SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

MAGISTARSKI STUDIJ
ILDA MILII

AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2012.

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

MAGISTARSKI STUDIJ

AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

METODOLOKI SEMINARSKI RAD

Predmet:

Javne finansije

Mentor:

Dc. Dr. Bogdana Vunjevi

Magistrand: Ilda Milii 046-11/MFBO

Studijski smjer: Menadment finansija, bankarstva i osiguranja

Travnik, april 2012.

PREDGOVOR

Jedna od trenutno najaktuelnijih tema kada je ekonomija u BiH u pitanju svakako su

akcize. U ovom seminarskom radu pokuat u odgovoriti to kvalitetnije naovu temu,
prvenstveno navodei koji su to predmeti akciza te koliki su prihodi od ubiranja istih.
Prilikom izrade ovog rada pojavile su se potekoe koje se ogledaju u injenici da je bilo
izuzetno teko doi do kvalitetne literature o akcizama u Bosni i Hercegovini. S toga se veliki
dio ovog rada bazira na podacima koji su dostupni u Upravi za inirektno oporezivanje BiH te
u Slubenom glasniku BiH ili statistikim podacima iz odjeljenja za makroekonomsku
analizu.
Motiv za izbor teme ovog seminarskog rada jeste ukazati na vanost akcizna u BiH.
Takoer, cilj je pokazati da, koristei saznanja iz oblasti metoda i tehnologije izrade
seminarskog rada, mogue je na pravi nain pristupiti, te adekvatno odgovoriti na zadanu
temu.

U cilju da ovaj rad ispuni oekivanja predmetne profesorice Dc. Dr. Bogdane
Vunjevi, uloila sam maksimum napora, kako bih potekoe u kreiranju metodolokog
seminarskog rada savladala.

III

SAETAK

AKCIZE U BIH
U prvom dijelu rada, UVODU je postavljen problem, predmet i objekt istraivanja, a koji
proizilazi iz pogrenog odnosa samog preduzea prema ovom fenomenu. Sve to prouzrokuje
neadekvatan pristup upravljanju dugoronim obavezama to se u velikoj mjeri odraava na ukupnu
finansijaku sliku.
Drugi dio rada HISTORIJAT AKCIZA objanjava pojam akcize i njen nastanak.
Nakon predstavljanja najvanijih odrednica akciza, pristupilo se analizi sredinjeg dijela ovog
rada, koji je objanjen u treem dijelu naslova: AKCIZE U DRAVAMA EU gdje je objanjeno na
koji nain se one obraunavaju i ta se pod njima podrazmjeva.
U etvrtom dijelu naslova UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE govori se
detaljnije o ovoj instituciji.
U petom dijelu pristupa se obradi zadane teme AKCIZE U BIH gdje se ulazi u sr ove teme.
Ovdje e detaljno biti govora o konkretnom znaenju pojma i sagledavanju iz svih aspekata.
Peti dio rada je NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA gdje se govori o nainu naplate u
periodu 2010 i 2011.
Na koncu rada uraen je zakljuak gdje se jasno vidi da je zavrna misao ovog rada
orjentisana ka nainu kako da se poveaju javni prihodi drave ali i prilagode zakoni o akcizama u
BiH Zakonima u EU.

Kljune rijei: akcize, javni prihodi, popis zaliha akciznih proizvoda, naplata prihoda od akciza,

Zakoni o akcizama.

IV

SADRAJ

Stranica

PREDGOVOR..........................................................................................III
SAETAK..................................................................................................IV
SADRAJ....................................................................................................V

1. UVOD.......................................................................................................1
1.1.

PROBLEM ISTRAIVANJA, PREDMETI I OBJEKTI ISTRAIVANJA......................2

1.2.

RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE ...............................................................3

1.3.

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA..................................................................................4

1.4.

OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA......................................................................4

1.5.

ZNANSTVENE METODE....................................................................................................5

1.6.

STRUKTURA RADA.............................................................................................................6

2. HISTORIJAT AKCIZA..........................................................................7
3. AKCIZE U DRAVAMA EU................................................................8
4. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH...........................11
4.1. OSNIVANJE........................................................................................................11
4.2. PRAVNI OSNOV.................................................................................................11
4.3. CILJEVI...............................................................................................................12

5. AKCIZE U BIH.......................................................................................13
5.1. PREDMET OPOREZIVANJA...........................................................................14
5.2. PORESKI OBVEZNIK I REGISTRACIJA-OBRAZAC...............................16
5.3. OSNOVICA AKCIZE...........................................................................................18
5.4. IZNOSI STOPE AKCIZE.....................................................................................18
5.4.1. Iznosi akcize na naftne derivate...........................................................19
5.4.2. Iznosi akcize na bezalkoholna pia pivo i vino...................................19
5.4.3 Iznosi akcize na alkohol alkoholna pia i vonu prirodnu rakiju......19
5.4.4. Iznosi akcize na kafu.............................................................................20
5.4.5. Iznosi akcize na duhanske preraevine...............................................20

5.4.5.1. Poveanje akcize na cigarete..................................................21

5.4.6. Osnovi za poveanje akcize...................................................................22
5.5. PORESKE EVIDENCIJE I PORESKA PRIJAVA..........................................23
5.6. KONTROLA OBRAUNA I PLAANJE AKCIZE.......................................23
5.7. OSLOBAANJE PORAT I UMANJENJE AKCIZE.......................................23
5.8. OGRANIENJA U PROMETU ODREENIH PROIZVODA.......................24
5.8.1. Ogranienja u prometu lo-ulja...........................................................24

6. NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA..........................................................25

6.1. NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U 2010. GOD........................................25
6.2. . NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U 2011. GOD......................................27

7. ZAKLJUAK................................................................................................30
8. LITERATURA.............................................................................................31

1. UVOD
Uvaavajui sve injenice i prikupljene podatke o tematici akciza pokuat u na to
kvalitetniji nain objasniti ovaj pojam koristei osnovne kategorije vezane za Metodologiju i
tehnologiju izrade seminarskog rada.
U tom kontekstu bit e potrebno objasniti misiju i vanost pojma dugoronih
obaveza te stoga u prvom dijelu, uvodu, posebnu panju moram posvetiti slijedeim
tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekti istraivanja, 2) radna hipoteza i
pomone hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraivanja, 4) ocjena dosadanjih istraivanja 5)
znanstvene metode i 6) struktura rada.

1.1.

PROBLEM ISTRAIVANJA, PREDMET I OBJEKTI ISTRAIVANJA

Da bi uope mogli govoriti o akcizama, prvenstveno moramo definisati ovaj pojam.

Akcize dakle predstavljaju posebnu vrstu poreza kojem podlijeu samo odreeni proizvodi.
Zakonom koji je, na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 54. sjednici Predstavnikog doma, odranoj
27. maja 2009. godine, i na 31. sjednici Doma naroda, odranoj 18. juna 2009. godine,
ureuje se oporezivanje prometa i/ili uvoza odreenih vrsta proizvoda (akcizni proizvodi) na
teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza - akcizom.1

Problem istraivanja: Kako na temelju novih zakona poveati akcize.

Iz naprijed navedenog uoavaju se i objekti istraivanja, a to su poveanje akciza
kao i zakoni o akcizama.
Predmet istraivanja ovog seminarskog rada svakako su ve navedeni pojmovi:
Akcize u BiH.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE

2

Za postavljanje primjerene hipoteze ovog rada, bitno je da ista sadri kljune rijei i
odrednice iz naslova djela, problema istraivanja, predmeta istraivanja i objekata
istraivanja.2
Osim radne hipoteze, treba postaviti i pomone hipoteze. Pomonih hipoteza ima
onoliko koliko ima i dijelova rada (bez Uvoda i Zakljuka), a s obzirom da je u ovome radu
vie dijelova rada, onda se postavlja i vie pomonih hipoteza. Pomone hipoteze postavljaju
se po modelu radne hipoteze.

Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/09)

O tome detaljnije cf. ZELENIKA, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, peto
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2011.
2

Skladno problemu, predmetu istraivanja i objektima istraivanja postavljena je

radna hipoteza: Poveati javne prihode na nain da se uvedu novi Zakoni o akcizama koji
e biti to sliniji zakonima u EU.

Postavljena radna hipoteza konkretizira se s tri pomone (parcijalne) hipoteze

(skraeno P.H.), i to:
P.H. 1.: Javni prihodi predstavljaju sve porezne sisteme u jednoj dravi gdje ona ima
mogunost da svoja sredstva ostvari na osnovu meusobnog diferenciranja javnih prihoda
koje se vri zavisno od metode koja se koristi prilikom njihovog ustanovljavanja i realiziranja.
P.H. 2.: Zakoni o akcizama u BiH proistie iz Ustava BiH i njim se reguliu sva
pitanja u vezi akciza.

P.H.3.: Iako se u zemljama EU akcizama oporezuje velik broj razliitih proizvoda, na

nivou Unije ureeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i
mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i elektrine
energije), te BiH mora, eli li u budunosti biti lanica u potpunosti uskladiti svoje Zakone sa
Zakonima EU u pogledu akciza.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

U najuoj vezi sa problemom i predmetom istraivanja, postavljenom glavnom i pomonim

hipotezama, odreena je svrha istraivanja: istraiti na koji nain i u kojoj mjeri su Zakoni BiH
usklaeni sa Zakonima EU o akcizama, te ta je sve potrebno uiniti kako bi se oni potpuno uskladili.

Da bi se postigli svrha i ciljevi istraivanja, spoznao predmet istraivanja, dokazala

temeljna i pomone hipoteze potrebno je dati znanstveno utemeljene odgovore na sljedea
pitanja:

1. Na koje akcizna proizvode poveana akcizna stopa?

2. U kojoj je mjeri novi zakon o akcizama u BiH, prilagoen zakonodavstvu EU?

1.4. OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA

Posebni porezi, akcize ili troarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. Sam naziv
akciza (excise tax) potjee iz 16. stoljea kada su u Nizozemskoj posebnim porezom koji se
nazivao excijsen oporezivani pivo, eer, so i alkoholna pia, a pretpostavlja se da rije
potjee od starofrancuske rijei assise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje rauna ili duga,
oporezivanje).3
Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemaka i Engleska (ukljuujui i engleske
kolonije) te ostale europske zemlje. U 19. stoljeu akcize su bile dio sistemskog opeg poreza
na dobra i usluge koji se od poetka 20. stoljea transformie u opi porez na potronju,
odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim
suvremenim poreznim sistemima uvedeni posebni porezi ili troarine. Proizvode koji se
oporezuju troarinama moemo svrstati u tri osnovne skupine:

alkoholne proizvode,
energente i
duhanske proizvode,

a one se proiruju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od drave do drave. Broj
uvedenih akciza kree se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugake liste s vie od
dvadeset razliitih proizvoda: kafe, sladoleda, televizora i videoaparata, kuanskih aparata,
ibica, upaljaa, lososa, eera, aja, kozmetikih proizvoda, elektrinih sijalica, insekticida,
herbicida pa do igraih karata, banana, kakaoa i maslinova ulja.

1.5. ZNANSTVENE METODE

Prilikom ovog istraivanja, a u funkciji dokazivanja uticaja krize na poslovanje

preduzea odnosno upravljanje dugoronim obavezama, koriteno je, u odgovarajuoj
kombinaciji vie naunih metoda: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze,
metoda kompilacije, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda
3

Merriam-Webster, 2002

uzoraka i sl. Upotreba ovih metoda pomoi e formiranju konanog stava u vezi s ovom
temom.

1.6. STRUKTURA RADA

U prvom dijelu rada, UVODU je postavljen problem, predmet i objekt istraivanja, a koji
proizilazi iz pogrenog odnosa samog preduzea prema ovom fenomenu. Sve to prouzrokuje
neadekvatan pristup upravljanju dugoronim obavezama to se u velikoj mjeri odraava na ukupnu
finansijaku sliku.
Drugi dio rada HISTORIJAT AKCIZA objanjava pojam akcize i njen nastanak.
Nakon predstavljanja najvanijih odrednica akciza, pristupilo se analizi sredinjeg dijela ovog
rada, koji je objanjen u treem dijelu naslova: AKCIZE U DRAVAMA EU gdje je objanjeno na
koji nain se one obraunavaju i ta se pod njima podrazmjeva.
U etvrtom dijelu naslova UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE govori se
detaljnije o ovoj instituciji.
U petom dijelu pristupa se obradi zadane teme AKCIZE U BIH gdje se ulazi u sr ove teme.
Ovdje e detaljno biti govora o konkretnom znaenju pojma i sagledavanju iz svih aspekata.
Peti dio rada je NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA gdje se govori o nainu naplate u
periodu 2010 i 2011.
Na koncu rada uraen je zakljuak gdje se jasno vidi da je zavrna misao ovog rada
orjentisana ka nainu kako da se poveaju javni prihodi drave ali i prilagode zakoni o akcizama u
BiH Zakonima u EU.

2. HISTORIJAT AKCIZA

Posebni porezi, akcize ili troarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. Sam naziv
akciza (excise tax) potjee iz 16. stoljea kada su u Nizozemskoj posebnim porezom koji se
nazivao excijsen oporezivani pivo, eer, so i alkoholna pia, a pretpostavlja se da rije
potjee od starofrancuske rijei assise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje rauna ili duga,
oporezivanje).4
Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemaka i Engleska (ukljuujui i engleske
kolonije) te ostale europske zemlje. U 19. stoljeu akcize su bile dio sistemskog opeg poreza
na dobra i usluge koji se od poetka 20. stoljea transformie u opi porez na potronju,
odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim
suvremenim poreznim sistemima uvedeni posebni porezi ili troarine. Proizvode koji se
oporezuju troarinama moemo svrstati u tri osnovne skupine:

alkoholne proizvode,

Merriam-Webster, 2002

energente i
duhanske proizvode,

a one se proiruju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od drave do drave. Broj
uvedenih akciza kree se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugake liste s vie od
dvadeset razliitih proizvoda: kafe, sladoleda, televizora i videoaparata, kuanskih aparata,
ibica, upaljaa, lososa, eera, aja, kozmetikih proizvoda, elektrinih sijalica, insekticida,
herbicida pa do igraih karata, banana, kakaoa i maslinova ulja.
Porez se obraunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda (kilogramu,
litri, komadu i sl.), ili u odreenom postotku prodajne cijene. Razlozi uvoenja akciza su
brojni:
a) Fiskalni razlog najei razlog ubiranja;

b) Nefiskalni razlozi, npr.

- Zahvaanje gospodarske snage poreznog obveznika;
- Izbjegavanje drutveno nepoeljnog ponaanja poreznih obveznika;
- Naknada poreznog obveznika za korist koju ima od potronje nekog proizvoda;
- Financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave;
- Socijalni uinak;
- Ekoloki razlozi;
- Ouvanje zdravlja;
- Ekonomski razlozi.5
Prednost tih poreza u odnosu prema drugima jest jednostavnost ubiranja, mali broj
poreznih obveznika, a jedan su od najznaajnijih fiskalnih prihoda.

3. AKCIZE DRAVAMA EU

Doc. dr. sc. Nikola Mijatovi,Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

Iako se u zemljama EU akcizama oporezuje velik broj razliitih proizvoda, na nivou

Unije ureeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih
ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i elektrine energije).
Osnovni zadaci porezne politike EU usko su povezani s razvojem unutarnjeg trita, jaanjem
monetarne unije i ekonomskom integracijom. Stvaranjem unutarnjeg trita ve ranih 1990-ih
odreuje se pravni okvir za podruje indirektnih poreza (porez na dodanu vrijednost i akcize).
Utvreni su osnovni smjerovi porezne politike koji trebaju poticati:
stabilizaciju poreznih prihoda zemalja lanica
uklanjanje tekoa u funkcioniranju unutarnjeg trita
zapoljavanje.
Propisi koji ureuju oporezivanje akcizama uglavnom su usvojeni tijekom 1992.
godine, vezano uz poetak uspostave jedinstvenog unutarnjeg trita iji su temeljni ciljevi
bili omoguivanje i podupiranje slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala.
Pravni temelj za uspostavu harmoninog sistema akciza nalazi se u II. poglavlju o
poreznim odredbama, u lanku 93. Ugovora o osnivanju Europske Unije1.
Od 1. januara 1993. godine utvruje se opi, temeljni dokument za harmonizaciju
sistema akciza kojim se regulie posjedovanje, kretanje i nadgledanje alkoholnih pia,
duhanskih

proizvoda i mineralnih ulja, odnosno naftnih derivata (alcoholic beverages,

manufactured tobacco, mineral oils) koji se oporezuju akcizama. Zbog znatnih potekoa u
procesu harmonizacije, te promjena u politikom i privrednom okruenju te pristupanja novih
lanica,
EEC nekoliko je puta mijenjana i dopunjavana. Osim te ope smjernice, za svaku grupu tih
proizvoda donesene su posebne smjernice kojima se odreuje struktura akciza (definiranje
proizvoda, osnovica za oporezivanja, porezna izuzea, prijelazna razdoblja u pojedinim
sluajevima) te smjernice kojima se odreuju stope to e se primjenjivati.
Ope je naelo da se proizvodi koji su proizvedeni u zemlji lanici ili uvezeni iz druge
zemlje lanice odnosno iz zemalja izvan EU oporezuju u zemlji potronje po stopama koje se
primjenjuju u toj zemlji. Zemlje lanice mogu zadrati ve postojee ili uvoditi nove akcize
na neke druge proizvode za koje svaka zemlja samostalno ureuje sistem oporezivanja, ali uz
uslov da promet tih proizvoda pri prelasku granice ne iziskuje posebne carinske formalnosti.
Dobrima koja se oporezuju akcizama treba biti omogueno slobodno kretanje u

prekograninom prometu izmeu zemalja lanica. Takvo slobodno kretanje uslovljeno je

postojanjem carinskih skladita i odgovarajuih carinskih/poreznih dokumenata koji moraju
pratiti te proizvode u prekograninom prometu.
Odlukom 1152/2003/EC6 u administrativnom se praenju kretanja proizvoda koji se
oporezuju akcizama, papirnata dokumentacija zamjenjuje sustavom elektronikog praenja
(EMSC). Uspostava raunarskog sistema treba omoguiti pojednostavnjenje kretanja
oporezivih proizvoda unutar Zajednice, a sistem treba uskladiti i, ako je tehniki mogue,
spojiti s raunrskim tranzitnim sistemom (NCTS) radi lakeg obavljanja administrativnih i
trgovakih postupaka. Financiranje sustava trebaju dijeliti Zajednica i drave lanice unosei
udio Zajednice u opi proraun EU. Bilo je planirano da drave lanice i Komisija trebaju
uspostaviti raunarski sistem u roku est godina od dana stupanja ove odluke na snagu, za to
se odobrava iznos od 35 milijuna EUR.

Zbog razlika u stopama i radi sprjeavanja krijumarenja u putnikom prometu

odreena je koliina duhanskih i alkoholnih proizvoda koja se moe prenositi iz jedne zemlje
u drugu. Doputena koliina cigareta iznosi 800 komada, a estoka alkoholna pia ograniena 9
su na 10 litara. Posebna ogranienja uvedena su za kupovine tih proizvoda u novim zemljama
lanicama koje zbog niih stopa akciza od minimalno utvrenih imaju i nie cijene tih
proizvoda. Putnicima koji se vraaju iz tih zemalja doputeno je posjedovanje 200 cigareta,
to e se primjenjivati sve dok se u novim zemljama lanicama ne ponu primjenjivati stope u
visini minimalno propisanih, odnosno, ovisno o zemlji najkasnije do 2009. godine.
Smjernice o harmonizaciji akciza utvruju minimalne stope te mogunosti odreenih
olakica i izuzea nunih zbog privrednih razlika i prioriteta pojedinih lanica to rezultira
velikim razlikama u poreznim stopama i poreznim strukturama meu zemljama. Znatne
razlike u stopama meu zemljama lanicama potiu porezne prijevare, krijumarenje te
prekograninu kupovinu jeftinijih, nie oporezivanih proizvoda u susjednim zemljama.
Procijenjeni gubitak poreznih prihoda zbog utaje poreza na alkohol i duhan u 1996.
godini procjenjuje se na 4,8 milijardi EUR. Krajem 2004. godine Uredbom 2073/20049
odreuje se vra suradnja administrativnih tijela zemalja lanica kako bi se sprijeile

porezne prijevare na podruju oporezivanja akcizama. Zadaci za provoenje te uredbe

usmjereni su na kontakte poreznih i carinskih slubi meu zemljama, bri protok i razmjenu
informacija te na primjenu transparentnijih i jae obvezujuih propisa u poslovanju.
Uz znatne razlike u poreznim stopama jo uvijek postoje i razlike u poreznim
strukturama (podruje oporezivanja, definsanja oporezivih proizvoda i porezne osnovice,
nain prikupljanja poreza, porezna izuzea i osloboenja, rokovi plaanja poreza).
Iako je doneseno i usvojeno niz dokumenata o harmonizaciji, a radi provoenja
zajednike politike osnovano je i posebno tijelo za akcize (Committee on Excise Duties), na
tom e podruju u budunosti, a posebno nakon primanja novih lanica, trebati uloiti znatne
napore da se velike razlike i u poreznim strukturama meu zemljama svedu na to manju
mjeru.

4. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BOSNE I

1
0

HERCEGOVINE
4.1. Osnivanje
Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja 29.12.2003. godine Parlament
Bosne i Hercegovine stvorio je pravni osnov za uspostavljanje Uprave za indirektno
oporezivanje, najvee institucije na dravnom nivou.

Tokom 2004. godine izvreno je spajanje bivih carinskih uprava entiteta i Distrikta
Brko. Uporedo s procesom reorganizacije carinske slube, osnovan je Sektor za poreze, prvi
put na dravnom nivou, koji je imao zadatak razviti i provesti jedinstveni sistem poreza na
dodatu

vrijednost.
Godine 2004. spajanje carinskih administracija i prijenos ovlasti a Uprava je kao

jedinstvena cjelina stvarno poela funkcionirati na cijelom teritoriju BiH od 01.01.2005.

godine. Samo godinu i po kasnije UIO je poela s registracijom PDV obveznika to je
predstavljalo zavrnu fazu priprema za uvoenje PDV-a. U najkraem moguem roku UIO je
izvrila vrlo uspjeno uvoenje novog poreznog sistema to je od strane relevantnih

meunarodnih institucija ocijenjeno kao jedan od kljunih koraka za uspostavljanje

jedinstvenog ekonomskog prostora, smanjenje sive ekonomije, poticanje stranih ulaganja i
smanjenje vanjskotrgovinskog deficita.6

4.2. Pravni osnov

Kljuni zakoni na kojima se zasniva rad Uprave za indirektno oporezivanje su:

Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH

Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje

Zakon o postupku indirektnog oporezivanja

Zakon o postupku prinudne naplate

Zakon o carinskoj politici BiH

Zakon o carinskim prekrajima

Zakon o carinskoj tarifi BiH

Zakon o porezu na dodatu vrijednost

Zakon o akcizama

Zakon o uplatama na jedinstveni raun i raspodjeli prihoda.

4.3. Ciljevi

UIO je jedini organ u Bosni i Hercegovini odgovoran za provedbu zakonskih propisa i

politike indirektnog oporezivanja te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.
U nadlenosti Uprave je prikupljane svih indirektnih poreza u BiH: poreza na dodatu
vrijednost, carina, akciza i putarine. Samo 18 mjeseci od formalnog uspostavljanja UIO je
ula u zavrnu fazu priprema za uvoenje poreza na dodatu vrijednost i poela s registracijom
PDV obveznika.
Od predvienih 20 hiljada PDV obveznika, koliko se oekivalo prema podacima
entitetskih poreskih uprava, UIO trenutno brine za legalno poslovanje i efikasnu naplatu
poreza za vie od 37.200 PDV obveznika. Od uspostavljanja Uprava biljei konstantan rast

http://www.uino.gov.ba/b/O_nama/O_nama.html

1
1

prihoda. Nai prioriteti su ostvarenje zahtjevnih ciljeva koje pred nas postavlja proces
pribliavanja Evropskoj uniji a to su:

ubrzanje protoka roba i ljudi uz istovremeno pojaanje kontrole,

podizanje nivoa bezbjednosti graana, te razvijanje saradnje s drugim domaim i

meunarodnim institucijama, s ciljem harmonizacije procedura i usklaivanja
zakonodavstva prema zahtjevima EU,

bolja razmjena informacija s drugim institucijama i efikasna borba protiv ilegalne

trgovine i bilo kojeg oblika carinskih ili poreskih prevara.7

5. AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

1
2

Iskustva skoro trogodinje primjene zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini s fiskalnog

aspekta govore da se radilo o zakonu koji je opravdao prognoze o izdanosti ove vrste poreza,
a sa aspekta usvojenih rjeenja u podpunosti korespondirao sa zahtjevima vremena.
Meutim, obzirom da i pored pozitivnih iskustava, ovaj zakon ne moe odgovarati
zahtjevima trenutka, ne samo sa aspekta harmoniziranosti sa propisima Europske Unije, ve i
sa aspekta dostatnosti prihoda koji se ubiru po ovom osnovu, upravni odbor UIO opredjelilo
se da predloi donoenje novog zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini. Budui da je jedan
od zahtjeva koji je opredjelio predlaganje ovog zakona potreba da se po osnovu akciza uberu
7

http://www.uino.gov.ba/b/O_nama/O_nama.html

vei javni prihodi, (u 2009. godini procijenjeno je da e prihodi po osnovu indirektnih poreza
biti umanjeni za oko 100 mil. KM po osnovu primjene Privremenog Soprazuma o stabilizaciji
i pridruivanju) donoenje istog sugerira da bi novim zakonom, akcize na postojee proizvode
trebale biti poveane ili ak uvedene neke nove. Naime, potreba da se po osnovu akciza
uberu vei prihodi rezultat je ispunjenju zahtjeva koji se odnose na ukidanje odreenih
indirektnih poreza odnosno dadbina kao npr. naknade za carinsko evidentiranje i dr.
temeljem primjene privremenog Sporazuma o Stabilizaciji i pridruivanju, tako da se bez
intervencije zakonodavca primjenom postojeeg zakona o akcizama nisu mogli ostvariti
zahtjevi za poveanim prihodima. Kada se imaju u vidu zadaci koji stoje pred BiH
strukturama u 2009. god. i narednim godinama, a koje se odnose na jaanje institucija,
odnosno izgradnju dravnih kapaciteta sposobnih za izvrenje zadataka koje se pred njima
postavljaju na putu u lanstvo za Europsku Uniju, jasno je da se manjak prihoda mora
prevazii ne samo radi novih zadataka koji se pojavljuju pred BiH ve i radi isfinansiranja
postojeih javnih potreba na dosadanjim nivou. Opredeljenje upravnog odbora UIO da se
nedostojei prihodi nadoknade temeljem novih rjeenja u sistemu akciza ini se ispravnim i sa
teoriskog aspekta, obzirom na specifinosti akciza kao poreznog oblika koji, u principu,
optereuje samo odreene vidove potronje.
Naime, obziro da se dravni budet dominantno (skoro izkljuivo), finansira iz sredstava
sa jedinsvenog rauna, a da i u budetima ostalih nivoa vlasti u FBIH prihodi od inirektnih
poreza predstavljaju najznaajni prihodi, intervencije UIO prdloenim izmjenama akcizama u
2009. god. donoenjem novog zakona o akcizama u BiH ukazuje se i kao jedino mogue
rjeenje jer se ovakva intervencija sigurno nije mogla vriti carinskom sistemu, niti u sistemu
PDVa po osnovu kojeg se ostvaruju najznaajni prihodi na Jedinstvenom raunu.
Sem toga, potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju uozbiljava potrebu
poduzimanja aktivnosti na usaglaavanju domaeg zakonodavstva, sa zakonodavstvom
Europske Unije, to je neovisno o fiskalnim razlozima znaajan razlog za donoenje novog
zakona o akcizama u kojem bi se morali napraviti daljnji koraci na usaglaavanju
zakonodavstva BIH u oblasti akciza sa propisima Europske Unije u ovoj oblasti.
Koja rjeenja sadri novi zakon u akcizama u BIH i u kojoj mjeri je usklaen sa
zakonodavstvom Europske Unije , odnosno koja rjeenja jo uvijek nisu prilagoena sadanjoj
pravnoj steevini Europske Unije, jer se objektivno sa usaglaavanjem moe saekati u
odreenim oblastima skoro do ulaska u Europsku Uniju, te koliko je realan prostor za
poveanje prihoda po osnovu akciza temeljem novih zakonskih rjeenja, pokuat emo

sagledati u predhodno podsjeanje na Europsku regulativu u ovoj oblasti i osnovne elemente

ovog poreznog oblika. 8

Zakonom koji je, na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 54. sjednici Predstavnikog doma, odranoj
27. maja 2009. godine, i na 31. sjednici Doma naroda, odranoj 18. juna 2009. godine,
ureuje se oporezivanje prometa i/ili uvoza odreenih vrsta proizvoda (akcizni proizvodi) na
teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza - akcizom.9
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na putarinu.
Prihodi po osnovu akciza i putarina uplauju se na Jedinstveni raun Uprave za
indirektno oporezivanje BiH, a njihova raspodjela vri se u skladu sa Zakonom o uplatama na
jedinstveni raun i raspodjeli prihoda.

Pojmovi koriteni u Zakonu o akcizama BiH su:

a) pravno lice - svako pravno lice koje je, u skladu s vaeim propisima, registrirano za
proizvodnju, uvozi/ili promet akciznih proizvoda iz lana 4. ovog zakona;
b) preduzetnik - svako fiziko lice koje je kod nadlenog organa registrirano za proizvodnju
i/ili promet akciznih proizvoda iz lana 4. ovog zakona;
c) graanin-proizvoa - fiziko lice koje ima prebivalite u Bosni i Hercegovini, a bavi se
proizvodnjom akciznih proizvoda;
d) UIO - Upravu za indirektno oporezivanje;

Hadimehanovi H., Raunovodstvo i poslovne finansije, FEB- Drutvo za izdavaku,

instruktivno-obrazovnu, uslunu i trgovinsku djelatnost d.d.-Sarajevo, br. 4, 2009. p. 13.
9
Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/09)

1
3

e) Upravni odbor - Upravni odbor UIO uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog

oporezivanja u Bosnii Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 34/07).

5.1. Predmet oporezivanja

Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i
Hercegovini kada proizvoa prvi put njima prometuje i/ili uvoz akciznih proizvoda u Bosnu i
Hercegovinu.
1.

NAFTNI DERIVATI

a) motorni benzini, ukljuujui i bezolovni, nezavisno od oktanske

vrijednosti i komercijalnog naziva
b) dizel goriva i ostala plinska ulja;
c) petrolej (kerozin);
d) lo-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS).

2.

DUHANSKE

Cigarete i ostali duhanski proizvodi.

PRERAEVINE

Cigaretama se smatraju:
a) smotuljci duhana prikladni za puenje, obavijeni omotaem koji nije
od prirodnog duhana;
b) proizvodi slini cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana
obavijenih jednostrukim i dvostrukim omotaem. Vanjski omota izraen
je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj
liniji uzduno;
c) duhanski tapii koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom
stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listie;
d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete.
Ostalim duhanskim proizvodima smatraju se:
a) cigare i cigarilosi;
b) duhan za lulu i duhan za puenje;
c) duhan za mrkanje, vakanje i drugi duhanski proizvodi;

3.

BEZALKOHOLNA

Bezalkoholnim piima se smatraju:

PIA

Osvjeavajua bezalkoholna pia od vonog soka, vone baze, biljnih

ekstrakata, itarica i surutke, umjetna osvjeavajua bezalkoholna pia i
niskoenergetska osvjeavajua bezalkoholna pia.
Pod bezalkoholnim piima, ne smatraju se:
a) prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode, izvorske domae i
uvozne vode i stone vode;
b) 100 % prirodni sokovi od voa i povra i njihovih mjeavina;
c) sokovi od voa i povra, te njihove mjeavine, sa ili bez dodatka vode,
sa ili bez dodatog eera, sa ili
bez konzervansa, sa ili bez CO2, sa ili bez umjetnih boja, sa ili bez

1
4

umjetnih aroma i drugih umjetnih

dodataka, sa stvarnim i deklariranim udjelom 50% i vie voa i/ili povra
u suhoj tvari;
d) sirupi, praci i pastile namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pia
razblaivanjem u vodi.

4.

ALKOHOL,
ALKOHOLNA
PIA I VONA
PRIRODNA
RAKIJA

5.

PIVO I VINO

Alkoholom se smatraju sve vrste alkohola, nezavisno od sirovine iz koje

se dobiva i postupka dobivanja.
Alkoholnim piima se smatraju pia koja sadre vie od 2% alkohola.
Vonom prirodnom rakijom se smatra proizvod dobiven destilacijom
prevrelog soka, masulja ili komine groa ili drugog voa na manje od
86% vol. alkohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus drugaiji od
onoga koji proistie od upotrijebljenih sirovina, kojem se ne smiju
dodavati arome ni etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, eer i drugi
ugljeni hidrati.
Pivom se smatra osvjeavajue pjenuavo pie dobiveno od vode,
jemenog slada, kvasca, nezaslaenih itarica i hmelja, bez obzira na
koncentraciju ekstrakta u sladu ili koncentraciju alkohola u pivu.
Vinom se smatra vino od groa (ukljuujui pojaana vina), vermut i
ostala vina groa aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima.

6.

KAFA

Kafom se smatra:
a) sirova kafa (sa ili bez kofeina);
b) prena kafa (sa ili bez kofeina), u zrnu ili mljevena;
c) ljuske i opne prene kafe;
d) ostali proizvodi od kafe koji u sebi sadre 50% i vie kafe.

Tabela 1. Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/09)

5.2. Poreski obveznik i registracija

1. Poreski obveznik je pravno lice ili preduzetnik koji akcizne uvozi i/ili proizvodi na
teritoriji BiH.
2. Poreski obveznik za proizvode je uvoznik.
3. Pravno lice ili preduzetnik koji nabavi alkoholna pia, vone prirodne rakije i vina
neposredno od graanina - proizvoaa koji nije obveznik akcize smatra se poreskim
obveznikom.

1
5

Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom akciznih proizvoda, kao i
pravno lice ili duni su prije poetka obavljanja djelatnosti iz koje moe proistei poreska
obaveza po ovom zakonu da se registriraju kod UIO.
Registracija se vri upisom u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, prema
propisima koji reguliraju taj upis. Za propisivanje uslova za registraciju i prestanak
registracije poreskog obveznika nadlean je Upravni odbor.

Prilog: Obrazac-Prijava akcize

1
6

5.3. Osnovica akcize

1
7

Osnovica akcize odreena je:

a) koliinom, za akcizne proizvode za koje se akciza plaa po mjernoj jedinici;
b) maloprodajnom cijenom i koliinom po mjernoj jedinici za duhanske preraevine.
Osnovica akcize u sluaju utvrivanja manjka i rashoda odreena je koliinom manjka koji se
ne moe pravdati viom silom, odnosno koliinom rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) iznad
koliine odreene posebnim aktom Upravnog odbora.
Akciza na naftne derivate plaa se po litru derivata na koliinu utvrenu pri temperaturi
+15C. Blie odredbe o odreivanju ekvivalenta za preraunavanje iz jedinice mase u
volumensku jedinicu utvrdit e Upravni odbor posebnim aktom.
Akciza na kafu plaa se za jedan kilogram neto teine kafe. Ako se kafa stavlja u promet u
pakovanjima veim ili manjim od jednog kilograma, akciza se plaa proporcionalno koliini u
pakovanju.
Na promet alkohola, alkoholnih pia i vone prirodne rakije akciza se plaa po litru
apsolutnog alkohola. Ako se stavljaju u promet u pakovanjima veim ili manjim od jednog
litra, akciza se plaa proporcionalno koliini apsolutnog alkohola u pakovanju.

5.4. Iznosi i stope akcize

Akciza se obraunava i plaa u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i/ili po proporcionalnoj
stopi.

5.4.1. Iznosi akcize za naftne derivate

Za naftne derivate akciza se plaa po litru, i to na:

1
8

a) dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM;

b) petrolej (kerozin) 0,30 KM;
c) motorni benzin - bezolovni 0,35 KM;
d) motorni benzin 0,40 KM;
e) lo-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM.

5.4.2. Iznosi akcize za bezalkoholna pia, pivo i vina

Za sljedee akcizne proizvode akciza se plaa po litru, i to:
a) bezalkoholna pia 0,10 KM;
b) pivo 0,20 KM;
c) vino 0,25 KM.
5.4.3. Iznosi akcize za alkohol i alkoholna pia i vonu prirodnu rakiju
Za alkohol, alkoholna pia i vonu prirodnu rakiju akciza se plaa po litru apsolutnog
alkohola, i to:
a) alkohol 15,00 KM;
b) alkoholna pia 15,00 KM;
c) vona prirodna rakija 8,00 KM.
5.4.4. Iznosi akcize za kafu
Za kafu akciza se plaa prilikom uvoza po kilogramu, i to za:
a) sirovu kafu 1,50 KM;
b) prenu kafu (u zrnu ili mljevena) 3,00 KM;
c) ljuske i opne prene kafe i ostale proizvode od kafe 3,50 KM.
5.4.5. Iznosi akcize za duhanske preraevine

1
9

Na cigarete akciza se plaa, i to:

a) proporcionalna, po stopi od 42 % na osnovicu utvrenu u skladu s lanom 15. stav (1) taka
b ovog zakona i posebna akciza u iznosu od 7,50 KM na 1.000 cigareta, odnosno 0,15 KM za
pakovanje cigareta od 20 komada;
b) za pakovanja razliita od navedenog , akciza se plaa srazmjerno broju komada u
pakovanju.
Akciza na ostale duhanske proizvode plaa se po stopi od 42% na osnovicu utvrenu u skladu
s lanom 15. stav 1. taka b ovog Zakona.
Ako je obraunata akciza na cigarete prema stavu (1) ovog lana manja od minimalne akcize
utvrene ovim Zakonom, plaa se minimalna akciza.
Minimalna akciza iz stava (3) ovog lana ini ukupnu akcizu (proporcionalna i specifina)
utvrenu u skladu sa stavom (1) ovog lana za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20
komada najpopularnije cjenovne kategorije cigareta.
Najpopularnijom cjenovnom kategorijom cigareta, u smislu stava (4) ovog lana, smatra se
maloprodajna cijena za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20 komada one kategorije
cigareta koje imaju najvei obim prodaje u Bosni i Hercegovini. Minimalnu akcizu utvruje
Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekue godine, na osnovu podataka Uprave za
indirektno oporezivanje o izdatim poreskim markicama za period od 1. jula prethodne godine
do 30. juna tekue kalendarske godine, koja prethodi godini u kojoj e se primjenjivati najnia
akciza.
Za svaku godinu nakon 31. decembra 2009. godine Upravni odbor UIO utvrdit e iznos
posebne akcize, sve dok ukupno akcizno optereenje najpopularnije cjenovne kategorije
cigareta ne dostigne iznos od 126,00 KM za 1.000 komada.

Za poreske periode poevi od 1. januara 2010. godine Upravni odbor UIO najkasnije do 30.
septembra prethodne kalendarske godine utvruje stope posebne akcize na cigarete, na nain
da godinje poveanje specifine akcize ne moe biti manje od 7,50 KM za 1.000 komada,

2
0

odnosno 0,15 KM za pakovanje od 20 komada, kako bi se osigurala dinamika usklaivanja

stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama.
Za poreske periode nakon 1. januara 2010. godine Upravni odbor UIO utvrdit e stope i
iznose akciza za ostale duhanske proizvode iz stava (2) ovog lana, tako to e osigurati
dinamiku usklaivanja stopaakciza s relevantnim evropskim direktivama, istovremeno sa
usklaivanjem akciza na cigarete.

5.4.5.1. Poveanje akciza na cigarete u BiH

Odlukom o utvrivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2012. Godinu utvren

je iznos posebne i minimalne akcize na cigarete koja e se primjenjivati od 01.01.2012.
godine, te je nastavljen postupak obezbjeenja dinamike usklaivanja stopa akciza sa
relativnim europskim direktivama. Pored toga, u odnosu na ranije odluke, ovom odlukom je
poboljana razumljivost odreenih normi i njenog boljeg usaglaavanja sa zakonskim
rjeenjem, iako je sam nain utvrivanja i izraunavanja minimalne akcize u odnosu na ranije
odluke ostao isti.10
Osim toga, potroai duhanski preraevina kao i raniji godina, i u 2012. godini trebaju
oekivati da e prodavci te preraevine od 01.01.2012. godine prodavati po veim cijenama u
odnosu na cijene tih istih preraevina u 2011. Godini. Razlog za takvo poveanje cijena je u
veem iznosu posebne akcize kojom e biti optereene u 2012. godini, a to e za prodavce
duhanski preraevina znaiti i odreene obaveze koje prizlaze iz navedene odluke.

5.4.6. Osnova za poveanje akcize

Pravni osnov za poveanje posebne akciza je u odredbi lana 21. stav 6. Zakona o
akcizama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 49/09) kojom
je propisano da e Upravi odbor Uprave za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu Upravni
odborUIO) za svaku godinu nakon 31. Decembra 2009. godine utvrditi iznos posebne akcize,
10

Vidovi S., Raunovodstvo i poslovne finansije, FEB- Drutvo za izdavaku, instruktivno-obrazovnu, uslunu
i trgovinsku djelatnost d.d.-Sarajevo, br. 12, 2011. p. 50.

2
1

sve dok ukupno akcizno optereenje najpopularnije cijenovne kategorije cigareta ne dostigne
iznos od 126,00 KM za 1000 komada.11
Pored utvrivanja posebne akcize koja e biti u primjeni od 01.01.2012. godine, u
smislu stava (5) istog lana Zakona, Upravni odbor Upraveza indirektno oporezivanje je u
obavezi da utvrdi i minimalnu akcizu najkasnije do 30. Oktobra 2011. godine, na osnovu
podataka Uprave za indirektno oporezivanje o izdatim poreskim markicama za preiod
01.07.2010. do 30.06.2011. godine, jer je to period koji predhodi godini u kojoj e se
primjenjivati najnia akciza.
U smislu navedenih odredbi Zakona, Upravni odbor UIO je donio odluku o
utvrivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2012. godinu gdje prema lanu 2.
navedene odluke, posebna akciza koja e se primjenjivati od 01.01.2012. godine iznosi 30,00
KM za 1.000,00 komada odnosno 0,60 KM za pakovanja od 20 komada, a minimalna akciza
je utvrena u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakovanja cigareta
od 20 komada. Dakle, ovom odlukom nastavljen je postupak usklaivanja posebne akcize u
skladu sa odredbama lana 21. stav (7) Zakona.

5.5. Poreske evidencije i poreska prijava

Poreski obveznik duan je voditi posebnu evidenciju o uvozu, prometu, potronji i stanju
akciznih proizvoda, te imati urednu i aurnu knjigovodstvenu i vanknjigovodstvenu
dokumentaciju.
(1) Poreski period obuhvata vrijeme jednog kalendarskog mjeseca.
(2) Poreski obveznik - proizvoa duan je da obavezu nastalu po osnovu akcize prijavi u
poreskom periodu u kojem je obaveza i nastala.
(3) Prijavu poreski obveznik podnosi UIO do 10. u mjesecu po isteku poreskog perioda.
(4) Poreski obveznik duan je da podnese prijavu akcize, bez obzira da li ima obavezu
plaanja akcize u periodu za koji je prijava podnesena.

5.6. Kontrola obrauna i plaanja akcize

11

Ibidem., p. 50.

2
2

Kontrolu obraunavanja, prijavljivanja i plaanja akcize vri UIO u skladu s ovim zakonom i
drugim zakonima iz oblasti indirektnog oporezivanja.
5.6.1. Privremeno oduzimanje akciznih proizvoda
Akcizni proizvodi zateeni u prometu bez akciznih markica ili nepravilno obiljeeni
akciznim markicama, kao i akcizni proizvodi zateeni u prometu bez vjerodostojne
dokumentacije o pravnom poslu na osnovu kojeg se stie pravo raspolaganja predmetnim
proizvodima moraju biti privremeno oduzeti do okonanja postupka.
Ovlatenje za privremeno oduzimanje akciznih proizvoda imaju ovlatena slubena
lica UIO i ovlatena slubena lica iz drugih organa u okviru svoje nadlenosti.

5.7. Oslobaanje povrat i umanjenje akcize

5.7.1. Oslobaanje
Od plaanja akciza osloboeni su sljedei akcizni proizvodi:
a) proizvodi koje se izvoze;
b) proizvodi koji se isporuuju u bescarinske prodavnice radi prodaje putnicima koji odlaze u
inozemstvo;
c) proizvodi koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva, a koji su po carinskim propisima
osloboeni od plaanja uvoznih dadbina;
d) proizvodi koji se isporuuju diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i njihovom
osoblju, po principu reciprociteta, a na osnovu akta Ministarstva vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine;
e) proizvodi koji se isporuuju licima koja su po osnovu Opeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini i Aneksa uz taj sporazum, te ratificiranih meunarodnih ugovora i
konvencija osloboena od plaanja ove vrste poreza;
f) gorivo za avione i brodove u meunarodnom saobraaju;
g) na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih
pia, licu registriranom za proizvodnju.

2
3

5.7.2. Povrat
1. Fizika i pravna lica koja koriste lo-ulje za zagrijavanje stambenih i poslovnih
objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) imaju pravo
na povrat akcize plaene na lo-ulje.
2. Preduzetnik i pravna lica koja koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u
medicinske svrhe, kao i etil alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji
sredstava za ienje i pranje, kozmetikih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne
plaa akciza imaju pravo na povrat uplaenog iznosa akcize.
3. Pravno lice koje je izvezlo akcizne proizvode za koje je prethodno plaena akciza ima
pravo na povrat uplaenog iznosa.
4. Zahtjev za povrat uplaene akcize podnosi se UIO.
5. UIO je duan da izvri povrat uplaene akcize najkasnije u roku od 30 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
6. Upravni odbor propisat e uslove i postupak po kojem se ostvaruje pravo na povrat
akcize na bazi normativa potronje po metru kvadratnom povrine koja se zagrijava.

5.8. Ogranienje u prometu odreenih proizvoda

5.8.1. Ogranienja u prometu lo-ulja
1. Poreski obveznici duni su prije putanja u promet (ako se radi o proizvoau iz BiH)
ili uvoza lo-ulje obojiti crvenom bojom uz dodavanje indikatora (markera) prema
vaeim propisima i standardima.
2. Na lo-ulje koje je prometovano a nije obojeno crvenom bojom mora biti naplaena
akciza u iznosu od 0,30 KM po litru i za njega se ne moe ostvariti povrat.
3. Lo-ulje se ne smije koristiti u svrhe suprotne njegovoj osnovnoj namjeni.
4. Ako se pri kontroli vozila na motorni pogon, plovnih objekata na motorni pogon ili
drugih transportnih sredstava na motorni pogon, odnosno za pogon drugih motora,
utvrdi da se lo-ulje koristi kao pogonsko gorivo, akciza e biti obraunata i naplaena

2
4

od vlasnika predmetnog sredstva u iznosu od 0,30 KM po litru, na koliinu koja

odgovara zapremini rezervoara uveanoj za deset puta.

6. NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U BIH

Da bi se jasno i saeto objasnilo naplata prihoda od akciza u BiH, potrebno je tu

problematiku sistemski prezentovati u dva meusobno povezanih tematskih jedinica i to: 1)
naplata prihoda od akciza u 2010. godini i 2) naplata prihoda od akciza u 2011. godini

6.1. Naplata prihoda od akciza u 2010 godini

Tabela 2. : Naplata prihoda od akciza

IZVOR: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 66, Januar 2010.
Mjesec decembar je donio enorman rast prihoda od akciza na duhan. Ova pojava se
moe objasniti poveanjem stopa posebne troarine od 1.1.2011.g. i gomilanjem zaliha
oznaenim starim markicama sa cijenom iz 2010. koje e se prodavati po novim cijenama.
Ohrabruju povoljni trendovi kod prihoda od troarina na derivate nafte, koji su, nakon
snanih mjesenih turbulencija, na razini godine ve i za 3,61%. To je ujedno pokazatelj 2
povoljnih tokova u ekonomiji u drugom polugoditu 2010.g. S druge strane, kod kave je
zabiljeen ozbiljan pad prihoda, dok je bolja naplata prihoda od troarina na alkohol, pivo,
alkoholna i bezalkoholna pia posljednjih mjeseci ublaila ukupan negativni rezultat za
2010.godinu.12
12

Anti D., Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, Bilten br. 66, Januar 2010.,
p. 5 p. 6.

Grafik 1: akcize na duhanske proizvode

IZVOR: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 66, Januar
2010.
Grafik 3: % promjene potronje dizela, 2010/2009, m/m

IZVOR:Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 66, Januar 2010.
Grafik 4.: godinje promjene prihoda od akcize na derivate nafte i kafu

2
6

IZVOR: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 66, Januar
2010.

6.2. Naplata prihoda od akciza u 2011 godini

U 2011.g. naplaeno je 1,262 mlrd KM prihoda od troarina po odbitku povrata troarina

na lo-ulje i alkohol. Na godinjoj razini prihodi od troarina su porasli za 7,8%. Najvei rast
je zabiljeen kod prihoda od troarina na kavu 17,3% i troarina na duhanske proizvode od
16,3%, s tim da je porast prihoda od troarina na uvozne duhanske proizvode iznosio 19,1%.
Neznatni porast prihoda je zabiljeen kod grupacije troarinskih proizvoda koju ine alkohol,
alkoholna i bezalkoholna pi a, piva i vina, dok je kod troarina na deri vate nafte zabiljeen
pad od cca 3%.13

Grafik 5.: kvartalne promjene u naplati troarina (kv/kv)

13

Anti D., Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku anlizu, bilten br. 79, Februar 2012,
p. 5.

2
7

IZVOR:Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 79, Februar 2012.

Grafik 6.: kretanje kumulativnih akciza, 2011

IZVOR: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 79, Februar 2012.

Smanjenje prihoda od troarina na derivate nafte rezultat su promjene strukture potronje

derivata u korist dizela, te poveana potronja lo-ulja. Diferencirano oporezivanje derivata,

2
8

koje podrazumijeva povrat troarine na lo-ulje koje se koristi za zagrijavanje stambenih i

poslovnih prostorija, staklenika i plastenika, te osloba anje plaanja putarine za rudnike,
termoelektrane i eljeznice doveli su do smanjenja naplate prihoda od troarina na derivate,
ali i prihoda od putarine. Na razini 2011.g. naplaeno je 16,2 mil manje nego 2010.g. ili
5,27% to je rezultat navedenih troarinskih olakica.

Grafik 7.: kretanje kumulativnih akciza na derivate

IZVOR: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 79, Februar 2012.

2
9

7. ZAKLJUAK

Akcize predstavljaju jedan od najstarih oblika poreza. U Bosni i Hercegovini 1. Jula

2009. godine poeo se primjenjivati novi zakon o akcizama. Ipak taj Zakon nije bio
prilagoen Zakonima i normama koji vladaju u EU te se konstantno radi na usklaivanju.
Prema novim zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini, u akcizne proizvode
spadaju: naftni derivati, duhanske preraevine, bezalkoholna pia, alkohol, alkoholna pia i
vona prirodna rakija, pivo i vino, kafa.
Predvien je novi model oporezivanja cigareta. Od 01.01.2012. godine iznosi 30,00 KM
za 1.000,00 komada odnosno 0,60 KM za pakovanja od 20 komada, a minimalna akciza je
utvrena u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakovanja cigareta od
20 komada. Za naftne derivate akcize se plaaju po litri, i to: motorni benzin bezolovni 0,35
KM/l, dizel i ostala ulja 0,35 KM/l, petrolej (kerozin) 0,30 KM/l i ulje za loenje (EL i ES)
0,30 KM/l. Akcize na kafu plaaju se po novim stopama i to: sirovu kafu 1,50 KM, prenu
kafu (u zrnu ili mljivenu) 3,00 KM i ljuske i opne prene kafe i ostali proizvodi od kafe 3,50
KM. Novim zakonom o akcizama kod alkohola, alkoholnih pia, piva, vina i bezalkoholnih
pia nije dolo do promjene akcize.
Na kraju moemo rei da je BiH uinila mnogo u pogledu prilagoavanja svojih Zakona
EU ali pred nama je jo uvjek dug i trnovit put.

LITERATURA

3
0

KNJIGE:
1. ZELENIKA, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, peto
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka,
2011.
2. Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 49/09)
3. Doc. dr. sc. Nikola Mijatovi,Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

LANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE:

1. Eski A.: Oma Bilten, Odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 50,
Septembar 2009.
2. Anti D.: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku anlizu, bilten br. 79, Februar
2012..
3. Anti D.: Oma Bilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, Bilten br. 66, Januar
2010
4. Hadimehanovi H., Raunovodstvo i poslovne finansije, FEBDrutvo za izdavaku, instruktivno-obrazovnu, uslunu i trgovinsku
djelatnost d.d.-Sarajevo, br. 4, 2009

INTERNET:
http://www.uino.gov.ba

3
1