Trgovina enama

Emma Goldman
1910.

Nai su reformatori iznenada doli do velikoga otkria trgovine bijelim robljem. Novine su pune
tih neuvenih uvjeta a zakonodavci ve planiraju novi niz zakona kojim bi nadzirali tu strahotu.
Zanimljivo je da se, kad god treba javno mnijenje odvratiti od velike drutvene nepravde, uvodi
kriarski pohod na bestidnost, kockanje, toionice itd. A kakav je rezultat takvih pohoda? Kockanje
je u porastu, toionice ivo djeluju samo se ulazi na stranja vrata, prostitucija je na vrhuncu a sustav
makroa i svodnika samo se pootrio.
Kako to da se instituciju, za koju zna gotovo svako dijete, tako odjedanput otkrilo? Kako to da je to
zlo, znano svi sociolozima, sada postalo tako vano pitanje?
Pretpostaviti da je novo istraivanje trgovine bijelim robljem (i to, usput reeno, vrlo povrno istraivanje) otkrilo ita novo, u najmanju je ruku vrlo glupo. Prostitucija je bila i jest raireno zlo, ali
ovjeanstvo i dalje ide za svojim poslom, savreno ravnoduno na patnje i jade rtava prostitucije. Ba kao to je, zapravo, ovjeanstvo ostalo ravnoduno na na industrijski sustav ili ekonomsku
prostituciju.
Tek kad se ljudske patnje pretvore u igraku sjajnih boja, dijete e se poeti za nju zanimati barem
na kratko. Narod je vrlo prevrtljivo dijete koje trai svaki dan nove igrake. Pravedan krik protiv
trgovine bijelim robljem takva je igraka. Slui za zabavu ljudi na kratko i pomoi e da se stvori jo
nekoliko tustih politiara parazita koji se epire svijetom kao inspektori, istraivai, detektivi i tako
dalje.
to je pravi uzrok trgovine enama? Ne samo bijelim enama, nego i utim i crnim enama. Izrabljivanje, naravno; nemilosrdni Moloh kapitalizma koji se deblja na raun potplaenih radnika, navodi
tisue ena i djevojaka na prostituciju. Kao i gospoa Warren te djevojke misle, Zato troiti svoj
ivot radom u praonici za nekoliko ilinga na tjedan, osamnaest sati na dan?
Naravno, nai reformatori ne kau nita o tom uzroku. Predobro ga znaju, ali nisu plaeni da o
njemu govore. Mnogo je probitanije izigravati farizeje, pretvarati se da je dolo do zlorabe morala,
nego ii u sr stvari.
Ipak, postoji jedna hvalevrijedna iznimka meu mladim piscima: Reginald Wright Kauffman, ije
je djelo Kua ropstva prvi iskreni pokuaj da se obradi to drutveno zlo i to ne sa sentimentalnog
filistinskog stajalita. Novinar bogatoga iskustva, Kauffman dokazuje da na industrijski sustav ne
ostavlja veini ena drugi izbor do prostitucije. ene oslikane u Kui ropstva pripadaju radnikoj klasi.
Da je autor oslikao ivot ena iz drugih sfera, suoio bi se s istim stanjem stvari.
Nigdje se prema eni ne odnose u skladu s vrijednou njezina rada, nego kao prema spolnom
objektu. Zbog toga je neizbjeno da ona treba platiti za pravo to postoji, da odri svoje mjesto, ma
gdje to bilo, spolnim zaslugama. Tako je tek pitanje stupnja hoe li se prodati jednom mukarcu,
u braku ili izvan njega, ili mnogim mukarcima. Priznaju li to nai reformatori ili ne, ekonomska i
drutvena podreenost ena odgovorna je za prostituciju.
Upravo su nai dobri ljudi okirani otkriem da samo u New Yorku jedna od deset ena radi u
tvornici, da je prosjena plaa koju ene zarauju est dolara na tjedan za etrdeset i osam do ezdeset
radnih sati i da se veina ena koja radi za plau suoava s mjesecima besposlenosti to znai da je
prosjena godinja zarada dvjestoosamdeset dolara. Treba li se onda uditi da su prostitucija i trgovina
bijelim robljem postale takvi dominantni imbenici?
Da se ne bi prethodne brojke smatrale pretjeranima, dobro je proi kroz izjave nekih autoriteta za
prostituciju:
Uzrok se enske poronosti moe nai u mnogim tabelama koje pokazuju odnos poslova
koje su radile i plaa koje su te ene primale prije svojega pada i politiki bi se ekonomist
morao zapitati koliko e jo dugo briga za poslovnu solventnost biti obrana poslodavacima da smanjuju naknade te nemaju li male utede na plaama i vie nego protuteu u
2

golemoj koliini poreza koji su nametnuti javnosti da bi se namirili trokovi natovareni

zbog sustava poroka, koji je izravan rezultat, u mnogim sluajevima, nedovoljne nadoknade
za astan rad.1
Nai dananji reformatori uinili bi dobro kad bi zavirili u knjigu dr. Sangera. Ondje e otkriti da samo nekoliko sluajeva od dvije tisue koje je on promatrao potjee iz srednje klase, iz dobro sreenih
uvjeta ili ugodnih domova. Daleko najvei dio tvore radnice, djevojke i ene; neke je u prostituciju
odvela krajnja oskudica, druge pak okrutan, poniavajui ivot kod kue, a tree pak naopak i obogaljen fiziki izgled (o emu u govoriti kasnije). Isto tako e braniteljima istoe i moralnosti initi
dobro da naue da su od dvije tisue sluajeva, etristodevedest njih udane ene, ene koje ive sa
svojim muevima. Oito, nema velikoga jamstva za njihovu sigurnost i istou u svetosti braka.2
Doktor Alfred Blaschko, u knjizi Prostitucija u devetnaestom stoljeu, ak je jo jasniji u karakterizaciji ekonomskih uvjeta kao jednoga od najvitalnijih imbenika prostitucije.
Premda prostitucija postoji stoljeima, devetnaestom je stoljeu palo u zadau da je razvije u divovsku drutvenu instituciju. Razvoj industrije s golemim masama ljudi na natjecateljskom tritu, rast i zakrenost velikih gradova, neizvjesnost i nesigurnost zaposlenja,
dali su prostituciji poticaj o kojemu se nikad prije u ljudskoj povijesti nije moglo ni sanjati.
I opet je Havelock Ellis, premda se ne bavi ba posve ekonomskim uzrokom, ipak prisiljen priznati
da je on neizravno i izravno glavni razlog. Tako on otkriva da se velik postotak prostitutki regrutira
iz klase slukinja, premda one imaju manje briga i veu sigurnost. S druge strane, gospodin Ellis ne
porie da svakodnevna rutina, naporan, slabo plaen posao, jednolinost sluinskoga usuda i, posebice,
injenica da moda nikad nee uivati u ostvarenoj vezi i uicima doma, svakako nisu nita manji
imbenik u prisili da slukinja potrai okrepu i zaborav u veselosti i svjetlucavosti prostitucije. Drugim
rijeima, slukinja koju se tretira kao osobu koja radi dosadan posao i nikad nema pravo na vrijeme
samo za sebe te je iscrpljena kapricima svoje gospodarice, moe nai izlaz, poput tvornike radnice ili
prodavaice, samo u prostituciji.
Najzabavnija je strana pitanja, to je sada pred javnou, zgraanje naih dobrih, cijenjenih graana, posebice razliite kranske gospode, koje uvijek moemo nai u prvim redovima svakog kriarskoga pohoda. Znai li to da su oni posve neupueni u povijest religije i, posebice, kranstva? Ili se
nadaju da e oi sadanjega narataja ostati slijepe za onaj dio u prolosti koji je odigrala crkva u odnosu na prostituciju? Ma to da je njihov razlog, oni bi trebali biti posljednji koji viu protiv nesretnih
rtava dananjice, budui da je svakom inteligentnom prouavatelju poznato da je prostitucija vjerskoga podrijetla, i da su je stoljeima njegovali i ohrabrivali, ne kao sramotu, nego kao vrlinu, koju
su pozdravljali i sami bogovi.
ini se da se podrijetlo prostitucije moe primarno nai u vjerskom obiaju, religiji, velikom konzervatoru drutvene tradicije, koja u preobraenom obliku odrava primitivnu
slobodu to nestaje iz opeg drutvenoga ivota. Tipian je primjer zabiljeio Herodot, u
petom stoljeu prije Krista, u hramu boice Itar, babilonske Venere, kamo je svaka ena,
jedanput u svojem ivotu, morala doi i dati se prvome strancu koji baci kovanicu u njezino krilo, da bi time iskazala potovanje boici. Vrlo su slini obiaji postojali i u drugim
1

Dr. Sanger, Povijest prostitucije.

Zanimljivo je da knjiga dr. Sangera nema na ameriikim potanskim narudbama. Oito se vlast ne zabrinjava to
javnost nije upoznata s pravim uzrokom prostitucije.
2

dijelovima zapadne Azije, u Sjevernoj Africi i na Cipru, te na drugim otocima istonoga

Sredozemlja, a takoer i u Grkoj, gdje je Afroditin hram u Korintu imao vie od tisuu
ropkinja odanih spolnom sluenju boici.
Teoriju, koju je vjerska prostitucija razvila, kao ope pravilo, zbog vjerovanja da generativno djelovanje ljudskih bia posjeduje tajanstven i svet utjecaj u promidbi plodnosti
prirode, podravaju svi autoritativni pisci o toj temi. Postupno je, ipak, kad je prostitucija
postala ogranizirana institucija pod utjecajem sveenstva, religiozna prostitucija razvila
svoju korisnu stranu, i tako pomogla u poveanju javnoga prihoda.
Uspon kranstva do politike moi doveo je do vrlo malo promjena u politici. Vodei su
oevi crkve tolerirali prostituciju. Bordeli pod opinskom zatitom osnivani su u trinaestome stoljeu. Oni su bili neka vrsta javne slube, a njihove su upravitelje gotovo smatrali
javnim slubenicima.3
Tome se mora dodati i sljedei navod iz knjige dr. Sangera:
Papa Klement II izdao je bulu prema kojoj se prostitutke treba tolerirati ako plaaju
odreenu svotu od svoje zarade crkvi.
Papa Siksto IV bio je praktiniji; iz jednoga je bordela, koji je sam sagradio, primao prihod
od dvadeset tisua dukata.
U modernim vremenima crkva je neto opreznija u tome. Barem otvoreno ne trai danak od prostitutki. ini joj se mnogo probitanije ulagati u nekretnine, pa poput Crkve sv. Trojstva, iznajmljuje
opasne pelunke po pretjeranoj cijeni onima koji ive od prostitucije.
Ma koliko bih to htjela, prostor mi ne doputa da govorim o prostituciji u Egiptu, Grkoj i Rimu
te tijekom srednjega vijeka. Uvjeti u srednjem vijeku posebice su zanimljivi s obzirom na to to je
prostitucija bila organizirana u cehove, kojima je predsjedala kraljica bordela. Ti su cehovi provodili
trajkove za poboljanje svojih uvjeta i odravanje standardne cijene. To je svakako praktinija metoda
nego ona koju su rabili moderni robovi nadniari.
Bilo bi jednostrano i krajnje povrno misliti da je ekonomski imbenik jedini uzrok prostitucije. Ima
i drugih, ne manje vanih i vitalnih imbenika. Nai reformatori i to znaju, ali se ak jo manje usude
raspravljati o tome nego o instituciji koja isisava ivot i iz mukaraca i iz ena. Mislim na pitanje seksa,
koje u veine ljudi uzrokuje moralne greve.
Prihvaena je injenica da se ena odgaja kao seksualna roba i jo je se k tome dri u potpunom
neznanju to se tie znaenja i vanosti seksa. Sve to se bavi tom temom zatomljava se, a progone
se i bacaju u zatvor osobe koje pokuavaju unijeti svjetlo u taj straan mrak. Ipak, istina je da se ne
trebamo iznenaivati, sve dok djevojka ne zna kako se brinuti o sebi, ne zna ulogu najvanijega dijela
svojega ivota, ako postane lak plijen prostitucije ili bilo kojeg drugog oblika odnosa koji je degradira
na poloaj objekta za puko spolno zadovoljavanje.
Upravo su zbog toga neznanja cijeli djevojaki ivot i njezina cijela priroda izopaeni i osakaeni.
Odavno prihvaamo kao po sebi oitu injenicu da mladi moe slijediti zov divljine; to jest, mladi
moe, onog asa kad njegova spolna priroda zatrai svoje, i zadovoljiti tu prirodu; ali nai se moralisti
skandaliziraju na samu pomisao da djevojaka spolna priroda trai svoje. Za moralista prostitucija
nije toliko u injenici da ena prodaje svoje tijelo, nego prije u injenice da ga prodaje izvan braka. A
da to nije samo puka izjava dokazuje injenica da je brak zbog novanih razloga savreno legitiman,
posveen zakonom i javnim mnijenjem, dok se svaki drugi oblik sjedinjenja proklinje i odbacuje. A
3

Havelock Ellis, Spol i drutvo.

ipak prostitutka, ako se ispravno definira, ne znai nita drugo do svaka osoba za koju je spolni odnos
podreen dobitku.4
One su ene prostitutke koje prodaju svoja tijela zbog spolnoga ina i to im je posao.5
Zapravo, Banger ide i dalje; on dri da je in prostitucije uroeno jednak inu mukarca i ene koji
dogovaraju brak zbog ekonomskih razloga.
Naravno, brak je cilj svake djevojke, ali tisue se djevojaka ne moe udati, nai ih glupi drutveni
obiaji osuuju na ivot u celibatu ili na prostituciju. Ljudska priroda trai svoje bez obzira na sve
zakone, a nema ni jednoga razumljivoga razloga zato bi se priroda prilagodila izopaenom poimanju
moralnosti.
Drutvo smatra spolna iskustva mukarca osobinama njegova opeg razvoja, dok se na slina iskustva u ivotu ene gleda kao na stranu nesreu, gubitak asti i svega to je u ljudskome biu dobro i
plemenito. Ta dvostruka mjerila moralnosti odigrala su nemalu ulogu u stvaranju i trajanju prostitucije. Ona znae da mlado stvorenje ostaje posve neupueno u spolna pitanja, to navodna nevinost,
zajedno s izmorenom i priguenom spolnom prirodom, pomae dovesti u takvo stanje koje nai puritanci tako gorljivo nastoje izbjei ili sprijeiti.
To ne znai da zadovoljenje spolnih potreba vodi u prostituciju; odgovoran je za to okrutan, bezduan, kazneni progon onih koji se usude razlikovati od zacrtanih staza.
Djevojke, jo djeca, rade u napuenim, pregrijanim prostorijama deset do dvanaest sati na dan za
strojem, to ih dri u stalnom preuzbuenom spolnom stanju. Mnoge od tih djevojaka nemaju doma
ili bilo kakvog komfora; zbog toga je ulica ili neko jeftino mjesto zabave jedini nain da zaborave na
svoju svakodnevnu rutinu. To ih neminovno dovodi u veliku blizinu drugoga spola. Teko je rei koji
od dvaju imbenika dovodi djevojino preuzbueno stanje do vrhunca, ali posve je sigurno najprirodnija stvar da vrhunac ima svoj ishod. To je prvi korak prema prostituciji. Ne treba djevojku za to
smatrati odgovornom. Naprotiv, posve je odgovorno drutvo, mi kojima manjka razumijevanje, kojima manjka potovanje za ivot u nastanku; posebice je to pogreka naih moralista, koji za navijek
osuuju djevojku, jer je skrenula s puta vrline; to jest, jer se njezino prvo spolno iskustvo dogodilo
bez odobrenja crkve.
Djevojka se osjea posve izopenom, kuna vrata i vrata drutva zatvorila su joj se pred nosom. Cijeli
je njezin odgoj i njezina tradicija takva da se osjea pokvarenom i palom te zbog toga nema vrstoga
tla na koje bi se oprla ili bilo kakvu podrku koja bi je podignula, umjesto to je jo vie zakopava.
Tako drutvo stvara rtve kojih se kasnije uzalud pokuava osloboditi. Najzlobniji, najpokvareniji i
najnemoniji mukarac i dalje se smatra odve dobrim da bi za suprugu uzeo enu iju je ljupkost bio
posve voljan kupiti, premda bi je tako mogao spasiti od strahotnoga ivota. A ne moe se ni svojoj
sestri obratiti za pomo. U svojoj gluposti ova smatra sebe odve istom i estitom, ne shvaajui da
je njezin poloaj u mnogoemu ak i jadniji od njezine sestre s ulice.
ena koja se udala zbog novca, u usporedbi s prostitutkom, kae Havelock Ellis, prava
je uga. Slabije je plaena, daje mnogo manje zauzvrat u radu i u brizi, i posve je ovisna
o svojem gospodaru. Prostitutka se nikad ne odrie prava nad sobom, zadrava svoju
slobodu i osobna prava, i nije uvijek prisiljena pokoriti se mukome zagraljaju.
A isto tako ena, koja sebe smatra boljom od druge, ne shvaa Leckyjevu braniteljsku tvrdnju da
je ona, premda moda jest najvii oblik poroka, istodobno i najdjelotvorniji uvar vrline. Ali za nju bi
sretni domovi bili uprljani, neprirodni i tetna praksa bi prevladala.
4
5

Guyot, La Prostitution.
Banger, Criminalit et Condition Economique.

Moralisti su uvijek spremni rtvovati jednu polovicu ljudskoga roda u ime neke bijedne institucije
koju ne mogu nadrasti. Zapravo, prostitucija nije nita vie jamstvo istoe doma nego to su kruti
zakoni zatita od prostitucije. Punih pedeset posto oenjenih mukaraca muterije su bordela. Upravo
se tako udane ene pa ak i djeca zaraze spolnim bolestima. Drutvo ipak nema ni rijei osude
za mukarca, dok ni jedan zakon nije odve straan kad je rije o bespomonoj rtvi. Ne samo da
su je nasamarili oni koji su je iskoristili, nego je preputena na milost i nemilost svakom policajcu i
bijednome detektivu da je pretue, slubenicima u policijskoj postaji, vlastima u svakom zatvoru.
U nedavno tiskanoj knjizi ene koja je dvanaest godina bila gazdarica jedne javne kue mogu se
nai ove brojke: Vlasti su me prisilile da svaki mjesec plaam naknadu izmeu 14.70 i 29.70 dolara,
a djevojke su morale platiti izmeu 5,70 i 9,70 dolara policiji. Imajui u vidu da je autorica vodila taj
posao u jednom malom gradu, da brojke koje navodi ne ukljuuju i dodatna podmiivanja i dodatne
globe, odmah nam pada u oi golem prihod koji policija izvlai iz krvavo zaraenoga novca svojih
rtava, koje nee ak ni zatititi. Jao onima koje odbiju platiti svoj danak; skupe ih poput stoke, ako
ni zbog ega drugoga, a onda da ostave povoljan dojam na dobre graane ili ako je vlastima zatrebalo
neto dodatnoga novca sa strane. Iskrivljenom je umu, koji vjeruje da je pala ena nesposobna za
ljudske osjeaje, nemogue shvatiti jad, ponienost, suze i povrijeen ponos, sve to to smo osjeale
kad god bi nas pokupili.
udno, zar ne, da bi se ena koja je drala javnu kuu mogla tako osjeati? Ali jo je udnije da
dobri kranski svijet muze novac i erupa takve ene, a nita im ne daje zauzvrat osim prijekora i
progona. Ah da, radi to u dobrotvorne svrhe kranskoga svijeta!
Mnogo se istie bijelo roblje koje se uvozi u Ameriku. Kako e Amerika uope odrati svoju krepost
ako joj Europa u tome ne pomogne? Neu porei da se to u nekim sluajevima i dogaa, kao to neu
zanijekati da ima emisara iz Njemake i drugih zemalja koji mame ekonomsko roblje u Ameriku; ali
posve poriem da se prostitucija regrutira iz Europe u iole osjetnijoj mjeri. Moe biti tono da veinu
prostitutki u New Yorku ine strankinje, ali razlog je tome taj to i veinu gradskoga stanovnitva ine
stranci. Onog trena kad se uputimo u bilo koji ameriki grad, u Chicago ili na Srednji zapad, otkrit
emo da je broj prostitutki strankinja iznimno malen.
Podjednako je preuveliano vjerovanje da se veina djevojaka s ulice poela baviti tim poslom prije
nego to su dole u Ameriku. Veina djevojaka izvrsno govori engleski jezik, amerikanizirane su u
navikama i pojavom to je posve nemogue osim ako nisu u ovoj zemlji ve ivjele mnogo godina.
To jest, u prostituciju su ih odveli uvjeti ivota u Americi, odveo ih je posve ameriki obiaj prepunih izloga nakita i raskone odjee, to, naravno, zahtijeva novac novac koji se ne moe zaraditi u
trgovinama i u tvornicama.
Drugim rijeima, nema razloga da povjerujemo da e bilo koja skupina mukaraca riskirati i troiti na strane proizvode, kad su ameriki uvjeti ivota preplavili trite tisuama djevojaka. S druge
strane, dovoljno je dokaza za injenicu da izvoz amerikih djevojaka u svrhu prostitucije nipoto nije
zanemariv imbenik.
Tako Clifford G. Roe, bivi pomonik Dravnoga odvjetnika u okrugu Cook, u Illinoisu, otvoreno
proziva da se djevojke iz Nove Engleske odvoze brodom u Panamu za ekspresnu uslugu mukarcima
koji ondje rade za ujaka Sama. Gospodin Roe dodaje da se ini kako postoji podzemna eljeznica
izmeu Bostona i Washingtona kojom se mnoge djevojke voze. Nije li znakovito da pruga vodi ba
u samo sjedite federalne vlasti? Da je gospodin Roe rekao vie nego to je bilo poeljno dokazuje
injenica da je izgubio svoje mjesto. Nije praktino za mukarce na poloaju da se izlanu.
Izgovor je za stanje u Panami da du kanala nema bordela. To je uobiajeni izlaz za licemjerni svijet
koji se ne usudi suoiti s istinom. Nema ih u zoni kanala, nema u gradskom krugu znai prostitucija
ne postoji.

Odmah uz Roea je James Bronson Reynolds koji je pomno prouio trgovinu bijelim robljem u Aziji.
Kao istaknuti ameriki graanin i prijatelj buduega amerikoga Napoleona, Theodora Roosevelta, on
je svakako posljednji koji bi htio diskreditirati krepost svoje zemlje. Ipak, on nas obavjetava da su u
Hong Kongu, angaju i u Yokohami, Augijine staje6 amerikoga poroka. Ondje su amerike prostitutke
postale tako glasovite da je na Orijentu amerika djevojka sinonim za prostitutku. Reynolds podsjea
svoje sunarodnjake da dok su Amerikanci u Kini pod zatitom naih konzularnih predstavnika, Kinezi
u Americi nemaju nikakvu zatitu. Svatko tko zna kakve okrutne i barbarske progone trpe Kinezi i
Japanci na Pacifikoj obali, sloit e se s Reynoldsom.
U svjetlu dosad navedenih injenica, prilino je besmisleno isticati Europu kao barutinu odakle
potjeu sve amerike drutvene bolesti. Jednako je besmisleno podravati mit da idovke ine najvei
kontingent dobrovoljnih rtava. Vjerujem da me nitko nee optuiti za nacionalne sklonosti. Upravo
sam se i sama razvijala borei se protiv njih i mnogih drugih predrasuda. Ako, dakle, imam zamjerke na
proglas da se uvoze idovske prostitutke, onda ih nemam zbog svojih idovskih simpatija, nego zbog
injenica inherentnih ivotu tih ljudi. Samo povrnome ovjeku nije znano da se idovske djevojke
ne doseljavaju u strane zemlje ako ondje nemaju roaka ili kakvu drugu vezu. idovske djevojke nisu
pustolovne. Sve donedavno one nisu ni naputale dom, ak ne ni do najbliega sela ili grada, osim ako
nisu ile u posjet roacima. Je li onda uvjerljivo da e idovske djevojke napustiti svoje roditelje ili
obitelji, putovati tusue milja u tuinske zemlje, pod utjecajem i sluajui obeanja stranih sila? Poite
do i jednog velikog parobroda to dolazi u Ameriku i uvjerite se sami ne dolaze li te djevojke ili sa
svojim roditeljima, ili braom, ujacima ili s nekim od rodbine. Moe biti iznimaka, naravno, ali izrei
da se velik broj idovskih djevojaka uvozi za prostituciju ili za bilo koju drugu svrhu, jednostavno
znai da ljudi ne poznaju psihologiju idova.
Oni koji sjede u staklenoj kui ine krivo kad se nabacuju kamenjem; osim toga, amerika je staklena
kua prilino tanka, lako se moe razbiti, a unutranjost ba i nije ljubak prizor.
Iznimno je povrno pripisati porast prostitucije navodnome uvozu, porastu regrutiranja ili slinim
uzrocima. O prvome sam uzroku ve govorila. to se tie sustava regrutiranja, premda je gnusan,
ne smijemo zanemariti injenicu da je on u biti faza moderne prostitucije faza koja je naglaena
zabranama i mitom, to su rezultat sporadinih kriarskih pohoda na to drutveno zlo.
Svodnik je bez sumnje bijedan uzorak ljudske obitelji, ali na koji je nain on vie vrijedan prezira
od policajca koji uzima posljednji cent od ene s ulice i potom je zatvara u policijsku postaju? Zato je
svodnik vie zloinac ili vea prijetnja drutvu, od vlasnika robnih kua i tvornica, koji se debljaju na
znoju svojih rtava, da bi one onda zavrile na ulici? Ne branim svodnike, ali nije mi jasno zato bi on
bio nemilosrdno progonjen, dok stvarni krivci za sve ljudske nepravde uivaju imunitet i potovanje.
Osim toga, dobro se podsjetiti da ne stvara svodnik prostitutku. Naa prijetvornost i licemjernosti
stvaraju i prostitutku i svodnika.
Sve do 1894. vrlo se malo znalo u Americi o svodnicima. A onda nas je napala epidemija kreposti.
Trebalo je dokinuti porok, zemlju pod svaku cijenu oistiti. Drutveni je rak zbog toga smjeten izvan
vidokruga, ali dublje u samo tijelo. Vlasnici bordela, kao i nesretne rtve, predani su u ruke njenoj
milosti policije. Neizbjena su posljedica prekomjerno podmiivanje i kaznionice.
Dok su u bordelima bile razmjerno zatiene, jer su ondje predstavljale odreenu novanu vrijednost, sada su se nale same na ulici, posve preputene na milost i nemilost lakomoj policiji. Oajne,
trebajui zatitu i eznui za ljubavlju, te su djevojke posve prirodno vrlo lak zalogaj za svodnike, koji
su i sami rezultat duha naega komercijalnoga doba. Tako je svodniki sustav regrutiranja izravna

Augija, kralj u Elidi, po grom je mitu imao velike staje s tri tisue goveda. Heraklo je od kralja Euristeja dobio nalog
da ih oisti, jer trideset godina nisu bile iene. Augijine staje danas oznauje neto emu je potrebno temeljito ienje.

posljedica policijskog progona, korupcije i pokuanog obuzdavanja prostitucije. ista je budalatina

pomijeati tu modernu fazu drutvenoga zla s uzrocima toga zla.
Poveano guenje prostitucije i barbarske zakonske odredbe, mogu samo posluiti da jo vie ogore
i ponize nesretne rtve neznanja i gluposti. To se najbolje moe vidjeti u predloenome zakonu da
se ljudski tretira prostitutke ulovljene u prekraju, tako da se kazni svatko tko je prostitutki pruio
utoite s pet godina zatvora i kaznom od deset tisua dolara. Takvo stajalite samo jo vie pokazuje
straan manjak razumijevanja za stvarne uzroke prostitucije, kao drutveni imbenik, a istodobno i
pokazuje puritanski duh Grimiznoga slova.
Nema suvremenoga pisca o toj temi koji se ne poziva na krajnju beskorisnost zakonskih metoda
u borbi s tim pitanjem. Tako dr. Blaschko tvrdi da vladino suzbijanje prostitucije i moralni kriarski
pohodi ne postiu nita nego zlo preusmjeruju u tajne kanale, to samo umnoava njegovu opasnost
po drutvo. Havelock Ellis, koji je najtemeljitije prouio prostituciju, dokazuje obiljem injenica da to
su metode progona otrije, to je stanje gore. Izmeu ostaloga doznajemo da je u Francuskoj, godine
1560. Karlo IX ediktom ukinuo bordele, ali broj se prostitutki samo poveao, dok su se mnogi novi
bordeli pojavili u novom, nesluenom obliku i bili su jo opasniji. Unato svim tim zakonima, ili zbog
njih, nema zemlje u kojoj prostitucija ima upadljiviju ulogu.7
Naobraeno javno mnijenje, osloboeno zakonskoga i moralnoga progona prostitucije, jedino moe
pomoi da se pobolja trenutano stanje. Dobrovoljno zatvaranje oiju i zanemarivanje zla kao drutvenoga imbenika modernoga ivota, moe samo oteati stvari. Moramo se izdignuti iznad glupih
poimanja poput bolja sam od tebe i nauiti prepoznavati u prostituciji proizvod drutvenih uvjeta. Takav e uvid izbrisati licemjerje i osigurati vee razumijevanje te ljudskiji tretman. A to se tie
potpunoga iskorjenjenja prostitucije, samo potpuna procjena na novim osnovama svih prihvaenih
vrijednosti posebice onih moralnih zajedno s ukinuem industrijskoga ropstva moe ispuniti tu
zadau.

Spol i drutvo.

Anarhistika biblioteka
Anti-Copyright

Emma Goldman
Trgovina enama
1910.
The Traffic in Women, Emma Goldman, Anarchism and Other Essays, Mother Earth 1917 (1910).
Prevela Biljana Romi. Preuzeto iz Emma Goldman, Anarhizam i drugi ogledi, DAF, Zagreb 2001.
anarhisticka-biblioteka.net