Jezino izraavanje u nastavi hrvatskoga jezika Pisanje

Karol Visinko
U nastavi HJ sagledavamo primjenu triju pristupa
1.
- nastavi HJ na prvom je mjestu stjecanje komunikacijske jezine kompetencije te e prevladavati
komunikacijski pristup kojim se potiu i razvijaju uenikove jezine djelatnosti: sluanje,
govorenje (odgovara na upite, izraava svoja zapaanja,miljenje i sudove, razgovara i
raspravlja), itanje (naglas, u sebi, usmjereno, izraajno) i pisanje (biljei, sastavlja, ispravlja)
- podrazumijeva jezino-stilsku, tekstovnu i tematsku raznovrsnost na svim nastavnim
podrujima, uzimajui u obzir jezina, stilska, estetska i odgojna mjerila, ponajvie u skladu s
doivljajno-spoznajnim mogunostima uenika
- na predlocima razliitih jezinih izvora uenik ui i uvjebava svoju govornu i pisanu uporabu
hrvatskoga standardnoga jezika na razini recepcije (primanja), produkcije (stvaranja) i interakcije
(meudjelovanja)
- interpretacija knjievnog teksta = intrapersonalna i interpersonalna literarna komunikacija
- nadopunjuje elni oblik rada individualnim i individualiziranim radom te radom u skupini i u
paru
2.
- za komunikacijskim pristupom slijedi kulturoloki pristup jer se uenik usmjerava na misaone
djelatnosti pomou svog iskustva, miljenja i osjeaja otkriva i poima mnoge ivotno vane
sastavnice, aktivira svoje dotadanje spoznaje, nadograuje ih novima, te ih prema potrebama
dopunjuje ili mijenja promatra, zapaa, zakljuuje o nekom dogaaju ili pojavi o kojoj e
govoriti ili pisati (opisati, ispriati, prepriati, izvijestiti, raspraviti) u nastavi jezinog izraavanja
ili sluati i itati (proitati, interpretirati, analizirati, raspraviti) u nastavi knjievnosti; u
predmetnom podruju hrvatski jezik, posebice u uenju slovnice, uenik razvija svoje logiko
miljenje i zakljuivanje
3.
- kognitivni pristup

- O sve se vie ide prema naputanju razredno-predmetno-satnog sustava u korist

organiziranja odgoja i obrazovanja openito terenske nastave, meupredmetno povezivanje
projektnom nastavom
- 1. 4. razred teite je na jezinom izraavanju u svakodnevnoj upotrebi, osvjeivanje
komunikacijskih sposobnosti, osobito na stjecanju osnovne jezine pismenosti: itanja i pisanja;
uvjebavanja sluanja, govorenja, itanja i pisanja

- u promijenjenom svijetu uitelj prestaje biti izvor znanja, on ponajprije mora nauiti uenika
kako sadraje predmeta uiti samostalno, kako koristi dostupne izvore, kako razmijeniti
prikupljene obavijesti s ostalima u skupini, kako zajedniki stvarati, te kako u zajednikome
razvijati svoju posebnost
- vanost uspjene komunikacije u svim podrujima

10. konferencija o itanju, Belgija odrednice pismenosti:

itati i pisati sa sigurnou, teno i s razumijevanjem

biti zainteresiran za knjigu i itati radi uivanja
- upuuje na knjigu, a ne na lektirnu knjigu
poznavati i razumjeti razliite knjievne vrste
- svrha nastave knjievnosti u O je odgojna i estetska: doivljaj
knjievnoumjetnike rijei kojom se obogauje uenikov ivot, objanjavaju se
najvaniji pojmovi iz teorije knjievnosti vrste, jednostavne stilske figure
razumjeti razliite strune tekstove i biti u stanju njima se koristiti
- potreba za sustavnim ukljuivanjem neknjievnih tekstova, a u to se ubraja i
udbenika literatura koja se smatra osnovnim nastavnikim sredstvom za uenike
koji se njome moraju znati koristiti
- s uenicima sustavno ne provode strategije uenja uz pomo udbenika, niti se
dostatno posvjeuju stilovi njihova uenja
zanimati se za rijei i njihovo znaenje te tako obogaivati rjenik
-temeljiti pristup rijeima, otkrivanje njihova znaenja i suznaenja u kontekstu,
razvijanje osjetljivosti za rijei, zanimanja za znaenje
biti sposoban planirati i urediti vlastite tekstove
imati jasan i itak rukopis

JEZINE DJELATNOSTI
Sluanje u nastavi HJ
- u knjievnom odgoju i obrazovanju govori se o sluanju umjetnike rijei
- suptilnost prvog sluanja djela prilikom kolske interpretacije (Rosandi)
- razvijanje poetskog sluha za sluanje poezije
- sluanjem se razvija potpuniji doivljaj zvuka i znaenja umjetnike rijei i ulazi u prostore
fantazijskog miljenja
- na temelju posluanog teksta, govora, rasprave, emisije itd. moe se govoriti i pisati
- zadaci u vezi sa sluanjem:

sluanje za estetski uitak najee se ostvaruje pri sluanju knjievnog teksta

empatino sluanje kod tekstova koji sadrajno upuuju na suosjeanje
sluanje s razumijevanjem
kritiko sluanje trai opredijeljenost sluatelja, njegovu odluku u vezi s nekim
problemskim pitanjem ili pak njegovu kritiku prosudbu

Govorna uporaba jezika

- nastava HJ sazdana je na komunikacijskim situacijama - pitanje komunikacijske kompetencije
uenika i nastavnika
- jezik se usvaja i spontano, a ne samo na nastavi HJ jezina sredstva uenika ovise o
socijalnom poloaju obitelji uenika, o njezinoj regionalnoj odreenosti i stupnju njene jezine
razvijenosti + sredstva idioma ue drutvene zajednice (ulice, zaseoka, mjesta) te medija (radio,
televizija, filmovi, glazba, mrene stranice)

- vanost to ranijeg poinjanja s ortoepijom, posebno kod uenika iji materinski idiom ima
drugaiji fonoloki i naglasni sustav
- komunikacijsku kompetenciju ini suodnos lingvistike i socijalne kompetencije
- autorica preporua zapamivanje odabranih knj. tekstova i poticanje uenika na isto, s tim da
im se to ne zaboravi vrednovati utjecaj poetskog govorenja (recitiranja) na razvoj govornih
sposobnosti + knjievno odgajanje primjerom
Sadraji za razvijanje govora:

ortofonija pravilan izgovor glasa

ortoepija izgovor pojedinih glasova, skupina glasova, akcentuacija
organizacija govorne poruke cjelovitost u odreenom vremenu sadraj (to rei?) +
izraz (kako rei?)
logika u govoru jasno povezivanje uzroka i posljedice
poetinost stilske figure i pjesnike slike
konvencionalan govor vjetina u komunikacijskim situacijama, pozdravi, uvodne i
zakljune reenice u govorima, razgovorima, ritualne funkcije u telefonskim razgovorima,
pri alovanju, estitanjima i sl.
auditivno pamenje uvjebavanje slunog pamenja
pozorno sluanje govora razvijanje sposobnosti sluanja razliitih govornika i razliitih
tipova govora, sluanje uz biljeenje, izbor iz posluanog
interpretativno itanje viekratno itanje do postignua besprijekornog izraajnog itanja
s potpunim udjelom vrjednota govornoga jezika

Ivo kari, U potrazi za izgubljenim govorom; Temeljci suvremenog govornitva

V. Pandi, Govorno i pismeno izraavanje u srednjoj koli

itanje

reproduktivno
produktivno:
analitiko itatelj ralanjuje pojedinosti iz teksta
kritiko itatelj razvija svoja kritika promiljanja o porukama koje otkriva u tekstu
problemsko itatelj zapaa i izdvaja probleme
spoznajno itatelj otkriva nove spoznaje
stvaralako stvaralaki odgovara na izraz i sadraj teksta tako to stvara novi
tekst u pisanom ili govorenom obliku
interpretativno itatelj aktivira svoje sposobnosti i vjetine primjene govornih
vrjednota u glasovnom itanju

- s uenicima je vano uvjebavati razine biljeenja pri emu je njima vana ona za
samokomuniciranje (za vrijeme uenja), ona za izdvajanje vanih podataka, organiziranje
podataka, planiranje govornoga ili pisanoga teksta
- vanost itanja tekstova razliitih stilova

OBLICI JEZINOGA IZRAAVANJA

- neujednaenost terminologije (oblik, tipovi ili vrste pismenih radova, pisani rad, vjeba,
sastavak)

pripovjedni oblici
opisni oblici

raspravljaki oblici
izlagaki oblici
upuivaki (instruktivni)
dopisivanje

- u pouavanju pisanju trebaju biti ukljueni svi tipovi tekstova svi oblici jezinog izraavanja
pridonose razvijanju uenikove komunikacijske kompetencije, ali i socijalne kompetencije, kao i
one strateke i kulturoloke
Pripovijedanje
- vremenski slijed, dogaaji i doivljaji s njima povezani

prianje izvorna graa, stvarna ili zamiljena

prepriavanje preuzeta graa,
doslovno
djelomino (stvaralako prepriavanje)
saeto prepriavanje
subjektivno
objektivno
saimanje nastaje saetak (= kratki prikaz sadraja duljeg teksta tako da se slijedi
struktura predloka)
stvaralako pisanje pria na podlozi mate, primjereno mlaoj dobi
izvjeivanje
obavijest
vijest
izvjee
ivotopis

Dopisivanje

molba (poslovno dopisivanje)

pismo, estitka, razglednica
pozivnice, SMS poruke, elektronike poruke

Upuivanje

biljeka
natuknica
objanjavanje
tumaenje
predavanje

Opisivanje

objektivni opis
subjektivni opis

Raspravljanje

problemski lanak
osvrt
prikaz
komentar
kritika
interpretacija
recenzija
rasprava
esej

+ dnevnik, putopis, intervju, PowerPoint prezentacija

PiP kljuni pojmovi + obr. postignua

znanje
vjetine
sposobnosti
+ vrijednosti, stavovi, slika o sebi
- poduavanje pisanja kao proces
PRISTUPI PODUAVANJU PISANJU:

prezentacijski pristup tradicionalan nain, prevladava u naim kolama; uitelj je glavni

izvor spoznaje o ustroju i stilistikim obiljejima oblika jezinoga izraavanja (vrste teksta),
daje upute za pisanje i temeljito ispravlja tekstove kad ih uenici napiu
interakcijski pristup etiri puta uspjeniji; uenici rade u manjim skupinama na zadacima
i vjebama pisanja teksta, a zatim raspravljaju o nastalome tekstu , o bitnim sastavnicama
pisanja, o svrsi pisanja, izboru sadraja i naina pisanja teksta
slobodni pristup uenik bez ograniavajuih uputa, samostalno i slobodno stvara tekst, a
objanjenja i pomo trai od uitelja ili ostalih uenika u skladu sa svojim potrebama
instrukcijski pristup planiranje i organizacije sadraja teksta, sastavljanje teksta,
prepravljanje napisanoga i objavljivanje; traje mjesecima i uenici se uvjebavaju svakoj
fazi pisanja

- prema nekim autorima, vano je osigurati redovite prigode za pisanje tekstova koji su svrhoviti i
upueni stvarnoj publici
- 3 faze u pisanju:
1. faza pripremanja (misaona priprema, prikupljanje podataka i jezine grae, izrada plana)
2. faza izradbe radne inaice
3. faza prepravljanja
4. faza ureivanja prije objavljivnja ako je rije o objavljivanju teksta
5. faza objavljivanja
- potrebno je dugorono uvjebavanje pisanja i viekratno vraanje napisanome tekstu, a ne tek
jedno letimino ispravljanje
- kraj treeg ciklusa: postignuta zanatska i stvaralaka razina prva ukljuuje ono to se moe
uvjebati: pravopisna tonost, itkost, poznavanje kompozicijskog ustrojstva teksta; druga se
moe razvijati, ali prije svega ovisi o darovitosti, voenje do otkrivanja sklonosti
- vanost uenikog rjenika s njegova tumaenja i opisivanja teite se pomie na njegovo
razvijanje i uporabu u kontekstu uenja te unaprjeenje kroz zadatke, vjebe i igre
-komunikacijski pristup upuuje na razumijevanje i uporabu rijei, na neprestanu aktualizaciju
tekstualnih predloaka s obzirom na zanimljivost i cjelokupnost komunikacijske prakse
- potekoe s razumijevanjem rijei unutar konteksta treba vjebati razliite strategije itanja
- poetni uspjeh itanja utjee na to koliko e uenici itati kasnije ime e se bogatiti njihov
rjenik

- osim itanjem, rjenik se bogati i izravnim pouavanjem, okruenosti razliitim tekstovima

(utjecaj sapunica ili reklama)
- nedostatnost pisanja sastavaka samo dva puta godinje kao oblik kolske zadae potreba
sastavljanja mapa radova
- vrednuje li se samo konani rezultat procesa pisanja, sastavak, neemo imati cjelovitu sliku
napredovanja i razvoja uenika u tome procesu faze procesa pisanja treba voditi kao
problemske zadatke
- u hrvatskoj je praksi uvrijeeno pouavanju pisanja pristupiti od tekstualnog predloka jedan
nije dovoljan! on tek uvodi uenika u razumijevanje odrednica oblika jezinog izraavanja,
ozbiljno treba pristupiti kvalitativnom i kvantitativnom izboru predloaka nije uvijek dobro ono
to predlau autori udbenika, nee uvijek odgovarati potrebama uenika
- druga je varijanta obrnuti put kretanje od uenikova jezinog izraavanja prema knjievnom
tekstu pokazao se uspjenijim i za literarne sposobnosti i vjetine
npr. vjebe koje su utemeljene na predloku prije no to se on ita: uenici sastavljaju tekst od
zadanih rijei, zavravaju zadane reenice, slau dijelove teksta vlastitim redoslijedom, a tek
onda itaju predloak za koji su tada vie zainteresirani

ISPITIVANJE I VREDNOVANJE JEZINOGA IZRAAVANJA

Vanjsko vrednovanje
- Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Institut za drutvena istraivanja Ivo
Pilar
- eksperimentalno vrednovanje obrazovnih postignua na zavretku O 2007. i 2008. upuuje
na standardizaciju ispitivanja ime se utjee na ispitivanje koje se provodi u koli tijekom k.
godine:

pouzdanost zadataka (izbjegavati mogunost pogaanja odgovora i precizno odrediti

jedno mjerenje: mjerenje jedne injenice u jednom zadatku)
valjanost (ispitivanje bitnih programskih sadraja)
objektivnost (u primjeni, ispravljanju i ocjenjivanju ispita)
osjetljivost (ispitom se mogu dobro razlikovati ispitanici meusobno, osobito unutar iste
kategorije)
(Grgin)

- sustav vanjskog vrednovanja pridonosi osposobljavanju uitelja i uenika za samovrednovanje

nastavnoga rada, znanja, sposobnosti, vjetina, naknadne rasprave dovode do uoavanja u emu
smo ujednaeni, a u emu nismo
kolsko vrednovanje
- kada je rije o ocjenjivanju sastavaka esejskog tipa najee se ocjenjuje proceduralno znanje:
ostvarenost teme, interpretacija sadraja (teme i motiva), oblikovanje misli i povezanosti u
izlaganju, pisanje po planu, uporaba rjenika i stila u skladu s temom i s oblikom jezinoga
izraavanja u skladu sa zadatkom, primjena gramatike i pravopisne norme, formalni izgleda
sastavka, sposobnost i vjetina pisanja u ogranienom vremenu, u skladu s dodatnim
napomenama o duljini sastavka
- kod vrednovanja uenikog sastavka vano je:

redovito (kontinuirano) vrednovanje

- nastavnik bi trebao moi govoriti o napredovanju odreenog uenika u pisanju na

temelju najmanje dvaju vrstih pokazatelja nije dovoljna samo ocjena nego i biljeke:
zapaanje to moe uiniti, kako reagira na upute, miljenje uitelja i drugih uenika
- uenike mape s pohranjenim radovima uenici mogu komentirati svoje radove u
parovima ili u skupinama
naini ispravljanja sastavka
= uiniti ispravnim to je pogreno, loe ili nepotpuno u kontekstu pravopisa, gramatike,
leksika i stila
- vanost osloboenosti svake vjebe od straha zbog pogreaka
- Teak naglaava razlikovanja pogreaka u gradivu koje je uenik ve trebao svladati od
onoga kojeg jo ne poznaje
- sve se vie uvia potreba za uenikim samoispravljanjem tekstova
- intervencija u tekst samo ako mislimo da uenik nee znati sam ispraviti pogreku
dogovoreni znakovi koji moraju biti jasni svim uenicima
naini ocjenjivanja sastavka
- ocjene od 1 do 5 s pridjevskim odreenjima
- Teak predlae da se ocjenjuje svaka sastavnica i onda od njih izvede zakljuna ocjena
- Teak i Pavlievi-Frani istiu vanost saetog pismenog obrazloenja s uputama o
uklanjanju pogreaka ili opisna ocjena kao poticajni komentar
- opisna ocjena moe biti napisana za pojedinog uenika ili pak formulacija kojom se
utvruje stupanj koji je uenik postigao u vjetini pisanja kao u Zajednikom europskom
referentnom okviru za jezike (formativno ocjenjivanje)
- raspravljanje o postignuima prvi je korak ka samovrednovanju uitelj ih mora
postepeno i sustavno voditi ka samoprocjeni
- da bi ocjenjivanje i samoocjenjivanje bilo to sigurnije i objektivnije, najvie e pomoi
analitika metoda popisivanja i opisivanja sastavnica koje moemo mjeriti pogotovo ako
teimo standardizaciji te je najbolja podloga za obrazlaganje nastavnikova dojma o radu i
njegovu ocjenjivanju zainteresiranim stranama (roditeljima, inspektorima, kolegama) =
OPISNICI
- Teak procjenjuje: sadraj, tekstovnu vrstu (oblik jezinog izraavanja), kompoziciju, stil,
gramatiku i pravopis te vanjtinu teksta (urednost, itljivost)
- Pavlievi-Frani: logika strana sastavka (smislenost, povezanost, jasnoa, zanimljivost),
stilska razina (izbor rijei, ustrojstvo reenica, ljepota, funkcionalnost stila pisanja),
gramatiko-pravopisna pravilnost sastavka (broj, uestalost, vrste pogreaka), vanjski
izgled sastavka (urednost, itkost, preglednost)
- analitiki pristup valja uskladiti s razvojnim osobinama uenika
- opisnici moraju biti u skladu sa zahtjevima pisanog sadraja nisu uvijek isti, treba
popisati i uvjete za diskvalificiranje rada
- primjer str. 314. i 315. COPY