kemijske veze

seminarski rad iz kemije

Uenik:

kola:

[odaberite datum]

Prijelom stranice
Uvod
Prilikom vezanja atoma u molekulu oslobaa se energija.
To vezanje atoma posljedica je tenje atoma da postigne kinetiku energiju njemu najblieg
plemenitog plina.
Ta je kinetika energija energetski najpovoljnija, jer je to stanje s najniom energijom.

Kratak povijesni pregled

Razliite kemijske tvari imaju razliite kako kemijske, tako i druge osobine. Osnovni klju
prilikom tumaenja tih osobina jest poznavanje i razumijevanje strukture tvari. Poetkom 20.
stoljea kemiari su pretpostavljali postojanje valentne veze meu atomima u molekuli i
prikupili su mnotvo empirijskih informacija o njoj. Meutim zadovoljavajua teorija koja bi
te injenice objedinila, nije postojala. Kada je Schrdinger primijenio kvantno-mehaniku
teoriju na strukturu vodikova atoma, nije se dugo ekalo da se takav pristup primijeni i na
strukturu molekula. Rezultat primjene kvantno-mehanikog pristupa na kemijsku vezu
rezultirao je dvjema teorijama: teorijom valentne veze i teorijom molekularnih orbitala. Prvu
je preteno razvio Linus Pauling, a drugu Robert S. Milliken. Obje teorije, unato nekim
svojim manama, dobro opisuju veze u molekulama, a kako se obino ne rabe pri tumaenju
istih fenomena, meusobno se dopunjuju.

Podjela

Meusobno spajanje dva ili vie atoma u molekulu odvija se pomou elektrona u vanjskim
ljuskama. Atomi svih elemenata nisu jednako postojani. Razlozi razliite postojanosti atoma
lee u elektronskoj konfiguraciji vanjske ljuske. Naroitu stabilnost pokazuju atomi
plemenitih plinova (0 grupa periodnog sustava), koji se ne spajaju sami sa sobom, a s nekim
drugim vrstama atoma grade vrlo nestabilne spojeve. Elektronska konfiguracija vanjske ljuske
atoma plemenitih plinova sadre po osam elektrona ili tzv. OKTET (osim He ). Postojanost
atoma plemenitih plinova temelji se na stabilnosti njihovih elektronskih konfiguracija. Iz toga
proizlazi da atomi bilo kojeg elementa mogu postii stabilnost ako poprime elektronsku
konfiguraciju plemenitih plinova, tj. da ima broj elektrona u vanjskoj ljusci bude osam.
Prvenstveno se dijele: na kovalentnu i na ionsku.

centrirati i dodati opis grafikon 1: vrste kemijskih veza

Zatim slijede: kovinska, vodikova, van der Waalsove veze.

Naslov 1: Kovalentna veza

Nastaje stvaranjem zajednikog elektronskog para, koji smanjuje meusobno odbijanje
pozitivno nabijenih atomskih jezgara
Nastaje spajanjem nemetala.

Umetnuti opis slike: stvaranje kovalentne veze u atomu vode

centrirati i dodati opis grafikon 2: kovalentna veza

Naslov 1.: Ionska veza

Nastaje stvaranjem kationa i aniona, koji meusobnim povezivanjem smanjuju potencionalnu
energiju sustava.
Nastaje spajanjem metala i nemetala.
Atomi mogu postii stabilnu strukturu dobivanjem ili gubljenjem elektrona tako da im
elektronska konfiguracija postane identina onom plemenitom plinu koji im je najsliniji po
broju elektrona. Dou li u dodir dva atoma od kojih jedan postie oktetnu strukturu gubitkom
elektrona, a drugi primanjem elektrona, prvi e atom dati svoj elektron drugom atomu. Atom
(Na) elektron je donor (daje elektrone) i zbog toga postaje pozitivno nabijen 1+ nabojem.
Atom (Cl) elektron je akceptor (prima elektrone) i zbog toga postaje negativno nabijen 1nabojem. Kako su atomi Na i Cl elektriki nabijeni, oni e se privui. Elektriki nabijene
atome nazivamo IONI.
IONI + (pozitivno nabijeni) KATIONI
IONI (negativno nabijeni) ANIONI
Ti se ioni privlae elektrostatskim privlanim silama i nastaje spoj NaCl.
Kemijska veza koja nastaje izmjenom elektrona meu vezanim atomima naziva se IONSKA
ili HETEROPOLARNA VEZA.
Umetnuti sliku s opisom ionska veza

Naslov 2.: Nain vezanja

Ionskom se vezom veu elementi s lijeve strane periodnog sustava - (metali) s elementima s
desne strane periodnog sustava (nemetalima).
Metali otputaju elektrone, a nemetali ih primaju i pri tome ne nastaju molekule, ve kristali
koji su izgraeni od kationa (+) i aniona (-).
Privlane sile u kristalnoj reetki vrlo su jake, pa su temperature taljenja spojeva s ionskom
vezom relativno visoke. Ugrijemo li kristal na visokoj temperaturi, on e se rastaliti, pa se
unutar taline slobodno kreu ioni.
Naslov 2.: Valencija
Valencija u spojevima s ionskom vezom ovisi o tome koliko elektrona njihovi atomi otputaju
ili primaju.
Za (Na) koji otputa 1 elektron kaemo da je pozitivno (+) jednovalentan.
Pozitivno (+) jednovalentni su svi elektroni 1A skupine periodnog sustava.
2A skupina u ionskim spojevima otputa 2 elektrona, pa su pozitivno (+) dvovalentni.
Za elektrone 6B skupine kaemo da su negativno (-) dvovalentni jer primaju dva elektrona.

Naslov 1.: Vodikova veza

Nastaje dipol-dipolnim privlaenjem izmeu atoma vodika (kao pozitivnog pola polarne
molekule) i nekog elektronegativnog atoma (fluor, kisik, duik), kao negativnog pola druge
polarne molekule
Umetnuti sliku s opisom vodikova veza
Naslov 1.: Kovinske veze
Nastaju stvaranjem privlanih sila izmeu pozitivnih metalnih iona i negativnih slobodnih
elektrona.
Umetnuti sliku s opisom kovinska veza

Naslov 1.: Van der Waalsove veze

4

Nastaju vezanjem molekula ili grupa atoma.

Elektrostatika privlanost izmeu pozitivnog dijela jedne molekule i negativnog dijela druge
molekule.
Umetnuti sliku s opisom .... veza
Prijelom stranice
Sadraj:

Popis slika:

Popis grafikona: