Professional Documents
Culture Documents
Tehnika dokumentacija
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
FER 2 - Projekt
FER, 2016
Stranica 1 od 17
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
SADRAJ
1. UVOD...................................................................................................................................................................
1.1 UVODNI OPIS EKSPERIMENTA............................................................................................................
1.2 OPIS METODA I TEHNOLOGIJA KORITENIH U EKSPERIMENTU...............................................
1.2.1 UNUTAR SUDIONIKA, IZMEU SUDIONIKA......................................................................3
1.2.2 UIINAK PORETKA, SUPROTSTAVLJANJE I LATINSKI KVADRATI..............................3
1.2.3 ANOVA TEST..............................................................................................................................4
2. OPIS EKSPERIMENTA.......................................................................................................................................
2.1 VARIJABLE EKSPERIMENTA................................................................................................................
2.2 DIZAJN EKSPERIMENTA.......................................................................................................................
2.2.1 PRVA GRUPA..............................................................................................................................5
2.2.2 DRUGA GRUPA..........................................................................................................................6
3. PRIKAZ I INTERPRETACIJA REZULTATA......................................................................................................
3.1 PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ZA GRUPU BROJ 2........................................................................
3.2 PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ZA GRUPU BROJ 1......................................................................
3.3 ANALIZA I USPOREDBA REZULTATA OBIJU GRUPA....................................................................
3.4 ANALIZA VARIJANCE..........................................................................................................................
3.5 ANALIZA REZULTATA UPITNIKA......................................................................................................
4. ZAKLJUAK.....................................................................................................................................................
5. LITERATURA....................................................................................................................................................
1.
UVOD
1.1
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
Veina ljudi je naviknuta na koritenje klasine QWERTY tipkovnice i poprilino brzo moe
unositi tekst njome. Ali to ne znai da je ona najbolji model tipkovnice prema svim
parametrima i za sve korisnike, moda postoji i drugaiji raszmjetaj znakova i neki naini
unoenja teksta koji bi se pokazali uinkovitijim za koritenje. Cilj eksperimenta kojeg smo
proveli je prouiti uinkovitost nekih drugih tipkovnica.
U ovom eksperimentu vrednuju se dvije nestandardne tipkovnice, ATOMIK i Colemak.
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
U nastavku emo i objasniti pojmove, metode i tehnologije koje su koritene pri dizajnu i
provedbi eksperimenta.
1.2.1
Ako se svako mjerenje ponavlja za svakog ispitanika onda je dizajn eksperimenta withinsubjects tj. unutar sudionika (drugaije reeno, ispitanici imaju potpuno jednake uvjete pri
provedbi eksperimenta te istim redoslijedom obavljaju postupke ukljuene u eksperiment),
dok se kod between-subjects tj. izmeu sudionika dizajna ispitanici podijele na vie grupa i
svaka grupa dobiva drugaije uvjete ispitivanja (dakle, ispitanici unutar fiksne grupe imaju
iste uvjete ispitivanja, ali su meusobno su uvjeti razliiti).
Naelno, kod dizajna unutar sudionika potrebno je vie ispitanika da bi se proveo isti broj
mjerenja, a kod unutar sudionika je potrebno vie testiranja provesti na pojedinom ispitaniku.
Ponekad eksperiment mora biti izmeu sudionika ako npr. promatramo uinak ljevorukih i
desnorukih ispitanika na odreenom testu. Ponekad mora biti unutar sudionika, ako se
promatra stjecanje iskustva kod pojedinog ispitanika. Prednost unutar sudionika dizajna je
njegova jednostavnost - nije potrebno balansirati grupe jer postoji samo jedna, dok se kod
izmeu sudionika dizajna potrebno pobrinuti da grupe budu vie-manje jednake, ali to se
najee radi tako da se ispitanici sluajno odaberu za svaku grupu. Zbog svih navedenih
stvari injenica je da su HCI eksperimenti najee unutar sudionika. Nadalje, prednost
izmeu sudionika dizajna je jo to to smanjuje interferenciju meu uvjetima ispitivanja.
Interferencija se pojavljuje kada ispitanik prelazi s jednog testa na drugi, u tom procesu na
drugi test prenosi iskustva i znanje koje je stekao u prethodnom.
1.2.2
Kao to je ve navedeno, kad se koristi unutar sudionika dizajn, svakog ispitanika se testira na
svakom testu te zbog toga se uinak ispitanika svakim testom moe poboljati ili ak
pogorati u nekim sluajevima. Zbog toga se ne dobivaju realni rezultati u testovima nakon
prvog. Da bi se to sprijeilo koristi se metoda suprotstavljanja i latinski kvadrati, odnosno
svaki ispitanik dobiva testove u drugaijem poretku (to je onda ve sutinski izmeu
sudionika dizajn).
Sljedea slika predstavlja latinski kvadrat reda 3. Svako slovo predstavlja test koji ispitanik
izvrava. U ovom sluaju svi bi ispitanici bili podijeljeni u 3 grupe i svaki redak bi odgovarao
redoslijedu kojim bi pojedina grupa radila zadane testove.
1.2.3
ANOVA TEST
ANOVA test ili analiza varijance parametrijski je test, to znai da se ravna prema odreenoj
razdiobi, za razliku od neparametarskih testova koji ne pretpostavljaju o kakvoj statistikoj
4
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
razdiobi vjerojatnosti se radi. Rezultati ANOVA testa daju se u obliku F-statistike koja je
omjer varijance zbog efekta koritenih metoda i svih ostalih varijanci, stupnjeva slobode Fstatistike i vrijednosti p koja predstavlja vjerojatnost dobivanja takvih rezultata, pod uvjetom
da je nul-hipoteza istinita. to je vjerojatnost p via, to je vjerojatnije da je naa hipoteza
oborena. Drugim rijeima, dvije 'stvari' koje pokuavamo dovesti u korelaciju nisu korelirane
u mjeri u kojoj bi trebale biti da bismo rezultate ekperimenta proglasili validnima (da bi se nul
hipoteza potvrdila). Obino se uzima da bi vrijednost p trebala biti 0.05 ili manja, to nam
daje veu pouzdanost u ispravnost nul hipoteze.
1.2.4
MICROSOFT EXCEL
Pri izradi grafikih prikaza rezultata ovog eksperimenta koriten je program Microsoft Excel.
Microsoft Excel je program za tablino raunanje , proizvod kompanije Microsoft, sastavni
dio je programskog paketa Microsoft Office. On je odabran zbog njegove jednostavnosti, ali i
velikog broja mogunosti koje prua pri izradi grafova.
2.
OPIS EKSPERIMENTA
2.1
VARIJABLE EKSPERIMENTA
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
OBLIKOVANJE EKSPERIMENTA
PRVA GRUPA
Prva grupa (4 lana/10'' tablet) je koristila obje tipkovnice na oba poloaja tableta. Prva dva
ispitanika su prvo koristila ATOMIK pa Colemak tipkovnicu, a druga dva obrnuto. Pri emu
se takoer pazilo na redoslijed horizontalnog i vertikalnog dranja tableta unutar grupe.
Tabela 1.: Redoslijed za grupu 1 (A - ATOMIK, C - Colemak, h - horizontalno, v vertikalno).
A+h
A+v
C+h
C+v
C+h
C+v
A+h
A+v
A+v
A+h
C+v
C+h
C+v
C+h
A+v
A+h
U tablici su tono navedeni naini i redoslijedi koritenja tableta i tipkovnica. Svaki redak
predstavlja redoslijed za jednog ispitanika unutar ove grupe.
Ovakav nain se koristio da bi se uravnoteio efekt poretka i uenja.
Svaki korisnik je takoer unosio dva razliita bloka teksta jedan za drugim pri svakom nainu
koritenja. Naravno, svaki blok teksta koji je korisnik unosio je bio razliit, jer inae bi
korisnik mogao nauiti pojedini tekst (uzimamo u obzir i osjetilno pamenje), to svakako
valja izbjei pri ovakvom eksperimentu.Ovo radimo zbog toga da bi se promotrilo koliko se
brzo poveava uinkovitost ispitanika pri odreenom nainu koritenja, ali i da bi se
tipkovnice testirale na vie razliitih tekstova.
Svaki blok teksta se sastojao od 3 retka po 7 rijei, ukupno 21 rije. Valja uoiti da je u
konanici svaki ispitanik utipkao 8 blokova teksta, ukupno 168 rijei.
6
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
Prije izvoenja eksperimenta naa pretpostavka je bila da e na tabletu veliine 10'' korisnici
najbre unositi tekst drei ga horizontalno.
2.2.2
DRUGA GRUPA
Unutar druge grupe (8 lanova/7'' tablet) cilj je bio dodatno ispitati i dvije razliite
mogunosti tipkanja u vertikalnom poloaju (s dva palca i kaiprstom), pri emu se, naravno,
mora osigurati i mogunost usporedbe s prvom grupom u mjerenom parametru wpm. Zbog
toga je dizajn eksperimenta za ovu grupu vrlo slian dizajnu za prvu grupu osim to je jo
uvedena i permutacija redoslijeda s obzirom na nain tipkanja u vertikalnom poloaju.
Koritenje s dva palca podrazumijeva dranje tableta s obje ruke te tipkanje s oba palca, dok
koritenje tableta s kaiprstom podrazumijeva dranje tableta u jednoj ruci te tipkanje
kaiprstom druge ruke.
Tabela 2: Redoslijed tipkanja za grupu 2 (v1 - vertikalno s 2 palca, v2 - vertikalno s
kaiprstom).
A+h
A + v1
A + v2
C+h
C + v1
C + v2
C+h
C + v1
C + v2
A+h
A + v1
A +v2
A+h
A + v2
A + v1
C+h
C + v2
C + v1
C+h
C + v2
C +v1
A+h
A + v2
A +v1
A + v1
A + v2
A+h
C + v1
C + v2
C+h
C + v1
C + v2
C+h
A + v1
A + v2
A+h
A + v2
A + v1
A +h
C + v2
C + v1
C +h
C + v2
C + v1
C+h
A + v2
A + v1
A +h
U tablici su tono navedeni naini i redoslijedi koritenja tableta i tipkovnica. Svaki redak
predstavlja jednog ispitanika unutar ove grupe.
Ovakav nain se, slino prethodnoj grupi, koristio da bi se uravnoteio efekt poretka i uenja.
Svaki korisnik je unosio dva razliita bloka teksta jedan za drugim pri svakom nainju
koritenja. To je zbog toga da bi se promotrilo koliko se brzo poveava uinkovitost ispitanika
pri odreenom nainu koritenja.
Svaki blok teksta se sastojao od 2 retka po 7 rijei, ukupno 14 rijei. Valja uoiti da je u
konanici svaki ispitanik utipkao 12 blokova teksta to je ukupno 168 rijei. U ovoj grupi su
7
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
ispitanici pri pojedinom tipkanju unosili manje teksta nego u prethodnoj zbog toga to su vie
puta unosili tekst. Na kraju su svi ispitanici iz obje grupe unijeli sve skupa 168 rijei.
Prije izvoenja eksperimenta naa pretpostavka je bila da e na tabletu veliine 7'' korisnici
najbre unositi tekst drei ga vertikalno i tipkajui s dva palca.
3.
3.1
ATOMIK [wpm]
Colemak [wpm]
Ispitanik
Horiz.
Palci
Kaiprst
Horiz.
Palci
Kaiprst
8.66
6.24
8.13
4.04
5.53
5.59
5.66
4.08
4.80
5.22
8.95
5.00
6.06
8.00
6.66
5.45
11.32
7.59
7.72
9.66
7.06
7.18
10.37
7.18
8.03
7.01
7.53
7.26
8.01
6.73
3.47
4.06
4.24
5.25
6.09
6.83
7.57
6.32
6.05
12.17
7.43
8.24
15.56
16.51
7.27
10.83
8.37
6.72
Prosjek
7.84
7.74
6.47
7.17
8.26
6.74
Devijacija
3.31
3.75
1.27
2.71
1.84
0.97
Tablica iznad prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) druge grupe ispitanika koja je
koristila tablet veliine 7''. Rezultati se odnose na prvi blok teksta koji je svaki korisnik
unosio.
Tabela 4: Brzina tipkanja izraena u wpm, drugi blok.
ATOMIK[wpm]
Colemak[wpm]
Ispitanik
Horiz.
Palci
Kaiprst
Horiz.
Palci
Kaiprst
8.76
7.06
10.12
5.22
8.57
6.89
5.33
4.12
8.1
6.74
3.87
12
5.61
6.67
6.9
7.5
12.24
12.77
8.08
11.83
8.57
7.64
9.47
9.44
8.21
7.35
7.9
7.56
8.71
7.23
3.59
7.65
6.61
8.75
7.78
9.13
7.71
5.6
7.5
12.35
12.54
9.03
16.8
17.14
13.45
11.14
9.18
7.96
Prosjek
8.01
8.43
8.64
8.36
9.04
9.31
Devijacija
3.72
3.89
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
2.08
2.18
2.53
1.98
Tablica iznad prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) druge grupe ispitanika koja je
koristila tablet veliine 7''. Rezultati se odnose na drugi blok teksta koji je svaki korisnik
unosio.
Graf prikazuje usporedbu prosjenih rezultata unoenja prvog i drugog bloka teksta te
standardne devijacije za svaki rezultat. Na rezultatima se vidi da su ispitanici poboljali brzinu
tipkanja u sljedeem bloku teksta za svaki uvjet ispitivanja.
Tabela 5: Rezultati mjerenja (prosjek pretohodne dvije tablice).
ATOMIK[wpm]
Colemak[wpm]
Ispitanik
Horiz.
Vert1.
Vert2.
Horiz.
Vert1.
Vert2.
8.71
6.65
9.13
4.63
7.05
6.24
5.50
4.10
6.45
5.98
6.41
8.5
5.84
7.34
6.78
6.48
11.78
10.18
7.9
10.75
7.82
7.41
9.92
8.31
8.12
7.18
7.72
7.41
8.36
6.98
3.53
5.86
5.43
6.94
7.98
7.64
5.96
6.78
12.26
9.99
8.64
16.18
16.83
10.36
10.99
8.78
7.34
Prosjek
7.93
8.09
7.56
7.77
8.65
8.03
Devijacija
3.52
3.82
1.68
2.46
2.19
1.48
Prethodna tablica prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za svakog ispitanika te konano
9
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
Graf prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za obije tipkovnice i sve naine tipkanja.
Slika 5:a) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za obje tipkovnice. b) Grafiki prikaz
prosjenih rezultata za oba naina dranja tipkovnice. c) Grafiki prikaz prosjenih
rezultata za oba naina vertikalnog koritenja tableta.
Graf 5.a prikazuje usporedbu uinkovitosti obiju tipkovnica. Prosjena brzina unoenja teksta
na ATOMIK tipkovnici jest 7.86 wpm, a na Colemak tipkovnici 8.15 wpm. Iz rezultata
10
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
ATOMIK[wpm]
Colemak[wpm]
Ispitanik
Horizontalno
Vertikalno
Horizontalno
Vertikalno
5.38
5.70
8.63
10.59
4.03
5.81
4.49
8.44
4.24
5.45
8.32
7.92
3.85
4.44
4.17
3.65
Prosjek
4.38
5.35
6.40
7.65
Devijacija
0.60
0.54
2.08
2.52
Tablica prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) prve grupe ispitanika koja je koristila tablet
veliine 10''. Rezultati se odnose na prvi blok teksta koji je svaki korisnik unosio.
Tabela 7: Rezultati mjerenja, blok 2.
ATOMIK[wpm]
Colemak[wpm]
Ispitanik
Horizontalno
Vertikalno
Horizontalno
Vertikalno
6.03
6.53
9.33
10.26
3.71
7.5
6.67
10
5.33
5.64
7.23
3.71
4.26
4.29
4.31
Prosjek
4.70
5.98
6.88
7.64
Devijacija
1.02
1.19
1.79
2.56
11
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
Tablica prikazuje rezultate (mjerna jedinica: wpm) prve grupe ispitanika koja je koristila tablet
veliine 10''. Rezultati se odnose na drugi blok teksta koji je svaki korisnik unosio.
Graf prikazuje usporedbu prosjenih rezultata tipkanja prvog i drugog bloka teksta te
standardne devijacije za svaki rezultat. Na rezultatima se vidi da su ispitanici poboljali brzinu
tipkanja u sljedeem bloku teksta, osim u zadnjem sluaju (Colemak + vertikalno) gdje su
rezultati za prvi blok neznatno bolji.
Tabela 8: Rezultati mjerenja (prosjek prethodne dvije tablice).
ATOMIK[wpm]
Colemak[wpm]
Ispitanik
Horizontalno
Vertikalno
Horizontalno
Vertikalno
5.71
6.12
8.98
10.43
3.87
6.66
5.58
9.22
4.79
5.55
7.78
6.96
3.78
4.35
4.23
3.98
Prosjek
4.54
5.67
6.64
7.65
Devijacija
0.81
0.87
1.94
2.54
Tablica prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za svakog ispitanika te konano prosjek za
svaki nain tipkanja i odgovarajue standardne devijacije.
12
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
Graf koji prikazuje prosjenu brzinu unoenja teksta za obje tipkovnice i sve naine tipkanja.
Graf 10.a prikazuje usporedbu uinkovitosti obiju tipkovnica. Prosjena brzina unoenja
teksta na ATOMIK tipkovnici jest 5.12 wpm, a na Colemak tipkovnici 7.15 wpm. Iz rezultata
zakljuujemo da se Colemak tipkovnica pokazala boljom, ali standardna devijacija je manja
za ATOMIK tipkovnicu.
Graf 10.b prikazuje usporedbu horizontalnog i vertikalnog naina dranja tableta veliine 10''.
Prosjena brzina unoenja teksta u horizontalnom poloaju jest 5.59 wpm, a u vertikalnom
poloaju 6.66 wpm. Iz toga zakljuujemo da je tablet veliine 10'' uinkovitije drati u
vertikalnom poloaju. Standardna devijacija je manja za horizontalan poloaj.
Iz svih gore prikazanih rezultata zakljuujemo da je na tabletu veliine 10'' najuinkovitije
koristiti tipkovnicu Colemak drei je u vertikalnom poloaju.
13
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
Slika 10. a) Grafiki prikaz prosjenih rezultata za obje tipkovnice. b) Grafiki prikaz
prosjenih rezultata za obje veliine tableta.
Graf 13.a prikazuje usporedbu prosjenih rezultata za obje tipkovnice. Pri izraunu
prosjenog wpm-a uzeti su u obzir svi naini dranja i koritenja obiju tipkovnica. Prosjena
brzina unoenja teksta za ATOMIK tipkovnicu jest 6.49 wpm, a za Colemak tipkovnicu 7.65
wpm. Iz toga zakljuujemo da se Colemak tipkovnica pokazala uinkovitijom.
Graf 13.b prikazuje usporedbu prosjenih rezultata za veliine tableta 7'' i 10''. Pri izraunu
prosjenog wpm-a uzete su u obzir obje tipkovnice i svi naini dranja i koritenja na obje
veliine tableta. Prosjena brzina unoenja teksta za tablet veliine 7'' jest 8.01 wpm, a za
tablet veliine 10'' 6.14 wpm. Iz rezultata zakljuujemo da je unoenje teksta bre na manjem
tabletu. Standardna devijacija je oekivano vea kod tableta veliine 7'' zbog toga to je njega
testiralo dvostruko vie ispitanika.
14
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
ANALIZA VARIJANCE
Ovdje e biti dana kratka analiza varijance za Grupu 2 iz provedenog eksperimenta. Idejno,
testirat emo:
a) postoji li statistiki znaajna razlika u dva naina tipkanja (horizontalno, vertikalno)
b) postoji li statistiki znaajna razlika izmeu koritenja dvije tipkovnice
Prvo e u vrlo kratkim crtama biti opisano, ne kako alat iz MacKenzijeveknjige sutinski
funkcionira, nego to moemo pomou njega moemo odrediti.
Pomou njega je mogue kroz unos broja redaka (sudionika u eksperimentu), broja razliitih
instanci prve vrste nezavisnih varijabli (u naem sluaju to znai da emo unijeti da postoje
dvije vrste poloaja tipkanja - horizntalno i vertikalno), te broja razliitih instanci druge vrste
nezavisnih varijabli (u naem sluaju to znai da emo unijeto da postoje dvije vrste
tipkovnica - ATOMIK i Colemak) doznati statistike podatke vane za analizu varijance.
Dodatno, alat omoguuje definiranje jo jednog broja. Radi se o broju razliitih grupa. Svaka
grupa obavlja testiranja u eksperimentu svojim fiksnim redoslijedom (ovaj broj se upisuje ako
se eli doznati kakav je utjecaj efekta poretka). Mi smo pri samom dizajnu eksperimenta
pretpostavili da postoji odreeni efekt poretka i nije nam bio cilj ispitati taj efekt, nego
smanjiti njegov potencijalni utjecaj. Iz toga razloga, odluili smo unijeti podatke u alat, ne
uzimajui u obzir grupe. U potencijalnom, unaprijeenom eksperimentu, trebalo bi uzeti u
obzir grupe i eksperiment dizajnirati tako da unutar pojedine grupe ima statistiki dostatan
broj sudionika.
Dakle, testirali smo rezultate Grupe 2, alatom Anova2 (pisanim u programskom jeziku JAVA),
uz sljedee podatke:
a) broj sudionika = 4
b) broj naina poloaja tipkanja = 2 (oznaka f1)
c) broj razliitih tipkovnica = 2 (oznaka f2)
U sljedeem bloku zapisani su rezultati za pojedine (standardne) hipoteze koje se postavljaju
pri provedbi ANOVA testa. Hipoteza se oznaava velikim slovom H uz pridrueni indeks
hipoteze (npr. nul hipoteza se oznaava s H0).
f1 - H0 = nema razlike u srednjoj vrijednosti wpm-a izmeu dana dva naina tipkanja
Rezultat je : p = 0.108986.
f2 - H1 = nema razlike u srednjoj vrijednosti wpm-a izmeu s obzirom na razliite tipkovnice
Rezultat je : p = 0.174985.
f1 x f2 - H2 = nema razlike u srednjoj vrijednosti wpm-a izmeu s obzirom na ureeni par
(tipkanje, tipkovnica)
Rezultat je : p = 0.793780.
Niti jedna od dobivenih vrijednosti p nije manja od 0.05, pa se hipoteze H0, H1 i H2 moraju
odbaciti.
3.5
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
16
5.
Verzija:
<2.0>
Datum: 18.01.2016.
LITERATURA
[1] I. Scott MacKenzie Human Computer Interaction, Izdava : Moragan Kaufmann, 225
Wyman Street, Waltham, 2013.
[2] Boris Petz, Vladimir Kolesari, Dragutin Ivanec Petzova statistika, Izdava : Naklada
Slap, Zagreb, 2012.
17