GOSPOA BOVARY

GUSTAVE FLAUBERT
PRVI DIO
I.
U prvom, uvodnom dijelu govori se o kolovanju tada jo mladog
Charlesa Bovarya koji sa kunog kolovanja dolazi u nie razrede.
Charles nailazi na nerazumijevanje i izrugivanje ostale djece u razredu
(npr. kada nije bacio kapu pri ulasku u razred kao i ostali uenici).
Charles se jako trudio na satovima jer mu je bilo obeano, ukoliko se
pokae, da e biti prebaen u vie razrede, kamo i pripada po svojim
godinama.
Upoznajemo se i sa djeakovom obitelji. Njegov otac, Charles-DenisBartholom Bovary, bivi pomonik ranarnik, kompromitirao se u
poslovima novaenja i bio je prisiljen napustiti slubu. Na brzinu se
oenio kerkom nekog klobuara samo zbog njenog miraza. ena je u
poetku bila luda za njim, ali zbog njegovog ponaanja taj plamen se
ugasi. Kada je rodila dijete, nastojala ga je odgojiti to je bolje mogla i
pruiti mu sve to je bilo u njenoj mogunosti. Izborila se da se djeak
koluje kod jednog upnika, a poslije ga je i poslala u ve spomenutu
kolu. Krenuo je uiti za ispit za lijeniko zvanje, ali se zapustio pa ga
nije uspio poloiti. Drugi put se potrudi, i proe ga. Odluio je da ide u
Tostes [Tost] vjebati steeno umijee. Meutim, jo ga je valjalo i oeniti.
Majka mu je namijenila jednu staru udovicu, imala je etrdeset i pet
godina i nije igledala Bog zna kako, ali imala je prosaca koliko je htjela.
Majka se izbori da se uda za njezina sina. Charles se nadao da e mu
ena donijeti sreu, ali nije se ba s njom usreio. Ona je bila gazdarica u
kui, sve je morao raditi po njenoj volji te ga je uhodila i prislukivala
kad bi u ordinaciji pregledavao ene. Stalno se alila i nita joj nije bilo
pravo.
II.
Jedne noi probudi ga topot konja. Dobio je poziv da doe na jedno
gospodarstvo u Betraux [Berto] da namjesti jednu slomljenu nogu. On
prieka do zore pa krene, jer se ena bojala da mu se putem po noi
neto ne dogodi. Pred posjedom ga prieka djeak koji ga odvede do
gospodina Rouaulta [Ruoa]. Na Charlesovu sreu, prijelom je bio doista
jednostavan, nije mogao lakeg poeljeti. On privije nogu bolesnika i
Rouault ga pozove da prizalogaji prije odlaska. Tu on upoznaje prelijepu
Emmu koja je bila ker Rouaulta. Charles ode, ali se vrati odmah
sutradan da pogleda nogu bolesnika. Ali, to zapravo nije bio pravi razlog.
Razlog je bila Emma, al ion si to nije jo htio priznati. On i Emma su
postali sve blii, i to se nije svialo Heloisi [eloizi] te je nagovorila
Charlesa da joj se zakune da vie nikada nee ii kod nje. Nakon nekog
vremena on sazna da je Heloise lagala o svom imetku, te da ona zapravo
nema nita. On se posvaa s njom i ona osam dana nakon toga umre. On
nakon sprovoda ostane zaokupljen tunim mislima jer ipak je to bila ena
koja ga je voljela.
III.
Gospodin Roualt doe platiti naknadu za izlijeenu nogu i pone tjeiti
Charlesa te mu savjetuje da ih posjeti jer njegova ker esto pita za njega.
I tako Charles ponovno pone dolaziti u Bertaux. Na enu je poeo misliti

sve manje i priviknuo se samakom ivotu nakon nekog vremena.

Charles se sve vie i vie zaljubljivao u Emmu i htio je zaprositi, ali nije
nalazio prigodan trenutak za to. Jednog dana skupi hrabrosti i pita
njenu ruku od njezinog oca, Emma pristane i oni se vjenaju nakon
isteka Charlesove korote.
IV.
Vjenanje Emme i Charlesa potraja jedan cijeli dan. Vjenanju su
prisustvovali i roditelji Bovary koji nisu ba bili oduevljeni to im se sin
ponovno eni. Svi su se dobro najeli i napili, nakon veere su zaigrali
epova i drugih igara, a kad je vjenanje zavrilo, tekom su mukom
uprezali svoje konje i odlazili kuama. Mladenci su u Bertauxu ostali
svega dva dana jer se Charles morao vratiti u Tostes zbog svojih
bolesnika. Gazdi Roualtu je bilo jako teko gledati ker kako odlazi i on
se sa tugom sjeti svog vjenanja.
Gospoa i gospodin Bovary popodne stigoe i Tostes. Kad su stigli veera
jo nije bila gotova pa Emma poe razgledati kuu.
V.
Emma razgleda kuu pa se nekoliko dana zabavi preinakama po svojoj
elji. U poetku, kad se tek doselila, Emma razgleda mjesto. Charles je
bio doista zaljubljen u Emmu. Ujutro bi je promatrao dok bi leali u
krevetu i divio se njezinoj ljepoti.
VI.
Emmu otac odvodi u samostan na kolovanje. U poetku joj se samostan
inio zanimljivim i godilo joj je drutvo asnih sestara, ali s vremenom joj
je i to dosadilo. Emma se sve vie opirala disciplini i kad ju je otac
odvodio iz samostana nitko nije alio za njom. Kad je dola kui bila je
zadovoljna to moe nareivati slugama, ali brzo joj dosadi seoski ivot.
VII.
Nije prolo dugo od kad se vjenala za Charlesa, a i to joj ve dosadi. On
joj dosadi i smratrala ga obinim dosadnim seljakom. A Charles je nju
volio i ljubio. Gospoa Bovary majka je nije ba voljela. Smatrala je da je
prerastrona za svoje imovinsko stanje.
Emma je bila je za rodendan jednom dobila talijansku hrticu koju je
izvodila u tetnju da bude malo sama. esto se pitala zato se udala, to
joj je bilo. Mislila je kako joj je ivot mogao biti bolji da se nije udala.
Markiz, kojemu je Charles probio ir u ustima i oslobodio ga, pozva
gospou i gospodina Bovary da dou na bal u njegov dvorac u
Vaubyessardu.

VIII.
Emma se osjeala divno u tom dvorcu. Markizova ena je bila jako
ljubazna i priala s njom prijateljski. Gostili su se, pili ampanjac i
plesali. Uivala je u svakom trenutku te veeri. Svi mukarci, mlai i
stariji, zavidjeli su njezinoj ljepoti. Naveer, dok su bili u svojoj sobi, ona
je alila to ve sutra mora otputovati iz tog mjesta koje ju je opijalo

svojom prelijepom raskoi.

Sutra se oni ljubazno oproste od markiza i markizice i krenu kui.
Kad su stigli veera jo nije bila gotova i ona zbog toga otpusti sluavku
Nastasie. Charlesu je bilo ao jer mu je ona bila prva pacijentica,
najstarija znanica u okrugu. Stalno se prisjeala te divne veeri u
Vaubyessardu i alila to ne moe ivjeti tako lijepim ivotom kao markiz i
markizica.
IX.
esto je, kad bi Charles otiao, iz ormara vadila kutiju za cigarete sa
zelenom svilom to je bila spremila meu sloeno rublje kad je uzela od
Charlesa. Pitala se kome pripada, moda vikontu, mislila je.
Patila je za ivotom parianki, bila se i pretplatila na asopise i ak je
kupila plan Pariza. Bilo joj je dosta glupog i dosadnog sela, eljela je
ivjeti u raskoi. Umjesto Nastasie uzela je u slubu etrnaestogodinju
djevojicu Felicite.
Charles je volio sve u vezi Emme, a ona ga je smatrala tako dosadnim i
bezveznim. Sve joj je ilo na ivce pa i majka Bovary s kojom se vjeno
svaala oko svakakvih gluposti. Charles pone misliti o odlasku iz
Tostesa, koji je jako volio i nije mu bilo nimalo lako samo tako ga
napustiti, zato to je Emmino zdravlje postajalo loe. Ublijedjela je i
poela patiti od lupanja srca te piti ocat za mravljenje. Na kraju se
Charles odlui na odlazak u malo mjesto Younville l'Abbaye iz kojeg se
neki poljski lijenik bijae iselio. Jednog dana, dok je ekala da krenu na
put, ubode se u prst icom iz svadbenog buketa. Ona ga od bijesa baci u
vatru.
Kad su u oujku odlazili iz Tostesa, Emma je bila trudna.

DRUGI DIO
I.
Gospoa i gospodin Bovary se presele iz Tostesa u Yonville-lAbbaye
[jonvil labe]. Uoavaju razne graevine i stvari u Yonvilleu kad su se
doselili, a posebno im je privukla pogled ljekarna gospodina Homaisa
[omea] koja se nalazila nasuprot gostionice Zlatni lav. Izlog ljekarne bio je
oblijepljen svakavim reklamama za razne proizvoae krema, tableta, itd.

Dan nakon to su Bovaryevi stigli u mjesto tamo se odravao sajmeni

dan. Gospoa udovica Lafrancois je imala pune ruke posla. Morala je
pripremiti stvari za sutra, a i sada posluiti svoje stalne goste. Tu su
mnogi ljudi dolazili. Gospodin Homais, Hivert, gospodin Binet i drugi. Tu
su jeli, pili i priali o raznim temama.
Gospou i gospodina Bovary zadri u putu jedan dogaaj. Hrtica gospoe
Bovary bijae pobjegla u polje. Traili su je etvrt sata. Emma je bila jako
tuna i plakala je.
II.
Emma upozna gospodina Homaisa i gospodina Leona Dupuisa. Priali su
o raznim stvarima, ali gospoa Bovary je najvie priala s mladim
Leonom. Priali su o svemu i svaemu i shvatili da zapravo imaju mnogo
zajednikih interesa kao glazba, itanje i uivanje uz zalazak sunca.
Nakon veere, popili su kavu i gosti se raziu.
III.
Leonu se pomalo pone sviati ta gospoica Bovary. On je bio mladi na
dobrom glasu i smartali su ga ovjekom lijepa ponaanja.
Gospodin Homais je imao enu, i etvero djece koje je jo pazio mladi
Justin, egrt u Homaisovoj ljekarni. Ljekarnik se bio ogrijeio o zakon. Po
zakonu svatko tko nema diplomu nije smio obnavljati ljeniku slubu.
Bio je prestraen i sav se znoio na dan suda, ali nakon nekog vremena on
zaboravi na to i pone opet dijeliti bezazlene savjete u sobici iza ljekarne.
Charlesu je ugaao da ovaj sluajno nebi neto progovorio ako bi shvatio.
Bliio se termin gospoe Bovary za porod. Nadala se mukom djetetu jer
su po njoj mukarci bili slobodniji i sretniji, ali ona rodi djevojicu.
Nakon prepiranja oko imena, ona odlui da e se zvati Berthe. Djevojica
nakon roenja bude odvedena doilji i majka se nije pretjerano brinula za
nju. Majka i otac Bovary su bili doli na neko vrijeme, ali majci se nije
pretjerano sviala Emma, to je ova znala i potrudila se ubrzati njen
odlazak.
Jednog dana poeli vidjeti svoju ker. Putem sretne Leona koji je otprati
sve do kue doilje. Za to sazna cijeli Yonville i svi su govorili da si
gospoa kvari ugled. Tamo ona vidi svoju ker i nakon kratkog vremena
ode. Leonu se Emma se nakon tog dana doista pone sviati.
IV.
Godspodin Homes bi tokom veere znao prepriavati cijele novinske
lanke. Znao je poneto o svemu. Bio je majstor u pripremanju svakakvih
ljekova i znao je svakakve recepte za kojeta. Imao je svoje domijenke na
koje nije dolazilo mnogo ljudi jer ga ba nisu voljeli. Igrali bi kartake igre
i razgovarali.
Leon nikako nije znao kako da gospoi izjavi ljubav jer se previe bojao
kakav e biti rezultat toga priznanja. To ga je izluivalo.
V.
Gospodin i gospoa Bovary, Homaise i gospodin Leon su ili posjetiti
jednu predionicu lana. Gospodin Homaise je vodio dosadne razgovore i
nikome nije ba bilo zanimljivo. Emma i Leon su se tada voljeli i ba kad
on njoj prie blie, Homaise se stane derati na svog sina koji je bio
uskoio u hrpu vapna. Charles izvadi no da mu oisti cipele i Emma
pomisli kako je zbog toga seljak. Gledala je Leona i pitala se ljubi li koga.
Onda sam sebi odgovori, nju naravno. Gospodin Lheureux, trgovac,

nudio je Emmi sve i svata, ali njoj se nita nije svialo. Nudio joj je i
novce i govorio da bi on njoj posudio kad bi joj trebalo.
Leon doe kod gospoe, ali vodili su vrlo hladan razgovor. Ona kao da ju
nije bilo briga za njega, napola prisutna mu je kratko odgovarala na
njegova pitanja. On je bio zadivljen njome i muilo ga je to kako e doi
do nje, do tako savrene ene. Ali i ona je bila luda za njime. Gledala bi
ga kako odlazi i drhtala pred njegovim likom, samo je to drala za sebe.
Mislila je o njemu i nekad bi mu htjela rei to osjea, ali onda bi
pomislila kako on nju sigurno vie ne voli.
VI.
Gospoa Bovary se sjeti svojih dana u samostanu i obuze je tuga pa ona
krene prema crkvi spremna uiniti bilo kakav poboni in. Putem do
crkve sretne Lestiboudoisa, a pred crkvom zatekne djeake koji su se
igrali i ekali poetak vjeronauka. Ispred crkve zatekne i upnika kojeg je
ba bila traila i izjada mu se. Dok su priali, djeaci su bili nestani pa
se upnik vie obazirao na njihvo ponaanje i upozoravao ih nego to je
sluao gospou Bovary te ona ostade malo razoarano jer nije nala
utjehu ni razumijevanje kod upnika. Kad je dola kui, bila je jako
nemirna. Malena Berthe je htjela prii mami, ali ju ona odgurne i Berthe
posijee obraz. Kad je Charles stigao kui, rekla je da se to dogodilo u
igri. Dok je sjedila u sobi pokraj Berthe koja je spavala, odjednom pomisli
kako je djevojica runa. Charles se kasnije naveer vratio iz ljekarnikove
kue koji ga je tjeio jer je primjetio kako se ovaj prepao zbog udarca
djevojice te je govorio kako njegova djeca nisu nikad smjela biti bez
nadzora. Leon se odlui na odlazak u Pariz nakon dugogo razmiljanja i
majinog pristanka. Pozdravi se sa svima u mjestu, a kad se htio
pozdravit sa Charlesom, kod kue je bila samo Emma. Oni se hladno
pozdrave, potiskujui svoje osjeaje i Leon ode.
Poslijepodne su Charles i ljekarnik razgovarali o odlasku prijatelja i
brinuli se za njegovo zdravlje u Parizu.
Na odlasku, ljekarnik kae Charlesu i Emmi za mogue odravanje
poljoprivrednih udruga u Yonvilleu to e biti od velike vanosti za to
mjesto.
VII.
Emma je bila jako alosna neko vrijeme nakon Leonova odlaska, ali se
poslije navikne na njegovu odsutnost i ak pone misliti kako opet voli
Charlesa, kako joj je privlaan, ali to je brzo proe. Odluila je napraviti
neke promjene u svom ivotu to se odnosi na njen izgled. Charles je bio
za nju zabrinut i pozvao je majku na neko vrijeme. Majka mu je govorila
da Emmu treba malo vie uposliti pa da onda nee imati vremena misliti
o svakojakim bolestima. Emma i majka Bovary se nisu ba podnosile i
rastale su se bez prevelikih rijei na dan sajma. Na sajmu je bilo svega i
svaega i ljudi su bili zainteresirani za ljekarnika te su ga smatrali
lijenikom nad lijenicima. Emma je esto promatrala ulicu s prozora jer
je to bilo bolje od kazalita. Jednog dana gospodin Rudolphe Boulanger
de la Huchette [ rodolf bulane d laiet] zatrai ljenika da njegovom
ovjeku pusti krv jer je mislio da su u njemu mravci. Kod lijenika
upozna Emmu poto se Justin onesvijestio kada je vidio krv. Ljekarnik je
doao brzo da vidi to je s Justinom i kada je vidio da je dobro, izgrdio ga
je.
Rudolfu se svidje Emma te on odlui da e biti njegova.

VIII.
Doao je dan poljoprivrednog zbora. I doista, pripreme su tekle i seljaci
su se dogovarali oko raznih stvari potrebnih za taj dan. Malo po malo,
Younville se poeo puniti ljudima iz raznih krajeva. Mjesto je vrvilo
ljudima i raznim reklamama sa izloga prodavaonica. Na jednoj livadi se
odravalo ocjenjivanje ivotinja. Tu su se nalazile razne ivotinje i njigovi
vlasnici, a posebno se isticao crni bik kojeg je za uzicu dralo neko dijete.
Roudolphe je komentirao kakvi su seljaci svi ti ljudi kojima je
poljoprivredni zbor zanimljiv, ali isto je prisustvovao. Takoer se rugao
svima koji nisu obueni u stilu, pa se i sam ispriao to on nije prikladno
obuen, ali na kraju zakljui kako to ipak nije bitno jer su na selu.
Onda je s Emmom razgovarao o svom tunom i usamljenom ivotu, kako
je on zapravo tuan, ali pred svijetom se pravi kao da je sretan, ali ona ga
nije alila.
Mjetani su oekivali da e iz koije koja je stizala izii gospodin perfekt,
ali on je poslao svog savjetnika koji se duboko ispriavao u ime
gospodina perfekta.
Na skupu su Emma i Rodolphe sjedili zajedno dok su se drali govori, i
kad on htjede otii jer se bojao da ljudi nebi svata govorili jer ga ionako
ve prati lo glas, ali mu Emma ne dopusti. Tako su oni priali dok su
govori trajali te joj Rodolphe prizna svoje osjeaje, a ona ne zanijee da
isto osjea.
Kad to zavri, svi se vratie svojoj uobiajenoj svakodnevici.
Po zavretku, Rodolphe otprati Emmu kui pa se proeta dok pone
gozba. Na gozbi je bilo buno, ali on nita nije uo i nikoga nije
primjeivao, samo je mislio na prelijepu gospou Bovary i na prethodne
dogaaje toga dana.
Ve nakon dva dana u listu Fanal de Rouen izie lanak o danu
poljoprivrednog zbora kojega Homeise bijae sastavio ve sutradan u
svom zanosu.
IX.
Rodolph nekoliko dana nije dolazi, ali onda napokon jedne veeri doe u
salon gdje zatee Emmu samu. Oni ponu razgovarati i on joj stane
izjavljivati ljubav i zamoli je da vidi njenu kuu. Meutim, ba u tom
trenutku ue Charles. Da se opravda, Rodolphe kae da su ba
razgovarali o zdravlju gospoe Bovary pa predloi da bi joj jahanje godilo.
Ona je taj prijedlog na poetku odbijala, ali na kraju pristane. Ujutro
Rodolphe doe s dva konja i oni odu na jahanje.
Nakon nekog vremena jahanja, oni stanu ispod stabla da se odmore.
Rodolphe joj opet pone govoriti o tome kako je ljubi. Isprva je to govorio
kao i uvijek, a onda je postao pomalo gnijevan i uzrujan, pomalo i
nasilan. Ali, u asu se opet vrati na ono staro, kao da se nita nije
dogodilo. Emmu je sve to pomalo plailo. Kad su krenuli kui, nije elio
jo otii pa ju nagovori da ostanu jo malo. Predveer se vrate kui, a
Emma si je stalno ponavljala da ima ljubavnika. Bila je zadovoljna to je
nakon dugo vremena osjetila ljubav i sreu za koje je mislila da su
zauvijek nestali iz njezina ivota.
Svakog jutra kad bi Charles otiao ranije iz kue, ona bi se iskradala i
odlazila Rodolphu. Bila je presretna, prezaljubljena i luda za njim.
Jednog jutra, kad mu je opet dola u postelju, on joj kae kako njeni
posjeti postaju nesmotreni i kako si time kvari ugled.
X.

Malo-pomalo poela se i Emma bojati da se njihova tajna ne sazna, ali to

je nije sprijeilo da se via s Rodolphom. Jednog jutra kad se vraala od
njega, sretne Bineta kako pipremljen za lov na patke stoji u nekoj drvenoj
bavi. Prepadnu se jedno drugoga, ali poto se Binet prepao da je uvar.
Emma se bojala da on nebi posumnjao i to je muilo. Kad je kasnije toga
dana sa Charlesom otila do lijekarne, tamo zatekne Bineta. Bojala se da
on nebi to rekao, ali nita se nije dogodilo.
Emma i Rodolphe se dogovore gdje bi mogli ugovarati sastanke i sloe se
da bi najbolje bilo kad bi se naveer, nakon to Charles zaspe, nau na
kraju vrta u sjenici, a za kinih dana u ordinaciji. I tako je i bilo.
Emma ga je sve vie i vie voljela, a on je, naprotiv, postajao sve
ravnoduniji prema njoj. Nakon pola godine, postali su jedno drugome
kako mu i ena koji nakon nekog vremena jednostavno izgube onu stast
mladenake zaljubljenosti.
Bilo je doba godine kad bi Emmin otac slao puricu kao zahvalu za
izlijeenu nogu te uz nju i pismo. U pismu je napisao kako je tuan sam i
kako se nada da e ih uspjeti posjetiti jer mu ne ide ba najbolje s
poslom i novcem. Nada se da su oni svi zdravi i sretni te ih pozdravlja i
ljubi. Nakon to proita pismo, Emma se sjeti svog djetinjstva i opet
postane tuna.
Sastanci s Rodolphom postanu sve rijei i ona se zapita zato ne moe
voljeti Charlesa kad bi joj tako bilo puno bolje u ivotu.
XI.
Ljekarnik predloi Emmi novu metodu ispravljanja stopala za Charlesa.
Charles bi mogao pomoi sirotom Hippolyteu iz Zlatnog lava i tako se
proslaviti jer bi ovaj svima priao o tome. Emmi se to svidjelo jer bi se
onda mogla osloniti na neto vre od ljubavi. Charles prihvati prijedlog
i pone istraivati to podruje. Na kraju i Hippolyte pristane na operaciju
i operacija proe u redu. Ljekarnik objavi lanak o Charlesu u kojem ga
je nahvalio i napisao sve najbolje to je mogao. Kazao je kako oporavak
tee u najboljem redu te kako se Hippolyte nije alio na nikakve bolove.
Meutim, dogodilo se neto neoekivano nedugo nakon toga. Hippolyteu
se stanje pogora, dobio je gangrenu. Stanje mu je iz dana u dan bivalo
sve gore i gore. Na poslijetku, nije preostalo nita drugo nego pozvati
doktora Caniveta. Doktor kae da nogu treba odrezati i bijesno pone
koriti Bovarya i ljekarnika zbog kojih se sve to dogodilo. Kad je dobro
izgrdio ljekarnika, spremi se za operaciju.
U to vrijeme, Charles nije izlazio iz kue od straha. Pitao se to li je to
pogrijeio. Bojao se sramote, bojao se da e se lo glas prouti daleko i da
e mu se svi rugati. Emma se bojala iste stvari, samo se ona nije bojala
za svoga mua, nego za sebe. Pitala se iznova kako je mogla vjerovati da
e taj ovjek uiniti bilo to kako treba.
Kad ju je Charles zamolio da ga poljubi, ona ga odbije i bijesno izleti iz
kue pa se nae s Rodolphom.
XII.
Ljubav meu ljubavnicima je rasla sve vie i vie i oni se naposlijetku
dogovore za bijeg. To je bilo nakon jedne svae to je izbila izmeu
gospoe i majke Bovary, koje je zbog svae sa ocem Bovary i dola kod
svog sina na neko vrijeme. Emma je bila presretna, ak se i lijepe
ponaala prema majci Bovary, njenoj srei nije bilo kraja.
Stalno mi je kupovala razne poklone i za njih se zaduivala Lheureuxu.
Od njega je i naruila koveg, putnu torbu i ogrta koji e ona preuzeti
kad joj bude trebalo. Trgovac posumnja, ali nita ne ree.

Jednu no, kad je Charles malo kasnije doao kui, a ona se pravila da
spava, svatko od njih je sanjario o razliitim, upravo suprotnim stvarima.
On je sanjao o njihovoj budunosti s njihovom keri kojoj e pruiti sve
najbolje u ivotu i za koju e dati sve to ima, samo da se koluje i
postane netko u ivotu. S druge strane kreveta, Emma je sanjala o svom
boljem ivotu u malom ribarskom mjestu zajedno s Rodolphom, a
njezinoj kerkici u toj srei nije bilo mjesta. Na svakom sastanku ona i
Rodolph priali su o dalekim krajevima gdje e ivjeti sretno bez obzira
na sve tekoe ivota. Neko vrijeme Rodolphe je odgaao, a onda se
dogovore da odlaze 4. rujna. Dva dana prije su se nali i sve dogovorili.
Dok je odlazio preko livada, Rodolphe nam prizna da je to sve la i da on
ne moe ostaviti svoj ivot i svoj grad zbog nje.
XIII.
Kad se vratio kui Rodolphe odmah odlui napisati pismo. Da bi naao
to bolje i prikladnije rijei, da si doara njen lik pred sobom u tom
trenutku, on izvadi kutijicu u kojoj su se nalazila pisma i pokloni svih
njegovih ljubavnica. Nakon nekog vremena traenja, on odustane mislei
kako su to sve same gluposti. Sroi pismo u kojem joj kae da zapravo
odustaje od putovanja za njezino dobro jer ako se jednom prestanu
voljeti, bit e im jako ao zbog njihovog bijega. Na kraju joj kae kako
odlazi, da ga nebi traila. Sljedei dan jednom svom radniku preda
koaru punu marelica ispod kojih se nalazilo pismo. Radnik marelica
odnese Emmi i ona ode na tavan da proita pismo koje se nalazilo ispod.
Bila je toliko tuna, bijesna, oajna pa pomisli ak i na samoubojstvo. Ali
ba tada je zove Charles da doe ruati. Nije joj se jelo, bila je tako
bezvoljna, spremna odustati od ivota. Najednom, pored prozora proe
koija, njegova koija. Ona padne u nesvijest. Od tada se njeno stanje
svaki dan pogoravalo i bila je poput mrtvaca. Nakon vie od 40 dana
njeno se stanje sporo popravljalo. Kad je jedan dan Charles odvede u
etnju u vrt i kad oni dou do klupice na kojoj su ona i Rodolphe
obiavali sjediti, ona opet padne u nesvijest. Osjeala je bol posvuda i jo
pone i povraati, a Charles se bojao da to nisu znakovi raka.
XIV.
Emma je jo bolovala i sporo se oporavljala. Lheureux iskoristi situaciju
pa donese sve one stvari koje je ona bila naruila za bijeg i odbije ih
vratiti. Charles se jedva s njim nagodi da ih plati za pola godine, pa
posudi jo novaca koje se dogovori vratit za godinu dana. Jednog dana
Emma, kad je mislila da se blii njen kraj ovozemaljskom ivotu, naredi
da se pozove sveenik. I tada, dok je primala blagosov, osjeti neto to
nikad do sada nije. Najljepi osjeaj koji se stalno trudila ponovo osjetiti,
blaenstvo zbog kojeg ponovo ozdravi. Zdravlje joj se pobolja i ona krene
odlaziti u crkvu, moliti se Bogu i prenositi u svoje molitve sve one slatke
rijei koje je nekad govorila Rodolphu. Prema svojoj keri se odnosila
najbolje to je znala, brinula se za nju i obraala joj se najslaim
rijeima, pomagala je siroadi, ivala im odjeu pa je ak i nekoliko
djeice pozvala jednom na objed. Svi su je posjeivali i ak je i majka
Bovary uivala u posjetila sinu i Emmi zbog svaa koje su kod kue bile
sve ee. Majka nije mogla nai vie ni jedne zamjerke. Kasnije je rijee
zalazila u crkvu, ali njena dobrota je bila prisutna.
Jedne veeri dok su sjedili u vrtu, ljekarnik i sveenik Bournisien se
opustie u raspravu oko kazalita koje je ljekarnik branio, a sveenik
grdio. Oni se skoro zapravo posvadie.

Ljekarnik savjetuje Charlesu da odvede Emmu na jednu predstavu, Le

gamin de Paris, i Emma nakon dugog odbijanja pristane pa oni.
XV.
Opera ih se dojmila, osobito Emmu koja je uivala i koju su ispunjavali
neki udni osjeaji, kao da proivljava sve to se na pozornici dogaalo.
Pone misliti o tome kako bi joj ivot mogao biti puno bolji i slobodniji da
je tako htjelo biti, ali nije. Sudbina se okrenula protiv nje.
Odjednom joj postane loe od zaguljivog zraka kojemu su uzrok bili silni
ljudi to su bili prisutni. Charles joj ode po pie, ali se jedva vrati od te
gomile ljudi, i jo prolije gotovo tri etvrtine pia po nekoj gospoi.
Napokon se vrati i da joj pie te joj jo kae kako je sreo Leona koji e je
sada doi posjetiti. Uto doe Leon, ali nisu mogli priati jer je taman
poeo trei in pa uz opiranje Charlesa, ipak iziu u neku kavanu.
Charlesu je bilo to nije vidio zavrni in, ali mu Leon kae kako e biti
jo predstava. Charles naalost nije mogao ostati, ali nagovarao je Emmu
da ona ostane ako e to goditi njezinu zdravlju. Dogovore se da e odluiti
o tome ujutro.

TREI DIO
I.
Gospodin Leon ode potraiti Emmu i Charlesa u hotel, jer ih je no prije
bio pratio pa je znao kamo su odsjeli i tamo na svoje zadovoljstvo otkrije
kako je gospodin Bovary ve otputovao. Ode Emmi u sobu i oni ponu
priati. Ponu se jadati i povjeravati jedno drugome, ali niti je ona njemu
priznala da je imala drugoga, niti je on njoj priznao da ju je bio
zaboravio. Priao joj je o tome kako mu je bilo teko ivjeti bez nje i
pokuao je opet dobiti ansu, ali je ona to odbijala. Na kraju ipak
pristane da se nau sutra, ali ona je njemu napravila isto ono to i njoj
Rodolphe. Meutim, nije znala njegovu adresu pa mu je odluila osobno
uruiti pismo koje je napisala o tome kako se ne mogu viati. On se
sutradan sredio i krenuo se nai s njom u katerdrali gdje su se i
dogovorili. On doe u katedralu i nestripljivo je iekivajui, stane
razgledavati. Ona doe nakon nekog vremena i krene mu dati pismo, ali
ga povue dok se ne pomoli. Nakon to se izmolila, prista na prijedlog
crkvenog uvara da im pokae znamenitosti. Leon nije bio oduevljen
time, ali nije imao izbora. Razgledavanje nije jo bilo zavrilo, ali on
gurne zlatnike u ruke uvara i izjuri iz katedrale zajedno s Emmom.
Naredi nekom djeaku da pozove koiju i kae koijau da ih vodi gdje
god eli. Dugo su se vozili i nisu dali koijau da stane. Odjednom, ruka
izviri i baci na ulicu komadie poderanoga papira. Zatim se koija
zaustavi u jednoj uliici i ena iz nje sie i krene dalje ne okreui glavu.
II.
Emma se vraa kui i na poziv da hitno doe odlazi kod ljekarnika. Tamo

nailazi na nered i buku. Naime, ljekarnik je urlao na jadnog Justina koje,

kad ga je ovaj poslao po novu teglu, uzeo kljue od kafarnauma gdje
nikome nije bilo doputeno odlaziti. ak ga je ljekarnik sam istio. Jo
mu je, kad se saginjao iz depa ispala knjigica Brana ljubav, to jo vie
rasrdi ljekarnika. Ali, to zapravo nije bio razlog zbog kojeg je bila
pozvana. Vijest je bila da joj je tast umro. Iako joj je to trebao rei koliko
je ljepe mogao i ve je bio pripremio mali govor, ljekarnik je od ljutnje
samo to rekao kao neto usput i nevano.
Ona ode kod kue i zatee tunog Charlesa. Doe i njegova majka, koja
iako je bila u stalnim svaama sa svojim muem, ipak bila jako tuna.
Trgovac Lheureux je mislio da mu je ovaj dogaaj prava prilika da zaradi.
Podsjeti on Emmu na onu punomo koju je trebala dobiti pa ona ode kod
Leona na tri dana, kao da joj on neto vie kae o tome.
III.
Tri dana je uivala sa Leonom. Bili bi ili u sobici, ili su u brodiu odlazili
veerati na neki otoi. Voljeli su se strastveno i bez sumnje. Svaki
trenutak zajedno su iskoritavali najvie to su mogli. Obraali su se
jedno drugome slatkim rijeima, alili to ne mogu nesmetano biti
zajesno zauvijek.
Oprotaj je bio tuan i dogovorili su se da e joj Leon slati pisma na
adresu tete Rollet.
IV.
Leon je bio toliko lud za njom da je jednog jutra pobjegao iz ureda i otiao
u Yonville. Otiao je do lijenika i malo porazgovarao s njime, a s njom se
naao tek naveer na mjestu gdje se ona nekad nalazila s drugim, s
Rodolphom. Tada je obuze strast za glazbom. Svirala je glasovir, ali
nikako nije mogla postii dobre rezultate jer nije ila na poduke. Bila je
odustala, ali je Charles uvjeri da mora nastaviti pa onda odlui ii na
teaj kod gospoice Lempereur, ali ona je zapravo odlazila kod Leona.
Neki su joj nakon mjesec dana ak tvrdili da je napredovala.
V.
Svaki je etvrtak ''Lastavicom'' odlazila kod Leona. Cijeli dan su boravili u
hotelu u sobi i toliko se udomaili da su stvari poeli nazivat kao ''naa
sofa'', ''na krevet''
Njihova ljubav je bila bezgranina i bili su ludi jedno za drugim. Rastanci
su im uvijek bili tuni i oboje bi brojali dane do sljedeeg etvrtka kojeg
su s nestrpljenjem iekivali. Nekad se bojala da je nebi ostavio, ali on ju
je uvjeravao da se to nee dogoditi.
Jednom je Charles upitao je li ide na satove kod gospoice Lempereur i
kad je ona rekla da jest, on joj uzvrati da ju je upoznao, ali da ona nju ne
poznaje. Ona se opet izvue nekakvim izlikama, da moda godpoica nije
zapamtila njeno ime ili da ima vie gospoica toga imena u gradu. On joj
opet povjerova.
Jednog dana, sreo je Lheureux dok je bila s Leonom. Ona se prepadne da
je nebi tuio, ali nita se ne dogodi. Poslije par dana doe on kod nje da
je upita za novac. Ona kae da nema nita, ali on je bio uporan i kukao
je i podsijeao je na sve to je napravio za nju. Kae joj da ima posijed
koji moe prodati i od toga naplatiti i njega i jo imati novaca za sebe. On
joj nae kupca i oni se dogovore za cijenu pa kad dobije pola svote,
odmah plati Lheureuxu.

Upadali su u dugove zbog stalnih zaduivanja i Charles zamoli majku za

pomo, ali ona je htjela sama doi i uvjeriti se za to njima trebaju novci.
Kad je dola grdila ih je zbog prevelike raskoi koja je bila bespotrebna.
Jedne veeri, Emma se nije vratila u Yonville. On se prepadne i krene je
traiti, ali nje nigdje. Taman kad je krenuo k gospoici Lempereur, naie
na nju. Ona je traila vie slobode i on joj udovolji. Od tada je nesmetano
odlazila kod Leona kad joj se god pruila prilika.
Leon je ak odlazio s posla zbog nje, zbog ega se njegov ef ljutio.
VI.
Leon bi esto veerao u ljekarni pa bi reda-radi pozvao ljekarnika da ga
posjeti u Rouen. Ljekarniku se to svidi, pa jedan dan odlui ii u posjet.
Poeo se koristiti svim ''modernim'' rijeima i ponaati se kao pravi
parianin. Kad je naao Leona, nije mu dao mira cijeli dan. Emma ga je
ekala na njihovom mjestu, a on nikako da doe. Kad je napokon doao i
ispriao se to nije prije mogao doi, opet ga Homais zovne i odvue
nakon dugog navaljivanja. Kad se vratio, Emme vie nije bilo. Nakon toga
njihova strast pone lagano nestajati.
Jedan dan gospoi Bovary doe joj mjenica na sedamsto franaka od
gospodina Vincarta, ali ona kae poslaniku da nema sada novce, neka
prieka do sljedeeg tjedna. Ali sutradan dobije poziv od suda i prepadne
se. Ode kod Lheureuxa, ali njemu nije bilo pretjerano stalo. alio se kako
je i on jadan i kako nema novaca ni sam. Na kraju odlue da e joj
trgovac ispisati etiri mjenice na dvjesto pedeset franaka sa rokom
otplate sva etiri mjeseca pod uvjetom da se Vincart sloi s tim. Nekad se
nije uope obazirala na Charlesa i na malenu Berthe, nekad se ponaala
kao najbolja ena i majka.
Nakon besane noi ona ujutro krene kui i tamo je doeka neugodno
iznenaenje. Pismo sa suda da e joj se ako u roku od 24 sata ne plati
osam tisua franaka oduzeti sve to ima. Ode kod Lheureuxa traiti
pomo, ali on joj vie nije mogao pomoi i ona ode u suzama.
VII.
Gospoa Bovary je oajniki traila pomo i ode zamoliti Leona da joj
pomogne. Kad on kae da joj ne moe pomoi, ona ga stane grditi. On joj
kae da mu jedino preostaje jedan prijatelj jer su ga ve trojica odbili, ali
da e joj se javiti. Kad je ila kui putem sretne vikonta. Bila je tako
slaba da se skoro sruila. Pred Lastavicom sretne Homaisa koji je u ruci
drao est posnih kruia koje je njegova supruga silno voljela.
Jadna gospoa Bovary nije znala to da radi. Koga je kod molila za
pomo nije joj mogao pomoi. Odlui otii kod biljenika. On kae da e
joj pomoi, ali zauzvrat je traio nju. Ona to odbije i ljutito ode iz kue.
Pokuala je i kod Bineta, ali on se bio jako naljutio na nju iako gospoe
Tuvache i Caron, koje su je promatrale, nisu ule to ga je pitala. Bile su
sigurne da je neto sramotno. Ona nakon toga ode kod tete Rollete koju
poalje kod njene kue da vidi je li Leon dolazio, ali ona je obavijesti da je
nitko nije traio. Ona se napokon sjeti Rodolpha koji joj sigurno moe
pomoi.
VIII.
Ona odlui otii kod Rodolphea, i kad ga nae opet je uhvati slabost.
Opet mu je priala o tome kako ga voli i kako joj je bilo teko bez njega, i
on joj prizna kako on nju isto voli. Ali kad mu kae zato je zaista dola i
kad joj on odgovori da nema novaca, ona ode ljuta. Na povratku svrati u

ljekarnu i nagovori Justina da joj da klju od Kafarnauma i ona proguta

bijeli prah, arsen. Kad je dola kui dugo joj se inilo da nita ne djeluje,
a onda je poelo. Svi su se ivi okupili oko nje, ali njoj nije bilo spasa.
ak su pozvali lijenika Larivierea, ali on im je takoer rekao da nema
nita od nje vie. Nakon to se dobro izmuila, doe sveenik da joj da
poslijednju pomast. Nakon toga, ona opet osjeti ono blaenstvo kao i
proli put i Charles se ponada da e joj opet, kao i prije, biti bolje. Ali nju
su hvatali sve vei grevi. Ona uje slijepca kako pjeva i vrisne. Nakon
toga ona umre.
IX.
Svi su tugovali, a posebno Charles. On ju je tako volio, tako ljubio.
Napisao je pismo u kojem je naredio da, meu ostalim, budu tri lijesa i
veliki komad zelena baruna. Neki su se pokuali umijeati i kazati mu
kako je to ipak previe, ali on nije htio ni uti neto takvo.
Homais i sveenik su bdjeli nad pokojnicom i vazda se neto svaali, a
Charles je svako malo dolazio i nikako se nije moga oprostiti od svoje
Emme. Svata mu je prolazilo kroz glavu, njihovi sretni dani to su ih
ivjeli u Tostesu i njezin sretni lik u ba toj haljini, u kojoj je sada leala,
mrtva.
Charlesu majka doe da ga utjei. Sprovod bijae tuan, a jadan otac
gospoe Bovary se onesvijestio na trgu kad je ugledao crni pokrov.
X.
Emmin otac je bio primio pismo tek 36 sati nakon to mu kerka bijae
umrla. On se nadao da je to greka, da je moda neka ala.
Sprovod je proao tuno, kao to to uvijek biva. Rouault je odmah otiao
kui jer nebi podnio da ode u tu kuu niti da vidi unuku. Majka Bovary
odlui doi ivjeti kod sina i voditi mu kuanstvo. Naveer kad su svi bili
u svojim kuama, netko je plakao nad grobom gospoe Bovary, a taj
netko je bio Justin.
XI.
Sutradan mu dovedu kerkicu, kao to je naredio. Nikako se nije mogao
izvui iz dugova i kad je sve prodao, opet nije sve podmirio. Pokuao se
dogovoriti s majkom, ali su se posvaali oko male Berthe. Tako je on ivio
u bijedi i jadu, tuan i sam sa svojom Berthe.
Ljekarnik se samo brinuo za svoj glas i kakvu titulu. Protivnik mu bijae
onaj slijepac koji je priao protiv njega, pa se ovaj pobrine za njega.
Zavri u zatvoru.
Gospodina Bovarya jedne veeri nae kerkica mrtva u vrtu. Iste joj
godine umre i baka, a gospodin Rouault je bio oduzet pa se o njoj brinula
jedna teta. Tri su se lijenika izredala u Yonvilleu, ali nijedan nije ostao
nakon Charlesove smrti. Unitio bi ih gospodin Homais koji je upravo
dobio kri asti.