You are on page 1of 21

Antike luke konstrukcije

Seminarski rad iz kolegija rimsko gospodarstvo

Student: Luka Golubovi


Mentor: dr.sc. Silvia Bekavac
U Zadru 29.01.2016

Sadraj:
Luke konstrukcije ................................................................................................................................... 2
Izgled i gradnja lukih pristanita ............................................................................................................ 3
Gradnja u odnosu na okolni teren....................................................................................................... 3
to pronalazimo uz luke konstrukcije .................................................................................................... 4
Nalazita u Istri ........................................................................................................................................ 5
Uvala Verige ........................................................................................................................................ 7
Nalazita u Dalmaciji................................................................................................................................ 8
Caska................................................................................................................................................. 10
Pakotane .......................................................................................................................................... 13
Katelanski zaljev ............................................................................................................................... 15
Trstenik .......................................................................................................................................... 16
Spinut............................................................................................................................................. 17
Zakljuak ................................................................................................................................................ 19
Literatura: .............................................................................................................................................. 20

Luke konstrukcije

Kada govorimo o lukim konstrukcijama prvo je potrebno definirati to podrazumijevamo pod


pojmom luka konstrukcija. Naime, nijme obuhvaamo sve ljudske konstrukcije koje su sluile za
pristajanje brodova te utovar i istovar brodskoga tereta. U antikim lukama pronai emo razliite
konstrukcije poput solana, vivarija i ribnjaka koje je potrebno razlikovati od lukih konstrukcija radi
pravilnog tumaenja nalazita. Na istonoj jadranskoj obali pronalazimo brojne ostatke pristanita i
operativne obale koji nam govore o prometnosti nae obale. Ovo nas ne treba zauditi s obzirom na
pogodan geoloki, ali i politiki poloaj koji je privlaio grke kolonizatore ve od 7.stoljea prije
Krista te relativno rano doveo do integracije lokalnog, ionako pomorski orijentiranog stanovnitva, u
rimske krugove. Razvedena obala pruala je utoita brodovima u mnogobrojnim otocima kojih,
prema aktualnim podacima, zajedno s otoiima i hridima ima ak 12461. Ovakva konfiguracija terena
dovela je do potrebe za koritenjem mnotva brodova i izgradnju velikog broja pristanita kako bi se
omoguila komunikacija izmeu naselja i gospodarskih objekata.
Prvi zapisi koji ukljuuju luke konstrukije su oni koje je 1540. Pietro Coppo zabiljeio u svom djelu
Pietro Coppo del sito L'Istria. Poznati geograf iz Izole, interpretirao je ostatke u plitkome moru kao
mjesto gdje se nekada nalazilo kopno, to je u veini sluajeva i tono. Nakon njega mnogi su kroz
stoljea biljeili ostatke potonulih lukih konstrukcija, gospodarskih objekata i naselja koje su mogli
vidjeti s obale.2 Tek pedesetih godina devetnaestoga stoljea izraena je prva nacrtna dokumnentacija
arheolokih ostataka pod morem te su pri tome opisani antiki sarkofazi uz zapadnu obalu Vranjica,
kao i ostaci lukih konstrukcija u uvali Caska na otoku Pagu. Za ovu dokumentaciju zasluan je Mijat
Sabljar, povjerenik Narodnog muzeja u Zagrebu koji je putujui Dalmacijom biljeio istaknute nalaze
i nalazita u svoju biljenicu.3 Zanimljivo je to to je upravo na lokalitetu u Vranjici provedeno i prvo
podvodno istraivanje kada je Frane Buli angairao ronioce da istrae lokalitet.4
Ovi nalazi nisu vani samo za arheologiju ve i za druge znanosti, ovi su nalazi ukazali na promjenu
morske vode i pomogli u prouvanju u promjena njene razine. U tu svrhi prvi ih je put upotrijebio
talijanski prirodoslovac Vitalono Donati, koji je 1750. godine objavio knjigu Della storia naturale
dell' Adriatico, kada je naveo pretpostavku da se od antikog doba morala podii razina mora da bi se
arheoloki ostaci, koji su oito namjenjeni upotrebi na kopnu, nali pod morem.5 Mnogi su se hrvatski
i strani znanstvenici nastavili baviti ovim problemom i to ponajvie u Istri, gdje su arheoloka
istraivanja nalazita u plitkome moru bila najaktivnija. Istarsko podruje istraivali su Pietro Kandler
1

I. RADIC ROSSI, 2011, 19.


I. RADIC ROSSI, 2011, 38.
3
I. RADIC ROSSI, 2011, 38
4
D. VRSALOVI, 2011, 37.
5
I. RADIC ROSSI, 2011,39
2

i drugi, pokuavajui dokazati fenomen promjene razine mora, dok su ga istraivai poput Nike
Andrijaevia pokuali opovrgnuti, ali su i jedni i drugi zabiljeili mnotvo arheolokih lokaliteta na
podruju Istre. Ova istraivanja okupio je i nadopunio tridesetih godina Attila Degrassi, koji je proveo
prvo sustavno rekognosciranje jedne zaokruene cjeline u hrvatskom primorju.6 Ovakva zapaanja
iznimno su vrijedan izvor podataka za prouavanje lukih konstrukcija iz razloga to su mnoga od
ovih nalazita zauvijek izgubljena zahvaljujui graevinskim radovima, u sklopu kojih nisu provoeni
arheoloki nadzori. Jednako tako vani su i zapisi legendi i pria od kojih su mnoge danas izgubljene a
u vrijeme predhodno navedenih istraivaa su bile rado prepriavane meu lokalnim stanovnitvom.
Arheoloka istraivanja podmorja pa tako i lukih konstrukcija zapoela su 1960-ih godina u
organizaciji gradskih muzeja od kojih se po aktivnosti istiu muzej Pule, Rijeke, Zadra, Senja,
ibenika te Splita i Dubrovnika. Na podruju srednje i june Dalmacije moemo istaknuti Zdenka
Brusia, koji je istraivao brojne lokalitete poput Zatona, Polaa na Mljetu te u suradnji sa Zlatkom
Gunjaom Collentum na Murteru dok je Boris Ilakovac istraivao Kument i Janice u Pamanskom
kanalu i Otarije te Tukljae.7

Izgled i gradnja lukih pristanita


Prilikom istraivanja antikih villa maritimnoga tipa i manjih gospodaskih instalacija gotovo su uvijek
otkrivene i luke instalacije. Na onim mjestima gdje nije utvreno postojanje nikakvih pristanita za
brodove moemo zakljuiti kako se one nisu ouvale, jer su one zasigurno bile njihov sastavni dio.
One su bile izraivane od kamena ili drveta ovisno o dostupnosti materijala, a najee su koritena
oba. Nalaz lukih konstrukcija i njihovo datiranje pomou nalaza pronaenih u njihovom kontekstu i
dendrokronolokih i C14 analiza moe nam rei puno o kompleksu kojeg istraujemo na kopnu. esto
moemo isitati razvojne faze kompleksa i kada se on irio jer se s njim irilo i njegovo pristanie za
brodove. Kao zanimljiv primjer ovakvih drvenh konstrukcija navest u one u uvali Caska i one na
Trsteniku u Katel uurcu, jer su na njima provedena sustavna istrivanja i sve potrebne analize.

Gradnja u odnosu na okolni teren


Naini gradnje odeeni su izgledom same obale i potrebama graditelja, na mjestima gdje se moglo
iskoristiti konfiguraciju terena te se slaganjem dva ili vie redova poluobraenog kamenja izmeu
kojih se nasipao sitan kamen dobivao lukobran i operativna obala. Takve luke moemo pronai u
uvalama relativno zatienim od vjetra gdje je primarni cilj izgradnje luke konstrukcije bilo dobivanje
to vee operativne obale na koju su se vezivali brodovi i na kojoj sepretovarala roba. Takve su
konstrukcije daleko jeftinije od onih koje su primjenjivane u uvalama izloenim vjetru. Ovakvi uvjeti
zahtijevali su izgradnju dva izboena lukobrana koji su tvorili uzak ulaz u luku, ujedino su esto
ovakve konstrukcije vee te solidnije graene. Kamene lukobrane moemo podjeliti i po obradi
s66 I. RADIC ROSSI 2011, 39.
7
D. VRSALOVI, 2011, 217.

kamena koritenog pri njihovoj izgradnji. Naime nailazimo na lukobrane u kojima je kamenje ili
barem bridnjaci kamenja obraeni i na konstrukcije ije je vanjsko kamenje potpuno neobraeno.8

to pronalazimo uz luke konstrukcije


Uz luke konstrukcije nailazimo na njihove dijelove koji su se pod utjecajem vjetra i valova odlomili i
razasuli uokolo, ali i mnotvo materijala koj je prilikom upotrebe luke i pretovaranja robe s
brodova i na brodove ispao te ostao skriven sve do dolaska arheologa. esto se pronalazi i
mnotvo keramikog materijala koji je nakon gubljenja izvornog oblika odbaen od strane
svojeg vlasnika. Takoer pronalazimo zanimljive nalaze poput u cijelosti ouvanih pitosa i
keramikih amfora koje su pri izgradnji operativne obale posluili kao svojevrsna armatura.9

Slika 1. Trstenik- Katel uutrac, konstrukcija izgraena od drvenih pilona i amfora Dressel 20

D. VRSALOVI, 2011, 217.


I. RADIC ROSSI, ARCHAEOLOGIA ADRIATICA II, 2088, 491.

99

Slika 2. Trstenik Katel uurac - luka knstrukcija izgraena od drvenih pilona i amfora Dressel 20.

Nalazita u Istri
Stupanj razvitka prijevoznike tehnologije Istre u antiko doba bio je odlian zahvaljujui
geografskom poloaju, naime zapadna obala Istre nalazila se na pomorskom pravcu prema Akvileji,
metropoli ovog dijela Italije te izlaznoj morskoj luci podunavskih zemalja, dok je juni dio zapadne
istarske obale bio dobro povezan i s Ravenom.10
Vano je spomenuti kako je cestovni promet u Istri, po znaenju i rentabilnosti, bio ogranien na
pravce koji su povezivali sredinje dijelove poluotoka sa zapadnom obalom, dok su kopnene veze sa
zaleem, zbog teko prohodnih brda od Uke do Trsta, bile od manje vanosti. Sve ovo objanjava
iznimnu koliinu pronaenih maritimnih villa rustica u Istri i drugih gospodarskih zdanja koja su u
svojoj cjelini imala i luke instalacije.

10

R. MATIJAI, 1998, 292.

1. Savudrija
2. Zambratija
3. Uvala Katoro
4. Uvala Krapinjan kod Novigrada
5. Uvala Sv. Antun kod Novigrada
6. Uvala Valeta
7. Lorun
8. Rt Busuja
9. Uvala Sv. Martin
10. Poluotok Sorna (Pore)
11. Uvala Sv. Feliks (na ulazu u Limski kanal)
6

12. Uvala Vetar kod Rovinja


13. Uvala Mari kod Barbarige
14. Uvala Runci kod Faane
15. Uvala Sv. Mikula
16. Uvala Nutarnja Draga
17. Uvala Javorika
18. Uvala Verige
19. Uvala Turanj
20. Veli Fraker (juno od Pule)
21. Pomer (Uvala-luka Medulin)
22. Poluotok Viula kod Medulina
23. Luka Budava (jugoistono od Valture)

Uvala Verige
Najpoznatiji ruralni arhitektonski kompleks istarske antike, skup zgrada u uvali Verige, smjeten je
oko duboko uvuenog zaljeva na istonoj obali najveeg otoka u skupini Brijuna. Prilikom podvodnih
istraivanja napravljeni su geodetski snimci koji su korigirali Gnirskove tlorise. Sondanim
iskopavanjem utvreno je da su gat i lukobran graeni od velikih kamenih blokova (duine izmeu
1,20 i 1,50 m, ali ima ih i do 3m), koji su polagani na pjeskovito dno ili na nasip sitnijeg kamenja.
Zidovi piscina izgraeni su od sitnijeg kamenja tehnikom a sacco. Prema preliminarnim rezultatima
novijih istraivanja, sjeverna obala zaljeva vee se koristila za pretovar tereta s brodova, u odnosu na
junu obalu, koja je uz to i nastala kasnije, nakon II. st, pa nije u svezi s ranijom zgradom s dva
peristila koja se nalazila junoj obali.11

11

R. MATIJAI, 1998, 296-297.

Nalazita u Dalmaciji
1. Uvala Caska na otoku Pagu
2. Novalja-Luka (Saular)
3. Silba-Pocukmarak
4. Banva na Olibu
5. Privlaka kod Nina
6. Rt Kremenjaa kod Zatona
7. Podprie na Zverincu
8. Muli-Sestrunj
9. Dunboica-Sestrunj
10. Srbino-Sestrunj
11. Muline-Sestrunj
12. Karanke-Sestrunj
13. Suica-Sestrunj
14. Uvala Muline-otok Ugljan
15. Uvala inta- otok Ugljan
16. Ova(juno od Savra)-Dugi otok
17. Uvala june od Ove-Dugi otok
18. Koino kod Petrana
19. Diklo
20. Batalaka uvala
21. Barbir u Pamanskom kanalu
22. Dobropoljana
23. Mirie
24. Neviane (Sv. Mihovil)
25. Garmenjak
26. Galenjak
27. Tukljae
28. Frmi
29. Boana
30. Kraj (Polaine) na Pamanu
31. Muntan
32. Mali Duac
33. Veliki Duac
34. avatul
35. Kumenat
36. Kumenti
37. Pakotane (Janice)
38. Otok Lavdara
8

39. Tristikovac (Pliki Tremuli)


40. Tarac na Kornatu
41. Otok Pikera (Jadra)
42. Murter (Hramina)

Slika 3. Luke konstrukcije srednje Dalmacije

10

Caska
Uvala u Caskoj i gospodarski kompleks koji se u njoj nalazio jo je nerazjanjena problematika, ali za
potrebe ovog seminararazmatrat emo luke konstrukcije nainjnene od drveta i kamena kamena ali i
potopljenih brodova. Prve sonde na sustavnom istraivanju postavljene su na istonoj obali

uvale zbog uoene vee koncentracije nalaza i ostataka potopljenog lukobrana, koji je dobro
vidljiv na zranim fotografijama. U sondama su pronaeni oekivani naseobinski i luni
nalazi, ali ve prve godine istraivanja pronaeno je i u potpunosti ouvano rimsko sidro koje
je, prema mjestu pronalaska i injenici da nije pronaena olovna preka niti utvreni tragovi
njenog naslinog odvajanja, najvjerojatnije bilo odbaeno. Prilikom sondiranja istonoga dijela
uvale i pozornog pregleda terena, koji je izvren sve do visoke stijene poznate pod nazivom
Gavranie, pronaeno je mnotvo drvenih konstrukcija koje se veinom sastoje od okomito
zabijenih pilona, a ponegdje i vodoravno postavljenih greda i dasaka. Osim ostataka
organskog materijala i sitnih nalaza, pregledom terena zapaeni su i ostaci zidova ili njihovi
komadi odvaljeni u more, dok su neke od pravilnih konstrukcija uronjenih u more, koje su
prije tumaene kao zidovi, pobliim promatranjem definirane kao pravilne prirodne formacije,
tj. tzv. beach rock (plana stijena).12
Zbog dobre ouvanosti drvene grae, 2007. godine na mjestima gdje se oekivao nalaz bolje
ouvane drvene konstrukcije postavljene su dvije probne sonde oznaene brojevima 14 i 15.
Obje su pruile zanimljive rezultate: u sondi 15 otkrivena je pravokutna drvena konstrukcija
sastavljena od dva balvana duine oko dva metra postavljena na meusobnoj udaljenosti od tri
metra. Balvani su bili fiksirani pomou drvenih pilona umetnutih kroz pravokutne utore na
njihovim krajevima, dok su s jedne strane bili povezani poprenom gredom privrenom na
njih u vidu lastinog repa. Unutar sonde 14, ve u povrinskom sloju, pronaena su dislocirana
brodska rebra, a na dubini od 60-70 cm pronaeni su ostaci brodske oplate in situ.13
Odmah je utvreno kako nije rije o brodolomu nego o namjernom odbacivanju i potapanju
broda u svrhu uvrivanja neke lune konstrukcije, jer je brodska oplata na nekoliko mjesta
bila probijena, a brod ispunjen lomljenim kamenom i graevinskim otpadom.14

12

I. RADIC ROSSI, HISTRIA ANITQUA 2012, 299.


I. RADIC ROSSI, HISTRIA ANTIQUA 2012, str. 300-301.
14
I. RADIC ROSSI, HISTRIA ANTIQUA 2012, str. 301-302.
13

11

Slika 4. Luka konstrukcija L oblika Caska

12

Slika 5. Detalj luke konstrukcije - Caska

Pakotane
Mjesto Pakotane nalazi se 30 kilometara jugoistono od Zadra, na prevlaci izmeu mora i Vranskog
jezera. O ovom nalazitu prvi pie don Luka Jeli, koji Pakotane tumai kao luku grada Aserije. iril
Ivekovi pie kako je pakotanska luka bila pristup itavoj Dalmatinskoj zagori. Prve materijalne
dokaze donosi Mate Sui, koji pronalazi poloaj Janice istono od Pakotana. Prvi podovodni
arheoloki radovi u Pakotanama provedeni su na prostoru rimskog pristanita, na poloaju Janice.
Pronaeni ostaci lukih konstrukcija protezali su se uz kopno te se danas nalaze na dva metra dubine.
Poloaj je zatien kopnom od bure dok ga je od junih vjetrova titio prirodni greben, to ga je inilo
vrlo povoljnim pristanitem. Iskopana je probna sonda veliine 2X4 metra te je utvren bogat kulturni
sloj debljine 80 cm, a njegov nastanak tumai se intenzivnim boravkom brodova na ovom mjestu.

13

Slika 6. Prostor
pakotana s
oznaenim
nalazitem

Slika 7.Prostor Pakotana s naznaenom antikom lukom

14

Katelanski zaljev

Slika 8. Katra lukih konstrukcija na podruju srednje Dalmacije

Pojam Katelanski zaljev obuhvaa geografsku cjelinu izmeu Trogira na zapadu i Splita na istoku.
Zbog iznimno povoljnih prirodnih osobina ovaj je prostor u prolosti bio gusto naseljen, ali zbog

15

intenzivne gradnje tijekom 20. stoljea velik je dio njegove kulturne batine zauvijek uniten. Upravo
na ovom prostoru dogodilo se prvo podvodno arheoloko istraivanje, i to jo 1899. godine.15
U pogledu lukih konstrukcija zanimljivi su lokaliteti Trstenik i Spinut jer su na ovim lokalitetima
pronaene drvene luke konstrukcije koje ukazuju na intenzivno gospodarstvo u vrijeme antike i
srednjeg vijeka. Bitno je napomenuti kako unato edukaciji lokalnog stanovnitva i njihovoj postupnoj
promjeni pogleda prema arheolokoj batini, zbog intenzivnog gospodarstva mnogim nalazima i
nalazitima prjeti velika opasnost.16

Slika 9. Katelanski zaljev s naznaenim nalazitima Resnik (3), Trstenik (6) i Spinut (9)

Trstenik
Na poloaju Trstenik 2002. godine otkrivena je skupina amfora Dressel 20 te ostaci drvene
konstrukcije to je navelo na daljnja istraivanja. U istraivakim je kampanjama od 2003. do 2006.
godine definiran poloaj drvene konstrukcije koja se prua gotovo paralelno s obalom te je nainjena
od pilona zabijenih u muljevito dno i okomito na njih postavljenih drvenih dasaka. Ostaci sline
konstrukcije pronaeni su i oko skupine amfora Dressel 20, naime 40 amfora hispanske
provinijencije omeeno je s istone i june strane drvenim pilonima, ovoj konstrukcij koja se prua
okomito na prije spomenitu jo nije odreena namjena. U sklopu izgradnje ove luke konstrukcije
potopljen je i brod, koji je prethodno napunjen kamenjem, kako bi se stvorili temelji same
konstrukcije. Prema dosadanjim nalazima i 14c analizama nalazite je datirano od 1. st. pr. Kr. do
poetka 3. st. po. Kr., ali jo se nemoe ponuditi postavka o dinamici njegova razvitka. Prema do sada
prikupljenim podacima i usporedbi nalaza iz mora s onima s kopna, moemo pretpostaviti kako je
rije o gospodarskom kompleksu smjetenom u ager nadomak Salon, ije se se aktivnosti djelomino
ili u cijelosti veu uz morsko gospodarstvo.17

15

I. RADIC ROSSI, 2008, 1.


I. RADIC ROSSI, 2008, 1
17
I. RADIC ROSSI, 2008, 3-4.
16

16

Spinut
Provedena sondana iskopavanja 2006. i 2007. godine potvrdila su znaaj lokaliteta na kojeg je
viestruko upozoravao Nenad Cambi. Uz amfore Dressel 20 pronaena je i drvena konstrukcija oko
njih koja se sastojala od kamenog nasipa i stotina drvenih pilona. Osim ovih nalaza pronaena je
vea koliina sitnoga materijala te raznovrsne drvene konstukcije i prepleti iblja a jedan ulomak
proupljenog dolija opetovano je potvrdio upotrebu ovakvih dolija u katelanskom zaljevu.18 Kao
funkciju ovakvih dolija pretpostavlja se dranje ive ribe i rakova.

Slika 10. konsttrukcija - Spinut

18

I. RADIC ROSSI, 2008, 12-13.

17

Slika 11. Luke konstrukcije na podruju june Dalmacije

18

Zakljuak
Vanost pruavanja lukih konstukcija za shvaanje ivota i gospodarstva stanovnika istone obale
Jadrana u doba Antike nepobitna je. Iako je ozbiljnije prouavanje podvodnih lokaliteta zapoelo tek
1960-ih godina, danas imamo itav niz otkrivenih nalazita diljem obale. Kada sagledamo karte
rasprostranjenosti nalazita odmah uviamo kako se njihov broj smanjuje prema jugu istone
jadranske obale, a koji je razlog tomu moemo tek nagaati ako detaljno ne sagledamo stupanj
istraenosti pojedinih podruja i konfiguraciju terena te cestovnu povezanost odreenog prostora.
Pomou paljivo iskopanih lukih konstrukcija moemo otkriti dinamiku razvoja gospodarskog ili
rijee rezidencijalnog zdanja na obali s kojim je konstrukcija povezana. Prilikom koritenja luka brojni
su predmeti ili njihovi ostaci zavrili na morskome dnu te u sluaju da luka nije intenzivno koritena u
kasnijim vremenima i preureivana , doekali arheologe da ih iskopaju i protumae njihovu priu.

19

Literatura:
Irena Radi Rossi :Arheoloka batina u podmorju Katelanskog zaljeva u Archaeologia Adriatica II,
2008,489-506.
Irena Radi Rossi, 2011 Problematika prapovijesnih i antikih nalazita u hrvatskom podmorju,
doktorska disertacija, Sveuilite u Zadru, Zadar, 2011.
Irena Radi Rossi, Gulia. Boetto, 2010 Arheologija broda i plovidbe: ivani brod u uvali Caska na
Pagu Istraivaka kampanja 2009, Histria Antiqua 19, 2010, 299-307.
I. Radic Rossi, Arheoloka batina u podmorju Katelanskog zaljeva, 2008.
Robert Matijai, Gospodarstvo antike Istre, 1998.
Mate Parica, Istonomediteranska keramika iz antike luke u Pakotanima, 2008.

20

You might also like