TEHNObiro doo

Tuzla; Kojino br. 21.

Datum; Maj, 2011. god.
Broj;
09 - M / 11

- TEHNIKI OPIS (hidroinstalacija i ppz)

OPENITO:
Na osnovu arhitektonsko-graevinskog projekta izraen je Glavni projekat HIDROINSTALACIJA I PPZ-a
za POSLOVNI OBJEKAT - administrativne namjene u naselju Miladije opina Tuzla. Sve hidroinstalacije
projektovane su prema vaeim tehnikim propisima i normativima. Nain izvoenja instalacija prikazan
je u grafikom dijelu projekta (situacioni prikaz i osnove), a opis i koliine radova dati su u predmjerima i
predraunima radova. Sve vodovodne vertikale predviene su od pocinanih elinih cijevi
dgovarajueg prenika, a unutranji razvod od vertikala do potroaa predvien od aquatherm cijevi
(DIN 8077/78). Unutar objekta razvod vode raditi u zidu. Sva skretanja cijevi izvesti sa odgovarajuim
fazonskim komadima. Za razvod kanalizacije upotrijebiti tvrde plastine kanalizacione cijevi
odgovarajueg prenika, prema datom grafikom dijelu projekta. Kanalizacione vertikale izvesti prema
datim nacrtima, a uvrstit e se pocinanim elnama na razmaku od jednog metra. Na svim mjestima
gdje bi moglo doi do smrzavanja cijevi izvriti odgovarajuu izolaciju istih. Sva spojna mjesta kako na
vodovodnoj tako i na kanalizacionoj mrei nesmiju se zatvarati prije ispitivanja instalacije na ispravnost
i probni pritisak. Glavne konstruktivne elemente u objektu, treba cijevima obilaziti. Pri prolazu instalacije
kroz ab elemente, potrebno je izvriti izolaciju cijevi od betona, tako da se eventualno slijeganje ab
elemenata nemoe prenijeti na instalaciju.

PROJEKTOM HIDROINSTALACIJA I PPZ-a RIJEENO JE:

1.0. Kanalizacija
- ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH VODA IZ OBJEKTA

2.0. Vodovod
- SNABDJEVANJE OBJEKTA SANITARNOM HLADNOM I TOPLOM VODOM
- RAZVOD SANITARNE HLADNE I TOPLE VODE

1.0. Kanalizacija
Odvodnja sanitarno-fekalnih voda iz objekta, vrit e se preko kanalizacionih vertikala upojenih u
revizione ahtove. Vanjskim vodom fekalna kanalizacija, sanitarno-fekalne vode upojena je u gradski
kolektor koji prolazi u neposrednoj blizini predmetnog objekta, a odvodnja oborniskih voda sa krova i
manipulativnih puteva bit e obraeni projektom vanjskog ureenja.

1.0.1. Kanalizacija unutar objekta

Projektom kanalizacije unutar objekta, rjeena je odvodnja sanitarno-fekalnih otpadnih voda sa izljeva.
Odvodnja sanitarno-fekalnih otpadnih voda iz objekta, vrit e se cijevnim kanalima koji e se izvesti od
tvrdih PVC cijevi za kunu kanalizaciju odgovarajueg profila, i svim potrebnim fazonskim komadima,
ravama i lukovima, kako je to prikazano u datim nacrtima. Spajanje cijevi, raava i lukova izvesti
navlaenjem brtve.
Sve kanalizacione cijevi, fazonski komadi, rave i lukovi moraju biti od istog proizvoaa. Temeljini odvodi
sanitarno fekalne kanalizacije prikljuuju se izvan objekta na vanjsku fekalnu kanalizaciju graevine.
Nakon montae, kompletna kanalizacijska mrea unutar graevine ispitat e se na vodonepropusnost pod
statikim tlakom 0,5+H 8. bara u trajanju min. 12. sati.
Revizioni ahtovi na kanalizaciji izvest e se prema dimenzijama odreenim detaljnim nacrtom i kotama
nivelete dna okna odreenim projektom. Stjenke ahtova debljine 15. cm i dna debljine 15. cm betonirati
e se armiranim betonom MB-30 u odgovarajuoj oplati. Na dnu okna izvest e se kinete nabijenim betonom
MB-20. Stjenke ahtova omalterisat e se cementnim malterom 1:2 debljine 2,o cm zaglaenog do crnog
sjaja.
Kinete na dnu ahova obradit e se cementnom glazurom 1:2 debljine 2,o cm zaglaenog do crnog sjaja.
Iznad ahtova ugraditi e se ljevano-eljezni poklopci ND 600 mm s okvirom za saobraajno optereenje
150 KN. U stjenke ahtova ubetonirat e se penjalice. Penjalice e se izraditi iz betonskog eljeza 20 mm.
Od korozije penjalice e se zatititi dvostrukim premazom minija i uljanom bojom.
PRORAUN POTREBNOG PROFILA KANALIZACIONE CIJEVI
Kanalizaciona vertikala KV2

Vrsta toeeg mjesta

Broj izljeva

Umivaonik
Vodokotli
Ve maina
Kada
Tu kada
Sudoper
Pisoar
Bide
Slavina
Perilica posua

UKUPNO:

J.O.
24.
12.
0.
0.
0.
0.
6.
0.
0.
0.

Ukupno J.O.
0,5o
2,5o
1,oo
1,oo
1,oo
1,oo
1,oo
0,5o
1,oo
1,oo

AWs=

AWs - suma prikljunih vrijednosti

qs - koliina otpadne vode (l/sec)
Potreban presjek glavne kanalizacione cijevi: qs = 0,5o x 48,o = 3,5o l/sec
Usvojen odvod 150 mm do revizionog ab ahta.

12,oo
30,oo
0,oo
0,oo
0,oo
0,oo
6,oo
0,oo
0,oo
0,oo

48,oo

Za sanitarni vor zadovoljava promjer kanalizacione cijevi DN 100 mm.

Pojedinani vodovi sanitarnih ureaja (umivaonik, tu i sl.) su DN 50 mm,
koji zadovoljavaju protok otpadne vode po izljevnom mjestu.
Glavna sabirna cijev za odvod u gradski kolektor je DN 200 mm.

2.0. Vodovod
2.0.0. Snabdjevanje potroaa sanitarnom hladnom vodom
Snabdjevanje predmetnog objekta potrebnim koliinama hladne vode za sanitarne potrebe, vrit e
se iz postojeeg gradskog vodovoda koji prolazi u neposrednoj blizini predmetnog objekta, preko
razdjelnog vodomjernog ab ahta na zelenoj povrini.
U vodomjernom ahtu ispred objekata postavit e se horizontalni vodomjeri odgovarajueg profila,
za mjerenje ukupno utroene hladne sanitarne i protivpoarne vode.

2.0.1. Snabdjevanje potroaa toplom sanitarnom vodom

Sanitarno-tehniki ureaji u objektu, snabdjevat e se toplom vodom pomou elektrinih bojlera
posebno za svaki potroa.

2.0.2. Razvod sanitarne hladne i tople vode

Snabdjevanje objekta zdravom pitkom vodom vrit e se iz mjesne vodovodne mree preko odgovarajueg
vodomjera smjetenog u ab ahtu ispred objekta. Ispred i iza vodomjera ugraditi propusne ventile. Cijevni
razvod sanitarne hladne i tople vode, unutar objekta, izvest e se od Aquatherm cijevi (DIN 8077/78)
odgovarajueg profila. Spajanje cijevi izraditi elektrovarenjem na licu mjesta, sa svim potrebnim spojnim
elementima. Na svaki ogranak ili grupu toeih mjesta postaviti propusni ventil za mogunost zatvaranja
dotoka vode u sluaju manjih popravki ili zamjene armature. Vodovodne cijevi montirat e se u zemljanom
rovu, licevima poda i zidovima graevine, zidnim usjecima i probojima.
Instalacija koja se polae u podu, zidu ispod buke i keramikih ploica omotati filc trakom kako bi
se sprijeilo znojenje zidnih ili podnih povrina.
Nakon montae, cjevovod e se ispitati (tlana proba) pod pritiskom od 6. bara (predispitivanje) i
pritiskom 15. bara (glavno ispitivanje). Prije predaje instalacije na upotrebu, instalaciju isprati vodom, te
dezinficirati klorom.
Investitor je duan uzorak vode poslati ovlatenom higijenskom zavodu radi atesta kakvoe i pitkosti vode.

Koliina vode prema izlivima

tabela 1.

Vrsta izliva - prikljuka

Koliina vode po izlivu l/sec

Sudoper
Umivaonik
Bojler
WC-e kotli
Ve maina

0,4
0,3
0,5
0,5
0,4

Koeficijent istovremene upotrebe prema broju istoita

Broj
istoita
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Koeficijent
istvremene
upotrebe

Broj
istoita
1.
1.
0,7
0,6
0,5
0,45
0,4
0,37
0,35
0,33

tabela 2.

Koeficijent
istovremene
upotrebe

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
25.

Broj
istoita

0,32
0,30
0,28
0,27
0,26
0,25
0,24
0,24
0,23
0,21

Koeficijent
istovremene
upotrebe

30.
35.
40.
45.
50.
60.
70.
80.
90.
100.

Individualne, kumulativne i trenutne koliine vode

Etaa
Vrsta i broj izliva
Kapacitet u l/sec
VV1
individualna kumulativna

0,19
0,17
0,16
0,15
0,14
0,13
0,12
0,11
0,11
0,10

Koeficijent
istovremenosti

tabela 3.
Osnovni
kapacitet

5. SPRAT

4. SPRAT

3. SPRAT
2. SPRAT
1. SPRAT
PRIZEMLJE

umivaonik
4.
vodokotli
4.
pisoar
1.
9. gore pomenutih
izliva + 9. sa ove etae
= 18.
18. gore pomenu. izliva
+ 9. sa ove etae = 27.
27. gore pomenu. izliva
+ 9. sa ove etae = 36.
36. gore pomenu. izliva
+ 9. sa ove etae = 45.
45. gore pomenu. izliva
+ 9. sa ove etae = 54.

0,1o
0,1o
0,o5

0,4o
0,8o

0,85

0,35

0,298

1,7o

0,24

0,408

2,55

0,2o

0,510

3,4o

0,17

0,578

4,25

0,15

0,638

5,1o

0,14

0,714

0,85
0,85

1,7o
0,85

2,55
0,85

3,4o
0,85

4,25
0,85

2.0.3. Prosjena potronja vode

Za proraun prosjenih potrebnih koliina sanitarne vode koriteni su sledei parametri:
- u objektu e biti 318. uposlenih
- prosjena potronja sanitarne vode po zaposlenom u B i H je 30,o l/dan
318. potroaa x 30,o l/dan = 9 540,o l/dan
9 540,o l/dan : 24 = 397,5o l/sat
397,5o l/sat : 60 min = 6,63 l/min

6,63 l/sat : 60 sec = 0,11 l/sec

2.0.3. Vodovodne vertikale

Projektovane su tako da se svi potroai u objektu vodom napajaju sa jedne vodovodne vertikale, sa
vlastitim vodomjerom u ab ahtu na zelenoj povrini.
Iz prikljunog ahta cijevima PE 100, SDR 17, PN 10, DN 50 mm (PEHD cijevi) sanitarna voda u zajednikom
kanalu sa protivpoarnom vodom dovedena je do objekta, odnosno do prikljuka na vodovodnu vertikalu,
koja objekat snabdjeva sanitarnom vodom. Ukupna duina ovog cjevovoda je 57,9o m.
Cijevi vodovodne vertikale su pocinane i to promjera 40 mm duine 11,8o m, promjera 32 mm duine
3,5o m i promjera 25 mm duine 7,oo m.
Raunska koliina sanitarne vode koje su prikazane u tabeli broj 3. iznose:
Q1 = 0,714 l/sec - ukupna koliina vode od vodomjera 40 mm do prizemlja u zgradi (PEHD cijev
DN 50 mm) l=57,9o m.
Q2 = 0,638 l/sec do I etae, pocinana cijev 40 mm duine 8,3o m
Q3 = 0,578 l/sec do II etae, pocinana cijev 40 mm duine 3,5o m
Q4 = 0,51o l/sec do III etae, pocinana cijev 32 mm duine 3,5o m
Q5 = 0,408 l/sec do IV etae, pocinana cijev 25 mm duine 3,5o m
Q6 = 0,298 l/sec do V etae, pocinana cijev 25 mm duine 3,5o m
Proraun gubitka pritiska za PEHD (plastine cijevi) uzet e se iz tabela za hidrauliko dimenzioniranje PE
2
cijevi (po obrascu Darcy in Weisbach I = l/d x v /2g x z, sa koeficijentom hrapavosti k=0,007 i
koeficijentom trenja = f(Re x k/d) koji su uzeti iz Moodyjevog dijagrama, za PN 10. bara.
Proraun gubitka pritiska u pocinanim cijevima najee se izraunava po obrascu Flament-e
4
7
v
i = 0,00092 x -------, gdje je: d - prenik cijevi
2
D
i - gubitak pritiska
v - brzina vode m/sec,
na osnovu koje formule je Dorios izradio monogram za praktinu upotrebu.
Proraun gubitka pritiska po dionicama:
3
1. Dionica vodomjer za sanitarnu vodu (5,o m /h) do VV cjevovod PEHD, DN 50 mm, 10. bara
- Q = 0,714 l/sec, v = 0,44 m/sec, I = 0,72 m/100 m
0,72
I dionice = -------- x 57,90 = 0,42 m
100
2. Dionica do I etae pocinana cijev 40 mm, l = 8,3o m
- Q = 0,638 l/sec, v = 0,52 m/sec, I = 0,010904 mm/m
I dionice = 8,3o x 0,010904 = 0,09 m
3. Dionica do II etae pocinana cijev 40 mm, l = 3,5o m
- Q = 0,578 l/sec, v = 0,47 m/sec, I = 0,009598 mm/m
I dionice = 3,5o x 0,009598 = 0,04 m
4. Dionica do III etae pocinana cijev 32 mm, l = 3,5o m
- Q = 0,510 l/sec, v = 1,44 m/sec, I = 0,012463 mm/m
I dionice = 3,5o x 0,012463 = 0,04 m

5. Dionica do IV etae pocinana cijev 32 mm, l = 3,5o m

- Q = 0,408 l/sec, v = 1,9o m/sec, I = 0,312650 mm/m
I dionice = 3,5o x 0,312650 = 1,09 m
6. Dionica do V etae pocinana cijev 25 mm, l = 3,5o m
- Q = 0,298 l/sec, v = 1,4o m/sec, I = 0,172064 mm/m
I dionice = 3,5o x 0,172064 = 0,60 m
Ukupan gubitak pritiska: I1 = 0,42 m
I2 = 0,09 m
I3 = 0,04 m
I4 = 0,04 m
I5 = 1,09 m
I6 = 0,60 m
Svega Iuk.prave cijevi = 2,28 m
Ostali gubici: - gubitak na vodomjeru
I = 5,o m
- gubici na ravama, ventilima i krivinama Iost. = 1,o m
- visinska razlika vodomjer najvia etaa
I = 20,o m
- minimalan potreban pritisak na istoitu
na najvioj etai
10,o m
Ukupno I = 36,o m
Raspoloivi pritisak 40,o m (podatak dobiven od Investitora)
Raspoloivi nadpritisak preko minimalno potrebnog (40,o m - 36,o m) = 4,o m

2.0.4. Izbor vodomjera

Mjerenje i naplata potronje sanitarne i protivpoarne vode vrit e se preko obinih vodomjera
odgovarajueg promjera, smjetenih u armirano betonskom ahtu u zelenoj povrini. Predlau se klasini
vodomjeri profila
40 mm za snitarnu vodu i 100 mm za pp vodu, IKOM Zagreb ili slini drugog proizvoaa.

2.1. Protivpoarna zatita objekta

2.1.1. Izvor vode za gaenje poara
Snabdjevanje predmetnog objekta potrebnim koliinama protivpoarne vode je iz gradske
vodovodne mree, (iji magistralni vod od liveno-eljeznih (duktil) cijevi 100 mm) prolazi u neposrednoj
blizini predmetnog objekta. Na ovaj vod je prikljuena vanjska hidrntska mrea cijevima PE-HD DN 110
mm.

2.1.2. Potrebna koliina vode za gaenje poara

Potrebna koliina vode za gaenje poara sa spoljnom i unutranjom hidrantskom mreom u trajanju
dva sata iznosi 10. l/sec. Ista je odreena u skladu sa Pravilnika o hidrantskoj mrei, a prema slijedeim
relevantnim parametrima.
2
- specifino poarno optereenje graevine: do 2 000 MJ/m
2
- povrina graevine (PS 1. - najvei P.S.): 3 215,70 m
Ova koliina vode od 10. l/sec je dovoljna za istovremeni rad jednog vanjskog hidranta sa 7,5o l/sec i
jednog unutranjeg hidranta sa 2,5o l/sec. Ova koliina vode mora biti osigurana u vodovodnoj mrei,
sa pritiskom od 4. bara.

2.1.3. Vanjska hidrantska mrea

Za direktno i indirektno gaenje poara sa okolnog prostora oko graevine, predviena je odgovarajua
vanjska hidrantska mrea ukopana u zemlju, i prikljuena na spomenuti magistralni vod PE-HD cijevima
110 mm, preko odgovarajueg vodomjera smjetenog u ab ahtu u zelenoj povrini parcele. Ova mrea
je predviena po sistemu prstena oko graevine, a izvodi se od PE-HD cijevi 110 mm. Na ovoj mrei je
predvieno instaliranje 3. standardna nadzemna hidranta 80 mm, sa predtlakom od najmanje 2,5 bara
na izljevu, prema hidrulikom proraunu, uz tlak na prikljuku od 4. bara. Raspored ovih hidranata oko
objekta je povoljan u skladu sa propisima, a prikazan je na priloenoj situacionoj karti. Ormari su crveno
obojeni, oznaeni natpisom Protivpoarna oprema bijele boje i plombirani.

2.1.4. Unutranja hidrantska mrea

Za unutranje gaenje poara (poetnih i manjih) u objektu je predviena unutranja hidrantska
mrea. Ova mrea je pocinanim elinim cijevima, odgovarajueg profila, spojena na vanjsku
hidrantsku mreu. Na unutarnjoj hidrantskoj mrei je instalirana 15. standardnih zidnih hidranata 52
mm, sve kompletirano sa potrebnom opremom (zaporni ventil, vatrogasno trevira crijevo No 52 mm,
l=15,00 m i univerzalnom mlaznicom). Hidraulikim proraunom je dokazano da e u hidrantima biti
osiguran predtlak od 2,5 bara, uz istovremeni rad dva hidranta, sa protokom vode od najmanje 2 x 2,5
l/sec. Poloaj ovih hidranata je prikazan na osnovama objekta, a isti mogu svojim mlazom od 15,o + 5,o
m, pokriti sve dijelove predmetnog objekta, to je povoljno.

Napomena:
Vanjska i unutranja hidrantska mrea mora se svakih 12. mjeseci ispitivati u pogledu ispravnosti i
funkcionalnosti, o emu se mora voditi evidencija.

2.1.5. Hidrauliki proraun hidrantske mree

1.1.5.1. Potrebe vode za protivpoarnu zatitu
-

Raunski broj istovremenih poara . 1.poar

Kategorija ugroenosti od poara K4
Koliina vode potrebna za jedan poar
zavisno od zapremine objekta koji se titi .. 10,o l/sec
Hidrantska mrea prikljuena je na magistralni vodovod promjra 100. mm.

1.1.5.2. Proraun gubitka pritiska

Proraun gubitka pritiska izvrit e se na najnepovoljniji sluaj, tj istovremeni rad najudaljenijeg vanjskog
nadzemnog hidranta NH2 sa protokom od Q=7,5o l/sec i najudaljenijeg unutranjeg zidnog hidranta ZH15,
sa protokom od Q=2,5o l/sec, koji se nalazi na najvioj etai na visini od 16,5o m. Ukupan protok kroz
vanjsku hidrantsku mreu, kod istovremenog rada jednog vanjskog i jednog unutranjeg hidranta iznosi
Q=10,o l/sec.
Za vanjsku hidrantsku mreu predviene su polietilenske cijevi PE 100 SDR17, PN 10 DN 110 mm
(ISO 4427/prEN 12201-1), zatvorene u prsten.
Za protok kroz PEHD cjevovod od Q=10,o l/sec, kod istovremenog rada najudaljenijeg vanjskog hidranta
(NH2) sa Q=7,5o l/sec i najvieg i najudaljenijeg zidnog hidranta (ZH15) sa Q=2,5o l/sec, imamo gubitak
pritiska:
- gubitak pritiska u pravim cijevima za Q = 10 l/sec imamo, v=1,28 m/sec, I=0,015722 mm/m
(podatak uzet iz tablice za hidrauliko dimenzioniranje PEHD cijevi, gdje su hidrauliki gubici proraunati po
2
3
formuli Darcy-Weisbach-a: I= l/d x v /2g, uzimajui u obzir apsulutnu hrapavost k=0,007 mm , koeficijent
trenja = f (Re k/d) uzeti su iz Moodyjevog dijagrama, za radni pritisak 10. bara).
- duina od vodomjera do NH2 je l=104,6o m,
- ukupan gubitak pritiska na pravim cijevima iznosi: I=104,6o m x 0,015722 = 1,64 m
- gubici na ventilima, ravama i krivinama su minorni i mogli bi se zanemariti
paualno 0,30 m
- gubici na vodomjeru 100 mm za Q=10,o l/sec (vodomjer 40,o m3/sat)
2,00 m
- ukupan gubitak pritiska na vanjskoj hidrantskoj mrei iznosi:
I = 3,94 m
Za protok kroz pocinani cjevovod, od prikljuka na vanjsku hidrantsku mreu do zidnog hidranta ZH15 u
koliini Q=2,5o l/sec, na posljednoj etai, promjera 80 mm (3") u duini od 22,9o m, do ZH6, te promjera
65 mm (2,5") u duini od 7,oo m do ZH10 i promjera 50 mm (2") u duini od 9,2o m do ZH15 imamo
linijske gubitke :
- dionica do ZH6 : ( 80 mm)
Q = 2,5o l/sec, v = 0,5o m/sec I = 0,004467 x 22,9o m = 0,102 m
- dionica do ZH10 : ( 65 mm)
Q = 2,5o l/sec, v = 0,9o m/sec I = 0,018959 x 7,oo m = 0,133 m
- dionica do ZH15 : ( 50 mm)
Q = 2,5o l/sec, v = 0,9o m/sec I = 0,107255 x 9,2o m = 0,987 m
- ukupan linijski gubitak na vertikali do ZH15 iznosi:
I = 1,222 m

SVE UKUPNI GUBICI PRITISKA do ZH15:

- gubici pritiska na vanjskoj hidrantskoj mrei 3,940 m
- gubici pritiska na vertikali do ZH15 1,222 m
- lokalni gubici na ravama i spojevima .. 0,500 m
- visinska razlika od vodomjera do ZH15 h =20,50 m 20,500 m
- Sve ukupan gubitak pritiska do istoita ZH15 iznosi:
I = 26,162 m
Maksimalni pritisak u ulinoj mrei na prikljuku (podatak dobiven od Investitora) iznosi 40,o m v.s.
Raspoloivi pritisak na najudaljenijem i najviem zidnom hidrantu u zgradi ZH15 iznosi:
40,oo m v.s. - 26,16 m v.s. = 13,84 m v.s., dok je raspoloivi pritisak na vanjskoj hidrantskoj mrei:
40,oo m v.s. - 3,94 m v.s. = 36,06 m v.s., a na ostalim zidnim hidrantima izmeu ove dvije vrijednosti.

Napomena:
Prije izvoenja radova, obaveza Investitora i izvoaa radova, je da utvrde stvarni pritisak na
mjestu prikljuka i ukoloko se pokae da je pritisak manje potrebno je ponovo uraditi hidrauliki
proraun i dimenzionisanje cjevovoda.

2.1.6. Protivpoarni aparati

Za potrebe gaenja poetnog poara u objektu su predvieni protivpoarni aparat tipa CO2-5 kg,
jedan (1.) komad, tipa S-9 trideset i jedan (31.) komad i tipa "FE - 36" jedanest (11.) komada ,
razmjetenih prema grafikom dijelu projekta.

P R O J E K T A N T:

................................