenciju i to u obliku rasne higijene. Rasna higijena zasnovana na teoriji o nasljeu i
hoe da racionalno podupre taj bioloki zakon prirodnog odabiranja,da svjesno sprovodi kultiviranja rase.Rasna higijena bavi se fenomenom
rasnih bolesti,uroene,nasljednje,prenosive sjemenim elijama. Rasna higijena ima zadatak da ispituje i sprijeava te rasne bolesti. Trostruki je
njen zadatak: 1. da se u budunosti raa to manje ili nikako ljudi sa defektima, 2. istrijebiti postojee rasne bolesti, 3. da se preduprijedi pojava
novih rasnih bolesti. Svrha rasne higijene je ienje i kultura rase.
Nacionalna eugenika ogranak biologije i sastavni dio rasne higijene.Pod njom se podrazumijeva higijena rasploavanja. Sprijeiti raanje
individua sa bolestima i nedostatcima tjelesnim i duevnim a poduprijeti raanje krepkih individua. Nacionalna eugenika djeluje u dva pravca:
negativni i pozitivni. Negativni pravac-smanjiti i sprijeiti raanje bolesnih i nepodobnih lanova drutva. Pozitivni-umnoavanje sposobnih
lanova i njihovo usavravanje.
Biologija i politika po Urou ima mjesta za ljudsko uplitanje u bioloko. Popravljanje i usavravanje rase treba da bude jedna od najuzvienijih i
najvanijih zadataka u drutvu.Ono to priroda ini nesvjesno i sporo treba da preuzme ovjek racionalno i svjesno. Ova racionalna intervencija u
bioloki svijet dogaa se, primarno preko dravnog aktiviteta a zatim kroz rasno vaspitanje i kultiviranje nacije. Socijalno zakonodavstvo i perezna
politika jesu dva najvanija vida angamana drave na rasnoj higijeni i nacionalnoj eugenici. Pravnom regulativom ogranienja i zabrane braka
drava treba posebno da afirmira naela i smisao nacionalne eugenike.Pomenuo sam socijalno zakonodavstvo i poreznu politiku! Socijalnim
zakonodavstvom otklanjaju se drutveni uslovi koji podstiu rasnu patologiju a kroz poreznu politiku sve to slui dobrom higijenskom ivotu
netreba biti oporezovano.
MUHAMED EMIN HADIJIAHI 1837-1892
Ideja patriotizma i javni pledoaje protiv emigriranja muslimana u Tursku. Domovina i vjera najvie vrijednosti,domovina ispred vjere. Domovinu
poima kroz prirodnu i socijalnu datost. Sinteza ove dvije datosti u pojmu domovine proizvodi specifini kompleks osjeajnosti kojeg oznaavamo
kao patriotizam.Patriotizam percepira kroz bioloki diskurs u modelu dijete-majka! Islam legitimira domovinski patriotizam,on percepira
nacionalnu svijet.patriotizam pripada normativitetima i muslimanskim imperativima. Politiki konformizam i politika iseljavanja: velia AU i trai
da iskoristimo mogunosti koje nam se nude. Ostanak u bosni imperativ .Emigranti ugroavaju ostanak islama u bosni,agresivnost liana,sluenje
u vojsci,nazadovanje u privredi,psiholoka i socijalna usamljenost iseljenika, nedostatak u vjersko prosvjtnoj naobrazbi.

RISTO RADULOVI 1880-1915

koluje se u Bosni, Hrvatskoj, Beu i enevi. Radi kao urednik u mostarskome listu Narod. Sradnik je lista srpska rije i asopisa Pregled.Radi na
ponitenju aneksije,bezuspjeno. Sudjeluje u osnivanju prve javn biblioteke u BiH pri srpskom kulturnom drutvu Prosvjeta.Nakon atentata na
AU prijestolnasljednika F.Ferdinanta Hasburkog biva uhvaen i zatoen u logor Arad gje je i ubijen ( Arad je u Madarskoj ). Nakon zavretka I
sv.rata posmrtni ostatci R.Radulovia preneeni su u Mostar gdje su pokopani u zajedniku/obiteljsku grobnicu.
LIBERALNO DEMOKRATSKA AKSIOLOGIJA
Liberalno demokratska aksiologija je sastavni dio njegove preferencije evropeizacije. On zna za zapadnoevropske liberalne teorije i retoriki ovu
aksiologiju prihvata i publicira. Smatra da je demokratizam proizvod 19. vijeka nastao ekonomskih i tehnikim promjenama koje su izazvale
promjene u kulturnoj sferi. Krajnji ogranak demokratizma je socijalna demokratija proleteriat. Iako slijedi neke Spenserove ideje ne prihvata
onu koja kae da je najvea nesrea za napredovanje naroda predstavlja demokratija. Recipira ideju, kulturu i politiku demokratije kao neupitnu
vrijednost i deklarira se kao apologet slobodoumnih ideja i demokraskih naela.
Emancipatorska perspektiva BiH za njega je u proiranju ustavnih i politikih sloboda i ukidanje svih feudalnih ustanova, a na temelju socijalne
nunosti i principa rada. Potie na slobodu ljudi i slobodu graana. Smatra da je graanska svijest osnova svake politike i po tome svake solidne
drave. Insistira na ideji narodnog samoopredjeljenja i narodnog suvereniteta. Narod je izvor i utok svih prava. Preferira izborno pravo. Ustavnost,
koja garntira sva graanska prava svrstava u ove vrijednosti. Zalae se za parlamentarni sistem. U temeljne ideje uvrtava ravnopravnost i
jednakost svih ljudi i kult individua. Ideju politikog pluralizma uvrtava u liberalno demokratske vrijednosti. U to ukljuuje i slobodu i kulturu
nacionalnog dijaloga i kritike debate. Preferirajui srednju graansku klasu kao temeljni subjekt liberalno demokratske aksiologije iskljuuje
sposobnost seljakog stratuma za demokratiju pa ne uspijeva konzistentno provesti liberalno demokratski diskurs. Smatra da je samo graanski
stale sposoban rijeiti vana pitanja kao to je npr. agrarno pitanje.
NORMATIVNI POJAM POLITIKE
Izdvaja se i njegov pojam politike uope. Iako je nije definirao u monografskom, sintetikom smislu njegovo teorijsko poimanje se moe tako
raspoznati. Smatra da je politika jedna od najzamrenijih i najkomlikovanijih nauka ili bolje reeno vjetina. Smatra da je politika praktina
primjena svih nauka ekonomije, sociologije, psihologije i sl. Rije je o projekciji politike kao idealnog normativiteta tj. kakva bi ona trebala da
bude. Razumijeva odnos morala i politike i preferira moralnu politiku, a kritikuje real politiku. Po njemu bi politika trebala biti proizvod zdravih
ekonomskih i kulturnih prilika. Izmeu kulture i politike posreduje pojam i fenomen slobode. Politika treba da predstavlja harmoninu vezu
izmeu jake tradicije i jake kulture. Ova harmonija je preduvjet napredovanja. Politika je pojmljena kao politika koja se rukovodi viim
nacionalnim idealima, a ne unilitarizmom, oportunizmon i pukim akcionizmom.
On govori o politikom moralu koji je kod sviju opadao u godinama aneksije. Ova kritika morala prvenstveno se odnosi na srpski nacionalni
propagira moralnost ne samo individue nego i politike. Pored koncepcijskih refleksija, Radulovi se uputa u kritiku svakodnevne politike i njenih
protagonista. Dobar politiar mora biti strpljiv i uzdran, obrazovan i potkovan, okretan i poseban, lien demagogije,doktriniranstva i sl. Oni
moraju biti svijetli primjeri ispravnosti i karakternosti irim slojevima drutva.
VASO PELAGI (1838-1899)
Roen u abarima-Gradaac.koluje se u Gradacu i Beogradu.Radi kao uitelj u Brkom nakon ega kolovanje nastavlje u Rusiji.Nakon Rusije
postaje upravitelj novoizgraene bogoslovije u Banjoj Luci.
U hspm u BiH Pelagi zauzima vrlo znaajno mjesto posebno zbog popularizacije ideje socijalizma. Pelagi, nakon osmanskog progonstva u Aziju,
vraa se u Srbiju i naputa prvobitnu pansrpsku orjentaciju i sa oduevljenjem prihvata ideju socijalizma. Najznaajnije djelo Istorija bosanskohercegovake bune te mala brourica Stvarni uitelj koja je tampana u 18.000 primjeraka.
KONCEPCIJA SOCIJALIZMA
Pelagi razlikuje patrijarhalni (slavenska i srpska porodina zadruga), antiki ( jednakost u posjedu,kolovanju,ravnopravnost ena), bogoslovski
(pod firmom boga i vere politiko-ekonomski prevrat i preporoaj za ravnopravnost svih ljudi), utopijski (Mor,Simon,Oven zamiljali su drutvo
koje e poivati u miru i ljubavi), dravni( drava treba da se umea u sva pitanja), revolucionarni silom sve promjeniti,zagovornik Babef),
komunistiki ( jednaka prava i jednake dunosti za ceo privredni narod,Pariska komuna,manifest 1881.g), anarhistini ( goni silu,oko za oko zub za
zub)
i
nauni
ili
radniki
socijalizam
(
revolucionira
sve
i
svakoga
da
ostvari
svoja
prava
putem
obavetenja,udruivanja,organizacija,izbora,zakonodavstva..)iji je predstavnik Karl Marks. Pelagi je sljedbenik i polpularizator upravo naunog
socijalizma.
Socijalizam poima kroz sljedee fenomene: Socijalizam kao nunost Pelagi je smatrao da je socijalizam nunost kao izraz zakona prirode i
antropoloke, odnosno, socijalne prirode ljudstva. Socijalizam se javlja kao posljedica drutvenih nepravdi i potreba radnog naroda. Socijalizam i
privatna svojina Kako je aktuelno drutveno ureenje utemeljeno na privatnoj svojini i kapitalu, sr Pelagieve kritike je upravo usmjerena ka
tome. Smatra da je ovaj kapital rezultanta tueg nagomilanog rada, odnosno tua zarada. U privatnoj svojini vidi problem drutva, njegovu
zatrovanost i podlost. Socijalizam, revolucija i evolucija U pogledu uspostavljanja socijalizma on raspravlja o metodu revolucije i reforme. Smatra
da narod ima pravo da uklanja sve one koji koe napredak drutva. On preferira metodu reformi, znai postepenih promjena u drutvu.
Idolatrijska slika socijalista Socijaliste i socijaldemokrate Pelagi slika jezikom religije jer socijalizam smatra kao apsolutnu, vjenu istinu i poima
je kao sekularnu religiju. Idilino-idolatrijski opisuje pobornike socijalizma. Govori i o jednakosti polova i ravnopravnosti uopte. Po njemu je
socijalizam najkrasnija, najbolja, najprirodnija, najpravednija drutvena nauka. Jedan ili nacionalni socijalizam Nauka socijalizma je za Pelagia
jednaka svugdje i za sve ljude ali u razliitim historijskim kontekstima. Ovim uvidom on eli legitimirati nacionalni socijalizam. Socijalizam i uloga
ideja u historiji Pelagi tvrdi da se ni jedna ideja na raa po volji nego da ona ima svoj uzrok i potrebu. To vai i za ideju socijalizma. Socijalizam i
politike partije Sloboda politikog udruivanja nalazi se u vrhu Pelagieve politike aksiologije. Smatra da se socijalizam moe organizirati
transpartijskim ujedinjenjem i odvanou i dobrom organizacijom radnog naroda. Pelagi odbacuje ideje viestranaja. Potencira ujedinjenje
raznih zemljoradniko radnikih udruenja i u njima vidi pokretaku snagu drutva.
SOCIJALNI LIBERALIZAM
Na zanimljiv nain Pelagi u svoje ideje socijalizma integrira i ideje zapadnoevropskog liberalno demokratskog miljenja. Preuzima liberalnu
ideju ustavnosti, ali ovdje je rije o ustavnoj konstituciji socijalistike, a ne kapitalistike drave. Odbija monarhistiki oblik vladavine. Recipira
ideju opepredstavnikog tijela skuptine. Socijalistiki poredak se zasniva i na slobodnim izborima utemeljenim na opem pravu glasa.
Ustanovljuje i referendumsko pravo. Izvrna vlast je nadreena zakonodavnoj, a sudska je izborna i neovisna. Pledira za lokalnu, odnosno
optinsku i okrunu samoupravu. Smatra da je komuna politiki i ekonomski oblik drave. Zagovara ukidanje stajae vojske i ustanovljenje
narodne odbrane. Zagovara ukidanje pijunskih slubi i smrtne kazne. Takoe zagovara slobodu tampe i u njoj vidi temeljni stub socijalistikog
poretka.
Zadruni socijalizam

S jedne strane recipira ideje liberalizma, a na drugoj strani u deskripciji mogueg socijalizma na Orjentu i tradicionalnoj, patrijarhalnoj srpsko
slavenskoj zadruzi prepoznaje paradigmu socijalizma.

OSMAN NURI HADI 1869-1937

Mekteb,rudiju i medresu zavrava u mostaru,S u Sarajevu a pravne nauke zavrava u Beu i Zagrebu.lan je stranke prava,to znai hrvatska
orijentacija. Pokreta lista Behar. Radi i u zemaljskoj vladi.Radi i u Beogradu kao naelnik MUP-a te bio lan dravnog savjeta u KYUG.
ISLAM DOMOVINA NAROD : po njemu je islam apsolutno sredite vrijednosti. Istie da je vjera najbitnija,najsvetija,najuzvienija stvar. Islam
ne proizvodi anarodnu svijest niti se ignorantski odnosi spram patriotizma.Vjera,domovina i narod za njega su najuzvienije ideje. Sa islamskog
stajalita je utvreno : ljubiti svoju domovinu vjerska je dunost. U Bosni smo nikli,odrasli, svaka stopa zemlje je krvlju natopljena zato ako se eli
odrati i napredovati mora se biti proeto jednom milju da je BiH naa domovina.
KRITIKA ANATOMIJA MUSLIMANSKE ZAJEDNICE : poduzima opsenu kritiku anatomiju muslimanskog drutva u BiH i to iz perspektive
socijolokog diskursa.Kroz tu kritiku prolazi deskripcijom,dijagnozom,kauzalnim objanjenjem i terapijsko-prognostikih anticipacija. Na nivou
deskripcije njegovi uvidi identificiraju spoljne manifestacije muslimanske egzistencije.Na nivou dijagnoza njegova misao identificira opu
dekadenciju muslimanske dekadencije. Muslimani su okupacijom sa stanjem straha zapali u opu atmosferu rezignacije,indolencije i dekadencije.
Na nivou kauzalnih objanjenja traga za uzrocima muslimanskog zaostajanja i bezperspektivnosti. On e rei mi nemamo pravih ideala o naoj
domovini i naem opstanku Objanjavajui ovo nai e dva glavna uzroka : nepoznavanje vjere i narav naih ljudi. Pod naravi muslimana BiH
podrazumijeva obiajnost i mentalitet. Nije rije o naravnoj nesposobnosti muslimana nego o naslijeenim mentalitetima i imobilnim
vrijedonosnim orjentacijama. Nepoznavanje Islama u njegovom poimanju glavni je uzrok muslimanske dekadencije . Da su se ljudi drali svoje
vjere danas bi muslimani bili najmoniji element Bosne. Glavnog krivca nepoznavanja Islama vidi Ulemu koju Hadi slika negativnim
bojama,moralna dekadencija,egoizam,meusobne proturjenosti,konzervativna privrenost tradicionalizmu i jo toga.
Deskripciju i dijagnostiku anatomiju muslimanske zajednice Nuri e zavriti terapijskim projektom. Njegova formula je jednostavna: unutar AU
reima prionuti uz svoju domovinu raditi i uiti , uiti i raditi. U centru tog prosvjetiteljstva treba stojati porodica i kola. U porodici se zamee
temelj u koli se nastavlja i dotjeruje.

ALIJA HOTI
O Aliji Hotiu se moglo nai vrlo malo biografskih podataka. Nacionalno politiku misao Alije Hotia u ranim radovima moemo smatrati
modelskim oblikom koncepcijski i politiki osvijetene muslimanske etnike autokratizacije. Ona je paradigma muslimanske recepcije hrvatske
pravake ideologije. Nacionalno automuslimansko prohrvatstvo i politiko pravatvo. Takoe, on se bavi i pitanjima muslimanske egzistencije u
modernom svijetu i njegovi pogledi u ovom smislu izazvae estoke reakcije. Hoti je popularizator pravake ideologije i njenih pogleda na naciju,
nacionalno pitanje, jugoslovenstvo, etniki karakter i dravno pravni status BiH.
Kasnije Hoti se iskuava u novoj tematici koncepcijskim percepcijama ideje socijalizma.
Kapitalizam i socijalizam
Hoti istupa kao radikalni kritiar kapitalizma. Njegov tekst bavi se kritikom kapitalizma i projektom socijalizma. Pariz i Moskva su dvije
metafore za dva suprostavljena svijeta. Rije je o dvije kulture- materijalizma i tehnike i kulture idealizma i etikog preporoda.
Militarizam, imperijalizam i rat
Kapital smatra uzronikom rata. Kolonijalizam tj. politika gospodarenja svijetom je proizvod kapitalizma kao i militarizam i svjetski
imperijalizam. Militarizam je obiljeje svih kapitalistikih drava. Militarizam trai odricanje od individualnosti i osobnog dostojanstva. Pledira na
unitenje militarizma pa samim tim i kapitalizma to bi rezultiralo budunost bez ratova. Zagovarajui socijalizam kae da je Moskva a ne Pariz
povijesna perspektiva.
Druge dimenzije kapitalizma
Hoti razvija i druge dimenzije kapitalizma prije svega neku vrstu psihologije kapitalizma. Smatra da je pojedinac u tenji za materijalnim i
luksuznim osuen na dosadu, monotoniju, ispunjavanje socijalnih obaveza, drutvenih funkcija i sl. Materijalni uspjeh je kriterij svega. Na
kulturnom planu kapital isto tako producira patologiju. Kapitalizam svodi znanost, kulturu i umjetnost na puke robove sistema. Iako respektira
ideje liberalizma smatra da se one u kontekstu kapital odnosa ne mogu realizirati i da dospijevaju u svoju totalnu degradaciju. Njihovu afirmaciju
moe osigurati tek socijalizam.
Teorijski aspekti socijalizma
Hoti smatra da e kapitalizam biti poraen i da e nastati era socijalizma. Nadalje on se uputa u analize kada promjene nastaju revolucijom i
evolucijom. Smatra da je revolucija rezultat neotklanjanja uzroka od strane vlasti nego samo njihovo spreavanje za oitovanje. Isto tako smatra
da evolucija moe dovesti do pobjede socijalizma nad kapitalizmom. Smatra da se revolucija ili evolucija kao i prelaz iz kapitalizma u socijalizam
nee svuda jednovremeno desiti. Daje veliku vanost ulozi linosti. Pod tim misli na linosti koje vode mase. Kritikuje kapital i nacionalizam kao
glavne neprijatelje socijalizma. Nadalje problematizira diktaturu proleterijata. Prelaz od kapitalizma ka socijalizmu poima kao prelaz vlasti na
radnitvo. Smatra da su radnike revolucije nastavak graanskih i dok graanske trae ravnopravnost s plemstvom pred zakonom, radnike trae
novi poredak i nove zakone. Koncepcijski ne prihvata ideju diktature proleterijata.
Problematizira problem privatne svojine. Smatra da se detronizacijom materijalnog uspjeha kao jedinog kriterija vrijednosti i socijalnih promocija
izjednaavaju uslovi privrede za sve. U svoje uvide ukljuuje i donos socijalizma i komunizma. Smatra da socijalizam treba biti smjernica
drutvenog razvoja nego kao jedan ukoen tip. Cilj kojem ta smjernica vodi je komunizam. Smatra da je komunizam napredniji drutveno tip. To
je idealni drutveni tip.
Projekt socijalistike tranzicije
Smatra da socijalistika tranzicija u junoslovenskim zemljama treba zapoeti sa socijalizacijom zemljita. Smatra da je zajednica duna osigurati
svakome jednak komad kulturnog zemljita. Njegova socijalizacija zemljita podrazumijeva i kolonizaciju kako bi se napravio balans izmeu
zemljoradnikog i ostalog stanovnitva. Paralelno sa ovom reformom treba socijalizirati i industrijska preduzea. Predvia promjene i u
finansijskom a tako i u obrtnikom sektoru. Prelaz ka socijalizmu predvia i reformu kolstva.

SAKIB KORKUT (1884-1929)

Roen u Travniku 1884.god.Zavava osnovno obrazovanje i erijatsku sudaku kolu.
Travniki efendija je bio svjetski vjerski ovjek, ali i sekularno orjenitran. Zbog svojih stavova dolazi u sukob sa ulemom ali i sa AU vlau. Bio
vrlo aktivan u drutvu Gajret, Organizaciji bosansko hercegovake ilmije. Sudjeluje u osnivanju JMO, ali zbog neslaganja osniva JMNO. Urednik
je glasila ovih stranaka Pravde i Irada. Nakon politikog neuspjeha na izborima vraa se u Travnik i proglaen je muftijom Travnikim. Imao
teak ivot ali je to stoiki podnosio. Posljednji istup je imao na Kongresu muslimanskih intelektualaca 6. i 7. septembra 1928. Umro je 1929 god.
Pojam i preferencija kritike
Dravno pravna pozicija autonomije postaje tlo za prakticiranje kritikog diskursa ali bez radikalnih prevratnikih promjena. Misao S. Korkuta se
i tretira kao paradigma tog kritikog diskursa. Njegovo miljenje je kritiko polemiko bez straha od rizika i egzistencijalne opsanosti. Iako
njegova misao nije ispirirana radikalnim i revolucionarnim destrukcijama Reima, nego se kree u okvirima Poretka njegova je misao u
sadrinskom smislu sveobuhvatna, gotovo totalna. To je misao koja nema autoriteta, strahopotovanja prema vlasti. Korkut kritizira vladinu
politiku, njeno djelovanje, ureivake koncepcije muslimanskih i vanmuslimanskih novina, ali i islamske autoritete i institucije toga doba)., kao i
svjetovnu muslimansku inteligenciju, one koje naziva akademiarima. Njegova kritika se ne odnosi na narod nego na islamsku i akademsku elitu.
Pored navedenog, izlazi iz tih okvira i u sreditu njegove misli nalazi se praksa srbizacije i kroatizacije i akteri katolikog prozelitizma i agresivne
pravoslavizacije. Njegova kritika nije odreena samo u sadrinskom smislu. Mogue je rekonstruisati i neke elemente koji ulaze u njegov pojam
kritike u uem smislu, elemente koji utvruju principijelna odreenja kritike kao kritike, njena koncepcijska naela, kao i socijalne, kulturne i
spoznajne svrhe. Kritika je metodiki osvijetena i racionalno voena. Definira svoj predmet, vri logiku analizu, sueljava je sa uvidima u
empiriju socijalne zbilje, protuargumentira povijesno, iskustveno, logiki i koncepcijski te okonava u formi rjeenja, vlastitih pogleda i
anticipacija.
Korkutova kritika je unaprijed predodreena panislamskim stanovitem. Unutar njega Korkut provodi kritiki diskurs. Po njemu kritika mora
biti zasnovana na ekspertnoj podjeli rada tj. strunoj kompetenciji.
JOSIP TADLER
Kao dugogodinji nadbiskup katoloke crkve u BiH, snano je oblikovao javni ivot u BiH za vrijeme A-U i snazno uticao za njen materijalni i
organizacioni razvoj. Vizija je nova i globalna vizija hrvatstva koji BiH do tada nije poznavala. To je vizija BiH na osnovu temelja hrvatskog
dravnog prava koja rjeenje na jugu Monarhije vidi u trializmu, ravnopravnosti Zagreba s Petom i Beom, a Hercego-Bosne sa Dalmacijom,
Istrom i Slavonijom. Josip tadler je u javni diskurs u BiH uveo prije svega katoliki klerikalizam i posebno tumaenje veza i odnosa izmeu
religije i nacije, katolianstva i hrvatstva, kao i ideju i praksu religijskog prozeltizma. Jedno od centralnih pitanja u javnom je pitanje u odnosima
izeu religijske i nacionalne pripadnosti u o ulozi i znaenju religije u nacionalnim individualitetima. Za tadlera bilo nikakve neizvjesnosti biti
katolik znai biti i Hrvat i obratno. Pripadnost katolikoj vjeri jeste apriorni uslov hrvatskog patriotizma. Njegov programski odnos prema
Muslimanima i Srbima precizno je definiran: Hrvat je za tadlera, kao i veinu tadanje hrvatske inteligencije je ne samo katolik, ve i muslima.
Hrvati su i grko-istonjaci - nekadanji katolici koji su preli na pravoslavlje, ukoliko su starosjedioci u Bosni. Srbi su ono grko-istonjaci koji
su se uselili u BiH iz susjedne Srbije ili Crne Gore. Radio na ujedinjenju katolianstva i pravoslavlja, na drugoj strani, ostavljao otvorenim
hrvatstvo za inkorporiranje muslimana i pravoslavaca. kad se odreknu svoje vjerske identifikacije i preu na katolianstvo, mogu ui u hrvatski
nacionalni korpus ta politika je u krugovima bonjake inteligencije i bonjakog vodjstva nailazila na otpor. A-U vlasti su reagirale na agresivnu
politiku Identifikacija katolianstva i hrvatstva predstavlja kljunu komponentu tadlerove globalne programsko-politike koncepcije koja se
oznaava kao konzervativni klerikalizam. Njegova temeljna intencija jeste u aspiraciji da se katolika naela utemelje u ideologiji razvoja
hrvatskog nacionalnog pokreta u BiH. borbeni klerikalizam se oslanjao na A-U dravu sa aspiracijom da se katolicizam, uz podrku dravne
politike, uzdigne iznad drugih religija. Zastupao je krscansku demokratiju u cilju osvijestavanja puckih slojevaali iskljucivo sa stanovista crkvenih
interesa a snazno kritikovao SDPBIH kao multinacionalnu partiju i smatrao da partije treba da budu monokonfecionalne. Bit politike posmatra u
paradigmi militarizma, jeziku, duhu i logici vojnog mentalteta i njemu odgovarajueg ustroja. Na drugoj strani, svijet politike je svijet odnosa
izmeu prijatelja i neprijatelja.
Za status BiH smatra da hrvatski narod, koji stanuje u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, na Rijeci s Kotarom i u Meumurju, BiH i Istri, sjedini u
jednom samostalnom dravnom tijelu, u okviru habsburske monarihe, te e podipirati svog snagom nastojanje brae Slovenaca, da se i slovenske
zemlje ovom dravnom tijelu prikupe. tadler konzistentno stoji na ovom stajalitu, recipirajui ideologiju Ante Starevia.
Vladimir Gacinovic.
Roen u selu Kanju kod Bilee 1890. Pripada najrelevantnijim idejnim formulatorima i praktinim akterima srpskog pol. pokreta koji je nastao u
okvirima organizacije Mlada Bosna. Pripadnici Mlade Bosne bili su pristalice najljue nacionalne borbe i revolucije. I nakon drugog svj.rata G.
kao i pripadnici Mlade Bosne su se identificirali kao revolucionari ,demokrati,jugosloveni.Predstavljani su rijetko kao
svebosanskohercegovaki,svenacionalan pokret Mlada Bosna ,odnosno djelo inteligencije sva tri naroda Bosne,jer injenica je da je to bio iskljuivo
srpski pokret. Dva temeljna pol. pitanja BiH su bila nacionalno pitanje i pitanje dravnopravnog i politikog statusa i temeljnu komponentu tih
koncepcija i predstava ini stanovite etnikog pansrbizma. Bosna je stara srpska zemlja. Mada se ponekad identificira i kao Bosanac,njegova
poetna pansrpska pozicija nuno e rezultirati negacijom dravno-pravnog individualiteta BiH, a rjeenje njenog statusa nakon osloboenja
vidjeti u aneksiji Srbiji. Zalaze se za nacionalnu dezindividualizaciju B. mus. BiH i njihove srbizacije tj.asimilacije u srpski korpus. Smatra da
nacionalizam uope i srpski nacionalizam poiva na recepciji rasne teorije nacije. Govori o slovenskoj rasi i o rasnosti srpskoj koji se nalazi u
seljackom stratumu. Uvodi ideju stvaranja novog srpskog tipa i iz podjele nacije na elite i mase I kritikuje srpsku gradjansku klasu sto iza sebe
krije odbacivanje legalizma i institucionalizma u javnom angamanu i preferira vanpravne oblike pol.aktiviteta to e u Mladoj Bosni biti
prihvaeno kao temeljna forma i metoda njenog djelovanja. Razvija kult srpskog nacionalnog idola koji se vodi naelom koje pripada boanstvu i
religiji. Sudjeluje kao najuticajnija linost u profitiranju politike i prakseosloboenje srpskog naroda i srpskih oblasti Austrije. To
osloboenje je vodea ideja njegovog ukupnog angamana sto podrazumjeva instaliranje novog ropstva i dezindividualizaciju prije svega za
Muslimane-Bonjake I nadalje implicira aneksiju BiH-Velikoj Srbiji. G I mlada bosna prisvajaju metodu terorizma, djeluju vaninstitucionalno-na
politiki apsolutizam odgovaraju ilegalnou i tajnom organizacijom. Nekoliko dana nakon to je diplomirao u Fridburgu)oboljeva i umire pod
sumljivim okolnostima i nerasvjetljenom mogunou trovanja.