Uenje judaizma i

kranstva
Molitva, zapovijesti i praznici

Uvod

Deset Boijih zapovijedi

Saetak predstavlja itanje molitve, skraeno
ema (ma) keriat ema
ema Jisrael!
(ema Jisrael, Adonaj elohenu, Adonaj ehad!)

1. ema Jisrael

Uenje ema jisrael ne smije se prekinuti; ako

se prekinu, kree se od poetka
ita se ujutro (sahat prije izlaska Sunca, pa do
est sati poslije toga)
ita se naveer (od pojave tri male zvijezde pa
do ponoi)
Ukoliko je ovjek sprijeen, ema se moe
uiti i poslije ponoi pa do zore

1. ema Jisrael

ema Jisrael ukljuena je u jutarnju molitvu

(ahrit), i u veernju (arvit ili maariv)
Izgon i nastanak institucije sinagoge (dokvi
okupljanja, domovi sabora)
Sinagoge: molitva, ali i zajedniko uenje Tore
(kasnije Talmuda)

1. ema Jisrael

1)
2)
3)

Vremenom je sastavljen molitveni red:

Jutarnja (aharit)
Podnevna (minha)
Veernja (maariv ili arvit)
Molitva nije nuno u zajednici (kahal,
kehila)
Minimum deset vjerski punoljetnih
mukaraca (minjan)

2. Micvot

Micva (mn. micvot) osnovna Boija

zapovijest
Obino se prihvaa tvrdnja da ima 613 naredbi
(hebrejskom brojanom skraenicom nazivaju
se tarjag micvot)
248 zaspovijesti, 365 zabrana

3. Praznici

praznici
blagdani

3.1. abat

abat najvei praznik, subota

Nema potvrde da je neto slino postojalo
ranije
odustajanje od svakog tjelesnog rada, ljudske
djelatnosti (39 poslova koji su zabranjeni)

3.1. abat

Socijalna vrijednost abata zabrana je rada

svima: ukuanima, gostima, robovima,
slugama, pa i domaim ivotinjama
abat se nalazi u Deset zapovijedi
abat traje od predveerja estog dana (petka)
do subote u podne
Hamin (topla, podgrijana, jela)

3.1. abat

Jedna od osnovnih zapovijedi o zabrani rada

na abat glasi da se treba sjetiti da si bio rob
u zemlji Egipatskoj, a s tim u vezi i da uoi
abata treba initi dobra djela i davati
milostinju (cedaka), siromanim, udovicama i
sirotinji

3.2. Hanuka
Hanuka = posveenje, osveenje
- skraeno od:
Hanukat habajit osveenje doma, Hrama
ili
Hanukat hamizbeah osveenje rtvenika,
oltara

3.2. Hanuka

1)

2)

Sjeanje na pobijedonosnu oslobodilaku

borbu jevreja protiv helenistikog okupatora
Do pobune je dolo uslijed:
Helenistike zabrana osnovnih vjerskih
obreda
Postavljanja kipa Zeusa na rtvenik u
jerusalemskom Hramu

3.2. Hanuka

Starac Mataja, iz svetenike porodice

Hamonejci, sa svojih pet sinova 167. god.
p.n.e., odlazi u mjesto Modiin i rui kip, nakon
ega nastaje rat
Poslije njegove smrti borbom rukovodi njegov
sin Makabi (malj, eki), i nakon tri godine 25.
kisleva izbacuje okupatora, isti Hram, rui
kumire i osvijetava (hanuka) Hram

3.2. Hanuka

Praznik traje osam dana

Pali se svijenjak (menora, hanukija), svaki
dan po jedna svijea, i to devetim svjenjakom
(ama - posluitelj)

3.3. Ro Haana

Jedan od najmlaih praznika

15. evat, Nova godina biljaka
Postoje etiri Nove godine. Prvog nisana Nova
godina kraljeva i hodoasnih praznika. Prvog elula
Nova godina desetine za goveda, rabi Elazar i rabi
imon kau prvog tirija. Prvog tirija Nova godina
za (kalendarsku) godinu i za oprosne godine, i za
godinu jubileja (jovel), za sadnice i za povre.
Prvog vata Nova godina biljeka prema rijeima
amajeve kole, Hilelova kola kae petnaestoga
dana istog. (Talmud)

3.3. Ro Haana

U sefardskim zajednicama Balkana, te u

kabalistikoj, veinom sefardskoj, zajednici u
osmanlijskoj Palestini, poslije izgona Jevreja
iz panije (1492. god.), 15. vat (Tu bivat)
dobiva obiljeje praznika, povezanoga sa
mesijanskim enjama za pradomovinom
Jevreja
Slavi se u kui, u sinagogi nema posebnog
obiljeavanja
Posebne proslave se organiziraju u jevrejskim
opinama

3.4. Purim

Praznik uda (nisim) osloboenja kojega je

dragi Bog podario Jevrejima u vrijeme
progonstva (galut) u Perziji, za vrijeme
vladavine cara Ahasvera (Ahavero)
Svetkuje se bez zabrane rada
14. i 15. dan mjeseca adar (rano proljee)
Knjiga o Esteri
Mordehaj i Ester

3.4. Purim

U predveerje Purima, pri kraju veernje

molitve (maariv, arvit), u sinagogi se ita
Svitak o Esteri
Po kuama se sjedi, jede, duboko u no
Prijateljima, roacima i sirotinji alju se tanjiri
sa raznim akonijama; to dijele djeca, zauzvrat
dobivaju kolae

3.5. Pesah

Pesah ili Pasha

Prvobitno je nazvana sama rtva ali i obred
rtvovanja klanjem (jednogodinje muko
janje ili jare) koje treba biti izvreno u sumrak
uoi 14. nisana (mjesec proljea)
Krvlju su trebala biti poprskana oba dovratka i
nadvratak, kako bi aneo unitenja preskoio
ili proao (neka od znaenja glagola pasah)

3.5. Pesah

Meu propisima je i da se tu no treba jesti

beskvasni hljeb (maca mn. macot, kod nas
poznat kao maces) sa gorkim zeljem (maror)
Taj isti beskvasni hljeb treba jesti ubudue
svake godine sedam dana (od predveerja 14.
nisana do 21. nisana)

3.6. avuot

avuot, doslovno sedmice, dakle, Praznik

sedmic
Odrava se sedam sedmica poslije prvog dana
praznika Pesah, odnosno, poto je poelo
odbrojavanje omera, snopova jema, koje je
trebalo donositi u jerusalemsko svetite; ili
Sedam sedmica od kada je srp naeo zreli
usijev (jeam)

3.6. avuot

Ovo je praznik sa zabranom rada

U izgnanstvu (galut) slavi se 6. i 7. sivana, a u
Izraelu samo 6. sivana
Jedu se jela sa mlijekom ili sirom, a za vrijeme
odmaranja ita se Knjiga o Ruti
Naziva se jo i Pedesetnica ili Pentekoste
(gr.) jer pada na pedeseti dan poslije brojanja
omera

3.7. Jom Kipur

Dan pomirenja
10. tirija je posljednji dan kajanja ili pokore, a
to je vrhunac molitava za priznanje,
ispovijedanje i oprotaj grijeha

3.7. Jom kipur

Neka vam bude za vjeiti zakon, da sedmog

mjeseca, desetog dana tog mjeseca, muite
due svoje i nikakvog rada ne obavljate, ni
domorodac, ni stranac koji meu vama boravi.
Jer e vam toga dana biti oproteno, to ete biti
oieni od svih grijeha vaih i pred
Gospodom ete biti isti. (III Knjiga
Mojsijeva)

3.7. Jom kipur

muenje dua je dvadesetetverosatni post

U predveerje dana koji prethodi Velikom
danu, u mnogim zajednicama uobiajena je
kapara, domai obred da se za svakog lana
porodice, uz posebnu molitvu, zakolje po
jedna pernata ivina, sa namjenom da on bude
zamjena za ovjeka koji vri obred
Rabini su ovo osporavali, poredei to sa
sujevjerjem

3.7. Jom kipur

Oblai se bijela odjea

U istonim opinama oenjeni dolaze u
sinagogu u svom kitlu (sargenes), ne obuva se
kona obua, ne pere se i ne elja, ali je
obaveza u predveerje se okupati (tevila) u
obrednim kupatilima (mikve)
Posjeuju se grobovi predaka

3.8. Sukot

Praznik sjenic
A Gospod je govorio Mojsiju rekavi:
Govori sinovima Izraelovi, rekavi im,
petnaestog dana ovog, sedmog, mjeseca je
sedam dana hodoasni praznik sjenic (sukot)
Gospodu... (III Knjiga Mojsijeva)

3.8. Sukot

Poslije Sudnjega dana, svi e preostali narodi

dolaziti u Jerusalem da se poklone Gospodu i da
slave praznik sukot (Zaharije, 14, 16)
Zapovjeenih sedam dana treba stanovati u
sjenici; vremenom, uslijed nemogunosti (npr.
uslijed vruina) suka se moe sagraditi i u
dvoritu pod otvorenim nebom, na terasi ili
balkonu
Moe biti sagraena od bilo kojega materijala, ali
treba biti prekrivena lisnatim granama, tako da se
neznatno vidi nebo