SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVANJE S DRUTVOM U STEAJU

KRITIKI OSVRT

Rijeka, 2015.

SVEUILITE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVANJE S DRUTVOM U STEAJU

KRITIKI OSVRT

Predmet: Restrukturiranje i sanacija poduzea

Mentor: Prof. dr. sc. Mira Dimitri
Student: Mia Marosavljevi
Studijski smjer:
JMBAG:

Rijeka, svibanj 2015.

Poduzea se raaju i razvijaju, kroz uspjenost poslovanja doivljavaju svoje najbolje, a ako
se nau u poslovnim problemima, teke trenutke. Nekada te potekoe zavravaju fatalno,
prestankom poduzea. Poslovne tekoe poduzea su poput bolesti u ovjeka. Imaju razliite
uzroke, simptomi su razliiti, ali zahtijevaju lijeenje, koje nekad nije uspjeno pa zavrava
fatalno, odnosno steajem poduzea. Lijeenje koje se mora i moe poduzeti mora biti
primjereno vrsti i uzroku bolesti, a samo izljeenje poduzea sa sobom nosi i brojne neugodne
posljedice. Steaj je nuan kako bi se zatitila prava vjerovnika i s trita maknula ona drutva
koja ne ostvaruju gospodarske ciljeve. Za nastanak uvjeta za otvaranje steaja najveim je
dijelom zasluna uprava drutva jer je upravo njena poslovna politika i dovela do steaja.
Problematika lanka koji se opisuje je kako poslovati s poduzeem koje je u steaju, koje su
njegove prednosti, a koji nedostaci.
U prvom dijelu lanka opisuje se sam pojam steaja, kako prepoznati poduzee koje je u
steaju, kako se prijavljuju, a kako naplauju trabine u steaju. Takoer, u lanku se precizira
to kada se eli kupiti imovina poduzea koje je steaju te to je s vlasnikim udjela poduzea
u steaju. U lanku se steaj definira kao oblik skupnog namirenja vjerovnika, a provodi se
kroz sudski postupak prodajom imovine steajnog dunika. Steaj je, dakle, postupak koji se
provodi nad imovinom dunika radi namirenja vjerovnika. Pored namirenja vjerovnika
steajem se onemoguava dalje loe poslovanje gospodarskog subjekta. Njime se postie kako
ravnomjerno namirenje vjerovnika, tako i zatita dunika od vjerovnika koji se na bilo koji
nain ele namiriti iz dunikove imovine. Pasti u steaj znai pokrenuti steajni postupak iji
krajnji ishod moe biti zatvaranje poduzea ili restrukturiranje i preustroj pod steajnim
planom te nastavak rada trgovakog drutva i nakon steaja. Dakle, 'steaj', i 'zatvaranje
poduzea' (tj. prestanak rada) nipoto nisu pojmovi istog znaenja. Steajni postupak u skladu
sa Steajnim zakonom provode trgovaki sudovi, a on se provodi nad trgovakim drutvima
ili imovinom poduzea. Vjerovnici u steajnom postupku su pravne i fizike osobe koje imaju
potraivanje prema steajnom duniku.
Dva su osnovna steajna razloga: nesposobnost za plaanje i prezaduenost. Steaj se provodi
u nekoliko faza. Prva faza je prijedlog za otvaranje steajnog postupka. Druga faza je
prethodni postupak ija je svrha postojanje steajnog razloga i utvrivanje financijskog stanja
steajnog dunika. Trea faza je otvaranje i provoenje steajnog postupka Zakljuenjem
steaja zavrava steajni postupak i drutvo prestaje postojati. Autorica lanka opisuje kako
prepoznati drutvo u steaju te navodi da je kljuna stvar u svemu zapravo rjeenje o
1

otvaranju steajnog postupka. Naime, ono oznaava poetak otvaranja steajnog postupka, a
objavljuje se u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda kako bi se svi vjerovnici mogli
informirati. U sudskom registru se imenu drutva dodaje oznaka u steaju, ime se tite
vjerovnici i drugi poslovni subjekti koji posluju s drutvom u steaju.
Nakon samog otvaranja steajnog postupka nastupa razdoblje kada steajni vjerovnici moraju
preuzeti svoju ulogu i svoje odgovornosti u steaju. Prvi korak prema ostvarenju prava i
dunosti vjerovnika svakako je prijava trabine vjerovnika u steajnom postupku. Vjerovnici
steajnog dunika prijavljuju svoje trabine steajnom upravitelju. Vjerovnik je osoba koja
prema duniku ima odreenu trabinu (novanu ili nenovanu). Vjerovnici se dijele na
steajne vjerovnike i vjerovnike steajne mase. Steajni vjerovnici su svi oni vjerovnici ija je
trabina nastala prije otvaranja steajnog postupka, a vjerovnici steajne mase oni ija je
trabina nastala nakon otvaranja steajnog postupka. Razluni vjerovnici su oni ije su
trabine osigurane razlunim pravom iz jednostavnog razloga to je tim vjerovnicima lake
ostvariti svoju trabinu u steajnom postupku.
Namirenje steajnih vjerovnika moe zapoeti tek nakon opeg ispitnog roita. To su
vjerovnici dunika koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju neku imovinskopravnu
trabinu prema steajnom duniku i svrstani su u odgovarajue isplatne redove. Ostali
vjerovnici steajnog dunika su razluni vjerovnici, izluni vjerovnici i vjerovnici steajne
mase. Steajni vjerovnici namiruju se po isplatnim redovima, a razluni iz predmeta i prava
na koja imaju razluno pravo. Izluni vjerovnici imaju pravo na izdvajanje predmeta koji ne
spadaju u steajnu masu, na temelju svog stvarnog ili osobnog prava. Dakle, radi se o tono
odreenim predmetima na kojima postoje stvarna ili osobna prava treih osoba a te tree
osobe trae izdvajanje tog predmeta iz steajne mase u kojoj se zatekao. Vjerovnici steajne
mase namiruju se redom kako njihove trabine dospijevaju, a ako steajna masa nije dovoljna
za namirenje svih trabina, onda se namiruju razmjerno. S namirenjem steajnih vjerovnika
moe se zapoeti tek nakon to rjeenjem steajnog suca budu pravomono utvrene trabine
vjerovnika koji se namiruju, a to je krajnji rezultat odranog ispitnog roita. Naplata
potraivanja obavlja se po redoslijedu. Prvo se namiruju vjerovnici viih isplatnih redova, a
zatim trabine niih isplatnih redova.

Iz svega navedenog moe se zakljuiti da steaj zapravo i nije tako lo kao to zvui. Mnoga
poduzea, odnosno pravne osobe, a fizike jo vie, imaju krivu predodbu o steaju. Mnogi
misle da je ovdje poduzeu kraj jer su neinformirani time koliko se poduzea steajem
zapravo "spasilo". Takoer, ono to vrlo malo poduzea zna je da su i drutva u steaju
takoer obveznici poreza na dobit, ali nisu obvezni plaati predujam poreza na dobitak. Vano
je naglasiti da je drutvo u steaju takoer obveznik javne objave te je obvezno dostaviti FINI
financijske izvjetaje u propisanim rokovima kao i izvjetaje za statistike potrebe. Za skupno
namirenje trabina vjerovnika u steajnom postupku nuna je prodaja imovine kojom steajni
dunik raspolae. To znai da se na trite stavlja imovina koja se eli prodati u to kraem
roku. Nije potrebno kupiti cijelu imovinu drutva, nego samo onu koju kupac eli, to je
takoer jo jedna od prednosti. Ako drugo drutvo ima dionice ili udjele u drutvu koje je u
steaju, to ne znai gubitak vlasnitva nad dionicama ili udjelima. Prava iz steenih dionica ili
udjela u drutvu postoje dok postoji i drutvo. Prema redoslijedu isplate, lanovi drutva su na
zadnjem mjestu, a njima pripada viak koji se moe pojaviti prilikom zavrne diobe.
Dakle, uvjeti za pokretanje steaja su nesposobnost plaanja (insolventnost) i prezaduenost.
Unatrag nekoliko godina, mnogo je hrvatskih poduzea, uz vlastito ime dobilo epitet, odnosno
nastavak u steaju. Iako se navedenog epiteta pribojavaju svi vlasnici poslovnih subjekata,
pokuavajui svoje poduzee odrati na ivotu to due, traei bilo koji mogui nain
oporavka i izbjegavajui nestanak iz poslovnog svijeta, u mnogim je sluajevima
zloglasni epitet zapravo nuan, kako poduzee ne bi zapalo u jo vee financijske neprilike
te kako bi iz preostale imovine kojom raspolae moglo podmiriti obveze prema svojim
vjerovnicima. Osim toga, steaj nekog poduzea ne znai nuno i prestanak poslovanja istog.
Iako u Republici Hrvatskoj nema mnogo primjera na koje bi se moglo ukazati, i zapravo je
vie iznimka nego pravilo, za poduzea u steaju ipak postoji nada za oporavak i nastavak
poslovanja kroz restrukturiranje u steaju. Jedan od pozitivnih primjera poduzea u steaju je
bjelovarski Pevec, koji se steajem uspio "oporaviti" i sada vie nije u steaju te posluje s
pozitivnim financijskim rezultatom. U svakom sluaju, da bi se navedeno ostvarilo, steaj je
nuno pokrenuti pravodobno, kada poduzee jo uvijek raspolae odreenom financijskom i
nefinancijskom imovinom i kada je u mogunosti barem djelomino nastaviti poslovanje.
Poslovanje drutva u steaju obiljeava vei rizik za vjerovnika u odnosu na poslovanje
drutva koje nema potekoa u poslovanju. Zbog toga je potrebno prije zapoinjanja poslovne
suradnje procijeniti rizik naplate trabina.

U dananje vrijeme, vrijeme globalne financijske krize i u Hrvatskoj steaj nije nepoznanica.
Dapae, zapravo je postao dio svakodnevnice, s obzirom da se svakim danom zatvara sve vei
broj poduzea. U ovom radu izloene su osnovne karakteristike steaja, odnosno kakvim su
ga zamislili i regulirali zakonodavci steaj kakav bi trebao biti. Neophodno se ovdje
prisjetiti da je osnovni cilj steajnog postupka namirenje vjerovnika unovenjem imovine
dunika i podjelom tako prikupljenih sredstava vjerovnicima. U svakom sluaju, barem
gledajui sa strane dunika, zvui nemilosrdno. I s obzirom na navedeno, nije teko zakljuiti,
iz kojeg razloga se svaki poduzetnik boji steaja. Izgubit e svu svoju imovinu. I ono malo to
mu je ostalo, bit e raspodijeljeno, a njemu nee ostati nita. Zbog toga nijedan poduzetnik ne
prihvaa steaj s otvorenim rukama, ve od njega bjei, odgaa ga koliko god je mogue te
ve prethodno, prije otvaranja steaja (u nadi da e uspjeti spasiti dio imovine) mnogi
poduzetnici optereuju ili otuuju svoju imovinu. Takoer, logian slijed dogaaja, gledajui
oima onoga koji steajem ne dobiva nita. U tome sluaju, jedina mogunost je provesti
skraeni steajni postupak u kojem se steaj otvara i odmah zakljuuje. Ako dunik ne
posjeduje nikakvu imovinu, ili barem dostatni dio imovine za pokrivanje trokova postupka i
namirenje barem nekih od dugova, nema smisla otvarati i provoditi steajni postupak.
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je steaj, odnosno steajni postupak vieslojno
postavljen i sloen proces. Steajni postupak je jasno definiran zakonom, od razloga za
njegovo pokretanje, zatim na koji nain se pokree steajni postupak, pravnih posljedica kod
otvaranja steajnog postupka, itd. itav ovaj niz mjera i postupaka su bitni da bi se pravilno
proveo steajni postupak. Sama sloenost ovakvog procesa jasno pokazuje veliinu i teinu
provoenja steajnog postupka, ali jasno pokazuje i njegovu znaajnost u funkcioniranju
jedne pravne drave. U tom sluaju, moe se zakljuiti da je steajni postupak neophodan u
funkcioniranju ekonomije jedne zemlje da bi se zatitila sva pravne i fizike osobe, u nekim
sluajevima i sama drava, koja imaju potraivanja na tetu odreenog poslovnog subjekta,
ukoliko taj poslovni subjekt nije u mogunosti ispuniti sve svoje obaveze prema njima u
zakonski predvienom vremenskom roku. Poslovanje s drutvom u steaju je manje rizino u
odnosu na poslovanje s drutvom kod kojeg su nastupili razlozi za pokretanje steaja, ali
postupak jo nije pokrenut.

LITERATURA:
Vuk J. 2010, 'Poslovanje s drutvom u steaju', Rrif, br. 10/10, Zagreb, str. 39-45