14 M3 Suvremeni Drveni Mostovi

MOSTOVI III
Suvremeni drveni mostovi
Uvod
Uz kamen, drvo je najstariji koriteni materijal za gradnju mostova.
Trajnost drva manja je od trajnosti kamena
Mali broj sauvanih objekata
ovjek je po uzoru na postojee strukture u prirodi premoavao prepreke.
Deblo premoeno preko rijeke
pogodno za male raspone.
Problem premoavanja veih raspona
pojava vertikalnih nosivih
elemenata (stupova)
SUVREMENI DRVENI MOSTOVI
Povijesni pregled
Razvoj prvih logikih konstruktivnih sustava
Prvi sustavi
GRENDI SUSTAVI
Gredni sustav nadopunjuje a kasnije i zamjenjuje konzolni sustav (obalni stupovi
formiraju se od niza konzola koje svojim prepustima tee sredini prepreke.
Povijesni pregled
Primjeri konzolne gradnje
Povijesni pregled
Cezarov most preko Rajne
Most je 55.g. prije nove ere dao sagraditi Julie Cezar za prijelaz svojih trupa
preko Rajne u pohodu na Germane.
Most je imao 56 otvora, duine oko 430 m i irine 8,3 m.
Drveni okvirni stupovi nalaze se na razmaku od 7,7 m.
Povijesni pregled
Trajanov most preko Dunava
Rekonstruiran s povijesno postojeih crtea
Povijesni pregled
Poetkom XVI st. javljaju se
zaeci dananjih koncepata
lunih i reetkastih sustava.
Graditelji:
Andrea Palladio (1518-1580)
Philbert Delorm (Delormovi
lukovi)
U spojevima drvenih elemenata
koriteni su drveni klinovi
(podatljivi spojevi i konstrukcije u
cjelini)
Povijesni pregled
U 17. stoljeu grade se drveni luni mostovi velikih raspona i vrlo sloenih
konstrukcija.
esta se koristi krovna konstrukcija za zatitu od atmosferilija)
Grubenmannov most
(119,0 m) rijeka
Limat (vicarska,
1778.g.)
Pjeaki most preko velikog

kanala u Veneciji.
Povijesni pregled
Pojavom i primjenom eljeza i elika za konstrukcije mostova, prestala je
izgradnja drvenih mostova velikih raspona, a pojava betona istisnula je drvo i
kao materijal za gradnju malih raspona.
U novije doba drvo zauzima sve znaajnije mjesto pri gradnji pjeakih i
cestovnih mostova.
Podjela drvenih mostova:
Tradicionalni
Suvremeni
Tradicionalni drveni mostovi

Graeni od piljenih i tesarskih elemenata sa drvenim pomostom (za
cestovni i pjeaki promet) ili drvenim pragovima poloenim preko drvenih
smodenih grednih nosaa u osima ina (eljezniki promet)
Nosivi sustavi su gredni i reetkasti
Spajala su avli, vijci, modanici (drveni i elini), trnovi i skobe
Donji ustroj mosta je esto drven
esto velik broj elemenata i nejasna nosiva struktura.

Tradicionalni drveni most
Odra (ika Poljana).
Tradicionalni drveni
most
Odra (Kue).
Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova
Detalji

Reetkasti most Sneek za teke terete
Nizozemska, 2008
Raspon: 32 m
irina mosta: 12 m
Visina drvene konstrukcije: 15 m
Suvremeni drvenih mostovi

Leonardov most, Norveka, 2001.g.
Pjeaki most duljine oko 120 m

Raspon lukova mosta 40 m
Visina mosta iznad ceste: 8 m
Most ima tri prostorno stabilizirana
luna nosaa koji podupiru pjeaku
stazu.
Nosai su raeni posebnom
tehnologijom (lamelirani blok nosai) .
Materijal konstrukcije je ari.

Razni oblici i konstruktivni sustavi pruaju nove mogunosti
oblikovanja i premoivanja velikih raspona.
Suvremeni drveni mostovi osim za cestovna (lokalne prometnice),
pjeaka i biciklistika optereenja projektiraju se i za izrazito velika
optereenja koja se mogu pojaviti na modernim prometnicama.
SUVREMENA DRVENA MOSTOGRADNJA
Primjena
lameliranih drvenih elemenata i patentiranih sustava spojeva.
Tvornika proizvodnja (duljina elemenata ograniena na 30-45 m)
Danas na cijenu mosta najvei utjecaj ima vrijeme izvedbe (nove
tehnologije moraju skratiti vrijeme izvedbe).
Cilj
Napraviti most vijeka trajanja veeg od 100.g.
Preduvjeti graenja suvremenih drvenih mostova
Upotreba sintetikih ljepila dovela je do pojave suvremenih materijala od drva i na bazi

drva
Razni tipovi tvorniki proizvedenih nosaa
Lijepljeni lamelirani nosai (GLULAM)
Furnirski nosai (SVL)
Razni tipovi ploa
Nove vrste spajala i prikljuaka
Novi tipovi avala
Suvremeni modanici
Novi tipovi vijaka za drvo
Sustavi s elinim ploama (Greim, VB sustav)
Patentirani sustavi s elinim nazubljenim ploama (Gang-Nail, Twinaplate, Menig)
Primjena Eurokod normi pri projektiranju drvenih mostova
Spoznaje o postizanju to bolje trajnosti drvenih konstrukcija
Novi sustavi zatite drvenih konstrukcija
Prednosti i nedostaci drvenih mostova

Prednosti:
Povoljan omjer nosivosti i mase
Estetska svojstva i uklapanje u okoli
Jednostavna i brza izvedba (mali utroak energije pri proizvodnji)
Predgotovljeni dijelovi
Mala vlastita teina
Povoljan utjecaj na donji ustroj
Laka mogunost ojaanja konstrukcije
Velika trajnost elemenata koji se nalaze stalno u vodi
Pozitivna energetska ravnotea-emisija C02
Drvo je ekoloki i obnovljivi prirodni materijal
Nisu osjetljivi na kloride iz soli za odleivanje
Nedostaci:
Veliki trokovi odravanja
Nisu prikladni za velika prometna optereenja
Mala trajnost elemenata u dodiru s tlom ili vodom
Brzo smanjenje vrstoe s vremenom
Gotovo nikakva otpornost spojeva na dinamika djelovanja
Primjena EN propisa u graenju drvenih mostova

Djelovanja koja je potrebno razmatrati prilikom projektiranja drvenog mosta
mogu se uzeti prema EN 1991:
EN 1991-1-1 Gustoe, vlastite teine i dodatna stalna djelovanja
EN 1991-1-3 Snijeg
EN 1991-1-4 Vjetar
EN 1991-1-5 Temperatura
EN 1991-1-6 Izvedba
EN 1991-1-7 Izvanredna djelovanja
EN 1991-2 Prometno djelovanje na mostovima
Proraun drvenih konstrukcija treba provesti postupkom graninih stanja (EN
1995-1-1)
Primjena EN propisa u graenju drvenih mostova

1. Drvo i materijal na osnovi drva
Osnovne provjere
Puno drvo
M=1,3
Lamelirano drvo
M=1,25
LVL, OSB (perploe, iverice)
M=1,2
M=1,0
Zamor
2. Spojevi
M=1,3
Osnovne provjere
M,fat=1,0
Zamor
3. elik kao konstrukcijski materijal
M,s=1,15
4. Beton kao konstrukcijski materijal
M,c=1,5
5. Spajala kod spregnutih konstrukcija

Osnovne provjere
M,v=1,25
Zamor
M,v,fat=1,0
M,s=1,15
6. elik za prednapinjanje
Materijal za izradu suvremenih drvenih mostova

Puno drvo
Crnogorica (bor, ari i duglazija)
Bjelogorica (hrast)
Tropska drva (ekki, iroko, opepe)
Podjela drva u klase:
Meko drvo:
C14 C40
Tvrdo drvo:
D30 D70
Dimenzija piljenja
ograniena dimenzijama
stabla.

Materijali na osnovi drva:
LLD (lijepljeno lamelirano drvo)
LVL (lijepljeno lamelirano drvo od furnira)
Furnirske ploe
perploe, iverice, OSB ploe
Ploe vlaknatice
PSL (lijepljeno drvo s paralelnim vlaknima)

Lijepljeno lamelirano drvo
Lijepljeno lamelirano drvo je graevinski materijal koji se sastoji od tankih
paralelno lijepljenih lamela meusobno slijepljenih odreenim vrstama ljepila pod
odreenim uvjetima i predstavlja najee tapasti element konstrukcije,
prizmatinog poprenog presjeka praktiki neogranienih dimenzija poprenog
presjeka i duine.
Mogunost izvedbe ravnih, trapeznih i zakrivljenih nosaa.

Kompozitni spregnuti sustavi na osnovi drva
Drvo armirani ili prednapeti beton
Drvo drvo
Drvo - elik
Novi (mikro) kompoziti na osnovi drva
Vlane zone lameliranih nosaa ojaane su karbonskim ili
polimernim vlaknima
FRP Fibre Reinforced Polymer
CFRP Carbon Fibre Reinforced Polymer
GFRP Glas Fibre Reinforced Polymer
AFRP Aramid Fibre Reinforced Polymer
Podjela drvenih mostova prema namjeni
Parkovni pjeaki mostovi

Pjeaki i biciklistiki promet (interventno vozilo)
Cestovni promet
eljezniki mostovi
Primjena u ruralnim i urbanim podrujima, nacionalnim parkovima,

na autocestama i biciklistikim stazama.
Koriste se kod manjih prijelaza vodotoka, za nesmetan promet
pjeaka u ruralnim podrujima i za odvajanje cestovnih tokova brzih
cesta ili autocesta.
eljezniki mostovi se danas vie ne izvode od drva i materijala na
osnovi drva.
Pjeaki i biciklistiki promet

esta kombinacija pjeakog i biciklistikog prometa
Uglavnom jednostavni gredni mostovi kao lamelirani blok nosai ili reetke
Raspon od 15 30 m
Velik broj inovativnih rjeenja
Most Essing (Njemaka),
1992 .g.
Preko kanala Dunav-MajnaRajna
Raspon 73 m
Ukupna duina mosta je 192 m
Pjeaki i biciklistiki promet

Pjeaki most Lardal (Norveka) 2001 .g.
Lamelirani gredni most preko 3 raspona (13+91+13 m)
Srednji raspon poduprt elinom zategom (Langerova greda)
Problem s dinamikom mosta
Cestovni mostovi
Velika veina drvenih mostova za obian cestovni promet (raspona 5 20 m),
ploastog i rebrastog poprenog presjeka.
Vrlo esto se koristi spregnuti popreni presjek drvo beton.
U posljednjih nekoliko desetljea drvo postaje zanimljiv materijal za gradnju
cestovnih mostova veih raspona.
Na sljedeim slikama je prikazano nekoliko suvremenih cestovnih drvenih
mostova.
Cestovni mostovi
Most Wennerbrcke preko Mure u mjestu Murau, Austrija, 1993 .g.
Glavnu nosivu konstrukciju ine 4 paralelna trozglobna luka raspona 45 m. Oblik
luka je parabola.
Jedan od prvih
suvremenih drvenih
mostova izgraen u
Evropi namijenjen za
cestovni promet.
Cestovni mostovi
Lamelirani lukovi zajedno s lameliranim stupovima podupiru 4 masivna gredna
lamelirana nosaa koji podupiru predgotovljenu prednapetu kolniku plou.
Ukupna duljina
mosta iznosi 85 m.
Vana karakteristika
ovog mosta je
kolnika ploa koja
se nalazi iznad
glavne nosive
konstrukcije i stvara
efekt krova.
Cestovni mostovi
Most Vihantasalmi, Finska, 1999.g.
Raspon mosta 21+42+42+42+21 m. Ukupna duljina mosta 182 m. Korisna irina
mosta je 11 m.
Rasponska konstrukcija
ovjeena preko dva glavna i
dva sporedna kosnika.
Kosnici su lamelirani nosai,
dok je kolnika konstrukcija
spregnuta (lamelirani nosai
spregnuti s betonskom
ploom)
Cestovni mostovi
Glavni nosai kolnike konstrukcije su dimenzija 1350265 mm.
Elementi kosnika su dvodijelni, dimenzija 990265.
Cestovni mostovi
Most Tynset, Norveka, 2001
Nosivu konstrukciju glavnog raspona ine dva lamelirana reetkasta dvozglobna

luka raspona 70 m.
Pristupni rasponi su premoeni sa po dva lamelirana trozglobna luka.
Na lukove su ovjeeni elini popreni nosai preko kojih je poloena popreno
prednapeta lamelirana ploa.
Ukupna duina mosta iznosi 124 m.
Cestovni mostovi
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova
GREDNI SUSTAVI
GREDNI PODUPRTI SUSTAVI
GREDNI PODUPRTI SUSTAVI SA ZATEGOM
REETKASTI SUSTAVI
LUNI SUSTAVI
OKVIRNI SUSTAVI
SUSTAVI S VISULJAMA
SUSTAVI OVJEENIH MOSTOVA
SUSTAVI VISEIH MOSTOVA
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova

Izbor najpovoljnije strukture mosta ovisi o nekoliko parametara:
Topografiji terena i krajoliku
Duini prepreke
Optereenjima na most (cestovni pjeaki)
Zahtijevanim slobodnim profilima ispod i iznad mosta
Nosivosti tla
Arhitektonskim znaajkama
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - GREDNI

Statiki sustavi suvremenih grednih
mostova:
Prosta greda
Konzolne grede
Virendel
Sustavi s vie prostih greda
Kontinuirani sustavi
Poduprti sustavi
Greda sa zategom
Gerberovi nosai
Statiki sustavi grednih mostova mogu
biti lagano zakrivljeni ali ne kao luni
nosai.

Popreni presjeci glavnih nosaa:
Puno drvo (meko ili tvrdo)
Popreno prednapete lamelirane ploe
Krino lamelirane ploe
Lamelirani nosai raznih oblika
Mehaniki lamelirani nosai
Lamelirani blok nosai
Popreni presjeci grednih mostova mogu biti izvedeni s kolnikom konstrukcijom
iznad glavnih nosaa, u blizini osi glavnih nosaa i na dnu glavnog nosaa.

Granini rasponi:
Tip konstrukcije
Raspon
Slobodno oslonjene grede (Ravne ili lagano zakrivljene).
4 m (puno drvo)
28 (lamelirani nosai)
Popreno prednapete ploe, konstrukcije od vertikalno

postavljenih lamela spojenih avlima, LVL nosai, krino
lamelirane ploe i spregnute konstrukcije.
12 -26 m
Gredni sustavi poduprti kosnicima
7 m (puno drvo) 29 m (lamelirani

nosai)
Kontinuirani gredni sustavi
18-42 m
Greda sa zategom
40 m
Obiajne dispozicije manjih cestovnih mostova (rasponi 10 -15 m) koriste se drvene

lamelirane ploe u nekoliko varijanti izvedbe.
Kolnika i nosiva konstrukcija u jednom elementu.
Drvene lamelirane ploe koriste se kao kolnike konstrukcije i kod ostalih statikih sustava.
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - LUKOVI

Pogodni za prijelaze pjeaka i biciklista preko autocesta i brzih cesta.
Statiki sustavi suvremenih lunih mostova:
Luk s kolnikom iznad tjemena
Luk s uputenim kolnikom
Luk iznad kolnike konstrukcije
Oblici lukova:
Kruni segment
Parabola (najbolje slijedi tlanu
liniju)
Segment elipse
Parabola i krunica najee
koriteni oblici.

U sva tri dispozicijska rjeenja vertikalna optereenja, vlastita teina i prometna optereenja
prenose se na luk preko vertikalnih elemenata (stupova ili zatega) koji optereenje uglavnom
aksijalno prenosi do temelja.
Tlana sila u luku daje znaajnu horizontalnu silu (horizontalni potisak).
Kod lunih mostova s kolnikom dolje horizontalni potisak je mogue neutralizirati sa zategom kod
nedovoljne nosivosti temeljnog tla.
Kod druga dva sluaja to nije mogue i potrebno je kompletnu horizontalnu reakciju luka prenijeti
na temeljno tlo to moe biti problem kod nedovoljno nosivog tla ili neprikladnog oblika terena.

Odnos raspona L i visine
strelice luka h nalazi se u
granicama od 4-8.
Za raspone do 50 m koriste se lamelirani popreni presjeci (lamelirani blokovi), dok se za vee

raspone koriste reetkasti lukovi.

Popreni presjeci:
Lamelirano drvo (najee) dvostruki presjeci
Mehaniki lamelirano drvo
Promjenjivi presjeci (po irini ili visini) lako se postiu lameliranjem.
Reetkasti lukovi su promjenjive visine sa zakrivljenim pojasevima i ispunama
od lameliranog drva.
Zatega moe biti elina ili od lameliranog drva.

Statiki sustavi suvremenih lunih mostova:
Trozglobni
Dvozglobni
Upeti
Proizvodnja i transport ograniavaju maksimalne veliine elemenata mostova
(maksimalni raspon transporta je oko 30 m). Iz toga slijedi da je velik broj
drvenih lunih mostova trozglobni.
Mogue forme lukova:
Luni nosa izveden kao reetka
Zakrivljena prednapeta lamelirana ploa
Lukovi s malom visinom tjemena iznad kolnike konstrukcije zajedno s
kolnikom konstrukcijom ine reetku (lukovi esto poligonalni)

Tip konstrukcije
Raspon
Kolnika konstrukcija iznad tjemena luka

Uputeni luk
do 45 m (cestovni mostovi)
50 m
Luk iznad kolnike konstrukcije
do 70 m
Izvedeni rasponi od 12 70 m
Izbor pojedine varijante uvelike ovisi o uvjetima terena i oslanjanja mosta
(prijenos tlane reakcije iz luka direktno u temelj ili preuzimanje zategom).

Prednosti mostova s kolnikom iznad glavnih nosaa:
Kolnika konstrukcija slui kao krov glavnoj nosivoj konstrukciji
Mogue primijeniti vei broj lukova
Poprena stabilnost lukova i stupova lako ostvariva
Lukovi iznad kolnika mogu imat problema s osiguravanjem stabilnosti izvan
ravnine luka.
Gdje postoji dovoljna visina luka iznad kolnika moe se postaviti vjetrovni spreg
koji zajedno s lukom ini reetku u poprenom smjeru (primijeniti gdje je
mogue)
Preostali dio luka izmeu sprega i oslonca je ne pridran to moe traiti
dodatne zahtjeve u pogledu stabilnosti.

Kod lukova s malom strelicom luka, visina slobodnog profila ne doputa
postavljanje vjetrovnog sprega.
Kod manjih raspona to se moe rijeit odabirom poprenog presjeka glavnog
nosaa koji e zadovoljit provjere stabilnosti.
Kod veih raspona mogue je formirati kruti okvir od poprenog nosaa i
vjealjki (U oblik) koji e popreno ukrutit lukove.

Preko vertikalnih elemenata (vjealjki ili stupova) velike koncentrirane aksijalne
sile od realnih ili imaginarnih tekih vozila definiranih propisima za optereenje
mostova uzrokuju znaajne momente savijanja i poprene sile u lukovima koje u
interakciji s uzdunom silom mogu dodatno zakomplicirati dimenzioniranje.
Izgled dijagrama reznih sila uvelike ovisi o nainu postavljanja vjealjki.

Network arch Puno manje vrijednosti momenata savijanja i poprenih sila uz
skoro iste vrijednosti uzdunih sila.

Moment savijanja mjestu sidrenja vjealjke uzrokovan koncentriranim prometnim
optereenjem u blizini spomenute vjealjke uzrokuje vlana naprezanja na
konkavnoj strani to uzrokuje vlana naprezanja okomito na smjer pruanja
vlakanaca.
Potrebno je zadovoljiti uvjet interakcije posmika i vlaka okomito na vlakanca.
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - OVJEENI

Ovjeeni mostovi
Danas ee izvoeni statiki sustavi od viseih mostova.
Karakteristike:
Jedan ili dva pilona
Zatege u jednoj ili dvije ravnine
Nagnuti ili lomljeni piloni
Kombinacija elik - drvo i beton - drvo
Ravne ili lagano zakrivljene
grede
Grede promjenjive visine
Zaobljeni popreni presjeci
(otporniji na djelovanje vjetra)
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova OVJEENI

Popreni presjek:
Lamelirani blok nosai za zakrivljene strukture
Sanduasti lamelirani nosai
Ploasti lamelirani nosai
Piloni od sanduastih lameliranih nosaa, elini i betonski.
Potrebno osigurati dovoljnu krutost grede radi preuzimanja djelovanja vjetra i
djelovanja uslijed bonog izvijanja grede
Nosivi sustavi suvremenih drvenih mostova - REETKE
Mogue varijante:
Howe sustavi reetkastih nosaa
Osnovna karakteristika Howe sustava
je da su dijagonale stalno optereene
tlano dok su vertikale optereene
vlano.
Reetkasti mostovi openito mogu

podnijeti vea optereenja od grednih
rjeenja.
Najee izvoeni sustavi reetkastih
mostova:
Modificirani Warren (vertikale i
dijagonale optereene tlano i vlano)
Pratt (dijagonale optereene vlano a
vertikale tlano)

Osnovni nedostatak tradicionalnih drvenih reetaka bila je tehnologija spajanja
elemenata reetke.
U graenju suvremenih drvenih reetkastih nosaa za rjeavanje detalja koriste
se utisnute eline ploe koje daju veu krutost spojeva a time i veu nosivost
reetkastog sustava od tradicionalnih rjeenja.
Horizontalni spregovi za
preuzimanje horizontalnih
djelovanja i djelovanja od bonog
izvijanja glavnog nosaa stavljaju
se u ravnini gornjih i donjih
pojaseva glavnih nosaa.

Karakteristike reetkastih sustava:
Kolnika konstrukcija ispod ili iznad glavnog nosaa (reetke)
Pojasevi reetkastog nosaa mogu biti ravni ili lagano zakrivljeni.
Izvode se kao proste grede ili kontinuirani nosai
Normalni rasponi reetkastih nosaa kreu se izmeu 9 45 m
Minimalno dva glavna reetkasta nosaa u poprenom presjeku
Materijal:
Puno drvo (meko, tvrdo)
Lamelirani nosai
Okrugli lamelirani nosai
Mehaniki lamelirani nosai (tvrdo drvo)
Najvei do sada izvedeni raspon je 70.3 m

Kod mostova veih raspona obiajno je da donji pojas bude zakrivljen ako se
glavni nosa nalazi ispod kolnika, a kod mostova s kolnikom u razini donjeg
pojasa obiajno je da gornji pojas bude zakrivljen.

Prednosti reetkastih mostova u odnosu na lukove:
Nema velikih horizontalnih reakcija nad osloncima
Nema ogranienja u pogledu proizvodnje i transporta jer elementi reetke
mogu biti proizvedeni u manjim segmentima (dijelovima) i sastavljeni na
gradilitu (viedijelni pojasevi montani nastavci u vorovima ili na mjestima
nultoaka momentnih dijagrama
Nedostaci
Velik broj spojeva poskupljuje proizvodnju a time i samu cijenu mosta, a
postaje i svojevrstan izazov za projektanta i izvoditelja.
Kod mostova s glavnim nosaima iznad kolnika i nedovoljnom visinom
glavnog nosaa javlja se problem osiguravanja stabilnosti gornjeg pojasa
glavnog nosaa.
Poprene dispozicije suvremenih drvenih mostova

Po poloaju kolnika u odnosu na glavni nosa razlikujemo mostove sa:
Kolnikom gore
Kolnikom dolje
Uputenim kolnikom
Broj i razmak glavnih nosaa ovisi o nizu faktora:
Rasponu
Statikom sustavu
Optereenju
Tipu nosaa

Dispozicija s kolnikom gore
Uobiajena poprena dispozicija rasponske konstrukcije koja je iz aspekta
trajnosti i zatite rasponske konstrukcije puno bolja od dispozicija s uputenim
kolnikom.
Dobrim projektiranjem i izvedbom kolnike konstrukcije dobivamo dobru zatitu

glavnih nosaa rasponske konstrukcije.

Karakteristike:
Mogu odabir veeg broja glavnih nosaa.
Broj glavnih nosaa ovisan o tipu pomosta.
Smanjenje broja glavnih nosaa izvedbom poprenih nosaa.
Jednostavna izvedba horizontalne stabilizacije.
Visina glavnih nosaa uvjetovana slobodnim profilom ispod mosta i
niveletom mosta.

Dispozicija s uputenim kolnikom i kolnikom dolje
Karakteristike:
Glavni nedostatak ovih dispozicija je da
glavni nosa ostaje izloen i nezatien.
Problemi sa stabilizacijom glavnog
nosaa (potrebno osigurati slobodan profil
na mostu).
Kod dispozicija s kolnikom dolje mala
slobodna visina za izvedbu poprenih
nosaa (esto se izvodi elini okvir koji
ujedno slui kao i poprena stabilizacija).
Horizontalni spreg se izvodi ispod
konstrukcije kolnika.

Tipovi kolnikih konstrukcija (poprenih dispozicija)
Kolnika konstrukcija izvedena od punog drva
Kolnika konstrukcija od popreno prednapetihlameliranih ploa
Kolnika konstrukcija od vertikalno postavljenih lamela spojenih avlima
Krino armirane lamelirane ploe
Lamelirani sanduasti i T-presjeci
Spregnute kolnike konstrukcije

Kolnika konstrukcija od punog drva:
Osnovni tip poprene dispozicije drvenog mosta su mosnice postavljene na
sekundarne uzdune ili glavne nosae.
Ovisno o irini mosta razlikujemo dispozicije sa ili bez poprenih nosaa
Element kolnike konstrukcijemosnica- min. h=50 mm
5 mm do max. 20 mm
Preporuka 10 mm
Sekundarni
uzduni nosa
l~500 mm do 1000 mm
Preporuka 800 mm
Mosnice mogu biti

postavljene u vie
slojeva paralelno ili
krino.
Glavni i popreni
nosai od punog ili
lameliranog drva.

Kolnika konstrukcija od lameliranih prednapetih ploa
Ploe sastavljene od lamela
postavljenih sjekomice ili
pljotimice spojene meusobno
prednapinjanjem.

Najee se kao kolnika ili hodna ploha koristi popreno prednapeta drvena
lamelirana ploa koja moe biti:
Samo prednapeta
Lijepljena i prednapeta

Lamele su dimenzija 48223, duine do 6 m,
impregnirane kreozotnim uljem.
ipke za prednapinane su iste kao i ipke za
prednapinjanje betonskih konstrukcija
(Dywidag ili sl.).
Obiajni razamak ipki je 600 mm.
Plou je potrebno prednapinjati u vie faza
zbog gubitaka tokom vremena (puzanje drva
pod optereenjem, promjena vlanosti drva)

S ovakvim nainom prednapinjanja kolnike ploe i visinom lamela od 223 mm
mogue je premostiti raspone do 5 m (ovisno o statikom sustavu).
Dobra odvodnja vode s kolnike ploe i valjana zatita drvenih lamela ima veliku
ulogu u ouvanju razine sile prednapinjanja.
Prednapete lamelirane ploe se ponaaju kao ortotropne ploe i EC5-2 predlae
da se raunaju kao takve.
Modeliranje ploe mreom elemenata (rotiljno djelovanje)
Pojednostavljeni proraun je zamjenom ploe jednim ili vie fiktivnih grednih
nosaa. Propis definira karakteristike materijala i efektivne irine fiktivnih greda
koje bi se trebale koristiti kod ovakvog naina prorauna.

Karakteristike lameliranih ploa
Tip ploe
E90,mean/E0,mean
G0,mean/E0,mean
G90,mean/G0,mean
0,06
0,05
Piljena
0,015
0,06
0,08
Obraena
0,020
0,06
0,10
0,030
0,06
0,15
Lameliranje avlima
Lameliranje prednapinjanjem
Lameliranje lijepljenjem

Odreivanje sudjelujue irine lameliranih ploa
Vertikalno optereenje moe se raspodijeliti na referentnu povrinu u osi ploe
prema sljedeoj slici:
bw irina nalijeganja kotaa zamjenskog vozila na
prometnu povrinu
bw,middle irina rasprostiranja na referentnoj povrini (u
osi ploe)
kut rasprostiranja optereenja prema tablici
Kut rasprostiranja
Kolnika konstrukcija
45
Ploe i platice
45
Lamelirane ploe
U smjeru pruanja vlakanaca
45
Okomito na smjer pruanja vlakanaca
15
perploe, iverice i krino lamelirane ploe
45

irina zamjenske grede moe se uzete prema:
Parametar a za odreivanje sudjelujue irine [m]

avlima lamelirana ploa
0,1
Prednapete ili lijepljene lamelirane ploe
0,3
0,5
Spregnute konstrukcije drvo/beton
0,6

Kao kolnika ili hodna ploha koriste se i vertikalno postavljene lamele
meusobno spojene avlima.

Lamelirane ploe napravljene od slojeva lamela postavljenih u razliitim
smjerovima (okomito ili pod kutom).
Slojevi su meusobno slijepljeni ili spojeni mehanikim spajalima.

Primjeri primjene razliitih povrinskih slojeva kod

lameliranja drvenih ploastih nosaa

Krino armirane lamelirane ploe

Lamelirani sanduasti i T - nosai

Mogu biti zakrivljeni u oba

smjera
Nisu potrebne dodatno ukrute
poprenog presjeka

Nedostaci:
Velika vlastita teina
Popreni vlak nije dostojan za preuzimanje velikih optereenja
Obavezna povrinska zatita s gornje strane
Velika vlastita teina moe se smanjiti primjenom sanduastih nosaa.
Vlana vrstoa u poprenom smjeru moe se poveati lijepljenjem furnir ploa
na gornjem i donjem rubu.
Kao povrinsku zatitu treba birati pokrove po kojima se moe hodati (lijevani
asfalt)

esta je primjena spregnutih konstrukcija drvo beton. Kolnika ili hodna
ploha od armiranog betona ili laganog betona sa slojevima hidroizolacije i
asfalta.
Drvo drvo
Drvo beton
(lagani beton)
Drvo - elik
Glavni se nosa najee izvodi kao lamelirani ili lamelirani blok nosa

Proraun betonske ploe provodi se prema EN 1992-2
Potrebno je provesti proraun spojnih sredstava na posminoj plohi izmeu
drva i betona prema pripadnim silama.
Sudjelujua irina betonskog dijela ploe uzima se prema sljedeem izrazu:
b irina lamelirane grede

bef,1 , bef,2 - efektivna irina betonske ploe. Uzima isto kao i za betonske T
presjeke prema EN 1992-1-1.
U podrujima gdje se betonski presjek nalazi u vlaku potrebno je uzeti u obzir
utjecaj pukotina na nain da se reducira krutost raspucalog presjeka na 40%
krutosti ne raspucalog presjeka.
U tim podrujima potrebno je postaviti armaturu za osiguravanje pukotina.

Neki od naina sprezanja drva i
betona

Dimenzioniranje kolnikih konstrukcija prema graninim stanjima
Granina normalna i posmina naprezanja:

14 M3 Suvremeni Drveni Mostovi

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

14 M3 Suvremeni Drveni Mostovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MOSTOVI III

Suvremeni drveni mostovi

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Pjeaki most preko velikog

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Tradicionalni drveni mostovi

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Tradicionalni drveni mostovi

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Tradicionalni drveni mostovi

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Tradicionalni drveni mostovi

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Suvremeni drveni mostovi

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Suvremeni drvenih mostovi

Pjeaki most duljine oko 120 m

Suvremeni drveni mostovi

Preduvjeti graenja suvremenih drvenih mostova

Upotreba sintetikih ljepila dovela je do pojave suvremenih materijala od drva i na bazi

Prednosti i nedostaci drvenih mostova

Primjena EN propisa u graenju drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Primjena EN propisa u graenju drvenih mostova

LVL, OSB (perploe, iverice)

4. Beton kao konstrukcijski materijal

5. Spajala kod spregnutih konstrukcija

Materijal za izradu suvremenih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Materijal za izradu suvremenih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Materijal za izradu suvremenih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Materijal za izradu suvremenih drvenih mostova

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Podjela drvenih mostova prema namjeni

Parkovni pjeaki mostovi

Primjena u ruralnim i urbanim podrujima, nacionalnim parkovima,

Pjeaki i biciklistiki promet

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Pjeaki i biciklistiki promet

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI

Nosivu konstrukciju glavnog raspona ine dva lamelirana reetkasta dvozglobna

SUVREMENI DRVENI MOSTOVI