Arhitekta Idis Turat je svojim istraivakim naporom obuhvatio stvaralatvo moderniste druge

generacije, politiki I socijalno aganovanom arhitekti, Kazimir Ostrogovia. Kazimir je auttor

vanih gradskih objekata, kao to su kompleks Instituta Ruer Bokovi, Zagrebaka banka u
Zagrebu, Rijeka banka u Rijeci, Fakultet strojstva I brodogradnje, a prije svega agrebaka
Gradska vijenica, kljuna zgrada moderne. Sudjelovao je u nizu poslijeratnih konkursa I
natjeaja koji su trebali afirmirati novu dravu I novi drutveni system prema sovjetskom
modelu, pie Vera Grimmer u njegovoj monografiji. Ostrogovi je roen 07.04.1907. godine u
selu Sveti Vid kraj Malinske. Studirao je Arhitektonskom odsjeku Tehnikog fakulteta u
Zagrebu, i diplomirao 1934. godine s projektom modernog hotela u Zagrebu. Nakon javnog
natjeaja za urbanistiko rjeenje podruja Trnja I zgrade Narodnog odbora grada Zagreba,
Ostrogovi razrauje kompleks graevina od kojih se u prvoj fazi realizujne centralni
kancelarijski blok za smjetaj Sekretarijata NOGZ-a. U asopisu arhitektura Ostrogovi pie
Uskoro e se pistupiti izgradnji zgrade sa vijenikim dvoranama za prijeme, uredima
Presjednitva, te e ova zgrada uz Koncertnu dvoranu i Dom Maice iseljenika Hrvatske,
formirati juni dio trga Palih Revolucionara. U blizini ugla, koji stvara ulica Proleteskih bridana
s Miramarskom cestom, predviena je izgradnja dvadeseterokatnog objekta za razne gradske
zavode i institute.
Iako projekat nije u potpunosti realizovan, ve samo treina planiranoga, ipak predstavlja
najuspjeliju realizaciju u Ulici grada Vukovara. Ideja kubusa obloenog bijelim kamenom,
horizontalni prozori, otvoeno prizemlje predstavljaju klasini internacionalno-modernistiki
rukopis, ali I prepoznatljive elemente koje Ostrogovi koristijo od diplomskog rada. ( fusnotu
stavi). Nasuprot gavnom ulazu u graevinu sa strae Miramarske ulice nalazi se pristup vozila na
parcel sa padanim ulazom u graevinu. Ispod pjeakog ulaznog mosta vijenice predvien je
kolni ulaz za posjetioce. (fusnota) Ostali dio prizemlja, namjenjen je za otvoreni park. Graevina
sadri 720 modula za uredske jedinice. Graevina odlikuje doslijedno dioba nosivih
konstruktivnih elemenata (armirano-betonski) od stijena (fasadnih I razdjelnih). Takav system
donosi horizontalni neprekinuti niz prozora.Dobiveno je neprekidno fasadno platno podijeljeno u
staklene i kamene trake. Omoguava prirodnu rasvjetu. Krovna povrina vijenice oblikovana je
tipinim modernistikim rukopisom. Iznadulaznog atrija i vestibula nalazi se krovna terasa koja
je postavljena na stubove. Otvoreno prizemlje sa stupovima, park i zelenilo koje prolazi kroz atrij
graevine, skeletni sastav stupova ikreda, slobodno proelje, prozorkse trake, kovna terasa sa

sttrehom,

predstavljaju

primjenjene

principe

projektiranja

tipino

(supermatistikim) elementima. Konstrukcija graevine je armirano betonska.

modernistikim