PAPIR, KARTON I LJEPENKA

Zahvaljujui niskim cijenama i dobrim svojstvima papir, karton i ljepenka danas

su najvaniji ambalani materijali. Potronja papira, kartona i ljepenke u
naturalnim ili vrijednosnim pokazateljima je najvea i kree se u svjetskim
razmjerama oko 50 %.
Njihova potronja za proizvodnju ambalae i dalje raste, ali je trend tog porasta
neto manji od trenda porasta proizvodnje ambalae. Zato dio papira, kartona i
ljepenke u ukupnoj potronji ambalanih materijala postupno opada, ali je taj
pad vrlo blag, tako da e ovi ambalani materijali i dalje zadrati svoje mjesto
na podruju proizvodnje ambalae.
Papir i karton su dvodimenzionalne tvorevine nastale ukrtanjem, preplitanjem i
meusobnim povezivanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. Meusobno
se razlikuju samo po debljini, odnosno po gramaturi.
Granica izmeu papira i kartona ne postoji. Obino se papirom smatra proizvod
s gramaturom (masa 1 m2 papira ili kartona) do 150 g/m2, a proizvod ija je
gramatura vea od 150 g/m2 je karton. Neki autori, smatraju papirom sve
proizvode s gramaturom do 250 g/m2, a drugi s gramaturom od 150 do 250
g/m2 posebno kao polukarton. Mogu se nai i razgranienja izmeu papira i
kartona na temelju debljine, pa se papirom smatraju svi oni proizvodi ija je
deljina manja od 0,3 mm.
Ljepenka je debeli karton koji se ne moe savijati. To je vieslojni karton iji su
slojevi iste kvalitete. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slau jedan
preko drugog, preaju i sue. Zbog velike debljine i naknadnog preanja
ljepenka ima vrlo dobra mehanika svojstva.
Kao to nije jedinstveno odreena granica izmeu papira i kartona, tako isto
nema jedinstvene granice izmeu kartona i ljepenke. Neki smatraju ljepenkom
sve kartone ija je gramatura vea od 450 g/m2, a drugi opet proizvode s
gramaturom iznad 600 g/m2.
Ljepenka se obino, isporuuje u obliku ploa dimenzija 70 cm x 100 cm, a
oznaava se brojem takvih ploa u 35 kg. Tako npr. ljepenka sa 100 ploa
dimenzija 70 cm x 100 cm tj. 35 kg nosi oznaku 100, a gramatura joj je 500
g/m2.
Ako se vie slojeva papira, od kojih su neki valoviti, a drogi ravni, meusobno
slijepe, proizvod se zove valovita ljepenka. Valovita ljepenka se proizvodi s
jednim, dva i tri valovita sloja i odgovarajuim brojem ravnih slojeva.
Nigdje ne postoji zajedniki termin za karton, papir i ljepenke.
Budui da je takav termin potreban, upotrebljava se ponekad termin papir i u
jednom irem znaenju, znaenju zajednikog naziva za papir, karton i ljepenke.
VRSTA PAPIRA I KARTONA

Suvremena industrija papira proizvodi vrlo mnogo vrsta papira i kartona koji se
meusobno razlikuju prema upotrijebljenim sirovinama, gramaturi, namjeni i
prema doradi.
Nije mogue obraditi sve te brojne vrste papira i kartone koje suvremena
industrija proizvodi.
Pa je sasvim dovoljno navesti osnovne grupe proizvoda i malo detaljnije obraditi
samo one vrste papira i kartone koje su interesantni za pakiranje i ambalau.
PAPIRI OD KRPA
Ova se vrsta papira proizvodi od najkvalitetnijih sortiranih tekstilnih otpadaka
uz eventualni dodatak manje koliine bijeljene sulfitne celuloze.
Papiri od krpa se s pravomom smatraju najkvalitetnijima. U ovu se skupinu
papira ubrajaju cigaretni papir, biblijski papir, papir za novanice i dokumente,
papir za slijepako pismo i dr. najkvalitetnije vrste papira.
Papiri od krpa, po pravilu, nemaju vee znaenje za prodzvodnju ambalae i
pakiranje.
BEZDRVNI PAPIRI I KARTONI
Bezdrvni papiri i kartoni ne sadre drvenjae i poluceluloze. Proizvode se od
celuloze uz eventualni dodatak otpadnog tekstila. Ti se proizvodi ubrajaju u
najkvalitetnije proizvode industrije papira.
Za proizvodnju bezdrvnih papira moe se upotrijebiti sulfitna i sultatna celuloza.
Od sulfitne celuloze proizvode se uglavnom one vrste proizvoda za koje su boja
i svojstva povrine vaniji od vrstoe i ilavosti. Sulfatna celuloza upotrebljava
se za proizvodnju onih proizvoda za koje je vana vrstoa na kidanje i druga
mehanika svojstva, kao to su omotni papir i kartoni. Ako je i za ove proizvode
vana i boja, upotrebljava se bijeljena sulfatna celuloza.
U skupinu bezdrvnih papira ubrajaju se potanski papir, papir za umjetniku
tampu, papir za crtanje, filter-papir, foto-papir i mnogi drugi.
Koncept-papir i kancelarijski papir neto su loije vrste bezdrvnog papira.
Zbog visoke cijene celuloze bezdrvni se kartoni uglavnom ne proizvode, izuzevi
neke kartone specijalne namjene. Meutim, kod vieslojnih kartona, tzv.
dupleks i tripleks kartona, vrlo su esto jedan ili oba povrinska sloja
napravljena od iste celuloze.
Za proizvodnju ambalae od svih spomenutih bezdrvnih papira najvaniji su
natron-papir, kromo-papir, pergament i pergamin-papir, svileni papir, votani i
nabrani papir.
Natron papir

Natron-papir se proizvodi od nebijeljene sulfatne crnogorine celuloze. Ova

celuloza ima duga vlakna, pa zato natron-papir ima veliku vrstou na kidanje i
probijanje i vrlo je ilav. Od nebijeljene celuloze dobiva se papir smee boje koji
se upotrebljava za izradu vieslojnih papirnih transportnih vrea, tzv. natronvrea.
Zbog svojih dobrih mehanikih svojstava upotrebljava se i za proizvodnju
valovite ljepenke, i to za njezine ravne slojeve, za izolaciju elektrinih vodova i
za proizvodnju uzica manje vrstoe. Jedna strana mu je obino strojno glatka,
to omoguuje grafiku obradu, a druga nije, pa se moe dobro lijepiti.
Ako papir mora imati i bijelu boju, unato dobrim mehanikim svojstvima, onda
se za proizvodnju natron-papira upotrebljava bijeljena sulfatna crnogorina
celuloza.
Ovakav se papir esto upotrebljava kao povrinski sloj valovite ljepenke od koje
se proizvodi prodajna ambalaa, a upotrebljava se i za izradu omota i vreica.
Natron-papir se proizvodi u gramaturi od 10 do 150 g/m2. Osim papira proizvodi
se i karton do gramature od 400 g/m2.
Kromo-papir
Kromo-papir (chroma-boja) vrlo je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim
pigmentima i naknadno satiniran. Satiniranje je poseban postupak glaanja
papira.
Sirovi papir koji slui za izradu kromo-papira proizvodi se obino iz bijeljene
sulfitne celuloze uz eventualni dodatak manje koliine bijele drvenjae.
Oslojena i satinirana moe biti samo jedna ili obje strane.
Zbog vrlo kvalitetne povrine ovaj je papir pogodan i za najkvalitetniji tisak.
Kromo-nadomjestak
Kromo-karton je, zbog upotrebe skupih sirovina, vrlo skup. Zato se on rijetko
proizvodi i
upotrebljava. Umjesto kromo-kartona proizvodi se kromonadomjestak, koji se po kvaliteti svoje povrine ne razlikuje od kromo-kartona,
ali je od njega znatno jeftiniji.
Kromo-nadomjestak je vieslojni karton u kojeg je lice nainjeno od bijeljene
sulfitne celuloze, a ostali slojevi od loijih i jeftinijih sirovina. Lice kromonadomjestka je obino izrazito bijele boje oslojeno mineralnim premazom i
satinirano, kao i u kromo-papira, a to je pogodno i za najkvalitetniji viebojni
tisak. Osim toga lice ima i neka vrlo dobra tehnoloka svojstva, tj. ono se vrlo
dobro brazda i zbija.
Kako je povrinski sloj na licu kromo-nadomjeska, zbog visoke kvalitete
upotrijebljenih sirovina, skup, nastoji se njegova debljina smanjiti. Tada se boja
srednjeg sloja probija kroz povrinski sloj. Zato se ispod tankoga povrinskog

sloja ugrauje jedan jeftin, neproziran meusloj svijetle boje, napravljen od

bijele drvenjae.
Srednji sloj je najdeblji i o njemu najvie ovise cijena i mehanika svojstva
kartona. Izrauje se obino od staroga natronskog papira, pa se tako upotrebom
jeftine sirovine dobiva vrlo vrijedan proizvod.
Donji sloj kartona izrauje se obino od drvenjae uz dodatak malo celuloze.
Nalije kartona moe biti strojno glatko, ali ne mora.
Kao i svaki vieslojni materijal napravljen od slojeva razliitih svojstava, kromonadomjestak moe biti osjetljiv na vee promjene klimatskih uvjeta.
Doputeno je stanovito skupljanje ili produenje kartona, ali se on ne smije
promjenom klimatskih uvjeta nabirati ili izvijati.
Zbog mnogih dobrih svojstava i relativno niske cijene kromo-nadomjestak se
mnogo upotrebljava za izradu sloivih kutija koje se upotrebljavaju kao prodajna
ambalaa. Na tom podruju on je praktino potpuno potisnuo druge vrste
kartona.
Pergament i pergamin-papir
Pergament i pergamin-papir su specijalne vrste papira koje su po mnogim
svojim svojstvima, a osobito po transparentnosti, dosta slini, ali se razlikuju po
nainu proizvodnje i po grai.
Pergament-papir dobiva se kemijskom preradom bezdrvnog papira koji ne
sadri punila i ljepila. Ovakav se papir provodi kroz 50%-tnu otopinu sulfatne
kiseline, pri emu celulozna vlakna nabubre i dobiju amiloidni karakter.
Zahvaljujui toj promjeni, papir gubi svoju prvobitnu vlaknatu strukturu i postaje
kompaktan. Nakon kratkog djelovanja sulfatna kiselina se ispere vodom, a papir
se jo neutralizira amonijanom vodom i sui.
Umjesto sulfatne kiseline kao sredstvo za pergamentiranje moe se upotrijebiti
koncentrirana otopina cink-klorida, koji ima blae i sporije djelovanje.
Pergament-papir odlikuje se velikom vrstoom. Voda ga ne kvasi i ne
omekava ni u vruoj vodi. Ne proputa masnoe, a zrak i druge plinove slabije
proputa od ostalih vrsta papira. Proziran je.
Pergamin-papir je takoe bezdrvan papir. Proizvodi se od bijeljene sulfitne
celuloze bez upotrebe punila. Moe se proizvoditi i od nebijeljene celuloze.
Celuloza za proizvodnju pergamin-papira dugo se melje, pa se tako celulozna
vlakna skrate i dobro defibriraju.
Od ovako pripremljene celuloze dobiva se papir staklastog izgleda i dobro
zatvorene povrine, a ta mu se svojstva jo poboljavaju naknadnim
satiniranjem.

Nesatinirani se pergamin-papir takoer pojavljuje na tritu pod imenom

pergamin-nadomjestak. On ima neto neravniju povrinu od pergamin-papira. a
manje je proziran.
Pergamin-papir je vrlo proziran, slabo proputa masnoe, a u poredbi s ostalim
vrstama papira slabije proputa plinove. On ima vlaknastu strukturu papira i
nije tako otporan prema vodi kao pergament-papir.
Pergmin-papir upotrebljava se za pakovanje masnih prehrambenih proizvoda
(maslac, margarin, sir, mlijeko u prahu) i za pakovanje higroskopinih roba.
Pogodan je za sve tehnike tiska.
Nabrani papir
Nabrani papir (krep-papir) je popreno, nepravilno nabran papir koji se
upotrebljava za dekorativne svrhe, a upotrebljava se i za pakovanje. Na
podruju pakiranja moe posluiti za jastuenje robe, jer je zahvaljujui svojim
naboroma, u stanju produiti put koenja robe i nataj naim ublaiti djelovanje
dinamikih sila. Upotrebljava se kao jeftin materijal za jastuenje samo za
laganu i osjetljivu robu.
Za proizvodnju nabranog papira upotrebljavaju se razne vrste uglavnom
bezdrvnog papira. Obino je to vrlo rastresit i porozan papir, proizveden od
malo mljevene celuloze. Za nabiranje se upotrebljava poseban stroj koji moe
biti u sastavu stroja za proizvodnju papira, ali moe biti od njega i odvojen.
U stroj ulazi mokra papima traka na kojoj poseban strojni ureaj pravi sitne,
nepravilne nabore iji je smjer okomit na duinu trake. Ovako se nabrana traka
zatim sui prelazei preko ugrijanog valjka. Nabrani se papiri proizvode u
raznim bojama, ali najee u bijeloj boji.
Svileni papir
Svileni papir je skupni naziv za vrlo razliite papire, kako po svojstvima, tako i
po namjeni, ali su to uvijek vrlo tanki papiri ija je gramatura nia od 25 g/m2.
Po maloj gramaturi posebno se istie japanski svileni papir, ija gramatura
moe iznositi 6 do 8 g/m2.
Svileni se papir najveim dijelom upotrebljava kao omotni papir za zamatanje
boca za vino, plemenitog voa, cvijea, metalne robe i drugih roba. Svileni je
papir obino s jedne strane strojno gladak, a moe biti i satiniran.
Svileni se papiri mogu proizvoditi od celuloze uz dodatak drvenjae (svileni
papir za zamatanje boca), a moe biti i bezdrvni papir od sulfitne bijeljene
celuloze (svileni papir za zamatanje cvijea) i od sulfatne celuloze bijeljene ili
nebijeljene (svileni papir za zamatanje metalne i druge teke robe).
esto se proizvodi obojeni svileni papir, obino je obojen u svijetlim tonovima.
Votani papir

U grupu votanih papira ubrajaju se papiri oslojeni ili impregnirani parafinom ili
drugim vosku slinim tvarima, kao to su cerezin, montan-vosak, stearin, a
ponekad se upotrebljava i bitumen. Ovim se votanim tvarima moe dodati i
odreena koliina polietena.
Za oslojavanje se obino upotrebljavaju bezdrvni papiri od bijeljene sulfitne
celuloze ili eventualno od smjese bijeljene sulfitne i sulfatne celuIoze. Prema
nainu nanoenja i rasporedu mase za votenje po presjeku papira razlikuju se
dva tipa votanih papira: impregnirani i oslojeni votani papiri.
Kod impregniranih votanih papira masa je za votenje manje-vie jednolino
rasporeena po itavom presjeku papira, tako da se od ukupno utroene mase
za votenje na povrini papira zadrava samo manji dio. Ovakvi votani papiri
ne proputaju vodu.
U oslojenih votanih papira, gotovo sva masa za votenje se nalazi na povrini
papira, a samo jedan njezin dio eventualno prodire u njegovu unutranjost.
Oslojeni papiri mogu imati votani sloj samo s jedne ili s obje strane. Oni se ne
kvase, tj. odbijaju vodu i obino vrlo malo proputaju vodenu paru.
Neki voskovi daju vrlo vrst sloj na oslojenom votanom papiru se teko skida
trenjem, a neki opet daju oslojenom votanom papiru sposobnost
termozavarivanja. Votani papir oslojen smjesom parafina tena takoer se moe
spajati postupkom termozavarivanja.
Votani se papiri upotrebljavaju za pakovanje biskvita, bombona i mnogih
drugih roba. Pogodni su i za pakovanje namirnica koje se smrzavaju.
Upotrebljavaju se za proizvodnju raznih vreica, a slue i za proizvodnju
laminiranih ambalanih materijala.
PAPIRI I KARTONI OD DRVENJAE
Drvenjaa je jeftina sirovina, pa se zato esto upotrebljava za proizvodnju
papira i kartona. Osim drvenjae ovi papin i kartoni sadre uvijek i neto
celuloze koja im poveava vrstou.
Najvaniji papir od drvenjae je novinski papir ili roto-papir.
Loije vrste kartona takoer mogu sadravati mnogo drvenjae, a bolje vrste
imaju drvenjae samo u unutranjem sloju i s nalija.
Novinski papir
Novinski papir je najmasovniji proizvod industrije papira. U svjetskoj proizvodnji
papira i kartona novinski papir sudjeluje s 50%. Upotrebljava se prije svega za
tisak dnevnih listova i ostalih publikacija.

Zove se jo i roto-papir, jer se ove publikacije tiskaju rotacijskom tehnikom

tiska. Manji dio novinskog papira upotrebljava se kao ambalani materijal,
ponajprije kao materijal za zamatanje robe.
Novinski papir mora biti prije svega jeftin, dok su mu mehanika svojstva,
trajnost i izgled povrine, od drugorazrednog znaenja. ak ni izrazito bijela
boja mu niji prijeko potrebna. Zato se novinski papir proizvodi od najjeftinijih
sirovina koje omoguuju proizvodnju papira sa zadovoljavajuom bijelom bojom.
Za njegovu se proizvodnju upotrebljava 82 do 85 % bijele drvenjae uz dodatak
15 do 18 % nebijeljene celuloze koja poveava vrstou vlanog papira tijekom
proizvodnje. Obino se za njegovu proizvodnju upotrebljava sulfitna celuloza od
smreke, a moe se i jedan dio ove celuloze zamijeniti celulozom od breze. U
pulpi novinskog papira gotovo da i nema ljepila, a upotrebljavaju se i najjeftinija
punila.
Prema meunarodnom dogovoru novinski se papir proizvodi s gramaturom od
50 do 52 g/m2.
On je s obje strane strojno gladak, a satinira se vrlo rijetko.
Zbog visokog sadraja drvenjae novinski papir sadri mnogo lignina.
Lignin je, na svjetlu u prisutnosti zraka nepostojan i lako se oksidira, pa zato
pouti i postaje krhak.
Ta svojstva lignina prenose se i na papir, pa je zato novinski papir izrazito
nepostojan.
PAPIRI I KARTONI OD STAROG PAPIRA
Ovi se proizvodi proizvode obino od nesortiranoga starog papira uz dodatak
celuloze, drvenjae i jeftinih punila. Kvaliteta im ovisi o kvaliteti starog papira.
Zbog nesortiranoga starog papira boja im varira od sive do smee.
U pogledu mehanikih svojstava zaostaju za bezdrvnim papirima i kartonima.
Neto bolja mehanika svojstva imaju ako se proizvode od sortiranoga,
kvalitetnog starog papira uz poveani dodatak sulfatne celuloze.
renc-papir
Papir proizveden od starog papira zove se renc-papir (Schrenz - debeo).
renc-papir se, zbog loih mehanikih svojstava, proizvodi samo s veom
gramaturom. Upotrebljava se kao jeftin omotni papir, ali zbog sadraja nekih
toksinih metala koji potjeu iz tiskarske boje, ne smije doi direktno u doticaj
sa namirnicama.
renc-papir proizveden od sortiranog starog natron-papira uz dodatak sulfatne
celuloze ima mnogo bolja mehanika svojstva pa se upotrebljava kao ravni sloj
za izradu jeftine valovite ljepenke.

Sivi karton
Karton proizveden od starog papira zove se, zbog sive boje sivi karton. Sivi
karton mora biti s jedne strane strojno gladak. Pogodan je samo za izradu loijih
sloivih kutija, ali se moe upotrijebiti za izradu kvalitetnijih stabilnih kutija, jer
se one nakon oblikovanja oblijepe kvalitetnim bezdrvnim papirom, pa se tako
runa siva boja kartona s vanjske strane kutije sakrije (stabilne kutije za
pakovanje cipela).
Mehanika svojstva sivog kartona su u odnosu prema njegovoj cijeni vrlo dobra.
Osim relativno dobre vrstoe on se obino dobro brazda i sabija.
Od nesortiranoga starog papira proizvodi se i siva ljepenka. Nesortirani stari
papir upotrebljava se za izradu jeftinih vieslojnih kartona, ka to je npr. kromonadomjestak.
VALOVITA LJEPENKA
Valovita je ljepenka ambalani materijal sastavljen od vie slojeva meusobno
slijepljenih papira od kojih su neki valoviti.
Usvajanje proizvodnje valovite ljepenke i njezino prihvaanje kao ambalanog
materijala odvijalo se vrlo sporo. Prvi put je valoviti papir patentiran u Engleskoj
jo 1856. godine ali se on malo upotrebljavao za pakovanje. Nakon 15 godina,
1871. god., patentirao je A. L. Jones u New Yorku slian valoviti papir koji se
upotrebljavao za omatanje boca. Nekoliko godina kasnije 0. Long patentirao je
prvu valovitu ljepenku sastavljenu lijepljenjem jednog valovitog papira na ravan
papir.
Ovaj se proizvod pokazao bolji od valovitog papira za jastuenje, pa je 1875.
godine poela njegova proizvodnja. Uskoro zatim poela je u SAD proizvodnja
valovite ljepenke sastavljene od dva ravna i jednog valovitog sloja.
Iz SAD se proizvodnja valovite ljepenke brzo prenijela u Evropu.
Prva tvornica za proizvodnju valovite ljepenke u Engleskoj poela je s radom
1883. godine u Londonu. Jo iste decenije zapoela je proizvodnja valovite
ljepenke u Njemakoj i Francuskoj.
U poetku se valovita ljepenka upotrebljavala za jastuenje osjetljivih roba, a
osobito za zatitu boca.
Upotreba valovite ljepenke za proizvodnju transportne ambalae nije, meutim,
tekla bez zapreka. Dugo vremena eljeznice nisu uope primale na prijevoz
robu spakovanu u ambalau od valovite ljepenke, a taj stav eljeznice podupirali
su i proizvoai drvenih sanduka.
Upornim viegodinjim nastojanjem proizvoaa valovite ljepenke i
potencijalnih korisnika ambalae od tog materijala, zahvaljujui vrlo jakim
ekonomskim argumentima u prilog upotrebe ove ambalae, eljeznica u SAD je

poela primati na prijevoz itarice pakovane u ambalau od valovite ljepenke

tek 1903. godine a do 1906. i svu ostalu robu.
Dok je pitanje upotrebe ambalae od valovite ljepenke na eljeznici SAD
rijeeno 1914. godine u evropskim zemljama su takva rjeenja donesena mnogo
kasnije.
Tako je npr. ambalau od valovite ljepenke prihvatila francuska eljeznica tek
1935. godine, talijanska eljezllica 1958. godine, eljeznica SR Njemake 1959.
godine a nae eljeznice tek 1962. godine.
Do danas veina je zemalja prihvatila transportnu ambalau od valovite
ljepenke i tretiraju je kao i svaku drugu transportnu ambalau.
SIROVINE ZA PROIZVODNJU VALOVITE LJEPENKE
Osnovne sirovine za proizvodnju valovite ljepenke jesu papiri i kartoni razliite
kvalitete i gramature, a za lijepljenje ravnih na valovite slojeve upotrebljavaju
se razna ljepila.
Izbor papira za proizvodnju valovite ljepenke
Valovita ljepenka je cijenjen ambalani materijal prije svega zbog svojih dobrih
mehanikih svojstava u odnosu prema svojoj gramaturi i cijeni. Zato se tim
svojstvima valovite ljepenke mora posvetiti velika panja i pri izboru papira za
njezinu proizvodnju, jer oni nedvojbeno utjeu na mehanika svojstva valovite
ljepenke.
Pod mehanikim optereenjem valovite ljepenke njezini slojevi su razliito
napregnuti, pa moraju imati drugaija mehanika svojstva.
Ravni slojevi su najvie napregnuti na vuenje, pa za njih treba uzeti papire
velike vrstoe.
Papir za valovite slojeve mora opet biti krut i ilav i mora se dati lako valovito
oblikovati bez pucanja i drugih oteenja.
Za ravne slojeve valovite ljepenke moe se upotrijebiti natron-papir, jer se on
odlikuje velikom vrstoom na vuenje.
Za proizvodnju valovite ljepenke namijenjene izradi transportne ambalae
upotrebljava se natron-papir smee boje, proizveden od nebijeljene sulfatne
celuloze.
Gramatura mu se odreuje prema mehanikim svojstvima valovite ljepenke,
Obino se upotrebljava s gramaturom od 125 do 250 g/m2, a za specijalne
svrhe moe se upotrijebiti i karton do 400 g/m2.
Papir je samo s jedne strane strojno gladak, pa je pogodan za grafiku obradu, a
druga mu je hrapava, to mu omoguuje dobro lijepljenje.
Za proizvodnju valovite ljepenke manje vrstoe moe se za ravne slojeve
upotrijebiti loiji papir, kao to je renc-papir od sortiranoga starog papira,
osobito papir od natron vrea s poveanim sadrajem sulfatne celuloze.

Za proizvodnju ljepenke koja je otporna prema vodi ili koja ne proputa vodu za
ravni sloj upotrebljava se votani ili impregnirani papir. Obino se opet radi o
natron-papiru od nebijeljene celuloze.
Za proizvodnju valovite ljepenke namijenjenu proizvodnji prodajne ambalae
natron-papir smee boje kao povrinski sloj na licu ljepenke nije pogodan, a
velika vrstoa ovog papira obino nije ni potrebna. Ova ljepenka ima lice i
nalije.
Za lice ljepenke se upotrebljava papir pogodan za tisak, kao to su tiskovni
papiri od sulfitne celuloze (npr. kromo-papir) ili tanji dupleks-kartoni. Ti papiri i
kartoni mogu biti s jedne strane oslojeni i satinirani ili barem strojno glatki.
Gramatura im je obino nia, budui da su optereenja kojima je izloena
prodajna ambalaa manja. Za nalije ovakve ljepenke upotrebljavaju se razni
manje kvalitetni papiri, kao to su razni papiri s vie ili manje drvenjae,
kvalitetniji renc-papiri itd.
Kod peteroslojne valovite ljepenke srednji ravni sloj je manje mehaniki
optereen, pa to moe biti renc-papir.
Za izradu valovitih slojeva treba upotrijebiti jeftin papir koji daje vrst val. Tim
uvjetima najbolje odgovara papir od poluceluloze, a neto je slabiji renc-papir i
papir od slame.
Polucelulozni papir je relativno jeftin i daje val velike vrstoe, pa se zato sve
vie upotrebljava za proizvodnju valovite ljepenke, Ovaj se papir za izradu
valovitog sloja proizvodi od bjelogorinoga tvrdog i mekog drva obino u
odnosu 70:30, a izrauje se u gramaturi od 112 do 180 g/m2.
renc-papir proizveden od nesortiranoga starog papira zaostaje u pogledu
svojih mehanikih svojstava potrebnih za izradu valovitog sloja iza
poluceluloznog papira, ali je od njega i jeftiniji.
Ako se, renc-papir proizvodi od sortiranih otpadaka natron-papira i s
poveanim masenim udjelom celuloze, onda kvaliteta valovitog renc-papira
moe biti vrlo dobra, renc-papir za valovite slojeve ljepenke izrauje se u
gramaturama od 90 do 230 g/m2.
Papir od slame daje vrlo krut val, koji se lako oblikuje. Upotrebljava se u
gramaturama od 120 do 180 g/m2.
Ljepila
Na kvalitetu valovite ljepenke utjee i izbor ljepila. vrstoa slijepljenog mjesta
mora biti barem neto vea od vrstoe papira, tako da se slijepljeni slojev'i ne
mogu odvojiti bez kidanja papira.
Ljepila ne smiju duboko prodirati u papir, niti se zbog male viskoznosti smiju
razlijevat po papiru. Brzina vezivanja ljepila mora biti velika i usklaena s
brzinom rada stroja za proizvodnju ljepenke.

Za lijepljenje slojeva valovite ljepenke upotrebljava se vodeno staklo i krobno

ljepilo, a u najnovije vrijeme sve se vea panja posveuje i sintetskim ljepilima.
Natrij-silikat, poznat pod imenom vodeno staklo, upotrebljava se u obliku
vodene otopine kao ljepilo za lijepljenje papira.
Vodeno staklo vrlo dobro i dosta brzo lijepi slojeve valovite ljepenke, a jeftinije
je od drugih ljepila. Ono pojaava tjemena valova i na taj nain poveava
vrstou valovite ljepenke. Osim toga vrlo je postojano, ne treba ga mijeati za
vrijeme upotrebe, kemijski se ne mijenja, i ne napadaju ga mikroorganizmi i
tetoine. Nema mirisa, nije zapaljivo i nije otrovno. Od loih svojstava vodenog
stakla treba spomenuti njegovu higroskopinost, zbog koje ovo ljepilo u vlanoj
atmosferi moe izgubiti mo vezivanja. Osim toga se, zbog vee alkalinosti, po
zakonskim pronisima ne smije upotrijebiti valovita ljepenka lijepljena vodenim
staklom za direktno pakiranje namirnica.
krobno ljepilo se obino priprema od krompirova kroba, jer on daje prozirno,
ilavo i elatinozno ljepilo. Ovo se ljepilo dobije postupnim zagrijavanjem
vodene suspenzije kroba uz dodatak natrijeve luine.
krobno se ljepilo bre sui od vodenog stakla i omoguuje bri rad strojeva za
proizvodnju valovite ljepenke.
vrstoa vezivanja mu je vea nego vodenog stakla, a osueno ljepilo je
elastinije i ne puca prilikom savijanja valovite ljepenke.
krobno ljepilo je osobito pogodno za lijepljenje tanjih papira, jer se moe
upotrijebiti s veom viskoznou, a takvo ljepilo ne prodire duboko u papir.
Ovo se ljepilo moe upotrijebiti za proizvodnju valovite ljepenke namijenjene
direktnom pakiranju namirnica.
Skuplje je od vodenog stakla, a viskoznost mu se tijekom vremena mijenja.
U novije vrijeme za proizvodnju valovite ljepenke sve se vie upotrebljavaju i
sintetika ljepila, koja se odlikuju velikom brzinom suenja, vrstoom vezivanja
i otpornou prema vodi.
Meu njima se ee upotrebljavaju polivinilacetatno i karbamidformaldehidno
ljepilo u obliku vodene disperzije.
OBLIK I DIMENZIJE VALOVA
Osim izbora papira na kvalitetu valovite ljepenke velik utjecaj imaju oblik i
dimenzije valova. O njima ovise najvanija mehanika svojstva ljepenke, a
osobito vrstoa na savijanje, izvijanje, probijanje i elastinost.
Valovi obino imaju oblik sinusoide, jer se takav val lako izrauje i daje dobra
mehanika svojstva valovitoj ljepenci. Tjemena valova se lijepljenjem privrste

na ravan papir, pa tako val ima slinu funkciju kao i luk na mostu, ali samo pod
uvjetom da su valoviti i ravni sloj dobro slijepljeni.
U Evropi se, s obzirom na dimenzije, upotrebljavaju tri standardna tipa vala:
veliki ili A-val, mali ili B-val i srednji ili C-val. Sve se vie upotrebljava i etvrti,
sitni ili E-val.
Izmeu pojedinih tipova amerikih i evropskih valova postoji stanovita razlika u
pogledu dimenzija.
Svaki od ovih tipova valova ima neka karakteristina mehanika svojstva po
kojima se razlikuje od ostalih tipova i koje prenosi i na valovitu ljepenku.
Val A, ima malu vrstou na tlak, ali najbolje ublaava dinamika optereenja
okomita na povrinu ljepenke, jer osigurava najdulji put koenja. Ljepenka s
ovim valom ima u smjeru pruanja vala najveu vrstou na savijanje i izvijanje,
a u smjeru okomitom na smjer pruanja vala najmanju. Osim toga ova ljepenka
ima najveu vrstou na probijanje.
Val B ima veliku vrstou na tlak, ali slabo amortizira dinamika optereenja.
Ljepenka s ovim valom ima manju vrstou na savijanje i izvijanje u smjeru
pruanja valova, ali joj je zato vrstoa na savijanje i izvijanje u okomitom
smjeru na smjer pruanja valova prilino velika u odnosu prema istoj vrstoi
ljepenki s veim valom.
Val C je po svojim mehanikim svojstvima, kao uostalom i po svojim
dimenzijama, na sredini izmeu malog i velikog vala. On se, dakle, ne istie ni
po velikoj vrstoi na tlak ni po velikoj vrstoi na savijanje i izvijanje.
Val E ima najveu vrstou na tlak i najmanju vrstou na savijanje i izvijanje.
Upotrebljava se iskljuivo za proizvodnju valovite ljepenke namijenjene izradi
prodajne ambalae.
VRSTE VALOVITE LJEPENKE
Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke:
dvoslojna, troslojna, peteroslojna i sedmeroslojna.
Dvoslojna valovita ljepenka sastoji se od dva meusobno slijepljena sloja, od
kojih je jedan ravan, a drugi valovit. Proizvodi se od raznih vrsta papira i s
raznim tipovima valova, a izbor vrste papira i tipa vala ovisi o namjeni ljepenke i
optereenjima kojima je u toku upotrebe izloena.
Uglavnom se upotrebljava za zamatanje boca i drugih roba osjetljivih na
dinamika naprezanja, ili se od nje prave tuljci u koje se takva roba smjeta
prije stavljanja u ambalau.
Dvoslojna se valovita ljepenka obino proizvodi s valom A. Takva je ljepenka
osobito pogodna za jastuenje lake i osjetljivije robe. Za tee i manje osjetljive
robe upotrebljava se dvoslojna ljepenka s valom C ili eventualno s valom B.
Dvoslojna se valovita ljepenka lako savija paralelno sa smjerom pruanja
valova, a isporuuje se u obliku svitaka.

Troslojna se valovita ljepenka sastoji od tri meusobno slijepljena sloja papira,

od kojih je srednji valovit, a vanjska dva su ravna. Budui da ima ravne slojeve s
obje strane valovitog sloja, ona se ne moe savijati u svitak. vrsta je i kruta, pa
se upotrebljava za izradu transportnih i prodajnih kutija. Moe se upotrijebiti i za
unutranju zatitu robe, ali ne kao dvoslojna koja se obavija oko robe, ve se od
nje prave pregrade izmeu pojedinih komada robe ili se od nje izrauju jastuci.
Od svih vrsta valovite ljepenke troslojna se najvie proizvodi i upotrebljava. Za
pakiranje lakih i osjetljivijih roba upotrebljava se ljepenka s valom A jer ona
bolje amortizira udarce. Za tee i manje osjetljive robe upotrebljava se ljepenka
s valom B koji ima veu vrstou na tlak.
Za izradu prodajne ambalae umjesto kartona sve se ee upotrebljava
troslojna valovita ljepenka. Kako je prodajna ambalaa manjih dimenzija i
izloena manjim mehanikim naprezanjima, ona se obino proizvodi od valovite
ljepenke s valom E, jer se ljepenka s ovim valom najbolje grafiki obrauje.
Ovakva troslojna ljepenka mora imati lice od bijeloga kvalitetnog papira
pogodnog za tisak.
Peteroslojna valovita ljepenka graena je od pet meusobno slijepljenih slojeva
papira od kojih su dva valovita smjetena izmeu tri ravna sloja. Peteroslojna
valovita ljepenka ima bolja mehanika svojstva od troslojne, pa se upotrebljava
za izradu transportnih kutija veih dimenzija i onih namijenjenih pakovanju tee
robe. Upotrebljava se, za izradu jastuka za jastuenje tee robe. S obzirom na
namjenu za peteroslojnu valovitu ljepenku upotrebljava se val A ili val B, a
najee se jedan od ovih valova kombinira s valom C.
Sedmeroslojna valovita ljepenka ima meusobno slijepljenih sedam slojeva
papira, od kojih su tri valovita smjetena izmeu etiri ravna sloja. Po svojim
mehanikim svojstvima ova se valovita ljepenka moe usporeivati s drvom.
Upotrebljava se za izradu kutija koje slue za pakiranje tekih ureaja i strojeva.
Prema zahtjevima pakovanja moe se izraivati u gramaturi do 2000 g/m2. Za
sedmeroslojnu se valovitu ljepenku moe upotrijebiti bilo koji tip vala s
izuzetkom sitnog vala. Valovi sva tri valovita sloja mogu biti isti, ali mogu biti i
razliiti.
Specijalne vrste valovite ljepenke i slini materijali
Osim obine valovite ljepenke danas se od papira proizvode jo neki ambalani
materijali koji su po nekim svojim svojstvima i po namjeni slini valovitoj
ljepenci.
Od tih su materijala najvaniji: ukrasne valovite ljepenke, ukoeno sae i
ondulij.
Zbog valovite grae mehanika se svojstva valovite ljepenke u uzdunom i
poprenom smjeru znatno razlikuju, pa se o toj razlici mora voditi briga prilikom
oblikovanja ambalae. Taj nedostatak valovite ljepenke nemaju unakrsna
valovita ljepenka i ukoeno sae.

Unakrsna valovita ljepenka proizvodi se kao etvoroslojna, peteroslojna i

sedmeroslojna.
etvoroslojna valovita ljepenka ima dva, valovita sloja koja su meusobno
slijepljena tako da im se valovi sijeku pod pravim kutom, a s jedne i druge
strane ovih slojeva prilijepljen je ravan papir.
Peteroslojna unakrsna valovita ljepenka razlikuje se od prethodne samo po
tome to ima jo jedan ravan sloj papira koji se nalazi izmeu dva valovita
meusobno ukrtena sloja.
Sedmeroslojna unakrsna valovita ljepenka ima tri valovita sloja meusobno
ukrtena, izmeu njih dva ravna meusloja i jo dva povrinska sloja papira.
Ukrtena se valovita ljepenka sada jo malo proizvodi i upotrebljava, jer je jo
uvijek skupa, a od nje se dosta teko proizvode sloive kutije. Upotrebljava se
za izradu ambalae za pakiranje voa i povra, a osobito za proizvodnju
ambalae za teku robu. Za takvu se ambalau ova ljepenka kombinira s drvom
i slui kao zamjena za daske.
Ukoeno sae je novi ambalani materijal kod kojeg sredinji dio ima oblik saa,
a na njega su s jedne i druge strane nalijepljeni ravni papiri. Sae se dobiva
lijepljenjem uskih i dugih papirnih traka na odreenim mjestima, tako da se
razvlaenjem slijepljenih traka dobije sae esterokutnog presjeka. irina traka
je prilagoena debljini ukoenog saa. Na ovako razvueno sae zalijepi se s
jedne i druge strane ravan papir.
Ukoeno sae ima izvanredna mehanika svojstva, pa se upotrebljava za
proizvodnju transportne ambalae namijenjene pakovanju tekih roba esto u
kombinaciji s drvom. Sve se vie upotrebljava i za izradu jastuka za jastuenje
teke robe.
Ondulij se dobiva meusobnim spajanjem dva valovita papira, i to tako da im se
tjemena valova slijepe. Ondulij je vrlo elastian materijal, pa se zbog toga
upotrebljava, kao i dvoslojna ljepenka, za zamatanje boca prije pakovanja u
transportnu ambalau i slui za ublaavanje dinamikih naprezanja robe.
Valovita je ljepenka alternativni ambalani materijal za drvo namijenjeno
proizvodnji transportnih sanduka. Usporedbi ovih dvaju materijala moe se
pristupi sa stajalita uteda drvnog fonda i sa stajalita pakiranja roba.
EKONOMSKO ZNAENJE VALOVITE LJEPENKE
Valovita je ljepenka alternativni ambalani materijal koji se uglavnom moe
upotrijebiti kao zamjena za drvo i karton. Zato je interesantno usporeiliti ove
ambalane materijale, kako bi se ustanovile njihove prednosti i nedostaci.
Usporedba valovite ljepenke i drva

Prednosti valovite ljepenke u usporedbi s drvom na podruju pakiranja temelje

se prije svega na razliitoj masi ambalae od jednog i drugog materijala. Drveni
sanduk ima veu masu od odgovarajue kutije od valovite ljepenke.
Ta razlika u masi ambalae za pakovanje sapuna u prethodnom primjeru iznosi
3,2 kg, zbog ega je bruto-masa spakiranog sapuna u sanduke za 10,4% vea
od bruto-mase sapuna spakirvanog u kutiju od valovite ljepenke, a u istom tom
udjelu su vei i transportni trokovi sapuna spakiranog u sanduke.
Osim niih transportnih trokova kutija od valovite ljepenke, zbog manje mase,
mnogo je pogodnija za rukovanje prilikom pakiranja i manipulacije robe.
Kutija od valovite ljepenke, zbog tanjih stijenki, ima manje vanjske dimenzije od
sanduka istog korisnog volumena, pa se njome postie bolji stupanj iskoritenja
prostora skladita i vozila.
Prednost valovite ljepenke jo je vea u pogledu koritenja skladinog i
transportnog prostora prazne ambalae.
Valovita je ljepenka elastinija od drva, zato ambalaa od valovite ljepenke
prua robi veu zatitu protiv djelovanja dinamikih sila, a zahvaljujui tome
potrebna je manja zatita robe jastuenjem.
U pogledu grafikog oblikovanja valovita ljepenka ima nesumnjivu prednost
pred drvom. Zahvaljujui veoj glatkosti povrine i elastinosti valovita se
ljepenka lake grafiki oblikuje i daje bolja i ljepa grafika rjeenja. Osim toga
je pakovanje robe u kutije od valovite ljepenke istije i higijenski ispravnije, a
posebne vrste valovite ljepenke mogu sasvim dobro zatititi robu od vlage.
Zahvaljujui svim ovim prednostima valovite ljepenke, kao i povoljnom odnosu
cijena transportne ambalae od jednog i drugog materijala, upotreba je
ambalae od valovite ljepenke ekonominija, unato tome to se ona
upotrebljava kao nepovratna ambalaa, a drveni sanduci kao povratna.
Usporedba valovite ljepenke, kartona i ljepenke
Valovita se ljepenka moe upotrijebiti kao alternativni ambalani materijal
umjesto debljih vrsta kartona, odnosno ljepenki za proizvodnju transportne
ambalae i umjesto tanjih kartona za proizvodnju prodajne ambalae.
Danas je valovita ljepenka gotovo potpuno potisnula iz upotrebe ljepenku za
proizvodnju transportne ambalae, a na podruju proizvodnje prodajne
ambalae taj je proces tek zapoeo. Ipak se ne moe oekivatl da se valovita
ljepenka potpuno zamijeniti karton ni u daljoj budunosti na podruju
proizvodnje prodajne ambalae.
Ako se usporeuju karton i ljepenka s valovitom ljepenkom iste gramature, onda
je vrstoa valovite ljepenke na savijanje, izvijanje i probijanje znatno vea.
Zahvaljujui tome za proizvodnju ambalae istog tipa od ovih materijala
gramatura kartona i ljepenke mora biti skoro dva puta vea od gramature
valovite ljepenke, ali e pod tim uvjetima ambalaa od valovite ljepenke pruati
neto manji otpor probijanju.

Zbog vee gramature kutija od ljepenke ima veu masu, pa su i transportni

trokovi robe u takvoj kutiji neto vei.
Deblji karton i ljepenka su kruti, pa se zbog toga tee grafiki obrauju, tee se
sijeku, savijaju i lijepe, pa su i trokovi oblikovanja ambalae od njih obino vei.
Valovita je ljepenka elastinija, pa bolje zatiuje robu od dinamikih
naprezanja, ali je na vlazi nepostojanija.
Uzimajui sve to u obzir, valovita ljepenka ima brojne prednosti pred debljim
kartonom i ljepenkom, pa se zato ovi materijali danas rijetko upotrebljavaju za
proizvodnju transportnih kutija.
Za proizvodnju prodajne ambalae valovita se ljepenka moe upotrijebiti samo
za pakiranje tee robe i robe veih dimenzija, dakle za ambalau koju bi trebalo
proizvoditi od kartona vee gramature.
Kod ostalih roba prednosti valovite ljepenke su suvie male u odnosu prema
njezinim nedostacima. Naime, tanji se kartoni mogu bolje i lake grafiki
obraivati od valovite ljepenke, lake se savijaju i postojaniji su prema vlazi.