You are on page 1of 7

Jednostavna ili teka pitanja?

Ko sam ja? Odakle potiem? Zato sam tu? Kako to


da sam iv? Ko mi je dao ivot? Kako ivot zapravo funkcionie? Zato moram da umrem?
Zato ne mogu da imam ivot kakav bih elio/la? Da li je sve to elim dobro za mene? Kako to
da ne mogu ostvariti pravu ljubav? ta se to deava u svijetu oko mene? Zato ljudi povreuju
jedni druge? Zato je svemir tako velik? Da li je on stvarno beskonaan? Ima li jo nekoga tamo?
Da li sa mnom neko manipulie? Jesu li dobro i zlo izmiljene kategorije? Zato moram da
potujem neka pravila i zakone? Mogu li da ivim kako se meni svia? ta se meni zapravo
svia? Zato imam osjeaj grie savjesti? Zato se stidim?
Da li sam siguran u svoje znanje? ta da radim ako su informacije koje primam poluistinite ili
neistinite? Kako da znam ta je istina? Postoji li uopte istina? Ima li smisla da se time bavim?
Zar nije svejedno kakav sam u stvari ili kako u provesti ivot kad u na kraju umrijeti?
Zato u nama postoji toliko protivrjenosti, sukoba i nedoumica? Zato? kako? odakle?
ta ti misli, ima li odgovara na sva ova pitanja i mnotvo drugih koja bismo mogli postaviti?
Duboko sam uvjeren da odgovori postoje. I to, da odmah budem jasan nije proizvod
subjektivnog miljenja, svianja ili nesvianja. Prije bih to nazvao spremnou suoavanja sa
injenicama, kakve god one bile. Za takav stav treba da budete jaki. Moda vam se istina nee
svidjeti pa ete se sklanjati od nje. Ignorisati je. Izbjegavati. Ne razmiljati o njoj. Moemo da
budemo takvi. Ali to nije dobro za nas. Vidjeemo zato.

Test znanja

Da li smo sa naim znanjem,


informacijama koje primamo, na pravom ili pogrenom putu? Kako to moemo da utvrdimo?
Evo jednostavnog i praktinog testa. Ako vas znanje koje ste stekli ili primili vodi u orsokak,
onda imate problem. To jest ako nemate odgovore na veinu pitanja koja smo gore postavili. I ne
samo to. Pravo znanje je u potpunom skladu sa svim injenicama i ne protivrjei zdravom
razumu i logici.
Ovdje ne raspravljamo o tehnikom znanju. U pitanju je ivotno znanje. Tu postoji velika
razlika. Osoba koja raspolae velikom koliinom tehnikog znanja ili, u nekim sluajevima,
nabubanih informacija, moe o ivotu da ne zna gotovo nita. Mi smo tako skloni da odreene
ljude smatramo velikanima i natprosjeno inteligentnim osobama samo zbog njihovih
akademskih titula ili rezultata koje su postigli. Ali to nipoto nije referenca za ivotno znanje.

Izvori znanja
ula (percepcija), razum, iskustvo. Akumulirane informacije. Mudrost je promiljeni izbor
znanja koje treba pratiti i primjenjivati. ta bismo rekli za sebe? Da li sam ja mudar/a ili glup/a?
Ko mi to moe sa sigurnou kazati?

ovjek u problemu sa problematinim znanjem

Imamo li mi sami problem? Izvjesno da. To znai da je i znanje koje crpimo iz gore navedenih
izvora u najmanju ruku problematino. Znanje se moe upotrijebiti ili zloupotrijebiti. Istorija i
iskustvo nam to govori.

Apsolutno vs relativno
Da li uopte postoji neto to je vjeno i apsolutno? Ovo je vrlo vano pitanje. Ako ne postoji,
onda je zaista sve relativno. Hajde da vidimo.

ivot, materija, mi odakle?


ivot je nastao sluajno. Materija je nastala sama po sebi iz niega i sama se organizovala.
Vjerujete li u bajke? E pa upravo ste uli najveu bajku ikad isprianu ovjeku. U nauci ona ak
ima struan naziv: teorija evolucije.

ta je nauka? Kae se da je nauka primijenjena logika. U nauci mjerodavne su injenice, ne ovaj


ili onaj autoritet, neko koga su moda proglasili autoritetom iz odreenih razloga manipulativne
prirode.
Dakle, ili je ivot nastao sluajno ili je proizvod stvaranja. Nema nita izmeu.
U svijetu u kojem ivimo vladaju odreene zakonitosti. ivi organizmi u svojim elijama i DNK
sadre sloene i precizne informacije. Vidljivi univerzum poiva na preciznim zakonima nebeske
mehanike. Ozbiljni ueni fiziari rei e vam da svemir funkcionie na ivici noa, to znai da
moe postojati ustrojen ovako kako jeste i nikako drugaije, inae bi se uruio.
Rekosmo hajde da razmiljamo logino, od uzroka do posljedice. Da li ti je logino da iza
zakona stoji zakonodavac, iza informacije davalac informacije neko ko ju je napisao iza
ivota davalac ivota? uveni naunik Luj Paster eksperimentalno je dokazao da ivo nastaje
samo od ivog.
ta je onda starije? Mrtva materija ili ivot? Pa naravno ivot! Logika nas dalje vodi do
zakljuka da neko ili neto u univerzumu, ili izvan njega, gdje god, ima vjeni nepozajmljeni
ivot! I taj se entitet dalje slui energijom i materijom. Stvara.

Prvi korak odreuje na put


Ako pogrijeimo u prvom koraku, ili ako smo navedeni na zabludu, svaki na naredni korak
vodie u pogrenom smjeru, nebitno koliko, ali pogrenom. Shvatate ta hou da kaem?
Dakle, ako naa koncepcija ivota ne poiva na pravom temelju, nae znanje bie plitko i
povrno, biemo podloni svakoj vrsti obmane i samoobmane, nedoreeni, otueni Ili da se
izrazimo prostim jezikom, neemo znati odakle nam puca, a boljee nas.
Pa dobro, kazaete, kud svi Turci, tuda i mali Mujo. Nemoj Mujo, matere ti. Izginue.
Veina Turaka recimo pui, pije alkohol, ini sebi tetu na mnogo naina. Da li je pametno da
se povodi za veinom? Rekao bih da je to isto to i ii sa stadom na klanicu. Bez uvrede, ali
zaista je tako. Neemo se sada baviti kome su potrebna izmanipulisana stada, jer o tome bi se
dala napisati velika knjiga, a mi smo se dogovorili samo za lanak.

Moral je relativan?

Evo nas kod morala. Mislite da je ovaj uvodni dio bio nepotreban? Samo nam je pomogao da
shvatimo da li je moral apsolutan ili relativan. Nema potrebe da kaem.
A nadam se i da ste razumjeli koji je autoritet relevantan da definie moral i nemoral, dobro i zlo.
Korak 1: Postoji li Stvoritelj? Ve smo vidjeli gdje nas vode logika i nauka (prava).
Korak 2: Kako on komunicira sa nama?
Drugim rijeima, postoji li dokaz da Tvorac, ili Bog u teologiji, komunicira sa ovjekom? Da! I
da ne razvlaimo priu, danas imamo pismeni dokaz o tome koji moe izdrati probu svih
vremena. To je zbirka knjiga koju nazivamo Biblija. Zato Biblija? Jer nam daje ili u najmanju
ruku upuuje nas na sve odgovore. Jer se sve savreno uklapa u jedan veliki mozaik istine. Ko
sumnja, moe (i treba) da provjeri.
Znam, politika nezamijeranja, ljudska prava, demokratija, tolerancija, miroljubiva koegzistencija,
itd, itd, ali bilo bi u najmanju ruku pametno da se upitamo ta nam je prioritetnije: da se laemo u
visokom stilu ili da se poteno pozabavimo onim to ivot znai. Da, moramo da budemo poteni
ako hoemo ita to radimo na dobro da izae.

Zakoni ivota

Svemir moe da radi samo na jedan


nain. Mislite li da bi to mogao biti sluaj i sa naim ivotima? Ne da bi mogao nego izvjesno
jeste. Postoje zakoni naeg bia. ovjek se razlikuje od ostalih stvorenja na Zemlji po tome to je
moralno bie. Odakle onda potiu problemi koje imamo? Pa jasno, oni su tu kao posljedica
prekraja zakona ivota, prije svega moralnog zakona. Tvorac nas je obavijestio da zbog toga

patimo, stradamo, propadamo i umiremo. Zauvijek? Ne, ako prihvatimo jednu Ponudu. Vidite
sami kakvu! I vi zbog toga i zbog onoga to sada jeste, rastrzani protivrjenostima, isfrustrirani,
umorni od maski, u stalnoj narkomanskoj tenziji (dobro ste proitali jesmo narkomani, razlika
je samo u tome koje droge koristimo), moete da imate veliki problem sa Tvorcem. Da ga
ignoriete, ak negirate, izbjegavate, prihvatate svakakva suluda objanjenja i slino.
Koliko puta smo se sakrili od oca ili majke kad uradimo neto loe? Ili poeljeli da nas niko ne
vidi u odreenoj situaciji? Da smo nastali evolucijom, lopov ne bi osjeao nikakvu potrebu da
bjei kad neto ukrade. Ne bismo imali potrebu ni da pokrivamo svoje golo tijelo (eh da, zato
smo goli?). Ali razum i savjest nam govore ta treba da radimo. Uzgred, to su centri preko kojih
Stvoritelj komunicira sa nama, smjeteni u eonom renju, kau naunici. Mo volje slui nam
za pravljenje izbora. Bez slobode izbora, ljubav ne bi bila mogua.

Biti moralan trud uzalud?


Razmisli. Ako smo moralni, bie bolje ne samo nama nego i svima oko nas. Kvalitetan pojedinac
moe stvoriti kvalitetnu porodicu, a svi zajedno kvalitetno drutvo, ili dravu, ta god. To e vam
donijeti istinsku sreu i ivotnu radost. Ne nasijedajte na obmanu narkomanske sree. Ta
srea potie iz pogrenih pobuda i izazivaju je poremeena osjeanja ili poremeene psihofizioloke funkcije. Nemojte dozvoliti da hemija postane va gospodar, kako god shvatili taj
pojam. Mi treba da smo pod kontrolom razuma, dobre savjesti, moralnih naela, pa ak i ako je
to nekad samo stvar principa. Mentalno i fiziko zdravlje usko su povezani i nuni za shvatanje
istine.
Odvajanje od Izvora ivota znai put u smrt. Zlo samo po sebi ima tendenciju samounitenja,
iako se moe ponekad initi da postie uspjehe ili uiva. Ono se kao parazit koristi dobrom u
sebine svrhe i stoga se ini da napreduje. Ali zlo nema nikakvih izgleda za vjenost. Stoga je
potpuna ludost da mu se pridruite na putu propasti.

Agresivna promocija destrukcije i nemorala


U poslednje vrijeme svi smo svjedoci vrlo agresivne kampanje koja podstie i odobrava sve vrste
nemorala, ak i u najteim oblicima. I kao to gotovo nema nikakvih izgleda da se razbolite ako
se hranite kako treba i pridravate ostalih zakona fizikog zdravlja, isto tako neete mentalno i
duhovno oboljeti ukoliko odbijete nemoralne ponude. S druge strane, iskuenje na zlo, ukoliko se
odluno ne odbije, vodi porocima, a kad porok postane navika, onda ste njegov rob. Budite,

umjesto toga, slobodni i hrabri! Prijae vam, vjerujte. Naravno sloboda ne znai razuzdanost, kao
to ne postoje naa prava bez obaveza.

ovjek budunosti ili runa istorija


ta elite postati? Razmiljajte jednostavno i logino, od uzroka do posljedice. To vam je kao
lagana matematika. Tako ete biti vrsti u naelu, nepokolebljivi u znanju, ljudi u pravom smislu
te rijei, sa kojima se ne moe trgovati. Sebi ste potrebni takvi, svojim porodicama, iroj
drutvenoj zajednici. I Tvorcu, Izvoru ivota (Korak 3). Naravno i pisac ovog lanka bie
oduevljen sresti vas takve.
Pavle Simovi