ensko pravo glasa

Emma Goldman
1911.

Hvalimo se da smo doba znanosti i napretka. Nije li onda udno da i dalje vjerujemo u tovanje
fetia? Dobro, nai su fetii razliitog oblika i supstancije, ali u svojoj su moi koju imaju nad ljudskim
umom jo uvijek pogubni kao to su bili oni stari.
Na je suvremeni feti ope pravo glasa. Oni koji jo nisu ostvarili taj cilj, podiu krvave revolucije
da ga ostvare, a oni koji uivaju u njegovoj vlasti, prinose teke rtve na oltar svemonoga boanstva.
Jao heretiku koji se usudi dovesti u pitanje to boanstvo!
ena je, ak i vie od mukarca, oboavatelj tog fetia, i premda se njezini idoli mogu mijenjati, ona
je uvijek na koljenima, uvijek uzdignutih ruku, uvijek slijepa na injenicu da njezin bog ima noge od
gline. Tako je oduvijek ena najvei podupiratelj svih boanstava. Isto je tako morala platiti cijenu koju
samo bogovi mogu traiti platila je svojom slobodom, krvlju svojega srca, samim svojim ivotom.
Nietzscheova se znamenita maksima, Kad poe eni, ponesi bi, smatra vrlo okrutnom, a ipak
Nietzsche je jednom reenicom izrazio ensko stajalite prema njezinim bogovima.
Religija je, posebice kranska religija, osudila enu na podreen poloaj, poloaj ropkinje. Iskrivila
joj je narav i sputala joj duu, a ipak, kranska vjera nema veeg pristae, nitko joj nije odaniji od
ene. Doista, sa sigurnou moemo rei da bi vjera odavno prestala biti imbenik u ivotu ljudi, da
nije bilo potpore ene. Najzagrieniji su crkvenjaci ene, najneumorniji su misionari diljem svijeta
ene, uvijek prinose rtvu na oltar bogova koji su im okovali duh i podjarmili tijelo.
Nezasitno udovite, rat, uzima eni sve to joj je drago i vrijedno. On trai njezinu brau, ljubavnike,
sinove, a zauzvrat joj udjeljuje usamljen i oajniki ivot. A ipak, najvei je branitelj i tovatelj rata
ena. Ona je ta koja ulijeva ljubav prema osvajanju i moi u svoju djecu; ona je ta koja ape o ratnoj
slavi u ui svojih malenih i koja uspavljuje svoje dijete uz zvuk trube i buku puaka. ena je takoer
ta koja koja okrunjuje pobjednika kad se vrati s bojita. Ali, ena je i ta koja plaa najviu cijenu tom
nezasitnom udovitu, ratu.
A tu je onda i dom. Kakav je to straan feti! Kako on isisava eninu ivotnu snagu taj moderni
zatvor sa zlatnim reetkama! Njegov sjaj zasljepljuje enu do cijene koju mora platiti kao ena, majka
i domaica. Ali ipak, ena se vrsto dri doma, moi koja je dri u svojim uzama.
Moe se rei da ena, zato to shvaa kakav straan danak mora platiti Crkvi, dravi i domu, eli
pravo glasa da bi se oslobodila. To moda i vrijedi za njih nekoliko; veina sufraetkinja izriito odbacuje takvu blasfemiju. Naprotiv, one uvijek inzistiraju na tome da e pravo glasa enu uiniti boljom
krankom i domaicom, pouzdanom graankom drave. Tako je pravo glasa samo sredstvo kojim se
ojaava svemonost samih bogova kojima je ena od pamtivijeka sluila.
Zato bi onda udilo da je ona jednako tako odana, gorljiva, na koljenima pred novim idolom, enskim pravom glasa. Od starine je trpjela progon, zatvaranje, muenje i sve oblike osude s osmijehom
na licu. Od starine se nadala prosvjetljenju, ak udu od boanstva dvadesetoga stoljea prava glasa.
ivot, srea, veselje, sloboda, nevinost sve to i jo vie od toga treba izvirati iz prava glasa. U svojoj
slijepoj odanosti ena ne vidi ono to su umni ljudi spoznali jo prije pedeset godina: da je pravo glasa
zlo, da je samo pomoglo porobljavanju ljudi, da im je zatvorilo oi da ne bi mogli vidjeti kako su vjeto
natjerani pokoravati se.
enin zahtjev za jednakim pravom glasa temelji se uglavnom na tvrdnji da ene moraju imati jednako pravo u svim drutvenim sferama. Nitko to ne bi mogao opovrgnuti kad bi pravo glasa bilo pravo.
aliboe neukosti ljudskoga uma koji moe u podvali vidjeti pravdu. Jer nije li to najokrutnija podvala da jedan dio ljudi stvara zakone za druge ljude koji su prisiljeni silom pokoravati se? A ipak ene
buno zahtijevaju tu zlatnu priliku koja je nainila toliko jada na svijetu i oduzela ovjeku njegov
integritet i samopouzdanje; to je podvala koja je posve pokvarila ljude i uinila ih plijenom u rukama
beskrupuloznih politiara.
Siroti, glupi, slobodni ameriki graanin! Slobodan da gladuje, slobodan da se potuca cestama te
velike zemlje, on uiva ope pravo glasa i to ga je pravo okovalo lancima. Nagrada koju zauzvrat
2

prima strogi su zakoni o radu koji zabranjuju pravo na bojkot, na demonstracije, zapravo na sve, osim
prava da bude okraden za plodove svojega rada. Ali svi ti strani rezultati fetia dvadesetoga stoljea
nisu enu niemu nauili. No, ena e proistiti politiku, uvjeravaju nas.
Izlino je rei, ja se ne protivim enskom pravu glasa to se tie konvencionalnoga razloga da ona
nema jednaka prava. Ne vidim fizikoga, psiholokoga, ni mentalnoga razloga zato ena ne bi imala
jednako pravo kao i mukarac da glasa. Ali me nipoto ne moe zavarati besmisleno poimanje da e
ena provesti ono to mukarcu nije uspjelo. Ako stvari i ne pogora, sigurno ih nee poboljati. Zbog
toga, pretpostaviti da e ona uspjeti proistiti neto to nije podlono proienju, znai pridati joj
nadnaravne moi. Budui da je enska najvea nesrea bila ta da su na nju gledali ili kao na anela
ili kao na vraga, njezin je pravi spas na zemlji; naime, njezin je spas u tome da je se smatra ljudskim
biem i, zbog toga, podlonim svim ljudskim glupostima i pogrekama. Trebamo li onda povjerovati
da e dvije pogreke stvar ispraviti? Trebamo li pretpostaviti da e se otrov, koji je ve uroen politici,
smanjiti, ako ene uu u politiku arenu? Najvatrenije sufraetkinje teko e podrati takvu ludost?
Zapravo, najnapredniji su prouavatelji opega prava glasa shvatili da su svi postojei sustavi politike moi apsurdni, i da su posve neprikladni da odgovore na urgentna ivotna pitanja. To je gledite
potvrdila izjava jedne od najgorljivijih vjernica enskoga prava glasa, dr. Helen L. Sumner. U njezinu
snanom djelu s naslovom Jednako pravo glasa ona kae: U Coloradu, jednako pravo glasa slui tome
da pokae na najoitiji nain esencijalnu trulost i poniavajui karakter postojeega sustava. Naravno, dr. Sumner ima na umu odreeni sustav glasanja, ali isto se jednakom snagom moe primijeniti
i na cijelu maineriju zastupnikoga sustava. S takvom osnovicom, teko je razumjeti kako e ena,
kao politiki imbenik, izvui iz toga sama korist ili kako e ga izvui ostatak ovjeanstva.
Ali, kau nae odane sufraetkinje, pogledajte na krajeve i drave u kojima ensko pravo glasa
postoji. Pogledajte to su ene ostvarile u Australiji, na Novome Zelandu, u Finskoj, u skandinavskim
zemljama i u etiri nae drave, u Idahu, Coloradu, Wyomingu i u Utahu. Udaljenost podaje aroliju
ili, da navedemo poljsku formulu dobro je kad nama nije dobro. Tako bi ovjek pretpostavio da
se te zemlje i amerike drave razlikuju od drugih zemalja ili drugih amerikih drava, da imaju veu
slobodu, veu drutvenu i ekonomsku jednakost, da vie cijene ljudski ivot, dublje razumiju veliku
drutvenu borbu, sa svim vitalnim pitanjima koja ona ukljuuje u vezi s ljudskim rodom.
ene u Australiji i na Novome Zelandu mogu glasati i pomoi u stvaranju zakona. Jesu li radni uvjeti
ondje bolji nego u Engleskoj, gdje se sufraetkinje tako junaki bore? Jesu li majke ondje sretnije i
jesu li djeca ondje slobodnija nego u Engleskoj? Da li se enu ondje vie ne smatra pukom seksualnom
robom? Je li se ona oslobodila puritanskih dvostrukih mjerila moralnosti za mukarce i ene? Sasvim
sigurno se nitko nee, osim demagoke politiarke usuditi na ta pitanja potvrdno odgovoriti. Jer kad
bi bilo tako, onda bi bilo smijeno isticati Australiju i Novi Zeland kao Meku jednakoga prava glasa.
S druge strane, oni koji poznaju pravo politiko stanje u Australiji, znaju da su politiari uutkali
radnike najstroim zakonima o radu, prema kojima je trajk bez odobrenja arbitranog odbora zloin
jednak izdaji.
Ni na trenutak ne elim implicirati da je ensko pravo glasa odgovorno za takvo stanje stvari. Mislim,
ipak, da nema razloga pokazivati na Australiju kao udo od zemlje za ostvarenje enskih prava, budui
da njezin utjecaj nije bio kadar osloboditi radnike od ropstva politikom efovanju.
Finska je enama dala pravo glasa; ak tovie, dala im je i pravo da sjede u parlamentu. Je li to
pomoglo da se razvije vee junatvo, ea gorljivost od one ruskih ena? Finska trpi, poput Rusije,
straan bi krvavoga cara. Gdje su finske Perovske, Spiridonove, Fignerove, Brekovske? Gdje su bezbrojne finske djevojke koje veselo odlaze u Sibir borei se za svoj cilj? Finskoj silno trebaju junake
osloboditeljice. Zato ih glasaki listii nisu stvorili? Jedini je finski osvetnik svojega naroda mukarac,
a ne ena, i on je rabio uinkovitije oruje od glasakih listia.

A u naim amerikim dravama u kojima ene glasaju i koje se stalno istie kao primjer uda, to su
u njima ostvarile ene glasakim pravom a to u velikoj mjeri ne uivaju i ene u drugim dravama;
ili to ne mogu ostvariti snanim naporom a bez glasakoga prava?
Uistinu, u dravama s pravom glasa za ene zajamena su jednaka prava na vlasnitvo; ali od kakve
je koristi to pravo za mnotvo ena bez vlasnitva, za tisue najamnih radnica koje ive od danas do
sutra? Da to pravo glasa nije utjecalo i ne moe utjecati na njihovo stanje priznala je ak i dr. Sumner,
koja to sigurno dobro zna. Kao vatrena sufraetkinja koju je u Colorado poslala Sveuilina liga za
jednako pravo glasa iz drave New York da prikupi grau u korist borbe za pravo glasa, ona bi bila
posljednja koja bi rekla ita tetno o tome; ipak nas obavjetava da je jednako pravo glasa vrlo malo
utjecalo na ekonomski poloaj ena. Da ene nisu jednako plaene za isti posao i da su, unato tome
to u Coloradu imaju pravo raditi u kolama od 1876., uiteljice plaene manje nego u Californiji. S
druge strane, Sumnerova ne obrazlae injenicu da je, premda ene imaju pravo raditi u kolama ve
trideset i etiri godine i premda imaju jednako pravo glasa od 1894., popis stanovnitva proveden prije
pet mjeseci pokazao da samo u Denveru ima petnaest tisua kolske djece zaostale u razvoju. I to sve
uz veinu ena zaposlenih u obrazovnim ustanovama i takoer unato tome da su ene u Coloradu
donijele najstroe zakone o zatiti djece i ivotinja. ene Colorada iznimno se zanimaju za dravne
ustanove za skrb o ovisnoj, defektnoj i delinkventnoj djeci. Kakva je to strana optunica protiv enske skrbi, ako jedan grad ima petnaest tisua djece zaostale u razvoju. to je sa slavom enskoga prava
glasa budui da uope nije poluilo uspjeh kad je rije o najvanijem drutvenom pitanju, o djeci? I
gdje je nadmoan osjeaj za pravdu koji je ena trebala unijeti u politiki ivot? Gdje je bio godine
1903. kad su vlasnici rudnika poveli gerilski rat sa sindikatom rudara sa zapada; kad je general Bell
zaveo carstvo terora, izvlaei mukarce iz kreveta nou, otimao ih du granine linije, bacao ih u obore za bikove, proglasivi, do vraga s Ustavom, palica je ustav? Gdje su bile politiarke onda i zato
nisu pokazale mo svojega glasa? Ali jesu. Pomogle su da se porazi najpoteniji i najliberalniji ovjek,
guverner Waite. Morao je osloboditi mjesto za orue rudarskih kraljeva, guvernera Peabodyja, neprijatelja radnika, cara Colorada. Muko pravo glasa doista nije moglo uiniti nita gore. Priznajemo to.
U emu su onda prednosti za enu i drutvo od enskoga prava glasa? esto ponavljana postavka da
e ene proistiti politiku isto tako je samo mit. Tu postavku ne brane oni koji znaju politike uvjete
u Idahu, Coloradu, Wyomingu i Utahu.
ena, u svojoj biti istunka, prirodno je zadrta i nemilostiva u naporu da uini druge tako dobrima
kako ona zamilja da dobri moraju biti. Tako je, u Idahu, uzela pravo glasa svojim sestrama s ulice
i proglasila sve ene neudorednoga znaaja nepodobnima da glasaju. Neudorednom se dakako
ne tumai prostitucija u braku. Podrazumijeva se da su ilegalna prostitucija i kockanje zabranjeni. U
tom smislu zakon mora biti enskoga roda: uvijek zabranjuje. U tom su pogledu svi zakoni izvrsni.
Oni ne idu dalje, ali njihove tendencije otvaraju sve brane pakla. Prostitucija i kockanje nikad nisu
vie cvjetali nego kad je zakon bio protiv njih.
U Coloradu, puritanstvo ena izrazilo se u najdrastinijem obliku. Mukarci koji ope poznato vode
neist ivot i mukarci povezani s krmama, ispali su iz politike otkad ene imaju pravo glasa.1 Je li
brat Comstock mogao uiniti vie? Jesu li svi puritanski oci uinili vie? Pitam se koliko ena shvaa
teinu tog navodnoga junatva. Pitam se razumiju li da je upravo to ono to enu, umjesto da je
podigne, pretvara u politikoga pijuna, prezira vrijednu uhodu koja zabada nos u osobne stvari ljudi,
ne toliko zbog dobrobiti cilja za koji se bori, nego zato to, kako su ene Colorada rekle, voli ulaziti u
kue u kojima nikad nije bila i otkriti sve to moe, politiki i drugaije.2 Da, ulaziti i u ljudsku duu

1
2

Jednako pravo glasa, Helen Sumner.

Isto.

i u njezine najsiunije kutke i zakutke. Jer nita ne zadovoljava udnju veine ena tako kao skandal.
I je li ikad dosad uivala u takvim prilikama kao sada kad je politiarka?
Oni koji ope poznato vode neist ivot i mukarci povezani s krmama. Zasigurno se, skupljaice
enskih glasova ne moe optuiti da imaju mjere. Uzmemo li u obzir da ta zabadala mogu ak i odluiti
iji su ivoti dovoljno isti za to oito isto ozraje, politiku, mora li slijediti da vlasnici krmi spadaju u istu kategoriju? Osim ako ameriko licemjerje i bigotstvo, tako oito u naelu prohibicije, koje
sankcionira irenje pijanstva meu mukarcima i enama bogataima, budno pazi na jedino mjesto
preostalo siromanome ovjeku. Ako nita drugo, onda enu upravo njezino uskogrudno i istunsko
stajalite o ivotu ini velikom opasnou po slobodu gdje god da ima politiku mo. Mukarac je
odavno nadiao praznovjerice koje jo prodiru enu. Na ekonomskom je natjecateljskom podruju
mukarac prisiljen pokazati djelotvornost, prosudbu, sposobnost, kompetentnost. On zato nema ni
vremena niti je sklon mjeriti neiju moralnost puritanskim mjerilima. I u svojim politikim aktivnostima nije zavezanih oiju. On zna da je koliina, a ne kvaliteta materijal za politiki mlin, i, osim ako
nije sentimentalni reformator ili stari fosil, zna da politika ne moe biti nita drugo do barutina.
ene koje su imalo upuene u politiki proces, znaju narav te betije, ali u svojoj samozadovoljnosti
i samoljublju tjeraju sebe da vjeruju kako samo trebaju pomaziti zvijer i ona e postati blaga poput
janjeta, slatka i ista. Kao da ene nisu prodale svoje glasove, kao da se politiarke ne mogu kupiti!
Ako se njezino tijelo moe kupiti u zamjenu za materijalnu naknadu, zato se ne bi mogao kupiti i
njezin glas? A da se to dogodilo u Coloradu i u drugim amerikim dravama, ne nijeu ak ni pobornici
enskoga prava glasa.
Kao to rekoh, ensko ogranieno gledite nije jedini argument protiv tvrdnje da je kao politiarka
bolja od mukarca. Ima i drugih. Njezin doivotni ekonomski parazitizam iznimno je zamaglio njezino
poimanje o znaenju jednakosti. Buno zahtijeva jednaka prava kao i mukarac, a ipak doznajemo da
vrlo malo njih pristaje agitirati u neugodnim okruzima.3 Koliko im malo znai jednakost u usporedbi
s Ruskinjama, koje idu u pakao za svoje ideale!
ena trai ista prava kao i mukarac, a ipak je ozlojeena da ga njezina prisutnost nimalo ne sputava: on pui, ne skida eir, i ne ustaje sa svojega stolca poput sluge. To su moda trivijalnosti, ali one
su ipak klju za narav amerikih sufraetkinja. Dakako, njihove su engleske sestre nadrasle ta glupa
poimanja. One su se pokazale doraslima i najveim zahtjevima postavljenima pred njihov znaaj i
mo izdrljivosti. Svaka ast junatvu i vrstoi engleskih sufraetkinja. Zahvaljujui svojim snanim,
agresivnim metodama, dokazale su da su nadahnue ak i nekim od naih beivotnih i beskimenjakih dama. Ali nakon svega, sufraetkinjama i dalje manjka potovanje prema stvarnoj jednakosti. Jer
kako drugaije obrazloiti straan, divovski napor tih hrabrih boraca za kukavni mali zakon koji e
dobro donijeti samo aici bogataica, a apsolutno nita golemoj masi radnica? Doista, kao politiarke
one moraju biti oportunisti, moraju se zadovoljiti polovinim rjeenjima ako ne mogu ostvariti cjelovita. Ali kao razborite i liberalne ene trebale bi shvatiti da ga, ako je pravo glasa oruje, razvlateni
trebaju vie od ekonomski nadmonije klase, i da ovi posljednji imaju ve i previe moi zbog svoje
ekonomske nadmonosti.
Sjajna voditeljica engleskih sufraetkinja, Emmeline Pankhurst, sama je priznala, kad je bila na svojoj predavakoj turneji po Americi, da ne moe biti jednakosti izmeu nadmonih i potinjenih. Ako
je tako, kako e engleske radnice, ve ekonomski slabije od dama koje su povlatene Shackletonovim
zakonom,4 biti kadre raditi sa sebi politiki nadreenima ako zakon proe? Nije li vjerojatno da klasa
Annie Keeney, tako prepuna ara, odanosti i muenitva, bude prisiljena na svojim leima nositi poli3

Dr. Helen A. Sumner.

Gospodin Shackleton je bio radniki voa. Zbog toga je oito da je on upravo taj koji je donio zakon koji je iskljuio
njegove vlastite birae. Engleski je parlament prepun takvih Juda.
4

tike efice, ba kao to nosi svoje ekonomske gospodare. To e morati initi i onda kad se u Engleskoj
uspostavi ope pravo glasa za mukarce i ene. Bez obzira na to to radnici rade, oni uvijek moraju
platiti. Ipak, oni koji vjeruju u mo glasanja pokazuju vrlo malo osjeaja za pravdu kad se ni malo ne
brinu za one kojima bi, kako tvrde, ono moglo donijeti najvie koristi.
Ameriki pokret za pravo glasa bio je, sve donedavno, posve salonski posao, posve odvojen od ekonomskih potreba ljudi. Tako Susan B. Anthony, nedvojbeno iznimna ena, nije bila samo ravnoduna
nego i antagonistina prema radnicima; nije ak oklijevala ni da iskae svoj antagonizam kad je godine 1869. savjetovala enama da zamijene tiskare u trajku u New Yorku.5 Ne znam je li promijenila
miljenje prije smrti.
Naravno, ima nekih sufraetkinja koje su povezane s radnicama enska sindikalna liga, primjerice;
ali one ine manjinu i njihove su aktivnosti samo ekonomske naravi. Ostale gledaju na rad naprosto
kao na stvar sudbine. to bi bilo s bogatima, kad ne bi bilo siromanih? to bi bilo s tim dokonim,
gotovanskim damama, koje spiskaju vie na tjedan nego to njihove rtve zarade u godinu dana, kad
ne bi bilo osamdeset milijuna najamnih radnika? Jednakost, ma tko je uope uo za takvo to?
Malo je zemalja stvorilo takvu aroganciju i snobizam kao Amerika. Posebice to vrijedi za ameriku
pripadnicu srednje klase. Ona ne samo da se smatra jednakom mukarcu, nego i nadmonom mu,
posebice u svojoj istoi, dobroti i u svojem moralu. Malo udi da amerika sufraetkinja smatra da
njezin glas ima udesnu mo. U svojoj uzvienoj umiljenosti ona ne vidi koliko je ona zapravo rob, ne
toliko mukarcu, koliko vlastitim glupim poimanjima i tradiciji. Jednako pravo glasa ne moe popraviti
tu tunu injenicu; moe je samo istaknuti, kao to i ini.
Jedna od velikih voa amerikih ena tvrdi da ena nema samo pravo na jednaku plau, nego da
zakonski treba imati pravo ak i na plau svojega supruga. Ako je ne uspije uzdravati, trebao bi biti
osuen na zatvor a njegovu bi zaradu zaraenu u zatvoru podizala njegova ravnopravna supruga. Nije li jedna druga sjajna pobornica enskoga prava glasa tvrdila da e njezino pravo glasanja dokinuti
drutvenu nepravdu, protiv koje se uzalud bore zajednikim snagama najodliniji umovi diljem svijeta? Uistinu treba aliti to nas je navodni stvoritelj univerzuma ve upoznao sa svojom udesnom
shemom, jer bi ensko pravo glasa zacijelo omoguilo enama da ga posve nadmae.
Nita nije tako opasno kao seciranje fetia. Ako smo preivjeli vrijeme kad je takva hereza bila kanjiva lomaom, nismo preivjeli uskogrudni duh osude onih koji se usude razlikovati od prihvaenih
poimanja. Zbog toga e me vjerojatno proglasiti protivnicom ena. Ali to me ne moe odvratiti od
toga da tom pitanju gledam bez straha u lice. Ponavljam ono to sam rekla na poetku: ne mislim da
e ene politiku pogorati; ali ne vjerujem niti da e je poboljati. Ako ena ne moe uiti iz mukih
pogreaka, zato ih initi?
Povijest je moda kompilacija lai; ipak, u njoj ima i nekoliko istina, i one su jedini voa kojega
imamo za budunost. Povijest politikih aktivnosti mukaraca dokazuje da mu one nisu apsolutno
nita dale to nije mogao postii izravnije, po nioj cijeni i na postojaniji nain. Zapravo, svaki pedalj
zemlje koji je dobio, dobio je stalnom borbom, neprekidnom bitkom za svoja prava, a ne pravom glasa.
Nema razloga da pretpostavimo da je eni, u njezinu usponu prema emancipaciji, pomoglo i da e joj
pomoi glasako pravo.
U najmranijoj od svih zemalja, Rusiji, zemlji apsolutnoga despotizma, ena je postala jednaka mukarcu, ne glasakim pravom, nego svojom voljom da postoji i da radi. Ne samo da je izborila za sebe
svaku kolu i svaki poziv, nego je izborila i muko potovanje, njegov respekt, njegovo drugarstvo; pa
ak i potovanje cijeloga svijeta. I to ne putem jednakoga prava glasa, nego svojim udesnim junatvom, svojom hrabrou, sposobnou, snagom volje i izdrljivou u borbi za slobodu. Gdje su ene
u bilo kojoj zemlji s jednakim pravom glasa ili u nekoj od takvih naih drava, koje se mogu pohvaliti
5

Jednako pravo glasa, dr. Helen A. Sumner

takvom pobjedom? Kad razmotrimo postignua ene u Americi, takoer otkrivamo da je neto dublje
i snanije od prava glasa u njezinu maru prema osloboenju.
Upravo je prije ezdeset i dvije godine aica ena na konvenciji u Seneca Fallsu iznijela nekoliko
zahtjeva za pravom na jednaku naobrazbu i jednak pristup raznim strukama, zanimanjima itd. Kakva
sjajna postignua, kakve sjajne pobjede! Tko se osim najneukijega usudi govoriti o eni kao o pukoj
kuanici? Tko se usudi natuknuti da ovaj ili onaj posao nije za enu? Vie od ezdeset godina ona je
oblikovala novo ozraje i novi ivot za sebe. Postala je svjetska sila u svakoj domeni ljudske misli i
aktivnosti. I sve to bez prava glasa, bez prava da donosi zakone, bez povlastice da postane sudac,
tamniar ili krvnik.
Da, moda e me smatrati eninim neprijateljem; ali kad bih joj mogla pomoi da ugleda svjetlo, ne
bih se alila.
enina nesrea nije u tome da je nesposobna raditi muki posao, nego u tome da troi svoju ivotnu
silu da ga natkrili, s tradicijom stoljea koja su je ostavila tjelesno nesposobnom da odri korak s
njim. O, znam da su neke uspjele, ali pod koju cijenu, pod koju stranu cijenu! Nije vano koji posao
ena radi, nego je vana kvaliteta posla koji obavlja. Ona jednakom pravu glasa ili glasakom listiu
ne moe podariti novu kvalitetu, niti moe od toga dobiti ita to e podii njezinu vrsnost. Njezin
razvoj, njezina sloboda, moraju potei iz nje i putem nje. Prvo, tako da se potvrdi kao linost, a ne
kao spolna roba. Drugo, tako da odbije da itko ima pravo na njezino tijelo; tako da odbije raati djecu,
osim ako ih ona ne eli; tako da odbije sluiti Bogu, dravi, drutvu, muu, obitelji itd., uinivi svoj
ivot jednostavnijim, ali dubljim i bogatijim. To jest, tako da pokua nauiti to je smisao i bit ivota
u svim njegovim sloenostima, oslobodivi se straha od javnog mnijenja i javne osude. Samo e je to,
a ne glasaki listi, osloboditi, podariti joj snagu kakvu svijet jo nije vidio, snagu da voli, ostvari mir,
sklad; snagu boanske vatre, ivotodajnu snagu; snagu koja stvara slobodne mukarce i ene.

Anarhistika biblioteka
Anti-Copyright

Emma Goldman
ensko pravo glasa
1911.
Emma Goldman, Woman Suffrage, Anarchism and Other Essays, Mother Earth Publishing
Association 1911 (1st ed. 1910).
Emma Goldman, Anarhizam i drugi ogledi, DAF, Zagreb 2001. Prijevod Biljana Romi.
http://elektronickeknjige.com/goldman_emma/anarhizam_i_drugi_ogledi/index_page_000.htm
anarhisticka-biblioteka.net