UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

II CIKLUS STUDIJA
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
za akademsku 2016/2017. godinu

STUDIJSKI PROGRAM:
HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Tuzla, 2016. godine

Prirunik za kvalifikaciju
Naziv fakulteta
Naziv programa
Akademski stepen
Steeno zvanje
Nauno polje
Studijski ciklus
Jezik na kojem se studira
Procijenjeno trajanje studija
Voa programa
Kontakt informacije
Internet

Filozofski fakultet
Historija Bosne i Hercegovine
Master struke (MA)
Magistar historije
Drutvene nauke
Drugi ciklus
Zvanini jezici u Bosni i Hercegovini
1 godina
dr. sc. Izet aboti, vanr. prof.
sabota_tuzla@hotmail.ba
www.historija.ff.untz.ba

1. Uvod u disciplinu i kvalifikaciju

Historija se kontinuirano studira od osnivanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli od
k. 1993/94. godine. Studij historije je tradicionalno povezan s najnovijim naunim
spoznajama. Na tome se intenzivno radilo i radi s ciljem da se stvori vlastita nastavna baza.
Interesi izvan visokokolskog sistema za sve profile koji bi se kolovali na Odsjeku za
historiju Univerziteta u Tuzli definisani su kroz injenicu da se ranijih decenija, dok se
historija mogla izuavati samo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nikad nisu mogle
podmiriti sve potrebe za ovakvim strunim profilom.
U narednom periodu, s podizanjem raznovrsnih segmenata standarda bosanskohercegovakog drutva, pa i onih u javnim i dravnim institucijama, potrebe za ovakvim
strunim profilom e biti sigurno izraenije.
Studij historije na Odsjeku za historiju Univerziteta u Tuzli otvoren je za saradnju kroz
razmjenu nastavnika i pokretljivost studenata sa svim studijima historije kod nas i u svijetu.
Obje komponente tog studija, nastavnici i studenti, takvom pokretljivou mogu samo vie
dobiti. Ve sada postoji vrlo dobra saradnja ovog Odsjeka i Univerziteta u Tuzli s drugim
bosanskohercegovakim i inostranim Univerzitetima, te sa vie istorodnih institucija:
Sarajevo, Mostar, Zagreb, Zadar, Osijek.
2. Razlozi za pokretanje II ciklusa
Razlog za pokretanje ovog studija jeste u injenici da se, ponajprije, obrazuju kadrovi za
izvoenje nastave u osnovnim i srednjim kolama, visokokolskim ustanovama, te da provode
nauna istraivanja u naunim institucijama. Nakon deceniju i po uspjenog funkcionisanja
Odsjeka za historiju stvorena je kritina masa uspjenih i afirmisanih historiara, koju kao
takvu treba i dalje obrazovati i razvijati za potrebe rada u osnovnim i srednjim kolama, za
arhivsku i muzejsku djelatnost, za historijske institute i zavode, za zatitu spomenika i uvanje
historijskog nasljea, za rad u medijima, kao i za mnoga druga podruja, gdje postoje potrebe
za takvim profilom strunjaka.
Ovaj studijski program, koji obuhvata cjelokupnu bosanskohercegovaku historiju, uz
konkretizaciju istraivanja jednog odreenog segmenta te historije, omoguava kako ope
tako i partikularno akademsko znanje potrebno za dinaminu i uspjenu karijeru iz podruja
historije Bosne i Hercegovine. Master studij Historija Bosne i Hercegovine ima
prohodnost u zemljama Evropske unije. Studijski program ima sve preduslove za

meunarodnu reputaciju, gdje je natjecanje za mjesto upisa veoma konkurentno.

U dananjem vremenu globalizacije i izrazite drutvene dinamike svjedoci smo velikog
utjecaja kojeg pojmovi i predstave o historijskim zbivanjima imaju na postojee strukture
drutva i javnog ivota, kolektivnu svijest zajednice, ukljuujui politike elite i akademske
krugove. Kroz ovaj program, historiari e se specijalizirati za istraivanje, obraivanje i
pravilno prezentiranje historijskih injenica vezanih za historiju Bosne i Hercegovine. Na taj
nain e biti u stanju dati doprinos objektivnom i valjanom tumaenju prolosti
bosanskohercegovakih prostora koje je od velike vanosti za humanizaciju drutvenih
odnosa u Bosni i Hercegovini, regionu i Evropi.
3. Ciljevi studijskog programa
Cilj je ovog studija da obrazuje i osposobi historiare za one oblasti savremenog drutva gdje
postoje realne potrebe za njihovim radom i doprinosom, kako za daljnji razvitak Bosne i
Hercegovine tako i za prosperitet meunarodne zajednice i savremenog svijeta u cjelini. Ovim
studijem omoguit e se kolovanje znaajnog broja visokoobrazovanog kadra za potrebe: nastave historije u Bosni i Hercegovini; - naunog razvoja na polju historiografije; i rada na
polju javne, kulturne i administrativne djelatnosti. Dio magistara historije zasigurno e
pronai radno mjesto i u privatnom sektoru, naroito u novinarstvu, izdavatvu, turizmu, kao i
na poslovima kuturnog menadmenta. Istovremeno, snanije e povezati historiare u Bosni i
Hercegovini i svijetu. Osim toga, dolaze u poziciju za uspostavljanje veza i s brojnim drugim
slinim profiima.
Master studij historije II ciklus, usaglaen je sa Kantonalnim Zakonom o visokom
obrazovanju, Bolonjskom deklaracijom i ostalim zakonskim aktima vezanim za nauku i
visoko obrazovanje.
4. Ishodi uenja ukupne kvalifikacije
Nakon zavrenog studijskog programa II ciklusu studija historije kandidati e biti
osposobljeni: - da samostalno rade na istraivanjima; - da samostalno obrauju historijsku
grau; - da samostalno prezentiraju historijske injenice iz domena historije Bosne i
Hercegovine; - da kritiki, pravilno i objektivno prosuuju o pojedinim dogaajima i
linostima; - da postupaju prema etikim naelima struke; - da imaju pozitivan stav o
cjeloivotnom uenju i razvoju strunih kompetencija; i - da se i dalje bave naunoistraivakim radom iz podruja bosanskohercegovake historije.
Kandidati sa zavrenim II ciklusom studija - master struke/historije imat e mogunost da se
uposle: - u osnovnim i srednjim kolama kao nastavnici historije; - na fakultetima i
historijskim institututima kao mladi istraivai i naunici; - u muzejima kao kustosi i
istraivai; - u arhivima; - u centrima kulture; - u diplomaciji.
5. Struktura studijskog programa
Studij II ciklusa studijskog programa Historija Bosne i Hercegovine je jednogodinji studij
koji se realizuje u dva semestra, pri emu svaki semestar ima po 15 nastavnih sedmica.
Vrednuje se sa 60 ECTS bodova, tako da u zbiru sa I ciklusom nosi 300 ECTS bodova.
Studijski program se sastoji iz obaveznih i izbornih predmeta. Obavezni predmeti su
osmiljeni na nain da studentima omogue nadogradnju znanja i vjetina steenih na studiju I
ciklusa. Obavezni predmeti su dizajnirani tako da daju identitet kvalifikaciji. Svrha ovih
predmeta je da se studentima prue nove praktine i neophodne specijalistike vjetine. U
obaveznim predmetima naglasak se stavlja na timski rad, praktine vjetine, sposobnost
1

nezavisnog rada, itd. etiri obavezna predmeta se izuavaju tokom prvog, a jedan tokom
drugog semestra. Obavezni predmeti su osmiljeni da se studentima omogui sticanje novih
znanja i spoznaja iz podruja historije Bosne i Hercegovine, kao i regionalne i ope historije,
a u skladu sa njihovim interesima i afinitetima. Studij II ciklusa zavrava se polaganjem svih
predmeta, te izradom i javnom odbranom zavrnog rada koji se vrednuje sa 20 ECTS boda.

5.1. Spisak obaveznih predmeta

Spisak obaveznih predmeta
1. Metodologija historijskih istraivanja sa osnovama historiografije Bosne i
Hercegovine
2. Korijeni Bosne i bosanskog drutva
3. Dravnost srednjovjekovne Bosne
4. Bosne i Hercegovine u Novom vijeku (1463-1878): kontinuitet identiteta i posebnosti
(dravnosti)
5. Identitet i dravnost Bosne i Hercegovine u savremenom dobu (1878-2000)
5.2. Informacije o rasporedu predmeta
I semestar
Kontakt sati
P
V

Kod
predmeta

Naziv predmeta

SSVCO1

Metodologija historijskih istraivanja sa

osnovama historiografije Bosne i Hercegovine

SSVCO2

Korijeni Bosne i bosanskog drutva

SSVCO3

Dravnost srednjovjekovne Bosne

SSVCO4

Bosna i Hercegovina u Novom vijeku (14631878): kontinuitet identiteta i posebnosti

(dravnosti)

30

UKUPNO

ECT
S

II semestar
Kod

Naziv predmeta

Kontakt sati
2

ECT

predmeta
SSVCO5

Identitet i dravnost Bosne i Hercegovine u

savremenom dobu (1878-2000)

Zavrni rad

22
UKUPNO

30

6. Uslovi za upis na studijski program

Upis na studij vri se na osnovu javnog konkursa kojeg raspisuje i njegov sadraj utvruje
Senat Univerziteta u Tuzli, na prijedlog Nauno-nastavnog vijea Filozofskog fakulteta. Pravo
upisa na II ciklus studijskog programa historije usmjerenje Historija Bosne i Hercegovine
imaju kandidati koji su zavrili dodiplomski studij/studij I ciklusa u trajanju od etiri godine
sa ostvarenih 240 ECTS bodova koji su stekli zvanje:
- Bachelor historije
Diplomirani profesor historije
Diplomirani profesor historije-geografije
Pravo upisa na II ciklus studijskog programa historije usmjerenje Historija Bosne i
Hercegovine imaju i kandidati koji su zavrili istorodni studij I ciklusa na drugim
Univerzitetima u Bosni i Hercegovini u trajanju od etiri godine sa ostvarenih 240 ECTS
bodova iz oblasti historije.
Strani dravljani i osobe bez dravljanstva prvo su obavezni polagati razliku - nacionalnu
grupu predmeta. Sve drugo im se priznaje za upis na II ciklus studija.
Maksimalan broj studenata za upis je 40, a minimalan 5.
U sluaju da se na raspisani Konkurs prijavi vei broj kandidata upis se vri na temelju rang
liste kandidata koja se formira na osnovu prosjene ocjene ostvarene na prethodnom ciklusu
studija.
6.1. Uslovi upisa u naredni semestar
Prisustvo svim vidovima nastave, za redovne studente je obavezno i o njemu se vodi
evidencija na osnovu koje student, po odsluanom semestru dobija potpis od predmetnog
nastavnika. Student moe upisati naredni semestar nakon izvrenih obaveza iz prethodnog
semestra po osnovu prisustva na predavanjima/vjebama, to dokazuje ovjerenim semestrom
u Studentskoj slubi Fakulteta. Student koji nije izvrio predviene obaveze iz upisanih
predmeta mora te predmete ponovo upisati u narednoj akademskoj godini.
7. Izjava o metodama poduavanja i uenja
Metode poduavanja i uenja su osmiljene tako da podstiu studente na nezavisan i grupni
rad. Osnovne metode poduavanja i uenja su:
predavanja
auditorne vjebe
seminarski radovi
diskusije
grupni rad
konsultacije
3

8. Objanjenje o provjeri znanja

Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tokom semestra. Pri tome se vrednuje
prisutnost i aktivno sudjelovanje u nastavi i vjebama, priprema i prezentacija individualnog i
grupnog seminarskog rada, meuispiti i zavrni ispit. Metode provjere znanja su osmiljene
tako da odgovaraju oekivanim ishodima uenja. Koristit e se slijedee metode provjere
znanja:
usmena,
pismena,
izlaganja i prezentacije.
Rezultati provjere znanja su dostupni i transparentni studentu tokom cijelog semestra.
Preciznije metode provjere znanja date su u opisima predmeta.

9. Generiki kriteriji provjere znanja

Ovi kriteriji provjere znanja su generiki i primjenjuju se na sve predmete. Konani uspjeh
studenta za odreeni predmet, u odreenom semestru, izraava se brojnom, opisnom ili
slovnom ocjenom, kako slijedi:
Brojn
o

Opisno

10

odlian

izvanredan

vrlo dobar

Slovn
o
A

Opis
Pregledani rad je primjeran i prua jasan dokaz
potpunog usvajanja znanja, razumijevanja i
vjetina koje odgovaraju nivou kvalifikacije.
Dokazi takoer pokazuju da su svi ishodi uenja
i obaveze za taj nivo zadovoljene na visok nain.
Pregledani rad je odlian i prua dokaz
sveobuhvatnog znanja, razumijevanja i vjetina
koje odgovaraju tom nivou kvalifikacije. Dokazi
takoer pokazuju da su svi ishodi uenja i
obaveze za taj nivo zadovoljene, a da su mnoge
zadovoljene na visok nain.
Pregledani rad je dobar i prua dokaz znanja,
razumijevanja i vjetina koje odgovaraju nivou
kvalifikacije. Dokazi takoer pokazuju da su svi
ishodi uenja i obaveze za taj nivo zadovoljen

dobar

dovoljan

Bodo
vi
94100

84-93

, a da
su
mnog
e vie
nego
zadov
oljene
.
74-83

Pregledani rad je prihvatljiv i prua dokaz

znanja, razumijevanja i vjetina koje odgovaraju
nivou kvalifikacije. Dokazi takoer pokazuju da 64-73
su svi ishodi uenja i obaveze za taj nivo
zadovoljene.
Pregledani rad je prihvatljiv i prua dokaz za taj
4

minimalnog znanja, razumijevanja i vjetina koje

odgovaraju tom nivou kvalifikacije. Dokazi
takoer pokazuju da je veina ishoda uenja i
obaveza

ne
zadovoljava

Pregledani rad je neprihvatljiv i prua malo

dokaza o znanju, razumijevanju i/ili vjetinama
koje odgovaraju tom nivou kvalifikacije. Dokazi
pokazuju da je vrlo malo, ili nimalo, ishoda
uenja i obaveza za taj nivo zadovoljeno.

nivo
zadov
oljena
.
54-63
0-53

Ocjena na ispitu zasnovana je na ukupnom broju bodova koje je student stekao ispunjavanjem
predispitnih obaveza i polaganjem ispita, a prema kvalitetu steenih znanja i vjetina, i sadri
maksimalno 100 poena, te se utvruje prema slijedeoj skali bodovanja:
Obaveze studenta
Prisutnost na predavanjima
Prisutnost na vjebama
Aktivnost studenta
Seminarski rad
Mini testovi
Zavrni ispit

Bodovi
5
5
10
10
20
25-50

Ukupno
50
50

10. Izrada zavrnog rada

Studij II ciklusa zavrava se polaganjem svih ispita, te izradom i javnom odbranom zavrnog
rada. Zavrni rad u pravilu ne treba da bude iskljuivo strunog-teorijskog karaktera, nego
istraivakog iz oblasti novog vijeka ili savremenog doba. Student ima pravo na odobrenje
teme za izradu zavrnog rada sticanjem statusa studenta II ciklusa. Temu za zavrni rad
Nauno-nastavnom vijeu Fakulteta predlau nastavnici koji uestvuju u izvoenju nastave na
II ciklusu studija. Takoe, student u dogovoru sa nastavnikom, istom organu Fakulteta moe
predloiti temu za izradu zavrnog rada. Predloena tema treba da sadri kratku razradu teme,
sa naznakom ciljeva istraivanja, koritenih metoda i oekivanih rezultata. Za dodjelu
prethodno usvojene teme za izradu zavrnog rada student podnosi zahtjev Nauno-nastavnom
vijeu Fakulteta. Na istoj sjednici Nauno-nastavnog vijea Fakulteta na kojoj se odobri tema
za izradu zavrnog rada, kandidatu se imenuje mentor iz reda nastavnika izabranog na uoj
naunoj oblasti/nastavnom predmetu iz kojeg se radi zavrni rad. Zavrni rad se moe predati
na ocjenu i dalji postupak ukoliko je kandidat ostvario 40 ECTS bodova predvienih za
nastavne predmete i ukoliko je izvrio sve finansijske i druge obaveze utvrene studijskim
programom.
11. Resursi uenja
Za potrebe pripremanja ispita i izradu zavrnog rada studentima je na raspolaganju
Univerzitetska biblioteka, ukljuujui i relevantne baze podataka, kao i druge biblioteke i
arhivske ustanove, te resursi koje posjeduju predmetni nastavnici, saradnici i potencijalni
mentori. Osigurat e se kontakt i konsultacije sa nastavnicima i saradnicima, kao bitan izvor
uenja i praktinog rada.
12. Uslovi prelaska sa drugih studijskih programa
5

Prelazak s drugih studijskih programa mogu je samo sa istorodnih fakulteta, odnosno

studijskih programa. Odluku o priznavanju poloenih ispita i prelasku sa drugih istorodnih
studijskih programa donosi Nauno-nastavno vijee fakulteta.
13. Opis predmeta

Puni naziv predmeta

ifra predmeta
Nivo predmeta/ ciklus BiH
Bodovna vrijednost ECTS
Trajanje
Univerzitet
Fakultet
Nositelj predmeta
E-mail
Izvoditelji predavanja
Asistent
Web stranica
Status predmeta
Uslovi
Ogranienja pristupa

Aktivnost koja se

Metodologija historijskih istraivanja sa osnovama

historiografije Bosne i Hercegovine
SSVCO1
drugi ciklus
8 ECTS
jedan semestar
Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
dr. sc. Sead Selimovi, vanr.prof.
sead.selimovic@untz.ba
dr. sc. Sead Selimovi, doc.
dr. sc. Senaid Hadi, vanr. prof.
dr. sc. Izet aboti, vanr. prof.
dr. sc. Adnan Jahi, vanr..
mr. sc. Alen Salihovi, vii asistent
historija.ff.untz.ba
Obavezan
Nema
studenti II ciklusa studija
ocjenjuje
Aktivnost na predavanjima
5%
Aktivnost na vjebama
5%
Zadae
10%
Seminarski rad
10%
Pismeni testovi:
- test sredinom semestra
10%
- test na kraju semestra
10%
Zavrni ispit (pristupni rad i usmeni):
50%

Datum ovjere

Ciljevi

Ishodi uenja

redmeta
Osposobiti
studente
za
primjenu
adekvatne
metodologije naunog istraivanja u oblasti novog
vijeka i savremenog doba, te za pisanje strunih i
naunih radova.
Osposobiti studente da koriste relevantnu izvornu grau
i historijske izvore za istraivanja.
Nakon poloenog nastavnog predmeta studenti e biti
osposobljeni da:
Primjene adekvatnu metodologiju u naunim
istraivanjima;
6

Indikativni sadraj predmeta

Metode uenja

Objanjenje o provjeri znanja

Koriste objektivne metode za prikupljanje i obradu

podataka kojim se istrauju i objanjavaju pojedini
dogaaji i historijske linosti;
Samostalno osmisle i provedu istraivanje iz podruja
novog vijeka i savremenog doba i da izvode
zakljuke;
Napiu i objave razliite radove sa svim
metodolokim uzusima;
Pojam nauke i naunoistraivakog rada; Osnovni oblici
naune spoznaje; Klasifikacija nauka; Opa obiljeja
naunog pristupa u historiji novog vijeka i savremenog
doba; Odnos naune metode i metodologije; Faze
procesa naunog istraivanja (izbor i definisanje
predmeta istraivanja, odreivanje ciljeva istraivanja,
postavljanje hipoteza, izrada projekta istraivanja,
prikupljanje i obrada podataka, nauno tumaenje i
interpretacija podataka, izvjetaj o rezultatima
istraivanja); Metode naunog istraivanja: prikupljanje
izvorne grae; obrada prikupljenih podataka;
klasifikacija
podataka;
kompariranje
podataka;
grupisanje podataka; Pisanje naunog i strunog djela
(knjiga,
monografija,
udbenik,
lanak);
Dokumentacijska osnova rukopisa; Vrste publikacija;
Primarne i sekundarne publikacije; lanci u asopisu;
Struktura naunog lanka, masterskog rada i doktorske
disertacije; Nain citiranja i pisanje referenci;
Objavljivanje naunih radova.
Najznaanije metode uenja na predmetu su:
Predavanja uz koritenje tehnike aktivnog uenja i
uz aktivno uee i diskusije studenata;
Auditorne vjebe;
Priprema i izlaganje grupnih i individualnih
seminarskih radova.
U osmoj sedmici semestra studenti pismeno polau test,
koji obuhvata do tada preeno gradivo. Svaki taan
odgovor boduje se sa 1 bodom, odnosno, student na
prvom kolokviju moe ostvariti maksimalno 10 bodova.
Nakon zavretka semestra studenti pismeno polau
drugi test, koji obuhvata preeno gradivo iz drugog
dijela semestra. Svaki taan odgovor boduje se sa 1
bodom, odnosno, student na drugom kolokviju moe
ostvariti maksimalno 10 bodova. Zavrni ispit obuhvata
pisanje pristupnog rada i usmeni. Pozitivno ocijenjen
pristupni rad je uslov za izlazak na usmeni ispit. Na
usmenom ispitu student odgovara na tri pitanja iz
gradiva
obuhvaenog
nastavnim
programom.
Maksimalan broj bodova koji student moe ostvariti na
zavrnom ispitu je 50. Da bi student poloio predmet
mora ostvariti minimalno 54 kumulativna boda, od ega
7

Jezik poduavanja

Osnovna literatura

Dodatna literatura
Internet web reference
Datum ovjere

minimalno 25 bodova na zavrnom ispitu.

Bosanski
Burke P. Istorija i drutvene nauke, Beograd 2002.
Marki B. Metodologija drutvenih znanosti: metode,
tehnike,
postupci
i
instrumenti
znanstvenoistraivakog rada, Mostar, 2006.,
Hunt L. Nova kulturna historija, Zagreb 2001.
Fogel R.W.- Elton G.R., Kojim putem do prolosti?
Dva pogleda na povijest, Zagreb 2002.
Mirjana Gross, Suvremena historiografija, Zagreb
1996
Andrej Mitrovi, Klio pred iskuenjima i
raspravljanja sa Klio, Beograd 2001.
uro unji, Metodologija nauke, kritika nauke,
Beograd 1999.
Nauni skup Historiografija o Bosni i Hercegovini
Sarajevo 2000.
Prema dogovoru s nastavnikom

Puni naziv predmeta

Korijeni Bosne i bosanskog drutva

ifra predmeta
Nivo predmeta/ ciklus BiH
Bodovna vrijednost ECTS
Trajanje
Univerzitet
Fakultet
Nositelj predmeta

SSVCO2
drugi ciklus
7 ECTS
jedan semestar
Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
dr. sc. Bego Omerevi, van. prof;
Supredava: prof. dr Enver Imamovi, emeritus
bego.omercevic@untz.ba
Mr. Mersiha Imamovi, vii asistent
historija.ff.untz.ba
Obavezan
Nema
studenti II ciklusa studija
Prisutnost na predavanjima
5%
Prisutnost na vjebama
5%
Aktivnost studenta
10%
Seminarski rad
10%
Mini pismeni testovi:

E-mail
Asistent
Web stranica
Status predmeta
Uslovi
Ogranienja pristupa
Aktivnost koja se ocjenjuje

- mini tes

- mini test
8

na
polovini
semestra
10%
a kraju
semestra
10%

Zavrni ispit (usmeni):

50%

Datum ovjere

Ciljevi predmeta

Ishodi uenja

Indikativni sadraj predmeta

Osposobiti studente:
-da razumiju posebnost Bosne, najprije u geografskom
pogledu koja je predstavljala most izmeu jadranskog i
srednjoevropskog bazena;
- da spoznaju ivotne uslove za naseljenost Bosne od
paleolita do pada Zapadnog Rimskog carstva 476.god.,
odnosno do VII stoljea;
- da spoznaju drutveno-ekonomske i kulturne prilike i
njihov razvoj u paleolitu i mezolitu;
- da spoznaju neolitsku revoluciju i njene refleksije na
tadanje bosansko drutvo;
- da spoznaju znaaj pojave metala i njegov utjecaj na
diferencijaciju u drutvu;
-da spoznaju znaaj istaknutih ilirskih plemena
(Autarijata, Ardijejaca, Dalmata, Desidijata, Daorsa,
Mezeja, Breuka) na tlu Bosne;
- da spoznaju meuplemenske politike, drutvene,
privredne i kulturne odnose;
- da spoznaju ilirske korijene imena Bosna;
- da spoznaju rezultate i posljedice pokoravanja
dananje Bosne od strane Rimske drave 9.god.n.e;
- da spoznaju uspostavljanje rimske vlasti na tlu
dananje Bosne i Hercegovine;
- da spoznaju drutvenu strukturu na prostoru dananje
Bosne u rimsko doba;
- da spoznaju politiko-privredne prilike na tlu dananje
Bosne u rimsko doba;
- da spoznaju kulturni i duhovni razvoj drutva u rimsko
doba,
- da spoznaju slabljenje i pad zapadnog Rimskog carstva
i njegove refleksije na prostor dananje Bosne i njeno
drutvo;
- da spoznaju politike, privredne, drutvene i kulturne
prilike na tlu dananje Bosne u vrijeme prodora
barbarskih plemena;
- da spoznaju proces nastanjivanja Slavena na tlo
dananje Bosne i njihov odnos prema zateenom
stanovnitvu.
Nakon uspjeno savladanog predmeta studenti e moi:
Pravilno rasuivati i procjenjivati politikodrutvene i privredno-kulturne tokove;
Komparirati dogaaje koji su utjecali na promjene u
drutvu, poevi od paleolitskog ovjeka do VII
stoljea;
Donositi zakljuke kao svoje naune stavove.
- Pojam, predmet i izvori za prouavanje prahistorije i
historije antikog doba na tlu dananje Bosne
9

- Odnos arheologije i historije i pomone arheoloke i

historijske nauke;
- Bosanskohercegovaka antika historiografija;
- Geografski poloaj dananje Bosne i njeni prirodni
resursi;
- ivot u kamenom dobu;
- ivot u metalnom dobu;
- Rimsko osvajanje dananje Bosne; Promjene na
Prostoru Bosne u vrijeme rimske uprave: privreda,
politika, drutvo i kultura;
- Prilike na prostoru dananje Bosne od 476-614.godine

Metode uenja

Objanjenje o provjeri znanja

Jezik poduavanja
Osnovna literatura

Najznaanije metode uenja na predmetu su:

Predavanja uz aktivno uee i diskusije studenata;
Auditorne vjebe;
Priprema i izlaganje grupnih i individualnih
seminarskih radova.
Nakon polovine semestra studenti pismeno polau test
koji obuhvata do tada obraenu tematiku sa predavanja i
vjebi. Test se sastoji od pitanja viestrukog izbora.
Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom, odnosno,
student na prvom meuispitu moe ostvariti maksimalno
10 bodova. Nakon zavretka semestra studenti pismeno
polau drugi test koji obuhvata obraenu tematiku sa
predavanja i vjebi iz drugog dijela semestra. Test se
sastoji od pitanja viestrukog izbora. Svaki taan
odgovor boduje se sa 1 bodom, odnosno, student na
drugom meuispitu moe ostvariti maksimalno 10
bodova. Oba mini testa polau svi studenti na predmetu
istovremeno ime je postignuta ujednaenost nivoa
znanja koje se testira, kao i uslovi pod kojima student
polae ispit. Zavrni ispit je usmeni. Na usmenom ispitu
student odgovara na tri izvuena pitanja iz tematike
predmeta obraene na predavanjima i vjebama.
Usmeni ispit se moe poloiti ukoliko student odgovori
na sva tri pitanja. Maksimalan broj bodova koji student
moe ostvariti na usmenom ispitu je 50. Da bi student
poloio predmet mora ostvariti minimalno 54
kumulativna boda od ega minimalno 25 bodova na
zavrnom usmenom ispitu.
Bosanski
- Ancient Europe 8000 BC - AD 1000. Encyclopedia of
the Barbarian World, vol. I - The Mesolithic to
Copper Age (c. 8000-2000 BC), 2004.
- Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I, Ii,
III, Sarajevo 1888.
- I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba,
Sarajevo 1988.
- Grupa autora, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine,
10

Sarajevo 1984.
- I. Hawkes, Praistorija, u ediciji: Historija
ovjeanstva, tom I, Zagreb 1966.
- E. Imamovi, Antiki kultni i votivni spomenici na
podruju Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1977.
- E. Imamovi, Korijeni Bosne i bosanstva, Sarajevo
1995.
- E. Imamovi, Historija bosanske vojske, Sarajevo
1999.
- J. Neustupni, Praistorija ovjeanstva, Sarajevo
1960.
- G. Novak, Prolost Dalmacije, Zagreb 1944
- B. Omerevi, Arheologija, Tuzla 1995.
- B. Omerevi, Bosna i Hercegovina u vrijeme kasne
antike, Tuzla 2010.
- E. Paali, Antika naselja i komunikacije u Bosni i
Hercegovini, Sarajevo 1960.
- Praistorija jugoslavenskih zemalja, tom I - Paleolit i
mezolit i tom II Neolit, Sarajevo 1979.
- A. kegro, Gospodarstvo rimske provincije
Dalmacije, Zagreb 1999.
Dodatna literatura
Internet reference
Datum ovjere

Prema dogovoru s nastavnikom

Puni naziv predmeta

Dravnost srednjovjekovne Bosne

ifra predmeta
Nivo predmeta/ ciklus BiH
Bodovna vrijednost ECTS
Trajanje
Univerzitet
Fakultet
Nositelj predmeta

SSVCO3
drugi ciklus
7 ECTS
jedan semestar
Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
dr. sc. Midhat Spahi, doc;
Supredava: dr. sc. Adnan Velagi, van. prof.
spahic.midhat@gmail.com
dr. sc. Midhat Spahi, doc
Mr. Mersiha Imamovi, vii asistent
historija.ff.untz.ba
Obavezan
Nema
studenti II ciklusa studija
Prisutnost na predavanjima
5%
Prisutnost na vjebama
5%
Aktivnost studenta
10%
Seminarski rad
10%
Mini pismeni testovi:
- mini test na polovini semestra
10%

E-mail
Izvoditelj predavanja
Asistent
Web stranica
Status predmeta
Uslovi
Ogranienja pristupa

Aktivnost koja se ocjenjuje

11

- mini test na kraju semestra

Zavrni ispit (usmeni):

10%
50%

Datum ovjere

Ciljevi predmeta

Ishodi uenja

Indikativni sadraj predmeta

Metode uenja

Objanjenje o provjeri znanja

Osposobiti studente da razumiju realitete i tokove

afirmacije identiteta i dravnosti u srednjem vijeku od
nastanka prvih sklavinija, prvobitnog irenja teritorije
Bosne i odnosa sa Ugarskom kroz pitanje dravnog
statusa Bosne. U tom kontekstu, omoguiti studentima
da prepoznaju kontekst, povode i uzroke politikodrutvenih, socio-ekonomskih kretanja i promjena u
Bosni u periodu od X do sredine XV stoljea.
Nakon uspjeno savladanog predmeta studenti e moi:
nauno utemeljeno prosuivati i sagledavati razvoj i
afirmaciju dravnosti Bosne i Hercegovine u
srednjem vijeku
tumaiti i povezivati relevantne injenice iz historije
srednjovjekovne Bosne
poimati historijsku podlogu srednjovjekovnih
politikih i drutvenih realiteta u Bosni i
Hercegovini.
- Historiografija o srednjovjekovnoj Bosni. Stepen
obraenosti, uticaj historiografija na pitanje postanka
i razvoja dravnosti Bosne
- Posebnosti bosanske ranosrednjovjekovne historije s
obzirom na pojavu imena i prostor.
- Zapadni i istoni uticaji u Bosni u drutvenom
vjerskom i kulturnom ivotu.
- Dravnost Bosne kroz odnose prema bizantskoj i
ugarskoj politici, otvaranje Bosne dubrovakim
trgovcima, dualistiko uenje i pokuaji njezina
suzbijanja. Bosna i odnosi sa bribirskim knezovima.
- Osamostaljivanje Bosne nakon pada Mladena II
- Odnosi sa Ugarskom, teritorijalno irenje, privredni
razvoj Bosne
- Kraljevi srednjovjekovne Bosne, odnosi s vlastelom,
s Ugarskom, prilike u susjedstvu,
- Unutranje prilike u periodu jaanja bosanske
dravnosti.
- Pitanje bosanske dravnosti u vrijeme unutranjih
nemira i dolaska Osmanlija
Najznaanije metode uenja na predmetu su:
Predavanja uz aktivno uee i diskusije studenata;
Auditorne vjebe
Priprema i izlaganje grupnih i individualnih
seminarskih radova.
Nakon polovine semestra studenti pismeno polau test
(prvi) koji obuhvata do tada obraenu tematiku sa
predavanja i vjebi. Test se sastoji od pitanja viestrukog
izbora. Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom,
12

Jezik poduavanja

Osnovna literatura

Dodatna literatura
Internet web reference
Datum ovjere

odnosno, student na prvom meuispitu moe ostvariti

maksimalno 10 bodova. Nakon zavretka semestra
studenti pismeno polau test (drugi) koji obuhvata
obraenu tematiku sa predavanja i vjebi iz drugog
dijela semestra. Test se sastoji od pitanja viestrukog
izbora. Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom,
odnosno, student na drugom meuispitu moe ostvariti
maksimalno 10 bodova. Oba mini testa polau svi
studenti na predmetu istovremeno ime je postignuta
ujednaenost nivoa znanja koje se testira, kao i uslovi
pod kojima student polae ispit. Zavrni ispit je usmeni.
Na usmenom ispitu student odgovara na tri izvuena
pitanja iz tematike predmeta obraene na predavanjima i
vjebama. Usmeni ispit se moe poloiti ukoliko student
odgovori na sva tri pitanja. Maksimalan broj bodova
koji student moe ostvariti na usmenom ispitu je 50. Da
bi student poloio predmet mora ostvariti minimalno 54
kumulativna boda od ega minimalno 25 bodova na
zavrnom usmenom ispitu.
Bosanski
Anto
Babi,
Diplomatska
sluba
u
srednjovjekovnoj Bosni, drugo izdanje, Sarajevo
1995.
Sima irkovi, Istorija srednjovekovne bosanske
drave, Beograd 1964.
Sima irkovi, Rabotnici, vojnici, duhovnici,
Beograd 1997.
Sima irkovi, Herceg Stefan Vuki Kosaa i
njegovo doba, Beograd 1964.
Vladimir orovi, Historija Bosne, (reprint
izdanje), Banja Luka Beograd 1999.
Mihailo Dini, Dravni sabor srednjovekovne
Bosne, Beograd 1955.
Enver Imamovi, Korijeni Bosne i bosanstva,
Sarajevo 1995.
Desanka Koji Kovaevi, Gradska naselja
srednjovjekovne bosanske drave, Sarajevo
1978.
Nada Klai, Srednjovjekovna Bosna politiki
poloaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe
(1377.g.), Zagreb 1994
Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih
vremena do 1463 (1991). Sarajevo.
Prema dogovoru s nastavnikom

13

Puni naziv predmeta

ifra predmeta
Nivo predmeta/ ciklus BiH
Bodovna vrijednost ECTS
Trajanje
Univerzitet
Fakultet
Nositelj predmeta
E-mail
Izvoditelj predavanja
Asistent
Web stranica
Status predmeta
Uslovi
Ogranienja pristupa

Aktivnost koja se ocjenjuje

Bosna i Hercegovina u Novom vijeku (1463-1878):

kontinuitet identiteta i posebnosti (dravnosti)
SSVCO4
drugi ciklus
8 ECTS
jedan semestar
Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
dr. sc. Senaid Hadi, vanr. prof.
Supredava: dr. sc. Izet aboti, van. prof.
senaid.hadzic@untz.ba
dr. sc. Senaid Hadi, vanr. prof.
Mr. sc. Alen Salihovi, vii asistent
historija.ff.untz.ba
Obavezan
Nema
studenti II ciklusa studija
Prisutnost na predavanjima
5%
Prisutnost na vjebama
5%
Aktivnost studenta
10%
Seminarski rad
10%
Mini pismeni testovi:
ini
- mini test na polo
semestra
10%
- mini test na kraju semestra
10%
Zavrni ispit (usmeni):
50%

Datum ovjere

Ciljevi predmeta

Upoznati studente II ciklusa studja sa: podjelom

historije Osmanskog carstva i Bosne i Hercegovine u
novom vijeku, evolutivni put kroz koji je prola Bosna i
Hercegovina u vrijeme osmanske uprave, historijskim
injenicama o prolosti Osmanskog carstva i Bosne i
Hercegovine u novom vijeku, znaajem Osmanskog
carstva, mjestom i ulogom koju je Carstvo imalo kada je
u pitanju prostor Bosne i Hercegovine, religiju, kulturu,
migraciona kretanja, drutvene odnose, osvajanje ovih
prostora, privredne prilike, civilizacijske tokove,
periodizacijom historije Bosne i Hercegovine u 19.
stoljeu, mjestom i ulogom koju su imale susjedne
zemlje i Osmansko carstvo kada je u pitanju prostor
Bosne i Hercegovine, javljanje ideje o nezavisnosti,
nacionalni i socijalni pokreti, da upoznaju religiju,
kulturu, migraciona kretanja, drutvene odnose,
privredne prilike, civilizacijske tokove, kraj osmanske
vlasti, pripremu za otpor okupaciji i okupacija Bosne i
Hercegovine od strane austrougarske monarhije
14

Ishodi uenja

Indikativni sadraj predmeta

Metode uenja

Objanjenje o provjeri znanja

Nakon uspjeno savladanog predmeta studenti e moi:

Pravilno rasuivati i procjenjivati zbivanja iz ovog
historijskog perioda;
Meusobno komparirati odreene dogaaje;
Izvoditi zakljuke kao svoje naune stavove.
Osmansko-bosanski odnosi od druge polovine 14.
stoljea do gubitka srednjovjekovne bosanske
samostalnosti (1463)
1. Politike prilike
Uspostavljanje osmanske vlasti na tlu Bosne i
Hercegovine
2. Teritorijalni okvir
Bosanski sandak i njegovo teritorijalno irenje
Osnivanje i upravna podjela Bosanskog ejaleta
3. Duhovni ivot
Proces
prihvatanja
islama,
pravoslavlje,
katolianstvo, Jevreji
4. Sudbonosni historijski dogaaji
1463., 1580., 1592., 1645.-1669., 1683.-1699.,
1714.-1718., 1737.-1739., 1788.-1791., 1831.1832., 1850.-1851., 1861.-1869., 1875.-1878.
5. Privredne prilike
- Timarsko spahijski sitem
- Razvoj trgovine i zanatstva
- Uticaj ivijskih odnosa na stanje u agraru
6. Kultura i civilizacija
Kontinuitet ivljenja:
Materijalna kultura (arhitektura-urbanizacija,
sakralne zgrade, profane zgrade)
Kontinuitet znanja:
Duhovna kultura (knjievnost: arapska, perzijska
osmanska, prozni pisci, pjesnici, biblioteke)
Umjetnost
Obrazovne prilike
Moralne tradicije
Najznaanije metode uenja na predmetu su:
Predavanja uz aktivno uee i diskusije studenata;
Auditorne vjebe;
Priprema i izlaganje grupnih i individualnih
seminarskih radova.
Nakon polovine semestra studenti pismeno polau test
(prvi) koji obuhvata do tada obraenu tematiku sa
predavanja i vjebi. Test se sastoji od pitanja viestrukog
izbora. Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom,
odnosno, student na prvom meuispitu moe ostvariti
maksimalno 10 bodova. Nakon zavretka semestra
studenti pismeno polau test (drugi) koji obuhvata
obraenu tematiku sa predavanja i vjebi iz drugog
15

Jezik poduavanja
Osnovna literatura

dijela semestra. Test se sastoji od pitanja viestrukog

izbora. Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom,
odnosno, student na drugom meuispitu moe ostvariti
maksimalno 10 bodova. Oba mini testa polau svi
studenti na predmetu istovremeno ime je postignuta
ujednaenost nivoa znanja koje se testira, kao i uslovi
pod kojima student polae ispit. Zavrni ispit je usmeni.
Na usmenom ispitu student odgovara na tri izvuena
pitanja iz tematike predmeta obraene na predavanjima i
vjebama. Usmeni ispit se moe poloiti ukoliko student
odgovori na sva tri pitanja. Maksimalan broj bodova
koji student moe ostvariti na usmenom ispitu je 50. Da
bi student poloio predmet mora ostvariti minimalno 54
kumulativna boda od ega minimalno 25 bodova na
zavrnom usmenom ispitu.
Bosanski
1. Alaupovi Tugomir, Ivan Frano Juki, Sarajevo
1907.
2. Alii Ahmed, Pokret za autonomiju Bosne od
1831. do 1832 .godine, Sarajevo 1996.
3. Alii Ahmet, Ureenje Bosanskog ejaleta od
1789. do 1878. godine, Sarajevo 1983.
4. Bali Smail, Kultura Bonjaka - muslimanska
komponenta, Zagreb 1994.
5. Bandovi Safet, Bonjaci i deosmanizacija
Balkana, Sarajevo 2013.
6. Beirbegovi Madida, Damije sa drvenom
munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1990.
7. Bogievi Vojislav, Pismenost u Bosni i
Hercegovini od pojave slovenske pismenosti u IX
v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i
Hercegovini 1918. godine, Sarajevo 1975.
8. Bogievi Vojislav, Istorija razvitka osnovnih
kola u Bosni i Hercegovini od 1463.-1918,
Sarajevo 1965.
9. Boji Mehmedalija, Historija Bosne i Bonjaka
(VII-XX vijek), Sarajevo 2001.
10. uri Hajrudin, kolske prilike Muslimana u
Bosni i Hercegovini 1800.-1878, Beograd 1965.
11. eli Demal, Mujezinovi Mehmed, Stari
mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1969.
12. Filipovi Nedim, Islamizacija u Bosni i
Hercegovini, Sarajevo 2005.
13. Grupa autora, Bosna i Hercegovina od
najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog
rata, Sarajevo 1994, 19982.
14. Grupa autora, Istorija naroda Jugoslavije, knj.
II, Zagreb 1959.
15. Hadi Senaid, Selimovi Sead, Kultura i
tradicija u Bosni i Hercegovini. Viemilenijski
16

kontinuitet, Tuzla 2012.

16. Hadi Senaid, Bosna i Hercegovina u vrijeme
pojave (veliko)nacionalnih ideja, Tuzla 2016.
17. Hangi Antun, ivot i obiaji muslimana u Bosni
i Hercegovini, Sarajevo 1990.
18. Hadibegi Hamid, Glavarina u osmanskoj
dravi, Sarajevo 1966.
19. Hadijahi Muhamed, Od tradicije do identiteta
(Geneza nacionalnog pitanja bosanskih
Muslimana), Zagreb 1990.
20. Handi Adem, Studija o Bosni, Istanbul 1994.
21. Handi Adem, Tuzla i njena okolina u XVI
vijeku, Sarajevo 1975.
22. Handi Mehmed, Knjievni rad bosanskohercegovakih muslimana, Sarajevo 1934.
23. Imamovi Mustafa, Historija Bonjaka, Sarajevo
1997.
24. Jahi Adnan, Vrijeme izazova. Bonjaci u prvoj
polovini XX stoljea, Zagreb-Sarajevo 2014.
25. Kasumovi Ismet, kolstvo i obrazovanje u
Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave,
Mostar 1999.
26. Kreevljakovi
Hamdija,
Hanovi
i
karavansaraji, Sarajevo 1957.
27. Kurto N., Arhitektura Bosne i Hercegovine
Razvoj bosanskog stila, Sarajevo 1998.
28. Nakievi Omer, Arapsko-islamske znanosti i
glavne kole od XV do XVII vijeka Sarajevo
Mostar-Prusac, Sarajevo 1988.
29. Pelidija Enes, Bosanski ejalet od Karlovakog
do Poarevakog mira (1699.-1718.), Sarajevo
1989.
30. Pelidija Enes, Banjaluki boj 1737, Uzroci i
posljedice, Sarajevo 2003.
31. Popovi Vasilj, Agrarno pitanje u Bosni i
Hercegovine i turski neredi za vrijeme
reformnog reima Abdul Medida (1839-1861),
Beograd 1949.
32. Selimovi Sead, Hadi Senaid, Tuzlanski kraj
1851.-1991. Demografske i socijalne promjene,
Tuzla 2007.
33. Sueska Avdo, Ajani-prilog izuavanju lokalne
vlasti u naim zemljama za vrijeme Turaka,
Sarajevo 1965.
34. abanovi Hazim, Knjievnost Muslimana
Bosne i Hercegovine na orjentalnim jezicima,
Sarajevo 1973.
35. aboti Izet, Agrarne prilike u Bosanskom
ejaletu (1839-1878), Tuzla 2013.
36. ljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1788.-1812.,
17

Dodatna literatura
Intranet web reference
Datum ovjere

Puni naziv predmeta

ifra predmeta
Nivo predmeta/ ciklus BiH
Bodovna vrijednost ECTS
Trajanje
Univerzitet
Fakultet
Nositelj predmeta
E-mail
Asistent
Web stranica
Status predmeta
Uslovi
Ogranienja pristupa

Aktivnost koja se ocjenjuje

Datum ovjere
Ciljevi predmeta

Banja Luka 1992.

37. ljivo Galib, Bosna i Hercegovina u XIX
stoljeu u spisima stranih izvjetaa, Teanj
2008.
38. ljivo Galib, Bosna i Hercegovina 1861-1869,
Oraje 2005.
39. Tepi Ibrahim, Bosna i Hercegovina u ruskim
izvorima 1856-1878, Sarajevo 1988.
40. Zlatar Behija, Zlatno doba Sarajeva XVI
stoljee, Sarajevo 1996.
Prema dogovoru s nastavnikom

Identitet i dravnost Bosne i Hercegovine u

savremenom dobu (1878-2000)
SSVCO5
drugi ciklus
8 ECTS
jedan semestar
Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
dr. sc. Adnan Jahi, vanr. prof.
Supredavai: dr. sc. Sead Selimovi, van. prof.
dr. sc. Denis Beirovi, doc.
adnan.jahic@yahoo.com
Dr. sc. Salkan Uianin, vii asistent
historija.ff.untz.ba
Obavezan
Nema
studenti II ciklusa studija
Prisutnost na predavanjima
5%
Prisutnost na vjebama
5%
Aktivnost studenta
10%
Seminarski rad
10%
Mini pismeni testovi:
- mini test na polovini semestra
10%
- mini test na kraju semestra
10%
Zavrni ispit (usmeni):
50%
Osposobiti studente da razumiju realitete i tokove
afirmacije
bosanskohercegovakog
identiteta
i
dravnosti u savremenom dobu, od dolaska AustroUgarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine
do sprovedbe Daytonskom mirovnog sporazuma nakon
1995. godine. U tom kontekstu, omoguiti studentima
da prepoznaju kontekst, povode i uzroke politiko18

Ishodi uenja

Indikativni sadraj predmeta

drutvenih, ustavno-pravnih i socio-ekonomskih

kretanja i promjena u Bosni i Hercegovini nakon 1878.
godine, kao i da razumiju uticaj novih dravno-pravnih
realiteta na politiko-pravni i nacionalno-politiki razvoj
Bosne i Hercegovine od 1878. do 2000. godine.
Nakon uspjeno savladanog predmeta studenti e moi:
nauno utemeljeno prosuivati i sagledavati razvoj i
afirmaciju identiteta i dravnosti Bosne i
Hercegovine u savremenom dobu
tumaiti i povezivati relevantne injenice iz historije
Bosne i Hercegovine od Berlinskog kongresa do
konca XX stoljea
poimati historijsku podlogu savremenih politikih,
nacionalnih i drutvenih realiteta u Bosni i
Hercegovini.
- Historiografija o Bosni i Hercegovini savremenog
doba. Stepen obraenosti historijskih tema iz
dotinog razdoblja.
- Bosna i Hercegovina na Berlinskom kongresu. lan
XXV i Carigradska konvencija od 21. 4. 1879.
Meunarodno-pravni poloaj Bosne i Hercegovine
za vrijeme austrougarske vladine.
- Bosna i Hercegovina kao corpus separatum unutar
Dvojne monarhije.
- Karakteristike i pravci politike Kalayevog reima.
- Razvoj drutva, privrede i kulture pod
austrougarskom upravom.
- Aneksija Bosne i Hercegovine i vanjsko-politike i
unutranjo-politike implikacije aneksije.
- Koncepcije o dravno-pravnom poloaju Bosne i
Hercegovine uoi i tokom Prvog svjetskog rata.
- Bosna i Hercegovina uoi nastanka Kraljevstva Srba,
Hrvata i Slovenaca. Rad Glavnog odbora Narodnog
vijea SHS za BiH i Narodne vlade za BiH.
- Poloaj Bosne i Hercegovine u Kraljevini Srba,
Hrvata i Slovenaca.
- Bosna i Hercegovina u Vidovdanskom ustavu.
Zemaljska vlada i Pokrajinska uprava za BiH.
- Nastanak i djelatnost politikih stranaka. Izbori do
estojanuarskog reima.
- Privreda i drutvo za vrijeme Kraljevine SHS.
Kultura, kolstvo, prosvjeta.
- Poloaj Bosne i Hercegovine za vrijeme
estojanuarskog reima. Prestanak rada politikih
stranaka. Zakoni o vjerskim zajednicama. Pojava
punktacija. Ideologija i nacionalno pitanje.
- Bosna i Hercegovina u doba vlade Stojadinovi
Koroec Spaho. Hrvatsko pitanje. Nastanak i rad
Jugoslavenske radikalne zajednice. Privreda,
19

Metode uenja

drutvo, tampa, kultura, prosvjeta.

- Potpisivanje Sporazuma Cvetkovi Maek.
Reakcije bosanskohercegovakog stanovnitva i
politikih grupa. Pitanje autonomije Bosne i
Hercegovine.
- Aprilski rat i krah Kraljevine Jugoslavije. Uspostava
Nezavisne Drave Hrvatske. Identitet i opstojnost
Bosne i Hercegovine u uslovima okupacije i zloina.
- Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941. godine. KPJ
kao rukovodea politika snaga ustanka i otpora
okupaciji. Kriza NOP-a s konca 1941. i poetkom
1942. godine. Nacionalna politika KPJ za vrijeme
NOB.
- etnitvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme II
svjetskog rata. Projekt homogene Srbije. Nasilje i
zloini nad Bonjacima. Kolaboracija sa snagama
okupacije.
- Zasjedanja ZAVNOBIH-a. Formiranje nove vlasti.
Erozija ustakog sistema. Nastanak avnojevske
Jugoslavije.
Obnova
dravnosti
Bosne
i
Hercegovine.
- Bosna i Hercegovina u periodu obnove zemlje
(1945-1947). Privredno-ekonomski razvoj. Agrarna
reforma i pitanje kolonizacije. Antikomunistike
grupe i dravna represija.
- KP/SK BIH u politiko-drutvenim i socijalnoekonomskim tokovima u Bosni i Hercegovini nakon
1945. Profil i struktura lanstva. Informbiro i odjeci
u Bosni i Hercegovini.
- Priznanje muslimanske nacije tokovi i otpori. SK
BiH i nacionalno pitanje.
- Politiki, ustavno-pravni i ekonomski razvoj Bosne i
Hercegovine u socijalistikoj Jugoslaviji.
- Bosna i Hercegovina u procesima disolucije SFRJ.
Viestranaki izbori u Bosni i Hercegovini 1990. Rad
Predsjednitva i Skuptine SR BIH 1990-1992.
Vaninstitucionalno
djelovanje
u
uvjetima
viestranaja. Referendum za osamostaljenje i
meunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.
- Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.
Odbrana bosanskohercegovake opstojnosti i
dravnosti. Genocid nad Bonjacima. Dejtonski
mirovni sporazum karakteristike i posljedice.
- Afirmacija i izazovi na putu afirmacije dravnosti
Bosne i Hercegovine nakon Dejtonskog sporazuma.
Postdejtonska Bosna i Hercegovina izmeu volje i
opstrukcije. Perspektive evroatlanskih integracija.
Najznaanije metode uenja na predmetu su:
Predavanja uz aktivno uee i diskusije studenata;
20

Objanjenje o provjeri znanja

Jezik poduavanja
Osnovna literatura

Auditorne vjebe
Priprema i izlaganje grupnih i individualnih
seminarskih radova.
Nakon polovine semestra studenti pismeno polau test
(prvi) koji obuhvata do tada obraenu tematiku sa
predavanja i vjebi. Test se sastoji od pitanja viestrukog
izbora. Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom,
odnosno, student na prvom meuispitu moe ostvariti
maksimalno 10 bodova. Nakon zavretka semestra
studenti pismeno polau test (drugi) koji obuhvata
obraenu tematiku sa predavanja i vjebi iz drugog
dijela semestra. Test se sastoji od pitanja viestrukog
izbora. Svaki taan odgovor boduje se sa 1 bodom,
odnosno, student na drugom meuispitu moe ostvariti
maksimalno 10 bodova. Oba mini testa polau svi
studenti na predmetu istovremeno ime je postignuta
ujednaenost nivoa znanja koje se testira, kao i uslovi
pod kojima student polae ispit. Zavrni ispit je usmeni.
Na usmenom ispitu student odgovara na tri izvuena
pitanja iz tematike predmeta obraene na predavanjima i
vjebama. Usmeni ispit se moe poloiti ukoliko student
odgovori na sva tri pitanja. Maksimalan broj bodova
koji student moe ostvariti na usmenom ispitu je 50. Da
bi student poloio predmet mora ostvariti minimalno 54
kumulativna boda od ega minimalno 25 bodova na
zavrnom usmenom ispitu.
Bosanski
- Socijalistika republika BiH [separat iz II izdanja
Enciklopedije Jugoslavije], Zagreb, 1983.
- N. ehi, BiH 1918-1925, Sarajevo, 1991.
- Nauni skup posveen 80. godinjici aneksije Bosne
i Hercegovine, Sarajevo, 1991.
- T. Kraljai, Kalajev reim u Bosni i Hercegovini
(1882-1903), Sarajevo, 1987.
- V. Dedijer, Sarajevo 1914, Beograd, 1966.
- A.
Purivatra,
Jugoslavenska
muslimanska
organizacija u politikom ivotu Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca, Sarajevo, 1974.
- I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (porijeklo,
povijest, politika), Zagreb, 1995.
- M. Boji, Historija Bosne i Bonjaka (VII-XX vijek),
Sarajevo, 2001.
- A. Jahi, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
za vrijeme monarhistike Jugoslavije (1918-1941) ,
Zagreb, 2010.
- E. Redi, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom
ratu, Sarajevo, 1998.
- F. Jeli-Buti, Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska
1941-1945, Zagreb, 1977.
21

Dodatna literatura
Intranet web reference
Datum ovjere

- 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine,

Sarajevo, 1973.
- J. Tomasevich, Rat i revolucija u Jugoslaviji 19411945., Zagreb, 2010.
- M. Imamovi, Historija Bonjaka, Sarajevo, 1997.
- V. Katz, Drutveni i ekonomski razvoj Bosne i
Hercegovine 1945-1953., Sarajevo, 2011.
- H. Kamberovi, Prema modernom drutvu. Bosna i
Hercegovina od 1945. do 1953. godine , Teanj,
2000.
- R. J. Donia, J. V. Fine, Bosna i Hercegovina tradicija koju su izdali, Sarajevo, 1995.
- V. Krinik-Buki, Cazinska buna 1950., Sarajevo,
1991.
- Istorija Saveza komunista Bosne i Hercegovine, I, II,
Sarajevo, 1990.
- S. Hadi S. Selimovi, Kultura i tradicija u Bosni
i Hercegovini, Tuzla, 2012.
- H.
Kamberovi,
Hod
po
trnju.
Iz
bosanskohercegovake historije XX stoljea,
Sarajevo, 2011.
- A. Jahi, Vrijeme izazova. Bonjaci u prvoj polovini
XX stoljea, Zagreb- Sarajevo, 2014.
- K. Begi, Bosna i Hercegovina od Vanceove misije
do Daytonskog sporazuma, Sarajevo, 1997.
- S. eki, Agresija na Republiku Bosnu i
Hercegovinu, I, II, Sarajevo, 2004.
- M. Boji, Uzroci genocida u Bosni, Sarajevo, 2001.
Prema dogovoru s nastavnikom

Specifikacija zavrnog rada

Nivo / ciklus BiH
Bodovna vrijednost ECTS
Trajanje
Univerzitet
Fakultet
Mentor
Web stranica
Status
Uslovi
Ogranienja pristupa
Aktivnost koja se ocjenjuje

drugi ciklus
20 ECTS
jedan semestar (180 sati)
Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
nastavnik izabran na uoj naunoj oblasti/nastavnom
predmetu iz kojeg se radi zavrni rad.
historija.ff.untz.ba
Obavezan
Student ima pravo na odobrenje teme za izradu zavrnog
rada sticanjem statusa studenta II ciklusa. Zavrni rad se
moe predati na ocjenu i dalji postupak ukoliko je
kandidat ostvario 40 ECTS bodova predvienih za
nastavne predmete.
studenti II ciklusa studija
Minimalno 45 strana istraivakog rada;
22

Javna usmena odbrana/prezentacija rada;

Odgovori na pitanja Komisije za odbranu rada;
Datum ovjere

Ciljevi zavrnog rada

Ishodi uenja

Indikativni sadraj rada

Metode uenja

Objanjenje o provjeri znanja

Ciljevi izrade zavrnog rada su osposobiti studenta za:

samostalno istraivanje iz podruja historije Bosne i
Hercegovine;
objektivno koritenje relevantne literature;
prikazivanje i interpretaciju rezultata, te donoenje
zakljuaka;
primjenu znanja iz metodologije naunog istraivanja;
primjenu adekvatnih istraivakih metoda; .
za pisanje i objavljivanje naunih radova.
Nakon uspjeno zavrenog i odbranjenog zavrnog rada
studenti e moi:
Identifikovati postojea pitanja iz podruja historije
Bosne i Hercegovine i jasno izraziti svoje stavove;
Uspjeno raditi kao nezavisan istraiva;
Samostalno osmisliti i provesti istraivanje iz podruja
bosanskohercegovake historije, diskutovati i izvoditi
zakljuke;
Napisati i objaviti nauni rad sa svim njegovim
komponentama;
Jasno i razgovijetno predstaviti i interpretirati rezultate
istraivanja javnom okruenju.
Sadraj e odrediti kandidat, mentor i lanovi Komisije.
Student ui uglavnom samostalno, u formi samostalnog
istraivanja, uz nadzor mentora i lanova Komisije.
Kvalitet pisanog rada i usmenu prezentaciju kandidata
e ocjenjivati Komisija. Nakon zavretka javne odbrane
rada Komisija, veinom glasova, objavljuje uspjeh
kandidata pri emu rezultat moe biti:
- odbranio rad,
- nije odbranio rad

Datum ovjere

Kadrovski resursi
Broj nastavnika i saradnika
koji e uestvovati u realizaciji
studijskog programa

U realizaciji studijskog programa II ciklusa Historija

Bosne i Hercegovine uzet e uee est nastavnika, koji
su zaposlenici Univerziteta u Tuzli, jedan saradnik koji
ima izbor na Univerzitetu u Tuzli i tri saradnika via
asistenta, od kojih je dvoje zaposleno na Univerzitetu u
Tuzli.
Predavanja e realizirati:
dr. sc. Bego Omerevi, vanredni profesor, izabran na
23

uoj naunoj oblasti Stari vijek

dr. sc. Midhat Spahi, docent, izabran na uoj naunoj
oblasti Srednji vijek
dr. sc. Senaid Hadi, vanredni profesor, izabran na uoj
naunoj oblasti Novi vijek
dr. sc. Izet aboti, vanredni profesor, izabran na uoj
naunoj oblasti Novi vijek
dr. sc. Adnan Jahi, vanredni profesor, izabran na uoj
naunoj oblasti Savremeno doba
dr. sc. Sead Selimovi, vanredni profesor, izabran na
uoj naunoj oblasti Savremeno doba
dr. sc. Denis Beirovi, docent, izabran na uoj naunoj
oblasti Savremeno doba.
Vjebe e realizirati:
mr. Mersiha Imamovi, vii asistent, izabrana na uoj
naunoj oblasti Stari vijek
mr. sc. Alen Salihovi, vii asistent, izabran na uoj
naunoj oblasti Novi vijek

CV nastavnika i saradnika
koji e uestvovati u realizaciji
studijskog programa

dr. sc. Salkan Uianin, vii asistent, izabran na uoj

naunoj oblasti Savremeno doba.
Dr. sc. Bego Omerevi, vanredni profesor, izabran na
uoj naunoj oblasti Stari vijek je angairan na
Univerzitetu u Tuzli od 1994. godine, prvo u svojstvu
asistenta, zatim vieg asistenta, docenta, te vanrednog
profesora (trenutno) na uoj naunoj oblasti Stari vijek.
Krajem 2005. godine odbranio je doktorsku disertaciju
pod naslovom "Kasna antika na tlu Bosne Hercegovine
u svijetlu arheoloke i historijske grae" na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli i stekao nauni stepen
doktora drutvenih nauka iz podruja Historije. U
zvanje docenta, na uu naunu oblast "Stari vijek I i II"
izabran je 09.02. 2006. godine, a u zvanje vanrednog
profesora, na uu naunu oblast Stari vijek 29.12. 2010.
godine.
Od septembru 2006. godine Bego Omerevi je
obavljao dunost voditelja Odsjeka za historiju.
24

Decembra 2006. godine izabran je za prodekana za

nastavu i studentska pitanja na Filozofskom fakultetu
Univerziteta u Tuzli. Od januara 2007. do oktobra 2009.
godine bio je lan Senata Univerziteta u Tuzli. Od juna
2010. do oktobra 2014. godine obavljao je dunost
dekana Filozofskog fakulteta i istovremeno bio lan
Senata Univerziteta u Tuzli.
Bego Omerevi je kao nastavnik-predava bio
angairan na etiri postiplomska studija, dva na
Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i dva na
Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dva
master studija i jedan doktorski studij na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli. Izveo je jednog magistra
nauka, etiri magistra struke. Trenutno je mentor
studentici treeg ciklusa-doktorskog studija Mr Mersihi
Imamovi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Tuzli. Trenutno, Bego Omerevi je angairan u nastavi
na prvom ciklusu obrazovanja, Odsjek za historiju, na
sljedeim nastavnim predmetima: Historija starog vijeka
I; Historija starog vijeka II; Historije Bosne i
Hercegovine u predhistorijsko i antiko doba;
Arheologija I i Arheologija II.
Nauni i struni rad
Bego Omerevi je u toku dosadanjeg naunog i
strunog rada objavio tri knjige: 1. "Arheologija",
Tuzla 1995; 2. "ehidi i poginuli borci opine eli
(1992-1995)", eli 2001; 3. "Bosna i Hercegovina u
vrijeme kasne antike", Tuzla 2010.
Bego Omerevi je kao istraiva uestvovao u tri
projekta: 1. Zatita kulturno-historijskog nasljea i
projektovanja u organizaciji opine Tuzla i provincije
Ravena-Italija,
(2007);
2.
"Kulturno-historijski
spomenici na podruju Tuzlanskog kantona", (2008) u
organizaciji Ministarstva obrazovanja nauke, kulture i
sporta Tuzlanskog kantona; 3. Meunarodni Tempus
projekat BIHERIT (2012-2014).
U toku dosadanjeg rada Bego Omerevi je uestvovao
sa referatima na sljedeim naunim skupovima: 1.
Meunarodni nauni skup: "Bosna i Hercegovina u XIX
stoljeu", Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet, Tuzla
2005; 2. Nauni skup: "Sto godina muslimanske politike
25

u Bosni i Hercegovini" Univerzitet u Tuzli Filozofski

fakultet,
Tuzla 2006; 3. Nauni skup: "Stanje
arheologije u Bosni i Hercegovini" Muzej grada
Sarajeva, Sarajevo 2006; 4. Nauni skup: "Blagaj:
ouvanje i razvoj" Blagaj 2007; 5. Nauni skup:
"Graanska udruenja u Bosni i Hercegovini" Tuzla
2007; 6. Meunarodni nauni simpozij: "Bosna i
Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas" Tuzla,
2010; 7. Nauni skup: "Kulturno-historijsko i prirodno
naslijee opine Banovii" Banovii 2010; 8.
Meunarodni znanstveni skup: "Pravne i povijesne
odrednice granica srednje i jugoistone Europe", Osijek
2010; 9. Nauni skup: "Ustavno-pravni razvoj Bosne i
Hercegovine", (1910-2010), Tuzla 2010; 10. Nauna
konferencija: "Bosna i Hercegovina i bonjatvo,
historija, stvarnost, perspektive", Tuzla 2014; 11.
Meunarodni nauna konferencija: "Meukulturalni
odnosi, Balkan i Turska)", Istanbul 2014.
Objavljeni nauni radovi
zbornicima i asopisima

monografijama,

1. Omerevi B., (1988): Osamnaesta hrvatska

istonobosanska narodnooslobodilaka udarna brigada,
"Borbeni put Osamnaeste hrvatske brigade", Tuzla, str.
61-231; 2. Omerevi B., (1988): Tuzla u radnikom
pokretu i revoluciji, knj. III, "Osamnaesta hrvatska
brigada", Tuzla, str. 168-184; 3. Omerevi B., (1997):
Sto godina osnovne kole Kreka, "Osvrt na historijske
okolnosti u toku stogodinjeg rada Osnovne kole Kreka
(1897-1997)", Tuzla, str. 13-49; 4. Omerevi B.,
(2004): Uiteljska kola u Tuzli, "Razvoj kolstva na
podruju sjeveroistone Bosne u novim historijskim
okolnostima (1945-1995)", Tuzla, str. 13-22); 5.
Omerevi B., (2005: "Promjene na prostoru dananje
Bosne i Hercegovine u vrijeme barbarskih provala i
vladavine Ostrogota (etnike, drutveno-ekonomske i
kulturne)", Saznanja, asopis za historiju Drutva
historiara Tuzla i Odsjeka za historiju Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, str. 175-186,
ISSN1840/1120; 6. Omerevi B., (2005: "Procvat
rudarstva na tlu dananje Bosne i Hercegovine u
vrijeme kasne antike", Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 6, str. 39-56, ISSN
1512-6021; 7. Omerevi B., (2004): "Etnika slika
26

bosanskohercegovakih prostora u vrijeme antike",

Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u
Tuzli, br. 5, str. 57-71, ISSN 1512-6021; 8. Omerevi
B., (2002), "Privreivanje na tlu dananje Bosne i
Hercegovine u kasnoantikom dobu", lanci i graa za
kulturnu historiju istone Bosne, knj. 17, Muzej istone
Bosne u Tuzli, str. 55-62, ISSN 1512-6021; 9.
Omerevi B., (2002): "Politiko organiziranje Ilira na
prostorima dananje Bosne i Hercegovine", lanci i
graa za kulturnu historiju istone Bosne, knj. 17,
Muzej istone Bosne u Tuzli, str. 45-54, ISSN 05784123; 10. Omerevi B., (2002): "Kontinuitet izgradnje
naselja i njihov razmjetaj na tlu dananje Bosne i
Hercegovine", Zbornik radova Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Tuzli, br. 4, str. 67-76, ISSN 0578-4123;
11. Omerevi B., (2001): "Arheoloki lokaliteti na
podruju opine Banovii", Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 3, str. 101-106, ISSN
1512-6021; 12. Omerevi B., (2006): "Refleksije krize
i propast Rimskog carstva na prostorima dananje
Bosne i Hercegovine", Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, Tuzla, str. 115-124,
ISSN 1512-6021; 13. Omerevi B., (2007): "Etnike
prilike u istonoj Bosni u vrijeme kasne antike", Zbornik
radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 8,
sveska 1, Tuzla, str. 9-20, ISSN 1512-6021; 14.
Omerevi B., (2007): "Rimska cesta SalonaServitium", Zbornik radova Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Tuzli, br. 8, sveska 2, Tuzla, str. 17-32,
ISSN 1512-6021; 15. Omerevi B., (2008): "Osvrt na
historijske
izvore
i
arheoloko-historiografska
istraivanja kasne antike u Bosni i Hercegovini",
Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u
Tuzli, br. 9, Tuzla, str. 35-45, ISSN 1512-6021; 16.
Omerevi B., akovi E., (2008): "Prahistorijske
gradine na podruju Tuzlanskog kantona", Zbornik
radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 9,
Tuzla, str. 15-24, ISSN 1512-6021; 17. Omerevi B.,
(2008): "Periodizacija kasnoantikog doba na tlu Bosne
i Hercegovine", Saznanja, asopis Odsjeka za historiju
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 2, Tuzla,
str. 9-27, ISSN 184011-20; 18. Omerevi B., (2009):
"Posljedice Batonovog ustanka: odrazi na tlu
27

sjeveroistone Bosne, Graaniki glasnik, asopis za

kulturnu historiju, br, 28, Graanica, str. 50-58, ISSN
1512-5556; 19. Omerevi B., (2009): "Etnostruktura
srednje Bosne poetkom kasne antike", Saznanja,
asopis Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Tuzli, br. 3, Tuzla, str. 205-216, ISSN
1840-1120; 20. Omerevi B., (2009): "Rimska
poljoprivredna naselja na tlu dananje Bosne i
Hercegovine", Povijesni zbornik, godinjak za kulturu i
povijesno nasljee Filozofskog fakulteta Sveuilita J.J.
trrossmayer u Osijeku, br. 4, Osijek, str. 267-291,
ISSN 1846-3819; 21. Omerevi B., akovi E., (2010):
"Naseobinske prilike tuzlanskog kraja u antici", Zbornik
radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br.
10, Tuzla, str. 1387-403, ISSN 1512-6021; 22.
Omerevi B., akovi E., (2008): "Politiko
organiziranje na bosanskohercegovakim prostorima u
protohistorijskom razdoblju", Zbornik radova Pravnog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, str. 71-77, ISBN 9789958-609-63-3; 22. Omerevi B., (2011): "Bosna i
Hercegovina u predosmansko doba" Tuzla, Zbornik
radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br.
11, Zbornik radova, Tuzla, str. 54-66, ISBN 978-9958609-62-6; 23. Omerevi B., Imamovi M., (2011):
"Promjena drutvene structure stanovnitva na
bosanskohercegovakim prostorima u poznoj fazi
principata", Zbornik radova Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Tuzli, br. 11, Tuzla, str. 245-261, ISSN
1512-6021; 24. Omerevi B., (2014): "Bosna i
Hercegovina u antiko doba", Zbornik radova
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, str. 95-119,
ISBN 978-9958-612-23-7.
Na poziv egipatske vlade Bego Omerevi je
uestvovao na specijalistikom kursu za arheologe i
historiare (antiare) koji je odran krajem oktobra i u
prvoj polovini novembra 2009. godine na Univerzitetu u
Kairu - Egipat.
Cjelokupan dosadanji rad Bege Omerevia je vezan za
naune i obrazovne aktivnosti.
Knjiga Arheologija iji je autor Bego Omerevi se
koristi kao udbenik za nastavne predmete Arheologija I
i Arheologija II na odsjeku za Historiju pri Filozofskom
28

fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Bego Omerevi je recenzirao vie knjiga i historijskih
udbenika za osnovne i srednju kole, kao i neke od
monografija. Uestvovao je u radu vie redakcija i bio
promotor vie knjiga.

Dr. sc. Adnan Jahi, vanredni profesor, izabran na uoj

naunoj oblasti Savremeno doba. Roen je 21. aprila
1967. godine u Tuzli. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio
je u Tuzli. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek
Orijentalistika i Anglistika, diplomirao je 1991. godine.
Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
(postdiplomski studij Historija Bosne i Hercegovine)
2003. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom
Organizacija i rad Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini izmeu dva svjetska rata odbranio je na
Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 20. oktobra
2007. godine.
Autor je vie desetina naunih radova iz novije
bosanskohercegovake
i
bonjake
historije.
Objavljivao je u Preporodu, Hikmetu, Rijei,
Saznanjima, Zborniku radova Filozofskog fakulteta u
Tuzli, Prilozima Instituta za istoriju u Sarajevu,
Godinjaku BZK Preporod, Bonjakoj pismohrani,
Arhivskoj praksi i drugim listovima, asopisima,
zbornicima i godinjacima. Primaran predmet Jahievog
interesa su teme iz vjerske i kulturne historije Bosne i
Hercegovine te novije bonjake historije. Objavio je
etiri knjige: Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u
Drugom svjetskom ratu (Tuzla 1995), Hikjmet rije
tradicionalne uleme u Bosni i Hercegovini (Tuzla 2004),
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme
monarhistike Jugoslavije (1918-1941) (Zagreb 2010) i
Vrijeme izazova. Bonjaci u prvoj polovini XX stoljea
(Zagreb Sarajevo 2014). Za knjigu o Islamskoj
zajednici dobio je nagradu "Hasan Kaimija" za najbolje
djelo iz drutvenih i humanistikih znanosti objavljeno u
2010. godini. Uestvovao je na brojnim meunarodnim i
domaim naunim skupovima i simpozijima
posveenim temama iz historije, islamistike i politikog
ivota Bosne i Hercegovine. U Tuzli je ureivao asopis
Hikmet, list za vjersko-teoloka i kulturno-historijska
29

pitanja, od 1993. do 1998. godine.

Vie godina je radio kao nastavnik u Gimnaziji "Ismet
Mujezinovi", te kao honorarni nastavnik u
Behrambegovoj medresi u Tuzli.
lan je Odbora za historijske nauke Akademije nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine. Glavni i odgovorni je
urednik asopisa za historiju Odsjeka za historiju i
Drutva historiara TK Historijska misao. Takoer je
lan Redakcije asopisa Instituta za istoriju u Sarajevu
Historijska traganja.

Prof. dr. sc. Senaid Hadi, roen je 17. novembra

1961. u Kikaima, opina Kalesija. Osnovnu kolu
zavrio je u Tojiima, a srednju u Tuzli. Studij historije
zavrio je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Tuzli. Na istom fakultetu okonao je poslijediplomski
studij i stekao nauni stepen magistar drutvenih nauka
iz podruja historije. Doktorsku disertaciju odbranio je
na Fakultetu humanistikih nauka Univeziteta Demal
Bijedi u Mostaru, te stekao nauno zvanje doktor
humanistikih nauka iz podruja historije. Bio je
voditelj studijskog odsjeka Historija Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli od 2007. do 2013, zatim
voditelj drugog ciklusa master studija - modul Novi
vijek i Savremeno doba (2012/2013), te predsjednik
Komisije za provoenje eksterne mature u gimnazijama
Tuzlanskog kantona za predmet historija (20092011).
Za viegodinji doprinos oivljavanju historijske istine i
njene popularizacije dobitnik je Diplome zasluni
povjesnik rerum scriptor u svojstvu poasnog lana
Zavoda za baranjsku povjesnicu Beli Manastir
(Republika Hrvatska). Od istog je Zavoda dobio
godinju nagradu za popularizaciju i promidbu
povijesne znanosti. Obavljao je dunost ministra u vladi
Tuzlanskog kantona (20122014).
Radni vijek kao profesor historije i geografije zapoeo
je u osnovnoj koli Kalesija u Kalesiji. Od 1. oktobra
2005. radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Tuzli, prvo u zvanju vieg asistenta, zatim docenta, te
vanrednog profesora na uoj naunoj oblasti Novi vijek.
Bio je mentor kandidatima prilikom izrade diplomskih i
30

magistarskih radnji, te doktorskih disertacija na

Univerzitetu u Tuzli i Mostaru, zatim predsjednik i lan
komisija na odbrani diplomskih, magistarskih i
doktorskih radova. Uestvovao je u radu vie strunih i
naunih meunarodnih konferencija, skupova, tribina,
radionica i seminara. lan je redakcije vie naunih i
strunih asopisa. Bio je predsjednik ili lan
organizacionih i naunih odbora vie naunih skupova,
javnih tribina i simpozija domaeg i meunarodnog
karaktera. Kao nasilac predmeta iz historije Bosne i
Hercegovine novog vijeka uestvovao je u realizacije
nastave na prvom, drugom i treem ciklusu studija na
Univerzitetu u Tuzli i Mostaru. Na polju historijske
nauke ostvario je zapaene naune rezultate. Bio je
promotor i recenzent vie naunih i strunih studija i
monografija. Objavio je vie od 70 bibliografskih
jedinica (prirunici, nauni i struni radovi - studije,
prikazi, itd.) i pet knjiga: Metodika nastave historije,
Tuzla 2006. (koautor: Azem Koar); Tuzlanski kraj
18511991. Demografske i socijalne promjene, Tuzla
2007. (koautor: Selimovi Sead); Kulturna historija
Bosne i Hercegovine, Tuzla 2009. (koautor: Selimovi
Sead); Kultura i tradicija u Bosni i Hercegovini.
Viemilenijski kontinuitet, Tuzla 2012. (koautor:
Selimovi Sead); Bosna i Hercegovina u vrijeme pojave
(veliko)nacionalnih ideja, Tuzla 2016.
Dr. sc. Izet aboti, vanredni profesor, izabran na uoj
naunoj oblasti Novi vijek. Roen 3.6.1964. godine u
Tucanjama, Berane. Osnovnu kolu zavrio u mjestu
roenja, gimnaziju u Beranama. Na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli diplomirao na Odsjeku za
historiju. Magistrirao na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu (postdiplomski studij Historija Bosne i
Hercegovine XIX i XX stoljaa) 2004. Doktorsku
disertaciju pod nazivom: Agrarna reforma u Bosni I
Hercegovini 1945-1948. odbranio je na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli 24. aprila 2008. godine.
Autor je nekoliko desetina naunih radova iz historije
Bosne i Hercegovine XIX I XX stoljea, te vie od 220
bibliografskih jedinica (nauni i struni radovi-studije,
recenzije, prikazi i dr.) iz oblasti historije i arhivistike.
Objavljivao je radove u: Glasniku arhiva i DAR Bosne i
Hercegovine, Saznanjima, Stavu, Zborniku radova
31

Filozofskog fakulteta u Tuzli, Zborniku radova Odsjeka

za zgodovino Ljubljana, Sodobnim arhivima, Tehnini
in vsebinski problemi klasinega in arhivskega
arhiviranja, Arhivskoj praksi, Graanikom glasniku,
Atlantima, Arhivskim zapisima, Pogledima BZK
PreporodTuzla, Almanahu, Bonjakoj pismohrani i
brojnim drugim asopisima, godinjacima i zbornicima
u zemlji i inozemstvu. Objavio je est knjiga: Pedeset
godina arhiva u Tuzli 1954.-2004. Tuzla 2005.
(koautori: Nermana Hodi, Azem Koar, Sead
Selimovi), Deset godina asopisa Arhivska praksa
1997-2007, Tuzla 2007., Tapi defteri-defteri Gradaca
iz 1876, Tuzla-Gradaac 2011. (koautor: mr. Kemal
Nurki), Vodi Arhiva Tuzlanskog kantona, Tuzla 2012.
(koautori: Nermana Hodi, Selma Isi), asopis
Arhivska praksa-doprinos razvoju arhivske djelatnosti u
Bosni i Hercegovini, Tuzla 2012., Agrarne prilike u
Bosanskom ejaletu 1839.-1878., Tuzla 2013.,
Biobibliografija zaposlenika Arhiva Tuzla (u povodu 60
godina rada). Tuzla 2014. Isto tako, Izet aboti je
napisao etiri udbenika: Historija za esti razred
devetogodinje kole, Tuzla 2009. (koautor: Mirza
ehaji), Historija za sedmi razred devetogodinje
kole, Tuzla 2010. (koautor: Mirza ehaji), Historija
za osmi razred devetogodinje kole, Tuzla 2011.
(koautor: Mirza ehaji), Historija za deveti razred
devetogodinje kole, Tuzla 2012. (koautor: Mirza
ehaji), kao i dodatak Historije za sedmi razred
osnovne kole za manjinske narode (Bonjake) u
Republici Srbiji, Novi Pazar 2015. (koautor: Mirza
ehaji).
Nositelj je i uesnik nekoliko domaih i meunarodnih
naunih projekata. Uestvovao je na brojnim
meunarodnim i domaim naunim skupovima i
simpozijima posveenim temama iz historije Bosne
Hercegovine XIX i XX stoljea i arhivistike. Na
Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta
u Tuzli angaovan je od akademske 1999/2000 do
danas. Izet aboti je kao nastavnik predava bio
angaovan na dva postdiplomska studija na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli, te u nastavi na prvom
ciklusu Odsjeka za historiju Humanistikog fakulteta
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru. Dugogodinji
32

je glavni i odgovorni urednik dva referentna asopisa

Glasnik arhiva i arhivistikog udruenja Bosne i
Hercegovinie i Arhivska praksa, te lan vie redakcija
naunih i strunih asopisa u nekoliko evropskih
zemalja. Bio je dugogodinji direktor Arhiva
Tuzlanskog kantona (2002.-2014.).
Mr. Mersiha Imamovi, vii asistent, izabrana na uoj
naunoj oblasti Stari vijek. Roena je u Tuzli
21.10.1983. godine. Nakon zavrenog osnovnog
obrazovanja, upisala je Gimnaziju "Ismet Mujezinovi"
u Tuzli. Filozofski fakultet u Tuzli, Odsjek za historiju
zavrila je 2010. godine i stekla zvanje Profesor
historije. Odradila je pripravniki u statusu volonterapripravnika u srednjoj JM ''Kalesija'' i poloila struni
ispit 2012. godine, ime je stekla uslove za samostalan
rad u obrazovanju na poslovima Profesora historije. Od
24. novembra 2014. zaposlenik je na Univerzitetu u
Tuzli.
Drugi ciklus obrazovanja - studijski program Stari i
srednji vijek na Odsjeku za historiju pri Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli upisala je ak. 2011/12.
Aprila 2011. godine izabrana je na Univerzitetu u Tuzli
za asistenta-saradnika na uoj naunoj oblasti Stari
vijek i otada je angairana na vjebama iz starog
vijeka. Magistrirala je na uoj naunoj oblasti Stari
vijek maja 2013. Na studijski program ''Prostor
dananje Bosne i Hercegovine u vrijeme rimske
uprave'', Nauno polje - Stari vijek, upisana je ak.
2013/14. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta
u Tuzli. Aprila 2015. godine izabrana je u zvanje vieg
asistenta na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u
Tuzli, na uoj naunoj oblasti Stari vijek.
Objavila je etiri rada:
B. Omerevi, M. Imamovi, Promjene drutvene
strukture stanovnitva na bosanskohercegovakim
prostorima u poznoj fazi rimskog principata, Zbornik
radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli,
11/2011, 245-261.
Mersiha Imamovi, Rudarstvo na tlu dananje Bosne i
Hercegovine
u
vrijeme
Dominata,
Batina
sjeveroistone Bosne, 5/2012, 39-51.
33

Mr. Mersiha Imamovi, Zemlje antikog Ilirika prije i

poslije izdavanja Milanskog edikta. Zbornik radova.
Sarajevo: Filozofski fakultet, 2014, 261-263.
(elektronsko izdanje, ISBN 978-9958-625-41-1).
Mr. Mersiha Imamovi, Rimske ciglane u Bosni i
Hercegovini, Zbornik radova sa konferencije i radionica
projekta BIHERIT, Univerza v Ljubljani, Filozofska
fakulteta 2014, 159-165 (prvo izdanje).
Od oktobra 2012. do oktobra 2014. godine bila je
angaovana na Tempusovom projektu BIHERIT gdje je
uestvovala u arheolokoj koli, radionicama iz
podruja kulture i kulturne batine i konferenciji pod
nazivomReforma nastavnog plana i programa nauka o
batini u Bosni i Hercegovini (BIHERIT). U novembru
2014. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu uestvovala
je na Okruglom stolu Godine razvoja i integracije
2000 godina namjesnitva Publija Kornelija Dollabele u
provinciji Dalmaciji. Novembra 2015. na Filozofskom
fakultetu u Tuzli uestvovala je na Meunarodnoj
naunoj konferenciji na temu Odnosi Bosne i
Hercegovine sa susjedima kroz historiju.

Mr. sc. Alen Salihovi, vii asistent, izabran na uuj

naunoj oblasti Novi vijek roen je u Tuzli 15.3.1982.
godine. Dodiplomski studij historije na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli upisao je akademske
2003/2004. godine a diplomirao 2008. godine sa
ocjenom 10 sa temom Odnosi Bosne i Ugarske u
vrijeme Stjepana II Kotromania i time stekao struno
zvanje profesor historije. Nakon zavrenog Fakulteta
zaposlio se u svojstvu pripravnika u Osnovnoj koli
Centar u Tuzli poslije ega je poloio struni ispit za
rad u obrazovanju.
Tokom akademske 2008/2009. godine u svojstvu
vanjskog saradnika (strunjaka iz prakse) na
Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, na odsjeku
za historiju angaovan je za izvoenje vjebi na
predmetima: Historija zemalja jugoistone Evrope pod
osmanskom vlau do kraja XVIII stoljea, Historija
Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlau do kraja
XVIII stoljea, Historija zemalja jugoistone Evrope u
34

XIX stoljeu i Historija Bosne i Hercegovine u XIX

stoljeu.
Od akademske 2009/2010. godine upisao je
postdiplomski studij historije na Univerzitetu u Tuzli
koji je okonao 3. jula 2013. godine odbranom
magistarskog radaime je stekao nauni stepen magistar
drutvenih nauka iz podruja historije. Od 20. aprila
2011. godine na Univerzitetu u Tuzli u svojstvu
vanjskog saradnika izabran je u saradniko zvanje
asistenta na uoj naunoj oblasti Novi vijek. Od 2010.
do 2012. godine zaposlen je u Meunarodnom
udruenju Interaktivne otvorene kole- MIOS Tuzla
na poslovima koordinatora projekata u sklopu ega je
uestvovao, organizovao i vodio vie obrazovnih
konferencija, foruma i seminara na relaciji Tuzla,
Osijek, Novi Sad. U kolskoj 2012/2013 radio je u
Srednjoj ekonomsko-trgovinskoj koli Tuzla na
poslovima profesora historije. lan je prireivakog
tima u nekoliko publikacija i strunih radova. Od
24.11.2014 godine zaposlen je na Univerzitetu u Tuzli u
svojstvu asistenta na uoj naunoj oblasti Novi vijek.
Aprila 2015. godine izabran je u zvanje vieg asistenta
na odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli na
uoj naunoj oblasti Novi vijek Poznaje rad na
raunaru (MS Office, Adobe Photoshop, In Design,
Flash, CMS), govori engleski jezik.
Knjiga:
Alen Salihovi, Trgovake prilike u Bosanskom ejaletu
(1793.-1831.), Tuzla 2014. (recenzenti dr.sc. Senaid
Hadi, vanredni profesor na uoj naunoj oblasti Novi
vijek Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dr.sc.
Izet aboti, vanredni profesor na uoj naunoj oblasti
Novi vijek Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli)
lanci:
Alen Salihovi, Metodoloka stajalita Branislava
ureva u historijskoj nauci, Gradovrh - asopis za
knjievno-jezina, drutvena i prirodnoznanstvena
pitanja, br. 8, Tuzla 2011.
Senaid Hadi, Alen Salihovi, Faktori privrednog i
trgovakog razvoja u Bosni krajem XV i u prvoj
polovini XVI stoljea, Saznanja - asopis za historiju,
35

Tuzla 2012.
Alen Salihovi, Pregled historiografije o Tuzli za
osmanski period, Gradovrh - asopis za knjievnojezina, drutvena i prirodnoznanstvena pitanja, br. 10,
Tuzla 2013.
Alen Salihovi, Uticaj trgovakog prometa na razvoj
sjeverne Bosne s posebnim osvrtom na podruje Tenja i
Doboja u prvoj polovini XIX stoljea, Zbornik radova
sa Naunog skupa Naslijee Doboja i okoline odran
27. septembra 2014. godine u Doboju, Tuzla 2014.
Alen Salihovi, Nekoliko naznaka o privrednim i
trgovakim prilikama Bosanskog ejaleta i susjeda
krajem XVII i poetkom XVIII stoljea, Historijska
misao 1, Tuzla 2015.
Prikazi:
Alen Salihovi, Arhivska praksa, broj 16, Arhiv
Tuzlanskog kantona i Drutvo arhivskih zaposlenika
Tuzlanskog kantona, Tuzla 2013. u Glasniku arhiva i
arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, Sarajevo
2013.
Alen Salihovi, Arhivska praksa, broj 17, Arhiv
Tuzlanskog kantona i Drutvo arhivskih zaposlenika
Tuzlanskog kantona, Tuzla 2014. u Glasniku arhiva i
arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, Sarajevo
2014.

Prostorni resursi

Uionice, kabineti i drugi

resursi

U realizaciji studijskog programa II ciklusa Historija

Bosne i Hercegovine nastava i vjebe e se realizirati u
dva kabineta: 105 i 135 na Filozofskom fakultetu u
Tuzli. Za konsultacije sa studentima i druge
informativno-obrazovne svrhe koristit e se postojea
etiri nastavnika kabineta. Studentima e biti dostupan
historijskom literaturom solidno opremljen biblioteki
prostor Filozofskog fakulteta u Tuzli. Osoblje
studentske slube e uredno servisirati potrebe
odravanja planiranog studijskog programa.

Finansijski resursi
Na osnovu Odluke Senata utvreno je da upisnina na II ciklus studija iznosi 2000 KM.
Raspodjela prihoda od upisnine bit e izvrena u skladu sa Pravilnikom o raspodjeli prihoda
36

na II ciklusu i drugim normativnim aktima Univerziteta u Tuzli

37