Uputstvo za izradu seminarskog rada

Seminarski rad je samostalno djelo studenta/ice u kojem se pod vodstvom mentora/ice

obrauje zadana ili samostalno izabrana tema. Tema rada moe biti praktina ili teoretska.
Cilj je rada dokazati sposobnost studenta/ica u samostalnom rjeavanju praktinih i teoretskih
problema koji ne moraju imati karakter originalnosti. Ima svrhu da uvede studente u struni
i istraivaki rad. To ne treba biti izvorno istraivanje i ne mora sadrati nova, originalna
nauna saznanja i rezultate.
Radovi ne moraju predstavljati originalno nauno dostignue ve pokazati sposobnost
primjene odreene teorije, analitikog aparata ili sposobnost analitikog itanja teksta. Radovi
mogu donositi i pregled naunih teorija i pravaca. Njime student treba da dokae sposobnost
primene teorijskog i praktinog znanja, kao i sposobnost za samostalno sluenje naunostrunom literaturom
Posebno je vano savladati pravila akademskog pisanja i izlaganja problematike, ukljuivo s
pravilnim citiranjem tekstova.
1. Formiranje teksta i stranica
Seminarski rad treba da bude napisan na oko 20 stranica. Seminarski rad potrebno je napisati
u WORD-u. Koristiti font Times New Roman (veliina naslova 14, veliina teksta 12). Prored
1,5. Margine iznose 2,5 cm.
Tabele i slike trebaju biti sastavni dio teksta. Stranice trebaju biti numerisane (desno dno
stranice). Tekst treba biti poravnat s lijeve i desne strane (justify).
1.1.

Struktura seminarskog rada

Seminarski rad sastoji se od:

1. NASLOVNE STRANE,
2. SADRAJA,
3. UVODA,
4. ZAKLJUKA i
5. LITERATURE

1|Page

2. Naslovna stranica
Naslovna stranica je prva stranica rada koja treba da prui osnovne podatke o autoru i radu. Iz
tog razloga naslovna stranica obavezno treba da sadri sljedee elemente:
ime i prezime autora/studenta,
broj indexa,
naslov rada,
naznaka vrste rada - seminarski rad,
naziv visokokolske institucije (fakultet i univerzitet),
naziv predmeta/modula,
akademska titula, ime i prezime mentora,
mjesto, mjesec i godina predaje rada.
Ne preporuuje se na naslovnoj stranici navoditi druge podatke, niti stavljati bilo kakve
ilustracije. Obavezni elementi treba da budu na odgovarajui nain rasporeeni na naslovnoj
stranici. Naslovna stranica ne oznaava se rednim brojem.

2|Page

3. Sadraj
Sadraj je obavezan dio svakog strunog rada. Sadraj predstavlja sistematizovan pregled
strukture rada koji prua osnovnu informaciju o dijelovima rada i mjestu na kojem se oni
nalaze u radu.
Elementi sadraja su:
glavni naslovi i podnaslovi,
numeracija naslova i podnaslova (treba biti ista kao u tekstu rada),
redni brojevi poetnih stranica svih dijelova rada.
Za strune radove manjeg obima kao to su seminarski radovi, sadraj ne treba da ima vie od
etiri do pet glavnih naslova. Sadraj se najee nalazi na poetku rada - prije uvoda, a
poslije predgovora (ako rad ima predgovor) ili poslije naslovne stranice (ako rad nema
predgovor).

3|Page

4. Uvod
Tekst seminarskoga rada zapoinje uvodom. Stranice uvoda najee se oznaavaju arapskim
brojem 1. Uvod sadri osnovne naznake problema koji se obrauje u radu (imenovanje
problema i razlog izbora za predmet prouavanja), nain obrade problema i strukturu rada.
Cilj uvoda je da kod itaoca pobudi interesovanje i da ga preliminarno upozna sa tematikom
koja se obrauje u radu. Uvod treba da bude kratak (jedna do dvije stranice teksta), jezgrovit,
jasan, informativan i interesantan.

5. Razrada teme
U prikazu problema koji se obrauje, ako je mogue, korisno je primijeniti sljedei raspored:
dosadanji razvoj,
sadanje stanje i postojei problemi,
procjena za budunost.
Cjelokupan sadraj teksta koji student izlae u radu treba biti smisleno raspodijeljen. Svakom
dijelu rada (glava, poglavlje...) odreuje se naslov. Naslov glave pie se velikim slovima, radi
preglednosti moe se podebljati.
Dodatne upute za pisanje rada:
iza svake rijei se nalazi jedan razmak,
pravopisni znakovi kao to su taka, upitnik, uzvinik, zarez, dvotaka (:), taka zarez,
zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, znak za postotak, piu se zajedno s
rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak),
znakovi kao to su navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s
rijeju ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja
razmak),
ako iza neke rijei dolazi navod teksta u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade
pie se razmak,
znak i (&) pie se odvojeno od rijei izmeu kojih stoji,
tri take (...) se piu zajedno s rijeju kojoj prethodi, a odvojeno od rijei ispred koje
se nalazi,
crtica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (npr. tehnoekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu.

Rad treba da bude pisan jednostavnim, jasnim i konciznim stilom, te da bude gramatiki i
pravopisno korektan. Student obavezno treba da prilikom pisanja koristi pravopis svog
maternjeg jezika. Pisanje teksta se obino zapoinje od glavnog dijela, dok se uvod i
zakljuak ostavljaju za kraj. Pri tome se preporuuje da se prvo napie koncept, odnosno prva
verzija rada o kojoj se moe diskutovati sa mentorom, a zatim da se radi revizija koncepta i
pie konaan tekst.
4|Page

6. Zakljuak
Zakljuak je zavrni dio strunog rada. U zakljuku se na koncizan, jezgrovit, precizan i
logian nain iznose rezultati i spoznaje do kojih se dolo u obradi teme. Zakljuak sadri
odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se potvruje ili odbacuje glavna hipoteza.
U zakljuku se ponavljaju najvanije konstatacije i stavovi iz glavnog dijela rada, vodei
rauna da se ne koriste iste formulacije i iste reenice. Zakljuak ne smije sadravati tabele i
ilustracije. Po pravilu, u zakljuak se ne uvrtavaju citati niti fusnote. Zakljuak se pie na
posebnoj stranici, a njegova duina treba da se kree od jedne do dvije stranice teksta.

7. Literatura
Detalji svih citiranih dokumenata navode se na kraju rada, u dijelu pod naslovom Literatura.
U ovu listu se ne ukljuuje niti jedan drugi dokument izuzev direktno citiranih/parafraziranih
izvora.
U pravilu se pie po abecedi autora ili ako nema autora po prvom slovu naziva: prezime
autora, prvo slovo imena, naziv djela, izdava, mjesto izdavanja i godina.
Prilikom izrade seminarskog rada student mora pored osnovne literature koristiti i dopunsku
(min. 3 4 knjige).
Autor-datum sistem referenciranja
Harvard sistem se esto naziva i autor-datum sistem, budui da se koristi kao osnova
citiranja u tekstu. Pri navoenju koritenog izvora potrebno je u zagradi navesti sljedee
detalje: prezime autora, godinu izdavanja i broj stranice. Zagrada se stavlja odmah nakon
zavrenog citata (parafraze) ili na kraju reenice. Broj stranice se navodi u zagradi samo u
sluaju koritenja direktnog citata iz originalnog izvora, sumiranja ideje sa posebne stranice ili
kopiranja tabela, dijagrama, grafikona.
Primjer Harvard sistema referenciranja u tekstu:

Potpuni bibliografski detalji citata (parafraze) navedenih unutar teksta izlistani su u Literaturi
na kraju rada, iza dodataka. Literatura treba biti ureena abecednim redom (po prezimenu
prvog autora). Knjige, lanci asopisa i elektronski izvori navedeni su zajedno u Literaturi tj.
ne nalaze se na posebnim listama.

5|Page

Svaka ilustracija u radu treba imati svoj redni broj i naslov, naznaku izvora podataka, i
eventualne napomene. Redni broj se pie hronoloki rednim arapskim brojevima nakon
oznake za vrstu ilustracije (na primjer: Tabela/Tablica 1). Pomou rednog broja, ilustracija se
povezuje sa tekstom rada tako to se nakon teksta u uglastoj zagradi navodi vrsta i redni broj
ilustracije. Nakon rednog broja pie se naslov koji treba biti kratak, jasan i koji treba opisati
sutinu onoga to je predstavljeno ilustracijom. Izvor podataka se navodi ispod ilustracije
prema opisanim pravilima referenciranja. Ako se u ilustraciji navode podaci koje je autor sam
obradio, potrebno je na kraju izvora u zagradi navesti obradio autor. Kada je potrebno dati
objanjenje vezano za naslov ili sadraj ilustracije, koristi se napomena koja se pie ispod
ilustracije, a prije izvora podataka).
Vrstu i redni broj ilustracije treba pisati slovima veliine 12 pts, dok naslov treba biti napisan
slovima iste veliine, bold. Izvori i napomene u ilustracijama piu se slovima veliine 10 pts,
dok se veliina slova za podatke sadrane u ilustraciji prilagoava prema potrebi (obino se
koristi veliina slova 11 ili 12 pts).

6|Page

7|Page

8|Page