Sveti Ivan od Kria (Misli)

1. Bog se vie otkriva dui koja vie napreduje u ljubavi ili koja je svoju volju vie uskladila s
voljom Stvoriteljevom,tako da ona dua koja je u tome potpuno slina boanskoj volji,samim time
je potpuno sjedinjena i preobraena u Njega na nadnaravan nain.
2. Potrebno je da dua ima stalnu elju nasljedovati Krista u svakom djelu,poistovjeujui se s
Njegovim primjerima,koje razmatra da bi ih znala slijediti i ponaati se u svakom trenutku onako
kako bi se On ponaao.
3. Kao to dobro djelo u dui raa ljupkost,mir,utjehu,svjetlo,istou i snagu,tako neuredna pouda
donosi patnju,muku,sljepou i slabosti.
4. Nije bitno dali je naka ptica vezana tankom ili debelom niti,jer e u oba sluajeva ostati
zarobljena sve dok je ne prekine.Istina je da se tanka nit lake prekida,no ipak se mora prekinuti,jer
se ptica inae nebi mogla osloboditi.Jednako tako ne mogu dosegnuti slobodu boanskog
zajednitva one due koje su privrene nekom stvorenju,ako i posjeduju mnogo drugih kreposti.
5. Kao to je potrebno obraivati zemlju da bi urodila plodom,a ne korovom,jednako je tako
potrebno umrtviti svoje poude da bi dua napredovala.
6. Ako dua ima hrabrosti izai,iznutra i izvana,iznad granica svoje naravi ,ui e u podruje
nadnaravnog,koje nema posebnih naina i oblika jer ih sve sadrava.
7. elio bih uvjeriti sve produhovljene ljude da se put k savrenstvu ne sastoji od koliine
meditacija i drugih pobonih vjebi.premda je to sve na neki nain potrebno poetnicima,nego je
sadran u stvari koja je jedina potrebna:znati se odrei sebe samih iznutra i izvana,grlei trpljenja i
svladavajui se u svemu.
8. Nisu stvari ovog svjeta te koje gospodare duom i unitavaju je,jer one u nju ne ulaze,nego elja i
enja za njima koje u njoj prebivaju.
9. Boansku mudrost posjeduju samo oni koji puput neuke djece zanemare svoje znanje i s ljubavlju
slue Bogu.
10. Dua treba uvijek teiti:
ne onome to je lake,
nego onome to je tee,
ne onome to je ukusno,
nego onome to nema okusa,
ne onome to je ugodno,
nego onome to je manje ugodno,
ne odmoru,nego umoru,
ne viemu,nego niemu,
ne utjesi,nego onome to utjeha nije,
ne skupljemu i dragocjenjemu,
nego priprostijemu i neuglednijemu,
ne da eli neto,
nego da ne trai nita,
ne da trai bolju stranu onoga to postoji, nego goru,
i da ezne za siromatvom

i lienou od svega to postoji na svijetu

radi ljubavi Isusa Krista!
11. Samo jedna neuredna pouda,iako nije teki grijeh,dostatna je da zarobi duu i uini je
runom,tako da se ta dua sve dok se pouda ne odstrani ne moe sjediniti s Bogom.
12. Kad bi dua htjela gledati i istraivati boanske stvari,ostala bi zabljetena vie negoli onaj koji
izravno promatra prejak sjaj sunca.
13. Dua se jako udaljava od puta koji vodi do visokog stupnja sjedinjenja s Bogom kada osjeajno
prione uz vlastito poimanje,osjeanje,matanje,ili je privrena vlastitom nainu razmiljanja i
vlastitoj volji,ili hrani elju za vlastitim nainom djelovanja ili za bilo koju drugu stvar,ne
uspjevajui se odrei svega toga.
14. Duhovno sjedinjenje due i Boga,ne sastoji se u duhovnim radostima i osjeajima,nego u
osjetnoj i duhovnoj,nutarnjoj i vanjskoj smrti na kriu.
15. Bog se sjedinjuje s duom na uzvienom i boanskom spoznajom koja je ljubavna i skrivena,jer
takva spoznaja,koja nije drugo nego vjera,na neki nain slui u ovom ivotu za sjedinjenje s
Bogom,kao to svjetlo slave u drugom ivotu slui kao sredstvo za jasno gledanje Boga.
16. Kad bi se dua oslobodila svake zavjese ili zapreke,ostajui u svojoj istoj lienosti i siromatvu
duhom,odmah bi se,onako jednostavna i ista,preobrazila u jednostavnu i istu mudrost,a to je Sin
Boji.
17. Stvorenja bilo zemaljska bilo nebeska,i sve krasne predodbe i slike,naravne i nadnaravne,koje
mogu pasti pod gospodstvo moi due,koliko god bile uzviene u ovom ivotu,ne mogu se
usporediti s Bojim biem.
18. Da bi dola do posjedovanje boanske mudrosti,dua radje treba nastojati da neto ne zna nego
da zna.
19. Bog priopuje dui mnoge stvari,ije udesne uinke snage,svjetlosti i sigurnosti ne potvruje
dokle god ona ne progovori o tome s onim koga joj je On postavio kao duhovnog suca.Taj uistinu
ima vlast da je vee i razrijei,da odobri ili odbaci ono to se u njoj dogaa.
20. Bijeda stvorenja je manje prikladna primiti plemenitost Stvoritelja nego to je tama prikladna
primiti svjetlo.
21. Dua koja vee svoje srce uz zemaljska dobra,pred Bogom je prepuna zloe.Kao to se zloa ne
slae s dobrotom,tako se ni dua nee moi sjediniti s Bogom,vrhovnim dobrom.
22. Dua koja tei za astima i slinim stvarima te eli punu slobodu svojim strastima,nee moi
stii da istinske slobode duha koja se postie u boanskom sjedinjenju,jer ropstvo ne moe imati
nikakva odnosa sa slobodim,koja sa svoje strane,ne moe postojati u srcu privrenom ljudskim
poudama jer je to srce roba,nego postojati u slobodnom srcu,srcu sina.
23. Treba aliti neznanje nekih ljudi koji se optereuju izvanrednim pokorama i mnogim drugim
vjebama koje ine po svojoj volji,mislei da e im to i drugo slino tome biti dovoljno da postignu
sjedinjenje s boanskom mudrou,a da pritom ne nastoje marljivo nijekati svoje elje.
24. Koliko se dua nastoji potamniti i ponititi s obzirom na vanjske i nutarnje stvari,toliko joj se

vie ulijeva vjere,ljubavi i nade,jer ove tri bogoslovne kreposti rastu uzajamno.
25. Dok se dua ne otrgne od svih stvari nema sposobnosti da primi duha Bojega u istoj
preobrazbi.
26. Ima nekih boanskih spoznaja i dodira koji toliko obogauju duu da je samo jedan dostatan ne
samo da odjednom oisti od nesavrenosti to ih sama nebi mogla za itav ivot ukloniti,nego je
ostavljaju ispunjenu krepostima i Bojim dobrima.
27. Koliko je dua istija i savrenija u vjeri,toliko vie ima ulivene ljubavi od Boga,a koliko vie
ima ljubavi,toliko je vie Duh Sveti rasvjetljuje te joj daje svoje darove,jer je ljubav sredstvo i uzrok
po kojem joj ih daje.
28. Poude slabe snagu due kao to nove mladice koje niu troe snagu oko panja te slabe stablo da
ne donosi roda.
29. Djela onih dua koje su sjedinjene s Bogom su od Duha Svetoga,pa su stoga boanska.
30. Zadovoljimo se time da znamo istinu i otajstva na jednostavan i siguran nain,kako nam ih
Crkva predlae,jer to dostoji da nam se jako rasplamsa volja i da ne doemo u ponore
znatielja,gdje emo samo uz udo izbjei kakvu opasnost.
31. Poude proizvode u dui dvije najvee tete:jedna je da duu liavaju duha Bojega,druga da
je umaraju,mue,potamnjuju,slabe i ranjavaju.
32. Sjedinjenje s Bogom oguljuje matu,isti je od svih oblika i slika,te je podie u
nadnaravno.
33. Neke navike svojevoljnih nesavrenosti,ako se ne iskorjene,ne samo da su zapreka
boanskom sjedinjenju,nego takoer prijee daljnji napredak u savrenosti.
34. Budui da,s obzirom na bit vjere,ne postoje nove istine koje bi trebalo objaviti izvan
onih to ih je Crkva ve navjestila,sljedi da je za duu ne samo prijeko potrebno odbaciti ono
novo to joj je obavljeno u odnosu na neku krepost,nego joj dolikuje da,zbog opreza,ne
pripusti druge neeljene razliitosti.Potom,zbog istoe koju mora imati u vjeri,ako bi joj
bile priopene ve objavljene istine,ona nee u njih vjerovati,ne samo zbog jednostavna
razloga to su nanovo objavljene,nego to su ve dostatno objavljene Crkvi.
35. Dua koja doputa da je poude pobjede,slina je bolesniku u groznici,koji nee
ozdraviti sve dok ga ova ne napusti,a svaki trenutak osjea kako mu ea raste.
36. to vie dua napreduje putevima duha,to vie prestaje svojim moima djelovati u
pojedinanim inima,stavljajui sve u sebe u samo jedan opi i isti in.
37. Dua koja ima razdijeljenu volju,slina je vodi koja,budui da se moe izliti prema
dolje,ne tee uvis,te tako ne slui niemu.
38. Stanje sjedinjenja s Bogom sastoji se u tome da se volja posve preobrazi u Boju,tako da
u njoj ne bude nieg to bi bilo protivno boanskoj volji,nego da svi njezini pokreti budu u
svemu i po svemu volja Boja.
39. Neka dua uzme vjeru kao vodia i neka se samo na nju osloni kao na svjetlost,a ne ni na
jednu od stvari koje razumije,u kojima uiva,koje osjea ili zamilja,jer je sve to tama u

kojoj e zalutati,dok je vjera iznad svih tih stvari.

40. Ui u nadnaravno znai izai iz granica vlastite naravi,nutarnje i izvanjske,i udaljiti se
posve od samih sebe da bismo se uzdigli od tolike niskosti prema onome to je
najuzvienije,iznad svega ostalog.
41. Kao to se drvo ne pretvara u oganj ako manjka samo jedan stupanj topline koja je
potrebna za paljenje,tako se ni dua ne preoblikuje savreno u Boga zbog samo jedne
nesavrenosti koju ima,premda je ona manja od koje svojevoljne poude.
42. Onaj tko se eli sjediniti s Bogom,svoj hod ne smije temeljiti na spoznaji ili
pouzdavajui se u ukus,osjeaj ili matu,nego treba vjerovati u boansko Bie,koje nije
spoznatljivo u ovom ivotu i ija spoznaja nije u moi razuma,mate ili kakvog
osjetila.tovie,ono najuzvienije to se na zemlji moe osjetiti ili kuati o Bogu,neizmjerno
je daleko od njega i od Njegova istog posjedovanja.
43. Dua mora biti slobodna ne samo od svega to se odnosi na stvorenja,nego se mora
ponititi i odrei svake stvari to se odnosi na duh.
44. avao se jako raduje kad neka dua pristaje uz objave te je sklona da ih prima,jer tada
on hvata dobru priliku da ubaci zablude i da kvari u njoj vjeru.
45. Kontemplacija,pomou koje razum prima viu spoznaju Boga,zove se mistinom
teologijom,tj.tajnovitom boanskom mudrosti,jer je skrivena i samom razumu koji je prima.
46. Ako dua potpuno otkloni od sebe ono to je protivno Bojoj volji,ostat e trajno
sjedinjena s Bogom po ljubavi.
47. Dua,dakle ne treba drugo nego da se otrese svojih naravnih protivnosti i neprilinosti,da
bi joj se Bog,koji je u njoj prisutan po naravnoj biti,pruio takoer po nadnaravnoj milosti.
48. Ako u nebeskim milostima dua bude i dalje vjerna i nenavezana,Gospodin nee
okljevati da je uzdigne,od jednog do drugog stupnja,sve do sjedinjenja i boanskog
preobraenja.
49. Razum,da bi bio sposoban za sjedinjenja s Bogom,mora ostati ist,osloboen od svega
to sadri osjete i od svega to on sam moe jasno shvatiti,te mora ostati u nutarnjem miru i
spokojstvu,oslonjen na vjeru.
50. Osloboenost srca daje duhovnom ovjeku jasniju spoznaju o vremenitim
dobrima,pomaui srcu da razumije istine,kako naravne tako i nadnaravne,po kojima s
velikom koriu i dobitkom,uiva ista dobra drugaije negoli onaj koji im je privren,jer ih
ovaj uiva po onome to imaju najbolje,a onaj po onome to imaju najgore:ovaj po njihovoj
bitnosti,a onaj preko privrenih osjeta po njihovim sporednim svojstvima.
51. Nikakva nadnaravna spoznaja ni dojam u ovom pokvarljivom ivotu ne mogu razumu
posluiti kao blie sredstvo za visoko ljubavno sjedinjenje s Bogom.Uistinu sve to razum
moe shvatiti,volja uivati i mata predoiti,veoma je razliito od Boga i Njemu
neprimjereno.
52. Sjetilna vienja i dojmovi ne mogu biti sredstvo za boansko sjedinjenje,jer nisu
primjereni Bogu.

53. Bog se najee na svojstven nain podaje izvorno duhu,i tada je to za duu vea
sigurnost i vea korist negoli da se podaje osjetima u kojima se obino nalazi velika
opasnost zablude.
54. Kranin se ne smije radovati samo zbog toga to obavlja dobra djela i to se ispravno
ponaa,nego jer sve to ini radi ljubavi prema Gospodinu,bez obzira na neto drugo.
55. Dua odvajajui se od sjetilnih dobra,izvlai zadivljujuu korist,stjeui veliku
raspoloivost za primanje boanskih dobara i duhovnih darova.
56. Dua se treba razborito uvati svih objavljenja,da prijee isto i baz zablude u no vjere
koja vodi boanskom sjedinjenju.
57. Tko ima ve sada isto srce,nalazi u svim stvarima radosnu i slasnu,istu i
vedru,duhovnu i uzdignutu ljubavnu spoznaju Boga.
58. Dua da bi dola k Bogu,mora radije hodati ne shvaajui negoli shvaajui:ono to je
promjenljivo i shvatljivo,mora ustupiti mjesto onomu to je nepromjenljivo i neshvatljivo.
59. Kako bi nam dao dobar primjer na Spasitelj je za molitvu izabrao samotna mjesta i ona
koja nisu odvie zaokupljala osjete,nego su duu uzdizala k Bogu,kao brda koja se uzdiu od
zemlje i koja su redovito pusta,bez ikakvih povada za sjetilne ugodnosti.
60. Sva nebeska vienja,objavljenja i osjeaji,i to god drugo ikada mogu zamisliti,ne
vrijeda toliko koliko najmanji in poniznosti.
61. Nijedan oblik,lik,slika ili kakav drugi nebeski ili zemaljski,naravni ili nadnaravni pojam
koji moe pasti na pamet nije Bog.
62. Uzrok zbog kojeg neke duhovne osobe nikada ne dolaze do pravih radosti duha,lei u
tome to svoje poude nikad konano ne udalje od uivanja vanjskih i vidljivih stvari.
63. Bog koji daje milosti i ini neko dobro,redovito se slui likovima koji niso osobiti lijepo
isklesani ili neobino naslikani i prikazani,kako vjernici ne bi tu mo pridavali liku ili slici.
64. Podnoenje svega jednakom i spokojnom mirnoom ne samo da pomae dui u stjecanju
dobra nego pomae da dua i same nevolje bolje prosudi i poduzme prikladna rjeenja.
65. Mudar ovjek daje vanost sadraju i korisnosti djela,a ne njegovoj ugodnosti i uitku.
66. Onog tko je nenavezan ne mue brige ni za vrijeme molitve ni kasnije,tako da bez
gubitka na vremenu,s lakoom zasluuje veliku duhovnu blagodat.
67. Nitko ne zavrijeuje ljubav osim po krepostima koje ima u sebi.Taj nain ljubljenja
potpuno je u skladu s voljom Bojom i svojstvena mu je velika sloboda.
68. uvajui vrata due to jest osjetila,jednako se uvaju i znatno poveavaju mir i istoa.
69. Iako je bolje obavljati molitvu na mjestu koje je ureenije,uza sve to je potrebno odabrati
mjesto gdje e osjeti i duh biti manje spreavani da se usmjere prema Bogu.
70. Razlog zbog kojeg Bog ini udesa i djeli milost posredstvom nekih odreenih slika vie

negoli drugih ,ne lei u tome to su one prve dragocjenije od drugih,nego u tom to se
posredstvom nijihove svjeine budi zaspala pobonost u narodu,te molitvena osjeajnost.
_________________
Sir 51,8 "Tad se sjetih milosra tvojeg, o Gospode, i djela tvojih jo odiskona, kako izbavlja one
koji te strpljivo ekaju"
32. 71. Ponitivi ispraznu nasladu kojom se naslauje u svojim djelima,dua postaje siromana
duhom,a to je jedno od evaneoskih blaenstva o kojem Sni Boji kae:Blago siromasima
duhom,njihovo je kraljevstvo nebesko.
72. Dua se raduje uzvienim i boanskim stvarima po posjedovanju tamne i gole
vjere,vrhunskim ugodama ljubavi po kreposti ljubavi,po kojoj volja ne nalazi radost u
drugim stvarima osim u Bogu,te zadovoljstvo u sjeanju po kreposti nade.To je udesa
korist.koja ima bitnu i izravnu vrijednost po savrenom sjedinjenju due s Bogom.
73. Kontemplacija nije nita drugo doli otajstveno i mirno ulijevanje Boga,puno ljubavi,koje
ako mu se otvori put,raspaljuje duu duhom ljubavi.
74. Koliko se dua vie priblii Bogu,toliko se vie nalazi u dubokim tminama zbog svoje
vlastite slabosti:kao to bi netko pribliivi se suncu povrijedio oi prevelikim sjajem te bi
vidio samo veu tamu zbog slabosti svojeg vida.
75. Savrenost i vrijednost dijela ne stoji u njihovu broju niti u uitku to se u njima
nalazi,nego u tom da se u njima znamo odrei sebe.
76. Kako bi se razum mogao sjediniti s boanskim svjetlom te u stanju savrenstva postati
boanskim,potrebno je da se prije proisti i poniti u svome naravnom svijetlu te da doe u
tamu posredstvom tamne kontemplacije.
77. Ponizni su daleko od toga da bi htjeli biti uitelji bilo komu,zato su uvjek pripravni poi
putem drugaijim od onoga kojim idu,kad ime se to zapovjedi,jer se nikada ne pouzdaju u
sebe same.
78. Prava pobonost mora izvirati iz srca i paziti samo na istinu i na bit onoga to
predstavljaju duhovne stvari.Sve ostalo je samo privrenost i svojstvo nesavrenosti,tako da
je nuno umrtviti tu poudu kako bi se dolo do odreenog savrenstva.
79. Kad je naklonost posve duhovna,dok ona raste,istodobno raste i ljubav prema
Bogu,tovie,koliko dua vie misli na nju,toliko vie misli na ljubav prema Bogu i udi za
njom.
80. Najmanja korist koja dolazi od Presvetog sakramenta jest ona koja spada na osjete,dok je
najvea ona nevidljiva korist milosti to se daje duhu.
81. Ponizni e dati krv iz svog srca za onoga koji slui Bogu,i pomoi e mu,koliko mogu,da
mu bolje slui.
82. Oni dakle,koji se od poetka dobro upute prema savrenosti,ne priljubljuju se uz vidljive
predmete,niti se njima optereuju,niti se brinu da bi znali vie negoli treba znati za dobro
djelovanje.Oni gledaju samo na bit unutarnje savrenosti,tj.da u svakoj stvari ugode Bogu,a
ne sebi.

83. Kad boansko svjetlo motrenja zahvati duu koja jo nije potpuno
prosvjetljena,proizvodi u njoj duhovne tmine jer ne samo da nadilazi njene sposobnosti nego
joj ih oduzima i potamnjuje in njezina naravnog rasuivanja.
84. Sva naravna djelovanja i pokreti,umjesto da pomognu,zapreka su da se prime duhovna
dobra sjedinjena u ljubavi,jer je s obzirom na ta dobra svaka naravno vjetina posve
nedovoljna,sam Bog ih ulijeva u duu na pasivni i tajnovit nain u tiini.
85. Tamna no zaista polako izvlai duh iz redovitog i obinog naina miljenja o
stvarima,da ga prenese u boanski nain,koji je daleko drugaiji od svakog ljudskog naina.
86. Suhoa ini da dua isto napreduje u boanskoj ljubavi,jer se vie ne pokree na
djelovanje ugodnou djela,nego samo da ugodi Bogu.
87. Kako bi dua prela u uivanje boanskih veliina,u prvom je redu potrebno da joj tamna
no motrenja uniti i porui njezinu niskost,stavljajoi je u tamu,u suhou i prazninu u
odnosu na svaku stvar,jer svjetlo koje joj mora biti uliveno zaista je najuzvienje boansko
svjetlo,koje nadilazi svako drugo naravno svjetlo i razum ga ne moe primiti na naravn
nain.
88. O duo koja si najljepa meu svim stvorovima,koja toliko udi saznati gdje je tvoj
Ljubljeni da se s Njim susretne i ujedini!Napokon ti je reeno da si ti sama stan u kojem
On boravi i skrovite u kojem se krije.
89. Ljubav se palaa samo ljubavlju.
90. Jedna od najveih milosti to je Bog moe dati dui na prolazu u ovom ivotu jest da joj
dade jasno shvatiti i tako visoko misliti o Bogu da razumije kako ga ne moe potpuno
spoznati ni osjetiti.To je uistinu na neki nain slino mislosti koju uivaju blaenici na
nebu,gdje oni koji ga vie poznaju,jasnije razumiju da im preostaje neizmjerno toga da
shvate.
33. 91. Za duu koja ljubi smrt ne moe biti gorka,jer u njoj nalazi sve ljubavne uitke i
slasti,niti joj moe biti alosno spominjati se smrti,jer je spomen na nju vezan uz radost,niti
joj smrt moe biti teka i muna,jer je svretak svih tjelesnih nevolja i poetak svakog
dobra.
92. Tko moe opisati ono to Duh Gospodnji ini da zaljubljene due shvate gdje On
stanuje?I tko ima dovoljno rijei da iskae ono to ih On ini osjeati i eljeti.
93. Treba rei da je Rije-Sin Boji,skupa s Ocem i Duhom Svetim,bitno prisutan ali
skriven,u unutranjoj biti due.Stoga dua koja mu eli ui u trag,treba da izae iz svih stvari
osjeajima i voljom,sabirui se u sebi do najveeg stupnja kao da nita drugo ne postoji.
94. Vjera i ljubav su pratioci slijepca,oni e te povesti nepoznatim stazama do skrivenog
Boga.
95. Za traenje Boga treba imati srce jako,lieno svega i slobodno od svih zala i od svih
dobara koja nisu Bog.
96. Dua koja je bolesna od ljubavi prema Bogu,ima ova tri svojstva:s kakvom god se stvari
susretne ili o emu god raspravlja,uvijek joj je na pameti tjeskobna misao o svome
zdravlju,a to je njezin Zarunik,te joj je stoga,premda se zadrava u drugim poslovima,srce

uvijek zaokupljeno Njime,a odatle proistjee drugo svojstvo,to jest da gubi okus za sve
stvari,a takoer i tree,da joj svaka stvar postaje dosadna i svaki razgovor teak i neugodan.
97. Ne samo da zemaljska dobra i tjelesni uici zapreuju put k Bogu,nego i duhovne utjehe
i uici,ako se posjeduju ili trae kao vlastiti,spreavaju put kria Krista Zarunika.
98. Ljubav nikad ne postaje savrena dok se ne izjednae oni koji se ljube tako da se
preobraze jedno u drugo,tek tada je ljubav potpuno zdrava.
99. Dua koja istinski ljubi Boga nije lijena,nego ini to god moe da ue u trag Sinu
Bojemu,svome Zaruniku i nakon to uini sve to je mogla ,ne miri se i misli kako nije
nita uinila.
100. Ne zaustavljaj se nikada u ljubavi i uitku u onome to razumije i osjea o Bogu,ljubi
i uivaj samo u onome to o Njemu ne moe ni razumjeti ni osjetiti,to znai trai ga u
vjeri.
101. Sve to se u ovom ivotu moe spoznati o Bogu,koliko god to bilo veliko,nije prava ni
potpuna spoznaja,nego djelomina i veoma daleka.
102. Kao to je bolesnik mlitav u svom djelovanju,tako je dua koja je mlaka u
ljubavi,mlitava u vrenju herojskih djela kreposti.
103. Ljubav prema Bogu jest zdravlje due,pa stoga ako dua nema savrene ljubavi,nema
savrenog zdravlja,nego je bolesna,jer bolest nije drugo doli pomankanje zdravlja,tako da
kad dua nema nijednog stupnja ljubavi,ona je mrtva,a kad ima koji stupanj ljubavi prema
Bogu,pa bio i najmanji,ve je iva,ali je vrlo slabana i bolesna zbog male ljubavi koju
ima.Stoga koliko poraste ljubav,dua e imati toliko vie zdravlja,te kad ljubav bude
savrena,bit e joj zdravlje potpuno.
104. Ulivene istine vjere nalaze se u dui kao u skici,a kad budu predmet jasnog gledanja,bit
e u njoj kao savrena i dotjerana slika.
105. Sve dotle Bog ne spusti na duu zraku svoje svjetlosti,On je za nju nepodnoljiva
tama,ako joj je duhovno blizu,jer nadnaravno svjetlo svojom jainom potamnjuje naravno
svjetlo.
106. Kad dua doe do toga da posjeduje savren strah Gospodnji,postigla je ve savren
duh ljubavi jer taj strah,posljednji od sedam darova,jest sinovski strah,a savreni se sinovski
strah raa iz savrene ljubavi prema Ocu.
107. Mudri pred svjetom i mudri pred Bogom smatraju jedni druge ludima,jer niti prvi mogu
shvatiti mudrost i znanje Boje,niti drugi mudrost i znanje svijeta,budui da svjetovna
mudrost ne poznaje Boju i obrnuto.
108. Koliko dua vie ljubi toliko je savrenija u onom to ljubi.
109. Oni dakle koji su veoma aktivni i koji misle da e svojim propovjedima i vanjskim
djelima obuhvatiti cio svijet,neka dobro razmisle kako bi mogao vie koristiti Crkvi i kako
bi Bogu postali mnogo miliji,da ne govorimo o dobrom primjeru koji bi time dali,kad bi
upotrjebili barem polovicu svoga vremena da provedu s Bogom u molitvi.

110. Tolika je bijeda nae naravi da dua ne moe primiti kad joj se predaje,ono to joj daje
najvie ivota i za im najvie udi,a to je spoznaja svog Ljubljenog i Njegovo priopenje,a
da je to ne stoji ivota.