1

IZ KNJIGE:
Fizicke osobine materjala: gustca,temperatura
topljenja,elektricna I toplotna provodljivost,koeficijent toplotnog
sirenja,magnetne osobine I td.
Hemijske osobine: jedna od najvaznijih hemijskih osobine
metala I legura je ponasanje na koroziju
Mehanicke osobine: cvrstoca pri raznim vrstama
naprezanja,elasticnost,plasticnost,duktilost,tvrdoca I zilavost
Tehnoloske osobine: zavarljivost,livljivost,obradljivost
rezanjem,habanje..
*Za odredjivanje velicine elektricnog otpora jednog metala
upotrebeljava se izvedena jedinica Om
*Fizicka velicina - je osobina fizickih objekata,procesa,stanja
izrazena proizvodom numericke vrijednosti I jedinice
*Jedinica je posebno izabrana,utvrdjena i oznacena velicina u
skupu istorodnih fizickih velicina
*Svi matrijali koji se koriste u industriji mogu se svrstati u 2 grupe:
1)metali I legure
2)nemetalni materijali
*Prema Mendeljejevom P.S.E od 104 elementa vise od 70 spada u
grupu metala,dok svega 30 spada u grupu nemetala I meloida
*Oko 30 metala se koristi u industriji,uglavnom u legurama,manje
kao cisti metali
*Metali i metaloidi su su oni elementi koji u spoljasnjoj ljuski imaju
od 1-3 elektrona a nemetali oni koji imaju od 3-8 elektrona

*Metal je element koji se pri elektrolizi svojih hemijskih jedinjenja

javlja na katodi
** U tehnici metali su oni elementi koji imju metalni sjaj,kristalnu
strukturu,koji su plasticni i koji imaju dobru elektricnu I toplotnu
provodljivost.Metali su na sobnoj temperaturi u cvrstom
stanju,izuzetak je zivo srebro (Hg).Oni imaju u tecnom stanju veci
volumen nego u cvrstom,izuzeci su antimon(Sb) I bizmut (Bi).

Ferometali: Fe i njegove legure

Obojeni metali: Teski 1)sa niskom Tt: Pb,Zn,Sb
2)sa visikomTt: V,Cr,Mn,Cu,Ni
Laki: Al,Mg,Bi
Plemeniti: Ag,Pt,Au,Os
Ostali: Radioaktivni (U,Ra,Th,Pu)
Rijetki (Ga,In,Re)
Poluprovodnici (Si,Ge)

*Prednost merala I legura,pred drugim materijalima:

-sposobnost da u sirokim granicama mijenjaju svoje osobine
-posjeduju odr. cvrstocu,plasticnost,duktilnost
-mogu izdrzati veca dinamicka opterecenja I zilavi su
-daju se dobro oblikovati plasticnom def.,livenjem I rezanjem
-neki su otporni na koroziju I habanje

*Nemetalni
materijali:
mase,drvo,guma,koza,staklo,keramika,vatrostalni
materijali,boje

plasticne

*Metali su takodje sastavljeni iz atoma

*Atomi su najsitnije cestice materije,satoje se od:
elektrona,protona I neutrona.Imaju centralno,veoma malo
jezgro,pozitivno naelektrisano u kome je skoncentrisana skoro sva
masa atoma I elektronski omorac po kojem se krecu
elektroni.Jezgro je sastavljeno iz pozitivno naelektrisanih protona I
neutralnih neutrona.
*Atomski ili redni br. broj protona u jezgru,tacno je odredjen I
razlikuje se od elementa do elementa
*Maseni br.- Broj nukleona (protona I neutrona) u jezgru atoma
*Izotopi su atomi jednog elementa sa istim hem. osobinama,ali sa
razlicitom masom. Pr. atomi elementarnog kiseonika (O) imaju
atomski br.8 , a mseni 16 postoje jos dva 17 I 18
*Izotopni br. razlika izmedju broja protona I neutrona u jednom
izotopu
*Jezgro atoma odredjuje masu i radioaktivne osobine jednog
elementa; elektronski omotac odredjuje nj.
zapreminu,hemijske,elektricne I magnetne osobine,rendgenske i
opticke spektre.
*Atomi u tecnom metalu se krecu bez ikakvog reda; u cvrstom
metalu oni se grupisu po odr. zakonima u relativno odredjena
medjusobna rasojanja,u kristalne atomske resetke.Atomi u
krist.res. nisu staticki smjesteni,oni stalno titraju oko odr. polozaja
*Amorfno stanje stanje u kojem su atomi u cvrstom tijelu
rasporedjeni bez ikakvog reda. mali br. metala ima takvu
strukturu.

*Rastojanje atoma u krist.r. je tacno odr. za svaki metal.To je

konstanta resetke I mjeri se nanometrima (1nm=10 na -9)
*Posoji 7 kristalnih sistema sa 14 tipova prostornih
resetki,najcesci:
Prostorno centrirana kubna; prostorno centr. tetragonalna;
povrsinski centrirana kubna; povrsinski centrirana orto-rombska;
tetragonalna; gusto slozena heksagonalna
*Polimorfija sposobnost nekog metala da se pojavljuje u raznim
kristalnim strukturama
*Alotropska modifikacija sposobnost nekog meta da prelazi iz
jedne krist. res. u drugu.Kod alotr.mod. dolazi do promjene
strukture prostorne resetke,tj. do pregrupisavanja atoma I do
promjene volumena,ali se ne mijenja sastav metala.
*Zeljezo (Fe) ima tri alotrop. mod.: Fe-alfa,Fe-beta,Fe-gama ;
Mangan (Mn) ima 4,Kobalt (Co) ,Kalaj (Sn),Titan (Ti) po 2
alotropske modifikacije.
*Alotropske mod. su vazne,one su npr. kod zeljeza osnova za
termicku obradu njegovih legura
*Kristalne resetke u kojima se atomi nalaze samo u nj. uglovima
su proste,kod slozenih oni se nalaze u nj. unutrasnjosti ili na
nj.povrsinama
*U zavisnosti od medjusobnog odnosa ivica I uglova u kristalnim
resetkama postoji 7 kristalnih sistema:
kubicni,tetraginalni,heksagonalni,ortorombski,rombski,monoklinsk
i I triklinski
Kubna: a=b=c I alfa =beta=gama=90step.
Heksagonalna: a=b=c I alfa=beta=90step I gama=120step.

*Metali sa povrsinski centriranom kubnom resetkom imaju veliku

plasticnost (Cu,Ag,Au,Pb,Ni,Pt)znatno losiju plasticnost imaju
metali sa heksagonalnom resetkom (Be,Mg,Co,Zn,Ti I drugi..)
*Greske nastaju pri ocvrscavanju I kod plastic I termicke obrade
metala (na granicama fragmenata dolazi do prekida u regularnom
rasporedu atoma),strucan naziv (mozaik malih blokova)
*Greske ili defekti ili dislokacije: tackasti,linijski,povrsinski I
zapreminski.Dislokacije mogu biti + i , ako u jednom redu
imamo vise atoma nego sto odg. savrsenoj krist.res. onda je to
pozitivna dislokacija,ako je manje atoma u pitanju,to je negativna
dislokacija. Greske u krist. res. uveliko uticu ne samo na
mehanicke osobine metala i legura,nego i na mehanizam
plasticne deformacije.Mnoge osobine metala zavise od odstojanja
atoma u krist.res.
*Anizotropija je pojava da kod pravilno razvijenih kristalamonokristala moze doci do vecih razlika u osobinama zavisno od
smjera ispitivanja
*Izotropija pojava da plasticne mase,amorfne
mase,staklo,grafit imaju iste osobine bez obzira na smjer
ispitivanja
*Kvaziizotropija kod kristalizacije-ocvrscavanja nekog metala ta
kristalna struktura ima iste osobine u svim smjerovima ispitivanja
*Kristali nastaju pri prelasku metala iz tecnog u cvrsto
stanje.Najprije se pojavljuju kristalizac.centri (sub-klice), oko nj. se
grupisu atomi koji grade kristale.Kristali se razvijaju iz tih centara
na sve strane,brzina rasta im je jednaka u svim pravcima
ovakav rast je nazvan dendritski (dendriti)
*Kod monokristala su to kristaliti a nj. velicina zavisi od brzine
rasta kristala i od br. kristaliz.centara formiranoj u 1min na 1cm
kvadratnom

*Pothladjivanje je zakasnjeli nastanak kristalizacionih centara u

metalnom rastopu
*Legure su sistemi koji se sastoje iz dva ili vise metala,a takodje i
sisteme iz metala nemetala,odnosno hemijskih spojeva,koji
predstvljaju komponente sistema.
*Faza legure (u jednom sistemu) je dio leguremjednolicna je u
pogledu hemijskog sastava I fizickih osobinanpr. tecna I cvrsta
faza.Jedna komponenta moze imati vise faza pr H2O
(led,voda,para).Prema br. komponenti legure mogu biti
dvokomponentne,trokomponentne i visekomponentne
*Osobine legura zavise od osobine komponenata,i nacina nj.
uzajamnog djelovanja
*Kristalna resetka legura je komplikovanija od k.r. cistih metala
*Pri ocvrscavanju (kritalizaciji) legura,komponente koje ju
sacinjavaju mogu obrazovati: mehanicku smjesu, cvrsti rastvor
(kristale mjesance) ili hemijski spoj
*Za legure koje stvaraju mehanicke smjese karakteristicna je tzv.
eutekticna struktura,koja nastaje ocvrscavanjem rastopa
odr.sastava pri stalnoj temperaturi- eutektickoj temp..
Dakle,karakteristika legure eutekt.sastava je da ocvrscava kao i
cisti metal pri jednoj odr. temperature,a ne kao ostale legure u
vecem ili manjem temp. intevalu.Legure sa eutekt. strukturom
imaju nizu tacku topljenja od talista nj. komponenata.One imaju
odlicna svojstva livenja.
*Cvrsti rastvor nastaje ako se atomi jedne komp. Razmjeste u
krist.res. druge komponente (kristali mjesanci)
*Razmjestaj atoma moze da se ostvari:
a)zamjenom atoma (supstitucijom) cvrsti rastvor

b)uguravanjem atoma (intersticijom) u krist.res. intersticijski

cvrsti rastvor
*Trokomponentne legure mogu imati istovremeno substituc. I
interstic. cvrste rastvore
*Difuzija je pojava da se atomi jedne komponente provlace kroz
prostornu resetku druge i tako mijenjaju svoja mjesta in a taj
nacin izjednacavaju hem. sastav legure na mjestima,gdje je kod
kristalizacije doslo do jace koncentracije jedne komponente
*Osnovna jednacina za sve difuzione procese legura je Ficov
zakon
*Na difuziju uticu temperature,koncentracija i struktura metala
*Hemijski spojevi (intermetalna jedinjenja),nastaju prilikom
legiranja pr. Cementit u celiku,mogu se samo hemijskim putem
rastaviti,nikako mehanicki.Hemijska jedinjenja u legurama imaju
uvijek veliku tvrdocu,krtost,ali losu elektr. provodljivost.Hemijska
jedinjenja u legurama se ponasaju kao samostalne
komponente,imaju sopstv. krist. resetku koja se razlikuje od
krist.res. komponenti
*Postoje:
1. valentna hem. jedinjenja (Mg2Si,Mg2Pb,CaAl2) ,gdje je
relativna valencija najuticajniji factor.
2.intersicijska hmijska jedinjenja tvrdi su i imaju vrlo visoku Tt,
nastaju ako je velicina atoma najuticajniji factor.Uguravaju se u
medjuprostore atomske resetke metala i stvaraju nitride,karbide..
(Fe3C,Fe2N,Cr2N)
3.elektronski metalni spojevi,najvaznija grupa metalnih hem.
spojeva.Razlika u velicini atoma mora biti manja od 15%.Mnogu
elektr.spojevi imaju slicne osobine kao i cvrsti rastvori.Ti spojevi
imaju manju tvrdocu i dosta dobru plasticnost. I kod razlike u

velicini atoma oko 20% nastaju intermetalni hem. spjevi koji imaju
dobru elektricnu provodljivost i malu plasticnost.
**Greske koje nastaju kod ocvrscavanja-kod proizvodnje i kod
livenja metala i legura (greske u odlivcima)
1.Nemetalni ukljucci oneciscenja metala sa nemetalnim
djelicima razlicitog oblika,velicine,sastava i porijekla.Mogu biti
mikro i makro,nastati zbog nekih hem.reakc..Prema hem. sastavu
dijele se na :okside,sulfide i nitride.Sekundarnom rafinacijom se
smanjuje nj. br. jer oni uticu na meh. Osobine metala i otezavaju
obradu rezanjem
2.Gasne supljine (gasni mjehurovi).Tecan metal ima vecu
sposobnost absorbcije gasova nego cvrsti,tako dolazi do
izlucivanja gasova pri ocvrscavanju metala,ako je izlazak gasova
iz tecnog metala otezannastace gasni mjehurovi
3.Lunkeri (usahline) nastaju radi razlike u specificnom volumenu
metala u tecnom i cvrstom stanju.Vecina metala ima veci volume
u tecnom nego u cvrstom stanju.Izuzeci su Bi i Sb.Linearno
smanenje kod stvrdnjavanja celika iznosi 2%,a volumensko
5,9%.Razlikujemo: primarne,sekundarne i mikrolunker.Dijelovi sa
lunkerima se u pocetku odsijeku i odbace.
*Na velicinu i oblik lunkera uticu: temperatura livenja,brzina
livenja,razlicita obrada(livenje,grijanje gornjeg dijela)
*Segregacija (raslojavanje po hem. sastavu): u kristalima ili u
bloku.zavisi od temperature livenja,brzine livenja,brzine
hladjenja,hem. i fizickih osob legirajucih elem.
4.Uzduzne i poprecne pukotine nastaju pri ocvrscavanju uslijed
povrsinskih naprezanja.Naprezanja nastaju zbog nejednakog
hladjenja na P i u unutrasnjosti odlivka,kao in a mjestima
nejednakih presjeka.Pukotine nastaju zbog loseg kalupa,lose
tehnike livenja

DVOKOMPONENTNI RAVNOTEZNI DIJAGRAMI STANJA

*Odredjuje se stanje legure na odr. temperature

*Iz dijagrama stanja za svaku leguru se na odr. temp. moze
odrediti:
-koje faze,odnosno strukturne sastojke sadrzi legura
-hem.sastav svake faze
-kolicinu svake faze
*Dvokomponentni ravnotezni dijagrami su razliciti u zavisnosti od
toga da li komponente A i B stvaraju meh. smjese,cvrste
rastvore,ili hemijske spojeve

RDS DVA METALA,KOJI SE U POTPUNOSTI RASTVARAJU I U

TECNOM I U CVRSTOM STANJU (STVARAJU NEPREKIDAN NIZ
MEDJUSOBNIH CVRSTIH RASTVORA)
-Stvaraju ga metali koji kristaliziraju kao substitucijski cvrsti
rastvori ,imaju isti tip kristalne resetke i priblizno istu velicinu
atoma
-pr. Legure Cu-Ni,Fe-Mn,Mg-Cd,Ag-Au
*Likvidus linija je kriva pocetka ocvrscavanja.Dobije se kada se
sve tacke u dijagramu,koje oznacavaju pocetak ocvrscavanja
pojedinih legura medjusobo spoje
*Solidus linija je kriva zavrsetka ocvrscavanja.Dobije se spajanjem
tacaka zavrsetka ocvrscavanja
*Hem. sastav cvrste faze se odredjuje prema solidus liniji
*Hem. sastav rastopa (tecne faze) se odredjuje prema likvidus
liniji

10

*Cvrti rastvori se odlikuju dobrom plasticnosti,daju se dobro

valjati,kovati i presovati,nisu pogodni za oblikovanje livenjem i
obradu rezanjem
*Kristali cvrstog rastvora = kristali mjesanci
EUTEKTICKI SISTEMI :
-Pri eutek. Reakc. Nastaje eutekt. struktura,koja predstavlja
mehanicku smjesu sitnozrnastih kristala obje komponente
legure.Oni nastaju na kostantnoj (eutektickoj) temperaturi
-Ocvrscavanje po eutek. reakciji se dogadja kod dvokomp.legura
kod kojih se komponente rastvaraju u tecnom,ne rastvaraju u
cvrstom ili se samo djelimicno rastvaraju u cvrstom stanju
-U tacki E rastop potpuno prelazi u cvrsto stanje,jer ta tacka
spade u solidus liniju
-Eutekticka smjesa se stvara prelaskom iz tecne u cvrstu fazu
-Eutektoidna smjesa nastaje u cvrstom stanju iz cvrstog rastvora
*RDS DVA METALA KOJI SE U TECNOM STANJU POTPUNO
RASTVARAJU A U CVRSTOM DJELIMICNO
PERITEKTICKI SISTEMI:
-Pri kristalizaciji kod odr.(peritekticke) temp. prestaje kristalizacija
jednih pr. Beta mjsanaca i pocinje krist drugih,alfa mjesanaca
-Dijagrami sa peritekt. reakc. Sastavljeni su iz 2 dijagrama
potpune rastvorljivosti
-Tacka E je granica rastvorljivosti metala A u metalu B.Od te tacke
ka nizim temp. nije vise moguca kristalizacija beta mjesanaca,vec
samo alfa mjesanaca
RDS SA INTERMETALNIM SPOJEVIMA:

11

-Podijeljeni su na 2 dijela kod koncentracije,koja odgovara hem.

sastavu tog intemetalnog spoja.Hem. spoj u ovom tipu dijagrama
kristalizira kao cisti metali i djeluje kao samostalna komponenta
-Takav dijgram sastavljen je iz 2 dijagrama eutekt. tipa
(podeutekticki i nadeutekticki)
TROKOMPONENTNE I VISEKOMPONENTNE LEGURE:
-Najveci br. tehnickih legura se sastoji od 2 ili vise hem.
elemenata,to su trokomponentne i visekomponentne legure
-Graficki prikaz -> jednostranicni trougao
-stranice su postotci komponenata A,B,C

*Deformacija je promjena dimenzija i oblika jednog tvrdog tijela

usljed djelovanja spoljasnjih sila na to tijelo
*Kod elasticne deformacije monokristala poslije prestanka
djelovanja sile kristal ce se vratiti u prvobitni oblik i dimenziju.To
se dogadja usljed povecanja potencijalne energije u krist.res.
*Da bi doslo do plasticne deformacije potreban je tangencijalni
napon izazvan djelovanjem spoljasnjih sila.Postoje 2 oblika
plasticne def.(translaciono klizanje i dvojnikovanje).Atomi se
poslije prestanka djelovanja sile ne mogu vratiti na prvobitna
mjesta.Plasticna-nepovratna deformacija.
*Ravnine klizanja u atomskoj resetci predst. Ravnine na kojima se
nalazi najvise atoma,metali koji imaju vise takvih resetaka sa
ravninama imaju vecu plasticnost
*Do oporavljanja i rekristalizacije dolazi radi nastojanja atoma u
deformiranoj atomskoj resetci pri hladnoj plasticnoj deformaciji
,da se vrate u ravnotezno stanje

12

*Kod rekristalizacije se stvaraju nova kristalna zrna putem

pregrupisavanja
*Rekristalizaciona temperature Tr nekog metala ili legure u
industriji je ona temperatura na kojoj jako hladno deformisani
metal potpuno rekristalizira za priblizno jedan cas
*Rekristalizacija je pojava da hladno deformisani metali zagrijani
do odredjene temperature stvaraju nova kristalna zrna koja po
obliku i osobinama odgovaraju metalu prije hladne defomacije
*Do rekristalizacije hladno deformisanog metala moze doci samo:
-stepen hladne plasticne deformacije mora prijeci odr. minimalnu
vrijednost-kriticni stepen deformacije
-taj stepen je razlicit za sve metale
-postoji odr Tr iznad koje pocinje rekristalizacija .

ZELJEZO I NJEGOVE LEGURE:

-Zavisno od sdrzaja ugljenika legure zeljeza se dijele:
1.metal zeljezo neznatan sadrzaj ugljenika i drugih primjesa
2.celike sa 0,025%- 2% C
3.gvozdja iznad 2% C
*Tehnicko zeljezo je proizvedeno u industriji,ima do 0,012% C i
0,12% primjesa.Meko je i plastican je material sa meh. osobinama
slicnim bakru.Nj . proizvodnja je skupa.Otporan je prema koroziji i
dobro provodi elektricnu E.
*Gvozdja su legure zeljeza sa vise od 2% C.Postoji bijelo i sivo
gvozdje.Kod bijelog je C u obliku kabida Fe3-cementita a u sivom
glavnina C se pojavljuje kao grafit

13

-Mehanicke osobine gvozdja su slabije od meh. osobina celika

-Gvozdja se mogu oblikovati samo livenjem i rezanjem,nisu
pogodna za plasticnu deformaciju
-Gvozdja imaju nizu tacku topljenja i nize troskove proizvodnje
-Razlika izmedju celika i gvozdja: u sadrzaju C,nacinu kristalizacije
i u tehnoloskim i mehanickim osobinama
*Celici : legiranjem se mijenjaju nj. osobine,zatezna cvrstoca od
200 do 3000 N po mm kvadrtnom, tvrdoca od 50-1200HB,
specificni elektricni otpor 0-12,5 ommetra po mm
kvadratnom,jednostavna proizvodnja,moze se dobro oblikovati
(livenje,kovanje,zavarivanje..), odg. legirajucim dodacima celik
moze postici dobru korozonu i hemijsku postojanost i otpornost na
visokim T

Fe rude mogu biti

oksidne:

1.magnetit Fe3O4 (47-73% Fe)

2.hematit Fe2O3 (30-60% Fe)
3.limonit Fe2O3*H2O (20-55% Fe)

karbonatne: siderit Fe3CO3 (30-40%Fe)

sulfidne: perit FeS (40%Fe)

*Bijelo gvozdje nastaje u visokoj peci ako u ulosku ima vise

Mn.Ugljenik je u bijelom gvozdju hemijski vezan,prelom mu je
sjajno srebrne boje.Bijelo gvozdje se uglavnom preradjuje u
celik,manji dio u temper liv.

14

*Sivo gvozdje nastaje ako se u zasipu nalazi vise Si.Kod sivog

gvozdja jedan dio ugljenika kristalizira kao grafit,koji prelomu
sivog gvozdja daje karakteristicnu sivu boju.
*Sirovi celik se moze proizvoditi na 2 nacina: pretapanjem starog
gvozdja ili rafinacijom bijelog sirovog gvozdja
*Peci : Besemerova,Tomasova,LD-konvertor,Elektrolucna,
*Od svih legura zeljeza najznacajniji u industriji je celik
*Osim C u legurama se nalaze jos : Si,Mn,P i S tzv. prateci
elementi u celiku i gvozdju
*Celiku se dodaju jos i : Ni,Cr,V,Si,Mn,W da bi se poboljsale nj.
osobine
*PREMA NACINU PROIZVODNJE CELICI MOGU BITI : (SimensMartinovi,Tomasov i Besemerov celik,L-D,Elektro celik i td.)
*PREMA LEGIRAJUCIM ELEMENTIMA U CELIKU:
1.Ugljenicni celici sa niskim,visokim i srednjim procentom C,KromNikl celici,Cr-Mo celici,Mangan celici
2.Nelegirani (niskolegirani i visokolegirani)
*PREMA TRETMANU KOD PROIZVODNJE I PRERADE
(komercijalni,kvalitetni i plementi)
*PODJELA CEIKS PREMA UPOTREBI:
1.Konstrukcioni celici
2.Alatni celici
-tacna granica izmedju alatnih i konstrukcionih ne postoji
*Konstrukcioni su oni koji se koriste za izradu celicnih konstrukcija
i masinskih dijelova u metalopreradjivackoj ind.,gradnji kotlova

15

*Alatni celici od njih se izradjuju alati za obradu konstrukcionih

celika ili bilo kojeg drugog materijala.Postoji mogucnost koristenja
alatnih kao konstrukcionih i obrnuto.
STRUKTURA CELIKA I GVOZDJA U RAVNOTEZNOM STANJU
-Struktura celika u ravnoteznom stanju odredjuje se na osnovu
ravnoteznog dijagrama Fe-C legura,sto znaci da strukturu celika
odredjuje sadrzaj ugljenika u celiku
-Osnovna komponenta u legurama zeljezo-ugljenik je zeljezo koje
na sobnoj T ima vrlo nisku rastvorljivost C,to je tehnicko
zeljezo.Kristalna struktura tehnickog zeljeza je ferit,to je alfa
zeljezo sa prostorno centriranom kubnom resetkom.Ono rastvara
svega 0,006% C -> poetna tacka na dijagramu,tacka Q
-Maksimalna rastvorljivost C u alfa resetci je 0,025% (tacka P)
**Ako legura zeljeza sadrzi iznad 0,025%C tada se visak ugljenika
javlja u vidu tercijalnog cementita.Taj cementit je u strukturi
legure prvenstveno izlucen na granicama feritnih kristalita
**Ako zejezo na sobnoj temperaturi sadrzi vise od 0,006%-najvise
0,025%C utoliko ce kristalna struktura te legure sadrzavati vise
cementita a manje ferita
**Ako Fe-C legure sadrze vise od 0,025%C tada s u strkturi
pojavljuje perlit
*Perlit je smjesa kristala ferita i cementita koji su kristalizirali u
vidu lamela.Sadrzaj perlita u strukturi ugljenicnih celika na sobnoj
T raste sa povecanjem kolicine C iznad 0,02%. Perlit sadrzi 0,8%C

16

jer nastaje iz austenite koji sadrzi 0,8%C.Perlit se pojavljuje u svim

uglj.celicima sa sadrzajem od 0,025-2%C
**Ako celik sadrzi 0,8%C onda je to eutektoidni celik i nj. kristalna
struktura je samo perlit
**Podeutektoidni celici sadrze od 0.02-0,8%C , imaju kristalnu
strukturu koja se sastoji iz perlita i ferita,U podeutektoidne celike
spadaju i oni koji sadrze svega do 0,006%C ,ali se nj. struktura
sastoji samo iz ferita,dok celici sa ugljenikom od 0,02%C imaju
strukturu ferita i cementita
**Nadeutektoidni celici sadrze vise od 0,8 do 2% C ,imaju
strukturu perlit+cementit
*Perlit se nalazi u strukturi svih celika na sobnoj T kod normalnog
hladjenja,izuzev onih sa manje od 0,025%C. Celik sa 0,8%C ima
cistu perlitnu strukturu,100% perlita.
**U celicima od 0,8-2%C sa povecanjem sadrzaja C smanjuje se
kolicina perlita,a povecava kolicina cementita
*Sve navedene strukture celika nastale su iz austenita na sobnoj
temperaturi pri hladjenju celika ispod nj. kriticne T. Prelaz
strukture celika iz austenita u nove strukture posljedica su
promjene rastvorljivosti C u austenitu pri hladjenju celika.
-Podeutektoidni celici: rastvorljivost C u austenitu -> sa padom T
raste sadrzaj C ;
-Nadeutektoidni -> obrnuto;

17

*Jasno je ako je kod podeutektoidnih i nadeutektoidnih celika

procenat C blizi 0,8% celik imati perlitnu strukturu
**Kod podeutektoidnih celika kristalizacija ferita preobrazajem
austenita dogadja se prvenstveno na granicama kristala austenite
ali i unutar kristala
**Kod nadeutekt. celika kod preobrazaja austenita pri nj. hladjenju
kristalizacija sekundarnog cementita po pravilu se dogadja na
granicama austenitnih kristala

KRISTALIZACIJA TECNOG CELIKA

*Cisto zeljezo kristalizira (ocvrscava) na temperaturi 1539 stepeni
C
*Kod primarne kristalizacije celika koji sadrze od 0,5%C prvi se
stvaraju kristali delta ferita
*Kod Fe-C legura sa vecim sadrzajem od 0,5% C stvaraju se
kristali gama zeljeza,austenut
*Kristali delta ferita na T= 1490 step.C prelaze u austenit
(peritekticka reakcija)
*Ako celik ima manje od 0,1%C onda do prelaza delta u gama
zeljezo dolai na temperaturnom intervalu koji je na dijaramu
ogranicen linijom H-N i J-N

18

*Svi celici ispod linije N-J-E imaju austenitnu strukturu koja ostaje
nepromijenjena do T koje odgovaraju liniji G-S-E u Fe-Fe3C
dijagramu.Na toj T pocinje prekristalizacija austenita.Kod celika
koji sadrze do 0,8 % C prekristalizacijom nastaje ferit.Kod celika
sa 0,8-2% C nastaje cementit
STRUKTURA GVOZDJA:
-Bijela i siva gvozdja
-Bijela gvozdja imaju ferit i cementit na sobnoj T,kao i
celici,medjutim cementitna faza kod gvozdja ima drugaciji
strukturni karakter.Kod podeutektickih gvozdja (2-4,3%C)
cementit je formiran u procesu eutekticke reakcije,pri kojoj
nastaje strukturni sastojak ledeburit,koji sadrzi 4,3%C .Sadrzaj
ledeburita u strukturi cini bijelo gvozdje krtim,sto ga je
vise,struktura je krtija.
-Struktura podeutektickih gvozdja na sobnoj T je perlit-sekundarni
cementit-ledeburit
-Eutekticko bijelo gvozdje sa 4,3%C ima kristalnu strukturu koja se
sastoji samo iz ledeburita.Na sobnoj T ledeburit je sitnozrnasta
struktura perlita i cementita
-Na sobnoj T struktura nadeutektickog gvozdja sastoji se iz
ledeburita i cementita i to primarnog i sekundarnog

19

-Karakteristicno je da sva bijela gvozdja sadrze strukturni sastojak

ledeburit,kojog u svojoj strukturi ne sadrze celici.Pored ledeburita
sadrze i vece kolicine cementita (zbog velikog sadrzaja C)
-Cemetit ima na prelomu metalni bljesak od kojeg i potice naziv
bijelo gvozdje.Cementit je vrlo krt,sto cini ovo gvozdje krtim
zbog toga se bijelo gvozdje tesko ili nikako ne moze preradjivati
plasticnom deformacijom i gotovo se iskljucivo oblikuje livenjem
-Siva gvozdja se razlikuju od bijelog,u nj. strukturi se pojavljuje
grafit u vidu ukljucaka u strukturi metalne osnove.Metalna osnova
moze imati razlicitu strukturu u zavisnosti od sastava gvozdja i
uslova hladjenja.Struktura metalne osnove moze biti:
feritna,feritno-perlitna i perlitna
-Grafit u sivom gvozdju daje prelomu siv izgled i od toga potice
naziv sivo gvozdje
-Grafit u sivom gvozdju moze nastati kristalizacijom iz rastopa,to
je primarni grafit u obliku velikih debelih ukljucaka; eutektickom
reakciom u sastavu grafitnog eutektikuma u vidu sitnih lamela;
raspadom austenita kao sekundarni grafit i eutektoidnim
raspadom u sklopu grafitnog eutektoida
-Normalno je da se u gvozdjima pojavljuje primarni i eventualno
eutekticki grafit dok se ostale vrste pojavljuju vrlo rijetko,gotovo
nikako
-Grafit u gvozdjima moze nastati i raspadom cementita ,to se
dogadja pri zagrijavanju na vrlo visokim T,kod temperovanja

20

KRISTALIZACIJA SIVOG GVOZDJA

-Stabilni ravnotezni dijagram Fe-C koji odgovara kristalizaciji
grafita prikazuje se uvijek skupa sa metastabilnim dijagramom FeFe3C i to isprekidanim linijama
-Kod kristalizacije po stabilnom ravnoteznom dijagramu Fe-C
umjesto cementita kristalizira grafit,prema tome,tamo u
(metastabilnom)Fe-Fe3C dijagramu gdje se pojavljuje primarni
cementit u stabilnom se pojavljuje spuzvasti primarni
grafit;sekundarni cementit zamjenjuje sekudarni grafit;ledeburit
grafitni eutektikum a perlit grafitni eutektoid
-Do kristalizacije po stabilnom ravnoteznom dijagramu moze doci
samo kod vrlo polakog hladjenja i legiranjem sa grafitotvornim
elementima
- U industriji kristalizacija gvozdja obicno tece kombinovano po
stabilnom i metastab. dijagramu
-Po stab. dijagramu gvozdja kristaliziraju samo u temperaturnom
podrucju do nesto ispod eutekticke reakcije,da bi zatim kod nizih T
preobrazaji tekli po metastabilnom Fe-Fe3C dijagramu
-U ind. u uslovima hladjenja gvozdja ce kristalizirati nesto ispod
eutekt. T kao austenite i grafitni eutektikum,a kod daljeg hladjenja
ce se iz austenita stvarati sekundarni cementit,dok ce na
eutektoidnoj T preostali austenit preci u perlit;Posljedica takvog
kombinovanja jesu kristalne strukture sivog gvozdja u ind. koje se

21

sastoje iz grafitnih lamella u metalnoj osnovi koje sacinjava perlit

(perlitni lv) ili perlit i cementit ili perlit i ferit
-Struktura metalne osnove kao i kolicina C izlucenog kao grafit
zavisi od brzine hladjenja i legirajucih elemenata u gvozdju
PREOBRAZAJ PRI ZAGRIJAVANJU CELIKA:
-Struktura svih celika na T nizim od 723 stepena C,prema Fe-Fe3C
dijagramu je smjesa 2 faze: ferita i cementita
-U eutektoidnom celiku,pri zagirijavanju dolazi do
preobrazaja,nastaje austenite
-Podeutektoidni celici,nakon eutektoidnog preobrazaja imaju
dvofaznu strukturu:ferit+austenit s promjenjljivom konc.
ugljenika.U toku porasta T dogadja se stalno preobrazaj ferita u
austenite
-U nadeutektoidnim celicima,nakon preobrazaja perlita u
austenit,porastom T dogadja se stalno rastvaranje cementita u
austenitu.Na liniji SE nadeutektoidni celici imaju jednofaznu
strukturu-austenit
-Austenit nastao preobrazajem perlita je sitnozrnasti
-U nekim celicima austenitna zrna rastu pri porastu
T.Dakle,sklonost ka rastu austenitnog kristalnog zrna pri povisenju
T je nasljedna zrnatost.Velicina tih zrna je standardizovana i
oznacena je brojevima

22

PREOBRAZAJ AUSTENITA PRI HLADJENJU-RASPAD AUSTENITA:

-Preobrazaj austenita nastaje na T nizim od temp. njihove
postojanosti,ispod linije GSE
-Pri sporom hladjenju celika nastaje na eutektoidnoj T preobrazaj
austenita u smjesu ferita i cementita (perlit).Pri tome se kristalna
resetka gama zeljeza transformise u krist.r alfa zeljeza,C se
izlucuje iz austenita stvarajuci kristale cementita
-Preobrazaj austenita u perlit je difuzioni proces i potrebno je
vrijeme za nj. razvoj
-Karakter tog preobrazaja zavisi od stepena podhladjenja,tj. od T
pri kojoj nastaje raspad
-Kao rezultat podhladjenja austenita nastaje transformacija i
difuzija C,pri cemu nastaje smjesa 2 faza:ferita i cementita sa
razlicitom disperznoscu cementita.Pri visokim stepenima
podhladjenja nastla smjesa ferit+cementit ima visoku disperznost
kristala,dok pri vrlo visokom stepenu podhladjenja toliko su
disperzni da ih je tesko razlikovati pri normalnim povecanjima
mikroskopa
IZOTERMICKI PREOBRAZAJ AUSTENITA:
-Najpotpuniju predstavu o nastalim strukturama,preobrazajem
austenita u zavisnosti od stepena podhladjenja (T i vremena),daje

23

dijagram izotermickog preobrazaja austenita tj. preobrazaja koji

se dogadja pri stalnoj T i vremenu
-Preobrazaj austenita pocinje nakon isteka inkubacionog
perioda,tj. vremena koje odg. tacci presjeka temperaturne linije sa
krivuljom pocetka preobrazaja austenita
-Hladjenjem celika pri malom stepenu podhladjenja autenita,kao
rezultat nj. transformacije nastaje grubozrnasti perlit,tj. smjesa
kruozrnastih kistala ferita i cementita
-Pri vecem stepenu podhladjenja,tj. pri hladjenju celika npr, na
650 stepeni C nastaje jos veca disperzija (fino zrnasta) smjesa
ferita i cementita koja se naziva sorbit
-Pri jos vecem stepenu podhlajenja npr. u sonom kupatilu na T =
550 step.C ,kao rezultat preobazaja austenita nastace vrlo
disperzna feritno-cementitna smjesa koja se u literature naziva
trustit
-Perjasti odnosno iglicasti beinit nastaje u zavisnosti od brzine
hladjenja (stepena podhladjenja)
-Difuzioni procesi zavise od T i sporiji su pri nizim T
-Prezasiceni cvrsti rastvor C u alfa resetci,takva struktura naziva
se martenzit

24

-Maksimalna rastvorlj. C u alfa resetci je 0,025%,dok rastv. C u

martenzitu,dakle u gama krist. res. je uvijek znatno vise od
0,025%
-Treba naglasiti da preobrazaj austenita u martenzit ne ide nikada
do kraja,uvijek ostaje dio nepreobrazenog austenita,tzv. zaostali
austenite
-Karakteristicno je da preobrazaj austenita prati promjena
volumena celika.Austenit ima najmanji,a martenzit najveci
volumen

PREOBRAZAJ AUSTENITA PRI KONTINUIRANOM HLADJENJU:

-Termicka obrada celika se ne vrsi izotermicki,vec pri
kontin.hladjenju
-Potpuo se raspada austenite u smjesu ferit+cementit,vec se
jedan dio austenita podhladjuje do T martenzitne tacke (tacka M
na dijagramu) i nastaje struktura trustit+martenzit ili
beinit+martenzit
-Pri velikoj brzini hadjenja austenite se ne preobrazava u smjesu
ferit+cementit,vec u martenzit
-Kriticna brzina hladjenja je krivulja pocetka preobrazaja austenita
u podrucju najmanje postojanosti austenita i predstavlja
minimalnu brzinu hladjenja pri kojoj nastaje martenzit

25

-Pri hladjenju celika brzinama vecim od kriticne brzine hladjenja

martenzit uvijek nastaje pri jednoj istoj T (horizontalna linija M u
dijagramu)

KONSTRUKCIONI I ALATNI CELICI:

*Ugljenicni konstrukcioni celici
-To su celici bez legirajucih hemijskih elemenata.Medjusobno se
razlikuju po sadrzaju C
-U ind. se ugl. upotrebljavaju celici sa sadrzajem od 0,03-1,5%C
-Celici sa sadrzajem 0,7%C koriste se kao konstrukcioni,a oni sa
vecim sadrzajem C kao alatni
*Ugljenicni celici nisu ciste dvokomponentne legure zeljeza i
ugljenika,oni sadrze Si,mangan,fosfor,sumpor,ali u malim
kolicinama,da ne uticu znatno na osobine celika.Sa povecanjem
sadrzaja C povecava se tvrdoca,cvrstoca,smanjuje plasticnost
*Razlika izmedju obicnih,kvalitetnih i plemenitih ugljenicnih celika
je u razlicitom rezimu metalurskeproizvodnje i maksimalno
dozvoljenom sadrzaju P i S u tim celicima.Kvalitetni i plemeniti
celici se proizvode sa pripremljenim uloskom,imaju jednolicniju
strukturu,bolje fizicke i meh. i metalografske osobine
-Neumireni ugljenicni celici nemaju lunkere,imaju jake plinske
mjehurove,cisti povrsinski sloj Fe i jace segregacije u sredini bloka

26

i upotreb. se npr. za izradu limova i predmete koji se npr. zavaruju

na P
-Kod umirenih segregacija ravnomjerno rasporedjena,nema
plinskih mjehurova,ali ima lunkera
*Fizicke osobine ugljenicnih celika:
-gustoca opada sa porastom postotka C
-specificna toplota linearno raste sa povecanjem sadrzaja C
-toplotna provodljivost opada sa porastom C
-zilavost se smanjuje sa porastom C
GRUPE UGLJENICNIH KONSTRUKCIONIH CELIKA:

*Ugljenicni konstrukcioni celici obicni,sa garantovanim hem.

sastavom (JUS):
-upotreb. se za kovanje,valjanje
-isporucuju se kao ingot ii brame,otkivci ili valjani polufabrikati
-hem. sastav standardizovan,garantuje isporucilac
*Celici za armiranje betonskih konstrukcija:
-Betonski celici,okrugli profile od 5-40mm

27

-celik za armiranje sa velikom cvrstocom se koristi u

gradjevinarstvu,proizvodi ga zeljezara Zenica
-ISTEG i TOR celici su vrste cvrsti is a njima se 20% ustedi na
armaturi
*Celici za kolosjecni pribor
*Celici za tanke limove i trake:
-Debljina do 3mm
-pored oznake JUS imaju i oznaku za povrsinu P1,P2
*Celici za zeljeznicke sine
*Celici za lance,zakovice
*Celici za kotlogradnju

*Celici za cementaciju
-Poslije kaljenja iz takvih celika se dob. proizvodi sa vrlo tvrdom
povrsinom,mekim i zilavim jezgrom
-Sadrze malo ugljenika,sto je vise C,povecava se cvrstoca ali
opada zilavost jezgra celika
-Mogu biti nelegirani i legirani

28

.
*Legirani konstrukcioni celici
-smanjena kriticna brzina hladjenja pri kaljenju
-povecana prokaljivost
-poboljsane meh. osobine..
-Obican celik ima los odnos cvrstoce i zilavosti.Legiran celik ima
istovremeno veliku cvrstocu i dobru ziavost.Takodje ima
prokaljivost,otpornost na koroziju,vatrootpornost..
**Legirajuci elementi se dijele na:
1.alfagene mangan(Mn),nikl(Ni),kobalt(Co)
2.gamagene
silicijum(Si),aluminijum(Al),fosfor(P),hrom(Cr),molibden(Mo),volfra
m(W)

*AUSTENITNI CELICI:
-Ne mogu se kaliti
-imaju malu granicu razvlacenja,malu cvrstocu,veliku
zilavost,paramagneticni su.mogu se obradjivati plasticnom
deformaciom u hladnom i toplom stanju

29

-zadrzavaju mehanicke osobine i otpor deformaciji i kod povisenih

T
-lose provode toplotu
*FERITNI CELICI:
-Ne mogu se kaliti
-otezana deform. u hladnom stanju
-tesko se obradjuju rezanjem
-pri zagrijavanju se povecaa kristalno zrno
-niske T rekristalizacije
*MARTENZITNI CELICI:
-Imaju veliku cvrstocu i tvrdocu
-sadrzaj legirajucih elem. mora biti veoma visok da bi imali
feritnu,martenzitnu ili austenitnu strukturu.
CELICI ZA CEMENTACIJU I POBOLJSANJE
-Legirani celici za cementaciju sa niskim procentualim sadrzajem
C (0,25%) sadrze do 6%legirajucih elemenata Cr,Ni,Mn
-Leg.celik za poboljsanje,sadrzaj C (0,025%-0,6%) i leg. elemenata
do 8%.Ti celici se legiraju sa elementima koji povecavaju
ravnomjernost mehanickih osobina,dobar odnos cvrstoce i
zilavostipr. sa Cr,Mo,Ni,V
po JUS:

30

*Celik legiran sa hromom

-za vretena,osovine klipa
-dodatak Cr smanjuje kriticnu brzinu hladjenja kod kaljenja
*Celici legirani sa hromom i manganom
-za male i srednje zupcanike,osovine i vratila mjenjackih kutija
-mangan djeluje kao krom,oni imaju vecu zateznu cvrstocu,bolju
prokaljivost
-komadi imaju veliku tvrdocu P,zateznu cvrstocu i zilavost jegra
*Celici legirani sa hromom i molibdenom
-za masinske dijelove
-jezgro i sama cementirana kora mora pokazati odredjenu zilavost
*Celici legirani sa hromom i niklom
- upotr. se za masinske dijelove najvisih kvalitetnih zahtjevakoji su
optereceni naizmjen.udarnim opterecenjima in a habanje
-zupcanici i osovine manjih dimenzija

*Celici legirani sa Mn
-Mangan povecava zateznu cvrstocu,granicu razvlacenja
-za dijelove koji trebaju biti vece cvrstoce

31

*C.L. sa manganom i silicijem

-otporniji na habanje,imaju veliku zateznu cvrstocu i otporni sun a
habanje
*C.L sa manganom i vanadijem
-Mn povecava kristalno zrno,V smanjuje
-celici velike cvrstoce
-celici sa Mn su osjetljivi na pregrijavanje
*C.L sa hromom
-za srednje i velike masinske dijelove vece cvrstoce
-dodatak hroma 1% povecava prokaljivost i zilavost celika
PRESKOCENO: CELICI LEGIRANI SA: hromom i
molibdenom;h.m. i vanadijumom;h.niklom i vanadij.;za
zakovice i lance;za automate;za opruge;
*Celici za nitriranje:
-nitridi su jako tvrdi;mogu nastati leg.elem. pr.(Cr,N ili AlCN) ili
zeljezom Fe2N
-svaki celik se moze nitrirati,ali do odredjene tvrdoce povrsiskog
sloja

*Specijalni visokolegirani konstrukcioni celici:

32

-spadaju celici sa visokim sadzajem leg.elemenata

-to su;nehrdajuci celici,vatrootporni,sa specijalnim fizickim
osobinama,otporni na habanje,i celici za nuklearna energetska
postrojenja
*Nehrdjajuci celici:
-otporni prema aktivnim koroz. elem. : voda,vazduh,kiseline
-razlikujemo:feritne,austenitne,martenzitno-austenitne,marten.feritne
-dodavanjem hroma u tim celicima se gubi otpornost prema
koroziji
1.feritni celici:
-imaju malu cvrstocu,slabo su plasticini,slabo provode
toplotu,dobro su zavarljivi ali se moraju poslije odzariti da bi se
otklonila krtost sava
-sto je vise C,cvrsci sui tvrdji
2.austenitni nehrdjajuci celici
-otporniji su prema koroziji
-nemagneticni,neprokaljivi,dobro su zavarljivi,vrlo su plasticni
-koriste se za izradu posuda za prehrambenu i hem. ind.
*Vatrootporni celici:
-razlikujemo one za upotrebu na T do 550 step i one na 1200 step.

33

-na visokim T upotreb. se visokolegirani celici sa sadrzajem Cr i Ni

do 30%
-postoje i superlegure na bazi nikla i kobalta
*Magnetno meki celici :
-Lako se namagnetisu,ali gube magnetizam poslije djelovanja
magnetnog polja
-to su celici jezgra elektromagneta
1.celici za trajne magnete
- tvrdi magnetni materijali
-sa razlicitim postotkom C (vise ili manje)
legirani sa: Co,W,Ni,Mo
2.legure sa visokim elektricnim otporom

34